76.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/ 13), članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09, 13/13 i 31/13 - pročišćeni tekst), mišljenja Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (KLASA: 350-02/14-11/19, UR.BROJ: 69-03/4-14-3 od 6. listopada 2014.) i suglasnosti Župana Primorsko-goranske županije (KLASA: 350-03/14-01/37, URBROJ: 2170/1-03-01/1-14-2 od 23. listopada 2014. godine), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 15. prosinca 2014. godine, donijelo je

ODLUKU
O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA 21
-SUPETARSKA DRAGA (NA 6₁₅ NA 6₁₆)

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 21 - Supetarska Draga (NA 6₁₅ NA 6₁₆) za područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/04, 40/05 - ispravak, 18/ 07, 47/11). Granica obuhvata Plana prikazana je na kartografskim prikazima 3.B Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite u mjerilu 1:25.000 i 4.5. Građevinska područja naselje Supetarska Draga u mjerilu 1:5.000 te obuhvaća građevinska područja naselja: NA 6₁₅ NA 6₁₆.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja 21 - Supetarska Draga (NA 6₁₅ NA 6₁₆) sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za građevinska područja naselja NA 6₁₅ NA 6₁₆.

Članak 3.

(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja 21 - Supetarska Draga (NA 6₁₅ NA 6₁₆) izradio je Geoprojekt d.d. iz Opatije u koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim odjelom za pravne poslove, upravljanje imovinom i prostorno uređenje Grada Raba.

(2) Elaborat iz prethodnog stavka ovoga članka sastavni je dio ove Odluke, a sastoji se od:

a)Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje):

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti i sportsko-rekreacijskih površina

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

6.Uvjeti uređenja zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.Mjere provedbe plana

b)Grafičkog dijela koji nije predmet objave, a sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000:

1.Korištenje i namjena površina

2.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2A.Promet

2B.Elektronička komunikacijska infrastruktura

2C.Elektroenergetika

2D.Vodoopskrba

2E.Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3A.Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju

3B.Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

4.Način i uvjeti gradnje

c) Obveznih priloga koji nisu predmet objave, a sadrže:

-obrazloženje prostornog plana,

-stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja,

-popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi prostornog plana,

-zahtjeve i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima,

-izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,

-evidenciju postupka izrade i donošenja prostornog plana,

-sažetak za javnost.

II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) U Urbanističkom planu uređenja 21 - Supetarska Draga (NA 6₁₅ NA 6₁₆) (u daljnjem tekstu: Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno označeni rubnom linijom, bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina.

(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj i uređenje razgraničene su kako slijedi:

-površine javne namjene:

-sportsko-rekreacijska namjena (R2),

-javne zelene površine (Z1, Z2),

-površine infrastrukturnih sustava,

-vodotok,

-površine drugih namjena:

-mješovita namjena (M1, M2),

-zaštitne zelene površine (Z).

1.1. MJEŠOVITA NAMJENA

Članak 5.

(1)Planom su određene površine mješovite namjene razgraničene na: pretežito stambenu (M1) i pretežito poslovnu (M2) namjenu.

(2)Na površinama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) grade se i uređuju:

-stambene građevine,

-stambeno-poslovne građevine,

-javne i društvene građevine,

-javne zelene površine,

-prometne, komunalne i ostale infrastrukturne građevine i uređaji.

(3)Na površinama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) grade se i uređuju:

-stambene građevine,

-stambeno-poslovne građevine,

-poslovno-stambene građevine,

-javne i društvene građevine,

-poslovne građevine,

-ugostiteljsko-turističke građevine,

-javne zelene površine,

-prometne, komunalne i ostale infrastrukturne građevine i uređaji.

1.2. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA

Članak 6.

(1) Planom su određene površine sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2).

(2) Na površinama rekreacije (R2) uređuju se otvorena igrališta za male sportove (mali nogomet, mali rukomet, odbojka, košarka, boćanje i sl.) i površine za sport i rekreaciju. Iznimno se do izgradnje planirane državne ceste unutar njenog zaštitnog koridora zabranjuje bilo kakva gradnja.

1.3. JAVNE ZELENE POVRŠINE

Članak 7.

(1) Planom su određene javne zelene površine razgraničene na javni park (Z1) i igralište (Z2).

(2) Javni park (Z1) je javni prostor hortikulturno uređen, namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.

(3) Igralište (Z2) predstavlja javni prostor s uređenim površinama za igru djece, pješačkim površinama i parkovnim zelenilom.

1.4. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Članak 8.

(1) Planom su određene zaštitne zelene površine (Z).

(2) Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom, a u njima se mogu graditi građevine komunalne i ostale infrastrukture.

1.5. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 9.

Planom su određene površine infrastrukturnih sustava i to površine za građevine kopnenog prometa: javne prometne površine i pješačke površine.

1.6. VODOTOCI

Članak 10.

Planom je određena površina koja obuhvaća korito vodotoka Vela Draga.

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE

Članak 11.

(1) Planom je dozvoljena gradnja poslovnih građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama i to građevina uslužnih, trgovačkih, zanatskih i sl. djelatnosti koje obuhvaćaju sljedeće sadržaje: poslovni prostori, različiti uslužni sadržaji (financijske institucije, osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene i osobne usluge i sl.), trgovačko-opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), skladišne djelatnosti i sve vrste proizvodno- poslovne djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica.

(2) Poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice stambene namjene moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.

(3) Unutar građevine poslovne namjene ili u pomoćnim građevinama na građevnoj čestici građevine poslovne namjene mogu se smjestiti prateći sadržaji (rekreacija i sl.) koji mogu obuhvatiti najviše do 49% građevinske bruto površine građevine osnovne namjene (u daljnjem tekstu: GBP).

Članak 12.

Utvrđuju se uvjeti gradnje poslovnih građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim česticama:

a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice

-u okviru građevne čestice poslovne namjene može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice
iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.

b) Veličina građevine

-najveći broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 9 m, a najveća ukupna visina građevine iznosi 11 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,5 m iznad kote prirodnog terena.

c) Smještaj građevina na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,

-najmanja udaljenost poslovne građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu više građevine,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

d) Uvjeti za oblikovanje građevina

-građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.

e) Uvjeti za uređenje građevne čestice

-najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 30%,

-građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,

-kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:

-trgovine do 200 m² - 1 mjesto na 10 m² GBP-a,

-trgovine preko 200 m² - 1 mjesto na 25 m² GBP-a, ali ne manje od 40 mjesta,

-drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m² GBP-a,

-restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta,

-gospodarska namjena - 1 mjesto na 4 zaposlenika + 1 mjesto,

-postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

-pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih površina i sl.,

-ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama; ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

-najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 2 m,

-radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.

f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

-građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

-građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.

g) Ostali uvjeti

-mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,

-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.

2.2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Članak 13.

(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama.

(2) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti vrste pansion ne mogu se prenamijeniti u građevine druge namjene.

(3) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u okviru građevne čestice stambene namjene moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.

(4) U okviru ugostiteljsko-turističke građevine ili u pomoćnim građevinama na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke građevine mogu se smjestiti prateći sadržaji (društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni, sportsko- rekreacijski i sl.) koji mogu obuhvatiti najviše do 49% GBP-a.

Članak 14.

Utvrđuju se uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina vrste pansion u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim česticama:

a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice

-u okviru građevne čestice ugostiteljsko-turističke građevine može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8,

b) Veličina građevine i broj funkcionalnih jedinica

-najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi 3 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveći broj ležaja iznosi 20 odnosno najveći broj smještajnih jedinica iznosi 10.

c) Smještaj građevina na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

d) Uvjeti za oblikovanje građevina

e) Uvjeti za uređenje građevne čestice

-najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

-kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativu 1 mjesto na 2 ležaja + 5 mjesta,

-parkirališna/garažna mjesta za prateće sadržaje iz stavka (3) članka 11. osiguravaju se prema normativu 1 mjesto na 15 m² površine pojedinog pratećeg sadržaja,

-postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

-pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih površina i sl.,

-najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 1,5 m,

-podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.),

f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

-građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.

g) Ostali uvjeti

-mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,

-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA

Članak 15.

(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina društvenih djelatnosti u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama i to:

-u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) i mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) građevine kulture, udruga i sl.,

-u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1), mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i javnih zelenih površina - javni park (Z1) spomenici, spomen-obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.),

(2) U okviru građevne čestice građevine društvene namjene može se graditi više građevina u kojima s mogu smjestiti različiti prateći sadržaji kompatibilni sa osnovnom namjenom (društveno-zabavni, poslovni, trgovačko- uslužni, ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji mogu obuhvatiti do 49% GBP-a.

(3) Planom je dozvoljena gradnja površina za sport i rekreaciju u zoni sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) prikazane na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.

(4) Iznimno od stavaka (1) i (3) ovog članka se na području infrastrukturnog koridora državne ceste utvrđenog na kartografskim prikazima br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet i br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju zabranjuje gradnja do ishođenja lokacijske dozvole i utvrđivanja građevne čestice, a nakon utvrđivanja građevne čestice prometnice se za sva postupanja unutar zaštitnog pojasa državne ceste čija je širina utvrđena posebnim propisima moraju ishoditi uvjeti nadležne uprave za ceste.

Članak 16.

Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina društvene namjene (građevine kulture, udruga i sl.) u zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s M1 i mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M2 na zasebnim građevnim česticama:

a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice

-najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5,

b) Veličina građevina

-najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne i 1 podrumska etaže pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 12 m, a najveća ukupna visina građevine iznosi 14,5 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,5 m iznad kote prirodnog terena,

c) Smještaj građevina na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

d) Uvjeti za oblikovanje građevina

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i postaviti kolektori sunčeve energije.

e) Uvjeti za uređenje građevne čestice

-najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

-postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

-pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih površina i sl.,

-vanjski prostori građevina predškolskih ustanova, te građevina kulture moraju biti opremljeni urbanom opremom i odgovarajućim spravama na igralištima (ovisno o dobi djece koja koriste predmetne građevine),

-oko građevnih čestica ograda se u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,20 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.). Iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene unutar građevnih čestica građevina društvenih djelatnosti (sportsko-rekreacijske površine i sl.) visina ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m,

-ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

-građevna čestica mora imati neposredan pristup utvrđen u članku 25., pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

-građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.

g) Ostali uvjeti

-mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,

-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.

Članak 17.

Spomenici, spomen-obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.) GBP-a do 30 m² mogu se graditi unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene (M1), mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i javne zelene površine - javnog parka (Z1).

Članak 18.

Utvrđuju se uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih površina otvorenog tipa - igrališta za male sportove (mali nogomet, mali rukomet, odbojka, košarka, boćanje i sl.) s pratećim sadržajima u zoni sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2):

a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice

-unutar površine čestice mogu se graditi površine za različite sportske aktivnosti, a iste se mogu oblikovati kao zasebne cjeline (s igralištima i građevinama),

-u okviru građevne čestice igrališta za male sportove mogu se smjestiti jedna ili više uređenih površina te jedna pomoćna građevina koje čine funkcionalnu i sadržajnu cjelinu,

-u pomoćnoj građevini mogu se smjestiti prateći sadržaji kompatibilni sa sportsko-rekreacijskom namjenom (svlačionice, sanitarni čvorovi, spremišta rekvizita, klupski prostori i sl.), a do 30% GBP-a pomoćne građevine mogu zauzeti trgovačko-uslužni, ugostiteljski i sl. sadržaji,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 3000 m²,

-uz sportsko-rekreacijsku površinu može se u okvirima čestice izgraditi tribina visine najviše 3 m iznad kote uređene sportsko-rekreacijske površine,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,8,

-Planom nije predviđeno natkrivanje sportsko-rekreacijskih površina,

b) Smještaj uređenih površina na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost uređenih sportsko-rekreacijskih igrališta od međa i regulacijskog pravca iznosi 1,5 m,

-sva druga izgradnja unutar građevne čestice (pomoćne građevine, tribina) treba se izvesti na udaljenosti najmanje 3 m do međa i 6 m do regulacijskog pravca,

c) Veličina pomoćne građevine i smještaj na građevnoj čestici

-tlocrtna površina građevine iznosi najviše 150 m², ali ne više od 10% površine građevne čestice,

-najveći broj etaža građevine iznosi 1,

-najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

d) Uvjeti za oblikovanje pomoćne građevine

-pomoćna građevina prilagođava se okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

-krovna ploha građevine može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i postaviti kolektori sunčeve energije.

e) Uvjeti za uređenje građevne čestice

-za promet u mirovanju potrebno je na građevnoj čestici osigurati najmanje 6 parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5*5 m,

-pristup pojedinim dijelovima na građevnoj čestici mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-uređene zelene površine s visokim i niskim raslinjem, opremljene urbanom opremom, te zatravljivanjem površine treba izvesti na najmanje 10% čestice, a izvode se uz rubove čestice u širini najmanje 1,5 m,

-uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih površina i sl.,

-vanjski prostori moraju biti opremljeni urbanom opremom,

-ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama, visina ograde ograničava se s najviše 1,20 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.); iznimno prilikom ograđivanja sportsko-rekreacijske površine visina ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m pri čemu ograda mora biti izvedena od lakog materijala, providna i prozračna,

-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

-građevna čestica mora imati neposredan pristup utvrđen u članku 25., pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

-građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.

g) Ostali uvjeti

-mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđeni su u točki 7. ovih Odredbi,

-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

-mjere zaštite okoliša utvrđeni su u točki 9. ovih Odredbi.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 19.

(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina namijenjenih stanovanju u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:

-stambene građevine kao dvojne u zonama M1,

-stambene građevine kao samostojeće u zonama M1, M2,

-stambeno-poslovne građevine kao samostojeće u zonama M1, M2,

-poslovno-stambene građevine kao samostojeće u zonama M2.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka se na području infrastrukturnog koridora državne ceste utvrđenog na kartografskim prikazima br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet i br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju zabranjuje gradnja do ishođenja lokacijske dozvole i utvrđivanja građevne čestice, a nakon utvrđivanja građevne čestice prometnice se za sva postupanja unutar zaštitnog pojasa državne ceste čija je širina utvrđena posebnim propisima moraju ishoditi uvjeti nadležne uprave za ceste.

(3) Planom se razlikuju građevine namijenjene stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog prostora kako slijedi:

-stambena građevina je građevina koja sadrži najviše tri stana ako se gradi kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako se gradi kao dvojna,

-stambeno-poslovna građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno-poslovna građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora,

-poslovno-stambena građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se 50 do 70% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 30% GPB-a koristi kao stambeni prostor; poslovno-stambena građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora.

(4) Poslovni prostor iz prethodnog stavka ovog članka je prostor u kojem se odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš (u skladu s posebnim propisima): ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl. te smještajni kapaciteti za privatno iznajmljivanje), uslužne i zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije i sl.) te sve vrste proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica. Poslovni prostor uz stambeni smještava se unutar građevine osnovne namjene ili manje građevine gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici.

(5) Pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.).

(6) Način gradnje građevina namijenjenih stanovanju Planom je utvrđen na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje sa sljedećim vrstama građevina:

-gradnja dvojnih stambenih građevina,

-gradnja samostojećih stambenih građevina,

-gradnja samostojećih stambeno-poslovnih građevina,

-gradnja samostojećih poslovno-stambenih građevina.

(7) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena.

Članak 20.

(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito stamene namjene (M1):

a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice

-na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m²,

-najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 14 m,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6 + neaktivno potkrovlje.

b) Veličina građevine osnovne namjene

-najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

-najveći GBP iznosi 400 m²,

-tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 64 m², a najviše 120 m²,

c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice, izuzev međe uz koju je prislonjena, iznosi 3 m,

-najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici uz koju nije prislonjena iznosi 6 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.

d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine

-namjena pomoćne građevine je u funkciji osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.),

-izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,

-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,

-tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,

-najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,

-najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na sabirne jame,

-iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.

e) Uvjeti za oblikovanje građevina

-oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,

-nagib kosog krova je između 18Ê i 22Ê, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,

-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.

f) Uvjeti za uređenje građevne čestice

-najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

-stan do 70 m² neto površine - 1 mjesto,

-stan 70 do 150 m² neto površine - 2 mjesta,

-stan preko 150 m² neto površine - 3 mjesta,

-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,

-postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

-pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.,

-ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

-najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,

-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala,

-radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.

g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu

-građevna čestica mora imati neposredan pristup utvrđen u članku 25., pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

-građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,

-do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).

h) Ostali uvjeti:

-mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,

-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.

(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambenih građevina u zonama mješovite namjene (M1, M2):

a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice

-na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m²,

-najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje.

b) Veličina građevine osnovne namjene

-najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

-najveći GBP iznosi 400 m²,

-tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 64 m², a najviše 200 m².

c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,

-najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi 6 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,

d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine: kao točka d) prethodnog stavka ovog članka.

e) Uvjeti za oblikovanje građevina: kao točka e) prethodnog stavka ovog članka.

f) Uvjeti za uređenje građevne čestice: kao točka f) prethodnog stavka ovog članka.

g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu: kao točka g) prethodnog stavka ovog članka.

h) Ostali uvjeti: kao točka h) prethodnog stavka ovog članka.

(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambeno- poslovnih građevina u zonama mješovite namjene (M1, M2):

a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice

-na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih i manjih građevina gospodarske namjene,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m²,

-najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 20 m,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje,

b) Veličina građevine osnovne namjene i broj funkcionalnih jedinica

-najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,

-najveći GBP iznosi 400 m²,

-najmanja tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 64 m², odnosno 80 m² ako se poslovni prostor smješta unutar građevine osnovne namjene,

-najveća tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 200 m²,

-kod smještajnih kapaciteta za privatno iznajmljivanje utvrđeno u stavku 4. članka 19. utvrđuje se najveći broj ležaja koji iznosi 15, odnosno najveći broj uporabnih cjelina (apartmana) koji iznosi 3.

c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,

-najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi 6 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,

-najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 20 m,

d) Uvjeti gradnje pomoćne ili manje građevine gospodarske namjene

-namjena pomoćne građevine je u funkciji osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.),

-poslovni prostor unutar manje građevine gospodarske namjene utvrđen je u stavku (4) prethodnog članka,

-izgradnja pomoćne i manje građevine gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,

-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,

-tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,

-najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,

-najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na sabirne jame,

e) Uvjeti za oblikovanje građevina: kao točka e) stavka (1) ovog članka.

f) Uvjeti za uređenje građevne čestice: kao točka f) stavka (1) ovog članka pri čemu se utvrđuju i dodatni normativi za minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta:

-za poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice namijenjene stanovanju - prema normativima definiranim u točki e) članka 12.,

-za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po apartmanu odnosno na 2 ležaja + 1 mjesto,

g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu: kao točka g) stavka (1) ovog članka.

h) Ostali uvjeti: kao točka h) stavka (1) ovog članka.

(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih poslovno- stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2): primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni za samostojeće stambeno-poslovne građevine u prethodnom stavku ovog članka.

Iznimke kod rekonstrukcije postojećih građevina

Članak 21.

(1) Postojeća građevina, čija je građevna čestica manja od Planom utvrđene za novu gradnju, rekonstruira se uz primjenu ostalih uvjeta koji se odnose na najveću dopuštenu izgrađenost i iskorištenost čestice (kig i kis), visinu i udaljenosti od regulacijskog pravca i međa.

(2) Ukoliko se postojeća građevina nalazi na manjim udaljenostima u odnosu na Planom utvrđene udaljenosti može se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(3) Postojeću građevinu moguće je rekonstruirati i ako je građevnoj čestici osiguran pristup na prometnu površinu širine manje od Planom utvrđene najmanje širine.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 22.

(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

-sustav prometa: kopneni (kolni, pješački),

-sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,

-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda, sustav uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda),

-energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba, javna rasvjeta).

(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A, 2B, 2C, 2D i 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.

(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

(4) Trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine prometnica, a radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan položaj u okviru površine prometnice odredit će se pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog sustava.

(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 23.

(1) Na području obuhvata Plana određene su površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet.

(2) Osim Planom definiranih javnih prometnih površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih kao i zadržavanje postojećih javnih prometnih i pratećih površina i građevina u zonama drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u prostoru.

(3) Prostornim planom šireg područja je djelomično unutar, a djelomično izvan Planom obuhvaćenog područja utvrđena trasa planirane državne ceste te infrastrukturni koridor širine 100 m (50 m od osi prometnice sa svake strane), a prikazan je na kartografskom prikazu br. 3A.: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju. Do ishođenja lokacijske dozvole i utvrđivanja građevne čestice državne ceste zabranjena je bilo kakva gradnja unutar utvrđenog koridora. Nakon utvrđivanja građevne čestice prometnice se za sva postupanja unutar zaštitnog pojasa državne ceste čija je širina utvrđena posebnim propisom o cestama moraju zatražiti uvjeti, odnosno suglasnost pravne osobe koja upravlja javnom cestom.

(4) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan pristup građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.1. Ceste/ulice

Članak 24.

(1) Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase dionica glavne mjesne ulice, ostalih ulica i kolnopješačke ulice.

(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju izravan pristup.

(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.

(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okviru površine prometnice prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.

(5) Minimalni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:

a) Glavna mjesna ulica (GMU):

-maksimalni nagib nivelete 12%, kod rekonstrukcije postojećih ulica uzdužni nagib uvjetovan je postojećom niveletom,

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m,

-raskrižja u nivou,

-s prometnice se dozvoljava pristup građevnim česticama,

-pješački hodnik, obostrani, minimalne širine 1,5 m,

-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,

-najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,5 m.

b) Ostala ulica (OU):

-maksimalni nagib nivelete novoplanirane ulice 12%, kod rekonstrukcije postojećih ulica uzdužni nagib uvjetovan je postojećom niveletom,

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m,

-raskrižja u nivou,

-s prometnice se dozvoljava pristup građevnim česticama,

-pješački hodnik, obostrani, minimalne širine 1,5 m,

-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,

-najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,5 m.

c) Kolnopješačka ulica (KP):

-maksimalni nagib nivelete 12%, kod rekonstrukcije postojeće ulice uzdužni nagib uvjetovan je postojećom niveletom,

-broj prometnih traka i širina kolnika 1x4,5 m, jednosmjerni promet,

-raskrižja u nivou,

-s prometnice se dozvoljava pristup česticama,

-najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 4,5 m.

(6) Iznimno samo u težim terenskim uvjetima maksimalni nagib nivelete može biti do 17%.

(7) Kod rekonstrukcije postojećih ulica se iznimno mogu zadržati i manje širine od Planom utvrđenih i to samo na onim dijelovima prometnice gdje njenu širinu nije moguće proširiti radi položaja već postojećih građevina na građevnim česticama uz prometnicu.

Članak 25.

(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu.

(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog stavka ovog članka smatra se i pristup na javnu prometnu površinu preko pristupnog puta najveće dužine 50 m te najmanje širine kolnika 3 m za građevine namijenjene stanovanju, odnosno 5,5 m za sve ostale građevine. Navedeno se ne primjenjuje na građevine utvrđene u točki 2. ovih Odredbi.

5.1.2. Javna parkirališta

Članak 26.

(1) Na Planom obuhvaćenom području nisu planirane zasebne parkirališne površine, ali ih je dozvoljeno graditi u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Na pojedinom javnom parkiralištu u navedenim zonama potrebno je ostvariti najmanje 5 parkirnih mjesta.

(2) Javno parkiralište mora biti priključeno na mrežu javne rasvjete i oborinske odvodnje, a iznimno do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje oborinskih voda dozvoljava se za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta dozvoljava se disperzija oborinskih voda u okolni teren nakon odgovarajućeg pročišćavanja. Za parkirališne površine veće od 200 m² potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja.

(3) Parkirno mjesto na javnom parkiralištu mora biti minimalnih dimenzija 2,5x5 m. Na javnom parkiralištu treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile invalida, minimalnih dimenzija 3,75x5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na javnim parkiralištima s manje od 20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile invalida na javnom parkiralištu trebaju biti smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u građevinu te trebaju biti posebno označena.

(4) Parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo na 3 parkirna mjesta.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 27.

(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila prometnica na Planom obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih putova.

(2) Osim trase pješačke komunikacije iz prethodnog stavka ovog članka je unutar zona javnih zelenih i zaštitnih zelenih površina te unutar zona mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene dozvoljeno uređenje pješačkih staza i stubišta uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe. Za opločavanje putova potrebno je koristiti prirodne materijale.

(3) Pješački putovi izvode se vodoravno, a ako to radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih nagiba izvode se pješačke stube. Najmanja širina pješačkih putova iznosi 3 m, a iznimno na kraćim potezima može iznositi 1,6 m.

(4) Uz pješačke putove moguće je urediti manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(5) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi, znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.) postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s invaliditetom i poteškoćama u kretanju.

5.2.UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 28.

(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura.

(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

(3) Elektronička komunikacijska kabelska kanalizacija treba biti realizirana cijevima O 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.

(4) Planom se osigurava dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.

(5) Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 29.

(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata (tip A) koji ne prelazi visinu građevine na koju se postavlja te krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5 m od najviše točke građevine.

(2) Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka ovog članka potrebno je poštivati uvjete iz posebnih propisa za takvu vrstu građevina. Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.

(3) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno.

5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE INFASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska mreža

Članak 30.

Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu rasvjetu.

5.3.1.1. Elektroopskrba

Članak 31.

(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar Planom obuhvaćenog područja predviđa se gradnja novih 20 kV transformatorskih stanica na lokacijama označenim u kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika.

(2) Transformatorske stanice se planiraju kao tipske građevine (samostojeće) ili ugrađene u sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i drugačija oblikovna rješenja.

(3) Nove transformatorske stanice 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu drugih građevina. Samostojeće transformatorske stanice smještavaju se na zasebnim građevnim česticama smještenim uz gradske ulice radi pristupa i servisiranja.

(4) Lokacije novih Planom predloženih trafostanica 20/ 0,4 kV i trase priključnih dalekovoda 20 kV mogu se izmijeniti, a bit će točno utvrđene lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba korištenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

(5) Uvjeti za gradnju trafostanica:

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 5 m za zone utvrđene na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika, odnosno izvan utvrđenih zona i manje, a uz suglasnost pravne osobe nadležne za upravljanje javnom ili nerazvrstanom cestom,

-najmanja udaljenost građevine od ostalih međa iznosi 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,

-kod arhitektonskog oblikovanja građevine mora se poštivati tradicijski način gradnje,

-razina buke na udaljenosti 3,5 m od trafostanice ne smije biti veća od 35 db.

(6) Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se ispod javnih površina.

(7) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz Planom definiranih lokacija za trafostanice, lokaciju za trafostanicu je potrebno osigurati u njegovoj zoni obuhvata.

(8) Niskonaponska mreža u planiranim zonama će se izvoditi podzemnim kabelima, a gdje to nije moguće iznimno se dozvoljava nadzemno izvođenje na betonskim, čeličnim i sl. stupovima izoliranim kabelskim vodičima.

5.3.1.2. Javna rasvjeta

Članak 32.

(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 33.

(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda), sustava odvodnje otpadnih voda i sustava zaštite od štetnog djelovanja voda.

(2) Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno posebnim propisima.

5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 34.

(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba.

(2) Opskrba vodom područja unutar obuhvata Plana osigurat će se iz planirane vodospreme koja će biti smještena izvan obuhvata Plana.

(3) Do izgradnje planirane vodospreme iz prethodnog stavka ovog članka moguće je za Planom obuhvaćeno područje osigurati dovod vode spojem na magistralni cjevovod položen uz Planom obuhvaćeno područje.

(4) Na kartografskom prikazu br. 3A.: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju utvrđen je zaštitni koridor uz vodovod ukupne širine 6 m te je za sve zahvate unutar navedenog koridora potrebno ishoditi posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 35.

(1) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od 150 m. Hidranti će se postaviti na vanjski rub pješačkog hodnika ili u zeleni pojas i sl.

(2) Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije. Vodoopskrbni cjevovodi trebaju biti promjera cijevi najmanje DN100. Najmanji vertikalni razmak od ostalih instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m.

(3) Dio postojećeg korisničkog voda planirano je ukinuti, a nakon izgradnje korisničkog voda unutar koridora prometnice koji bi ga zamijenio.

(4) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.

(5) Vodomjerna okna treba izvesti prema uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama.

5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda

Članak 36.

(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.

(2) Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

Članak 37.

(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru sustava sanitarne kanalizacije Draga smještenom izvan obuhvata Plana.

(2) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje iz prethodnog stavka ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s važećim propisima.

(3) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu namijenjenu stanovanju kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).

Članak 38.

(1) Oborinske vode s cesta, većih parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog sustava, dozvoljava se upuštanje oborinskih voda u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja.

(2) Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m² potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja.

(3) Sve čiste oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode promjera cijevi najmanje DN300 prema najbližem bujičnom vodotoku i nastavno prema moru ili u upojni bunar.

(4) Oborinske vode s građevnih čestica i građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav oborinske odvodnje.

Članak 39.

(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi može biti najmanje DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja na nižoj koti.

(2) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.

(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih okana.

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije, a prema važećim propisima.

5.3.2.3. Sustav uređenja voda

Članak 40.

(1) Sukladno Zakonu o vodama ograničenja na bujičnim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini odnose se na ograničenje gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka, u svrhu obrane od poplava, gradnju vodnih građevina te njihovog održavanja.

(2) Trasa vodotoka Vela Draga te njegov zaštitni pojas prikazani su na kartografskom prikazu br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.

(3) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

(4) Za nesmetan protok površinskih voda na prometnici je potrebno predvidjeti propust.

(5) Iz bujičnih kanala nužno je odstraniti sve gradnje i instalacije koje ne služe zbrinjavanju bujičnih voda kako bi se uspostavila njihova osnovna funkcija i omogućilo održavanje u skladu s namjenom. Pri tome se ne isključuje korištenje kanala i za zbrinjavanje oborinskih voda, ali preko izgrađenog i kontroliranog sustava s točno poznatim mjestima spojeva na bujični kanal.

5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina

Članak 41.

(1) Plan određuje mogućnost postavljanja jednostavnih građevina, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i dr., uz sadržaje i na površinama javne namjene (stajališta javnog prijevoza putnika, predškolska građevina, građevine kulture, sporta i rekreacije i sl.).

(2) Nadstrešnice te informativne i promidžbene panoe na javnim površinama treba oblikovno unificirati kao prepoznatljiv oblik urbane opreme.

(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2 m, pri čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.

(4) Predmetne građevine i instalacije smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene.

(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom korištenju javnih površina.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 42.

Planom je utvrđeno uređenje i održavanje zelenih površina u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina i to:

-u zoni Z1 javni park,

-u zoni Z2 igralište,

-u zonama Z zaštitne zelene površine.

6.1. JAVNE ZELENE POVRŠINE

Članak 43.

(1) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno uređenje javnog parka, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Javni park namijenjen je šetnji i odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju. Smjernice za oblikovanje strukture javnog parka su: 50% pod visokom vegetacijom, 30% su livade i travnjaci te 20% staze i tereni za igru i razonodu. Prilikom oblikovanja i uređenja javnog parka u što većoj mjeri zadržati postojeću vegetaciju te je ugraditi u krajobrazno uređenje, a za ozelenjavanje koristiti autohtone biljne vrste. Unutar javnog parka moguće je postavljanje urbane opreme i javne rasvjete.

(2) Planom je u zoni označenoj sa Z2 utvrđeno uređenje dječjeg igrališta za uzrast djece od 7 do 15 godina, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Na čestici dječjeg igrališta mogu se uređivati pješačke površine i parkovno zelenilo u skladu s prirodnim karakteristikama prostora. Prilikom uređenja igrališta u što većoj mjeri treba zadržati postojeću vegetaciju te je ugraditi u krajobrazno uređenje, a za ozelenjavanje koristiti autohtone biljne vrste. U sklopu igrališta moguće je postavljanje dječjih sprava za igru, urbane opreme i javne rasvjete.

(3) Iznimno je u zoni zaštitnog koridora vodotoka zabranjena sadnja drveća, moguće je samo održavanje travnatih površina. Zone zabrane sadnje drveća prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

6.2. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Članak 44.

(1) Planom su određene zaštitne zelene površine označene sa Z, a uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom.

(2) Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina, a na njima se mogu graditi građevine komunalne infrastrukture te uređivati pješački putovi.

(3) Iznimno je u zoni infrastrukturnog koridora državne ceste kao i zaštitnog koridora vodotoka zabranjena sadnja drveća, moguće je samo održavanje travnatih površina. Zone zabrane gradnje kao i sadnje drveća prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA

7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 45.

(1) Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti.

(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je dio područja Nacionalne ekološke mreže i to važnog područja za ptice pod šifrom HR1000033 Kvarnerski otoci te važnog područja za divlje svojte i stanišne tipove pod šifrom HR2001023 Otok Rab kojoj je cilj očuvanja eumediteranskih travnjaka Thero-Brachypodietalia.

(3) Za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže treba provesti postupak ocjene prihvatljivost zahvata na ekološku mrežu.

7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

Članak 46.

(1) U cilju zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:

-čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te sadnja novog,

-formiranje površina parkovnog i zaštitnog zelenila kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni kra

jobraz, prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,

-Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene površine u okviru građevne čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,

-uvjetovanje formiranja zelenih pojaseva unutar građevnih čestica uz prometne (kolne i pješačke) pravce,

-ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio aktivnosti zaštite prirodnog krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne čestice, visine građevina i dr.,

(2) Područje na kojem je utvrđen osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz označeno je na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 47.

(1) Na pojedinim dijelovima Planom obuhvaćenog područja utvrđena je zona tradicionalnog naselja, a prikazana je na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

(2) Uređenje zone tradicionalnog dijela naselja usmjeriti na očuvanje vitaliteta naselja, promoviranje tradicionalnog života, rada i stvaranju stalno naseljenog stanovništva. Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, nije dopuštena izmjena strukture i tipologije postojećih građevina.

(3) Iznimno od uvjeta gradnje utvrđenih ovim Odredbama se za zone utvrđene u stavku (1) ovog članka Planom određuje:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m²,

-najveća visina građevne određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9 m,

-tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 60 m², a najviše 150 m²,

-uređivanje svih vanjskih ploha građevina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,

-obvezno je zadržavanje strukture i tipologije postojećih građevina radi zadržavanja prostornog identiteta tradicionalnog naselja.

Članak 48.

(1) Na Planom obuhvaćenom području nema pojedinačnih kulturnih dobara.

(2) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 49.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Na razmatranom području se prikuplja komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom izvan obuhvata ovog Plana.

(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

(5) Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Članak 50.

(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:

-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,

-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,

-sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

-prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište,

-saniranje otpadom onečišćenih površina.

(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada (ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada iz prethodnog stavka ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

(4) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom regulativom.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 51.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.

(5) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijed

nosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.

9.1. ZAŠTITA TLA

Članak 52.

(1) Područje Plana je, s obzirom na fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno sljedećim geotehničkim kategorijama:

a) III. geotehnička kategorija - zona fliša, koju karakterizira:

-stabilan teren u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja,

-izrazito mala upojnost terena, vodonepropusna fliška stijenska masa, znatna mogućnost erozije,

-teren u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš,

-relativno povoljan kompleks paleogeonskog fliša za temeljenje građevina.

b) III.a geotehnička kategorija - padinske tvorevine na flišu, koju karakterizira:

-fliška stijenska masa je potpuno prekrivena padinskim tvorevinama debljine do 7m;

-teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

-većina terena je stabilna u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta; opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasijecanja ili nasipavanja;

-upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna;

-teren je uvjetno pogodan za građenje uz prethodno provedena detaljna istraživanja.

c) IV.b geotehnička kategorija - naplavine na flišu, koju karakterizira:

-pjeskovito-muljevite naplavine mjestimične debljine preko 10 m;

-teren je izrazito deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

-teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;

-upojnost terena je slaba, vodonepropusnost terena mala, razina podzemne vode je visoka, a dijelovi terena su močvarni;

-teren je u cijelosti manje pogodan do nepogodan za građenje.

(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih struktura.

(3) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.

(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je provesti prije gradnje građevina javne i društvene, sportsko-rekreacijske i slične namjene koje će koristiti veći broj različitih korisnika.

(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati vegetacijski vrijedna područja u zonama stanovanja koje mogu uključivati i ugostiteljsko-turističke, poslovne i javne i društvene sadržaje.

(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.

(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.

9.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 53.

(1) S obzirom na postojeću namjenu površina te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi da njegova kakvoća zadovoljava korištenje najviše kategorije prema zakonskim propisima pa kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.

(2) Na području naselja trajno će se provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere, temeljene na zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće zraka.

(3) U skladu sa zakonskom regulativom provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:

-stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema zakonom definiranim uvjetima,

-održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila.

9.3. ZAŠTITA VODA

Članak 54.

(1) Područje obuhvata ovog Plana nalazi se izvan obuhvata zone zaštite izvorišta vode za piće.

(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav te odvoditi prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Potočina smještenom izvan obuhvata Plana, na način propisan od nadležne službe.

(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se izvesti kao nepropusni, a sve građevne čestice/građevine trebaju biti priključene na javnu mrežu odvodnje.

(4) Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

(5) Oborinske vode onečišćene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja disperzno ispustiti u podzemlje.

(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.4. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

Članak 55.

(1) Potrebna zaštita postojećih i planiranih sadržaja u području mogućeg djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog terena postiže se izgradnjom odvodnje oborinske vode, osiguranjem širine zaštitnog koridora vodotoka te gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

(2) Na području obuhvata Plana nalazi se bujični tok Vela Draga čiji je zaštitni koridor prikazan na kartografskim prikazima br. 2.E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka i br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.

(3) U skladu sa Zakonom o vodama propisana su ograničenja gradnje i korištenja prostora na bujičnom vodotoku i njegovoj neposrednoj blizini u svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i njegovog održavanja.

(4) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda planira se za vodotok utvrditi inundacijsko područje, odnosno javno vodno dobro i vodno dobro, a u skladu sa Zakonom o vodama.

(5) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m sa svake strane vodotoka, mjereno od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(6) Planom se utvrđuje obvezna izrada projektne dokumentacije cjelovitog uređenja toka bujice i njenog sliva, s utvrđivanjem mjerodavnih protoka i karakteristika odvodnog kanala. Projekt treba uskladiti s projektima oborinske odvodnje.

(7) Sigurnost zaštite od plavljenja prostora obuhvata Plana i drugih prostora uz vodotok osigurat će se dimenzioniranjem vodotoka za 20-godišnje povratno razdoblje.

(8) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

(9) Iz bujičnog vodotoka potrebno je odstraniti sve gradnje i instalacije koje nisu namijenjene zbrinjavanju bujičnih voda, što ne isključuje korištenje kanala za zbrinjavanje oborinskih voda kontroliranim sustavom.

(10) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo u skladu sa Zakonom o vodama.

(11) Građevinske i druge zahvate na Planom obuhvaćenom području potrebno je izvoditi na način da uključuju antierozijsku zaštitu.

9.5. ZAŠTITA MORA

Članak 56.

Planom obuhvaćeno područje ne nalazi se uz morsku obalu, ali može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:

-izgradnju javnog sustava za odvodnju otpadnih voda usmjerenog prema sustavu sanitarne kanalizacije Draga smještenom izvan obuhvata Plana,

-izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.).

9.6. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 57.

(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno ugroženo povećanom razinom buke. Područje više ugroženosti bukom može se predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa u tom koridoru odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za smanjenje razine buke do razine određene važećim zakonskim propisima.

(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:

Tablica 1. Najviše dopuštene razine buke u otvorenom prostoru u odnosu na namjenu zone

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Članak 70.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 023-06/14-01/08

Ur.broj: 2169-01-02-01/03-14-1

Rab, 15. prosinca 2014.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr.