52.
Na temelju članka 14. stavka 1. Zakona o proračunu
(»Narodne novine« broj 87/08,136/12) i članka 29. i 94. Statuta Grada Opatije (»Službene novine« PGŽ broj 25/09 i
30/09-ispravak) Gradsko vijeće Grada Opatije, na sjednici
održanoj dana 15.12.2014.godine donosi
ODLUKU
o izvršavanju Proračuna Grada Opatije za 2015. godinu
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka Proračuna, njegovo izvršavanje,
opseg zaduživanja i jamstva, upravljanje financijskom i
nefinancijskom imovinom, prava i obveze proračunskih
korisnika, ovlasti gradonačelnika, te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
Članak 2.
Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti proračuna, uravnoteženosti, obračunske
jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog
upravljanja i transparentnosti.
Članak 3.
Ako se tijekom godine usvoje odluke i drugi propisi na
osnovi kojih nastaju nove obveze za Proračun, sredstva će
se osigurati u Proračunu za slijedeću proračunsku godinu u
skladu s trogodišnjim fiskalnim projekcijama i mogućnostima.
II. SADRŽAJ PRORAČUNA
Članak 4.
Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela te planova
razvojnih programa. Opći dio Proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.
Račun prihoda i rashoda sastoji se od prihoda od poreza,
pomoći, prihoda od imovine, prihoda od pristojbi i
naknada, ostalih prihoda i prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Prihodima se financiraju rashodi utvrđeni za
financiranje javnih potreba na razini Grada na temelju
zakonskih i drugih propisa.
U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske
imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i
otplatu kredita i zajmova.
Posebni dio Proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.
Uz Proračun donosi se Plan razvojnih programa kojim se
definiraju ciljevi i prioriteti razvoja Grada Opatije povezani sa programskom i organizacijskom strukturom Proračuna.
III. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
Članak 5.
Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih
obveza za Proračun ili zbog promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi ili izdaci, odnosno smanje prihodi ili
primici Proračuna, gradonačelnik može obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda ili izdataka najviše 45 dana.
Gradonačelnik donosi privremene mjere obustave. Ako
se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja Proračuna, Proračun ne može uravnotežiti, gradonačelnik mora najkasnije u roku od 15 dana prije isteka
roka za privremenu obustavu izvršavanja Proračuna predložiti izmjene i dopune
Proračuna, kojima se ponovno uravnotežuju prihodi i
primici odnosno rashodi i izdaci Proračuna.
Članak 6.
Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze na teret
proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene proračunom ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti. Obveze po ugovorima koje
zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu se preuzeti uz suglasnost gradonačelnika. Proračunski korisnici
mogu preuzeti obveze po investicijskim projektima tek
po provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta.
Čelnici proračunskih korisnika su redovito pratiti izvršavanje financijskog plana, a obveze izvršavati do visine utvrđene financijskim planom.
Pročelnici upravnih odjela dužni su redovito pratiti izvršavanje Proračuna na razini Odjela, a obveze izvršavati do
visine utvrđene Proračunom.
Članak 7.
Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju
prethodne suglasnosti Gradonačelnika.
Članak 8.
Gradonačelnik odobrava preraspodjelu sredstava na
proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili
između proračunskih korisnika najviše do 5% rashoda i
izdataka na stavci koja se umanjuje. Gradonačelnik je
obvezan uz polugodišnje i godišnje izvješće izvijestiti Gradsko vijeće o preraspodjeli sredstava.
Članak 9.
Proračunska zaliha osigurava se u iznosu od 200.000,00
kn i koristit će se za zakonski utvrđene namjene. O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje gradonačelnik,
koji je obvezan svaki mjesec izvijestiti Gradsko vijeće o
korištenju iste.
Članak 10.
Za potrebe redovnog rada mjesnih odbora, svakom mjesnom odboru pripada 63.300,00 kn, koji se raspoređuju
sukladno financijskim planovima Mjesnih odbora na materijalne troškove (npr. struja, voda, telefon, grijanje itd.) ,
ostale materijalne troškove i za komunalne akcije , s time
da iznos za komunalne akcije ne može biti manji od
40.000,00 kuna.
Sredstva za potrebe mjesnih odbora doznačuju se na
osnovi pisanog i dokumentiranog zahtjeva.
Vlastiti i namjenski prihodi Mjesnih odbora uplaćuju se
u Proračun Grada i koriste se za pokriće rashoda mjesnih
odbora sukladno njihovim financijskim planovima.
Ostvarenje i utrošak vlastitih prihoda Mjesnih odbora
nadzire Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti.
Članak 11.
Prihodi Proračuna ubiru se i uplaćuju u Proračun u
skladu sa Zakonom i drugim propisima neovisno o visini
prihoda planiranih u Proračunu.
Članak 12.
Prihodi koje ostvaruju tijela gradske uprave obavljanjem
vlastite djelatnosti sastavni su dio prihoda Proračuna.
Otplate glavnica i kamata od zaduživanja i danih jamstava mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.
Ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u
Proračunu tekuće godine nisu izvršeni do visine utvrđene
Proračunom mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj
godini, uz prethodnu suglasnost gradonačelnika.
Članak 13.
Proračunski korisnici kao i upravni odjeli odgovorni su
za naplatu vlastitih prihoda i primitaka kao i za izvršavanje
svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.
Vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika ne uplaćuju se u Proračun Grada.
Ostvarenje i utrošak vlastitih namjenskih prihoda nadzire Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti.
Članak 14.
Sredstva drugih jedinica lokalne samouprave, na području kojih proračunski korisnici obavljaju djelatnost, prenose se kao tekuće i kapitalne pomoći za programe proračunskih korisnika u Proračun Grada. Proračunski korisnici
obavezni su dostaviti svoje financijske planove po mjesecima za cijelu godinu u skladu s planiranim dospijećem
obveza i usuglašene s odobrenim sredstvima u Proračunu
do 15. siječnja tekuće godine Upravnom odjelu za financije
i društvene djelatnosti.
Tijekom godine mjesečni financijski planovi mogu se
mijenjati u skladu s promjenama u dospijeću obveza, odobrenim preraspodjelama te izmjenama i dopunama proračuna.
Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem
opsegu nego što je to iskazano u Proračunu,
proračunski korisnik može preuzeti i plaćati obveze
samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava.
Uplaćeni i preneseni a manje planirani namjenski prihodi i primici mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u
Proračunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih
sredstava.
Uplaćeni i preneseni a manje planirani namjenski primici od zaduživanja mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u Proračunu, uz prethodnu suglasnost gradonačelnika.
Članak 15.
Proračunskim korisnicima ne osiguravaju se sredstva za
amortizaciju zgrada i opreme.
IV. UPRAVLJANJE FINANCIJSKOM I NEFINANCIJSKOM IMOVINOM
Članak 16.
Imovinu Grada čine financijska i nefinancijska imovina
kojom upravlja gradonačelnik u skladu s posebnim propisima i Statutom Grada.
Članak 17.
Raspoloživim novčanim sredstvima na računu Proračuna
upravlja Gradonačelnik.
Novčana sredstva iz stavka 1. ovog članka mogu se polagati u poslovnu banku, poštujući načela sigurnosti, likvidnosti i isplativosti ulaganja. Odluku o izboru banke donosi
gradonačelnik.
Članak 18.
Gradsko vijeće može na prijedlog gradonačelnika odlučiti o kupnji dionica ili udjela u trgovačkom društvu ako
su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s
time štiti interes Grada.
U slučaju da prestane javni interes za vlasništvo dionica
ili udjela u kapitalu pravnih osoba Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika može odlučiti da se dionice odnosno
udjeli u kapitalu prodaju ako to nije u suprotnosti s posebnim zakonom. Ostvarena sredstva od prodaje udjela i
uloga u kapitalu koriste se samo za otplatu duga u Računu
financiranja ili za nabavku nefinancijske i financijske imovine, ukoliko se spomenuta sredstva ostvare u iznosu
većem od potrebnog za otplatu duga.
Članak 19.
Za stjecanje imovine bez naknade proračunskim korisnicima potrebna je suglasnost gradonačelnika ukoliko bi
takvo stjecanje prouzročilo veće troškove za Grada.
Članak 20.
Sredstva za osiguranje nefinancijske dugotrajne imovine
osigurana su u rashodima poslovanja proračunskih korisnika.
V. ODGODA NAPLATE, OTPIS DUGOVANJA I
PRODAJA POTRAŽIVANJA
Članak 21.
Gradonačelnik može na zahtjev dužnika, uz primjereno
osiguranje i kamate, odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu
otplatu duga, koji se ne smatraju javnim davanjima, pod
uvjetima propisanim zakonom podzakonskim propisima.
Naplata duga iz stavka 1. ovog članka može se odgoditi
jednokratno do 12 mjeseci ili se može odobriti plaćanje
duga u obrocima i to maksimalno do 36 mjesečnih obroka.
Iznimno od stavka 1. ovog članka Upravni odjel za
financije i društvene djelatnosti može na zahtjev dužnika,
odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga i to za
iznose potraživanja do 20.000,00 kuna.
Članak 22.
Gradonačelnik može na zahtjev dužnika otpisati
odnosno uz suglasnost dužnika prodati potraživanja koja
se ne smatraju javnim davanjima pod uvjetima propisanim
Zakonom o proračunu i podzakonskim propisima.
Iznimno od stavka 1. ovog članka Upravni odjel za
financije i društvene djelatnosti može na zahtjev
dužnika, otpisati potraživanja čiji iznos ne prelazi
10.000,00 kuna.
Gradonačelnik može donijeti odluku o otpisu potraživanja za dugovanja po pojednim vrstama prihoda u slučajevima kada je dužnik umro, a nije ostavio pokretnina i
nekretnina iz kojih se može naplatiti dug kao i u drugim
slučajevama kada je nastupila nemogućnost naplate.
Članak 23.
Ako posebnim propisima nije uređeno drugačije, potraživanja na ime javnih davanja mogu se otpisati ako bi izvršenje naplate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne životne potrebe dužnika-građanina i članova njegova kućanstva pod slijedećim uvjetima:
1. ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na pomoć za
uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi, odnosno pravo na
opskrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih
invalida rata
ili
2. ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih
članova njegovog kućanstva odgovara sljedećim uvjetima:
a)kada imovina, u novčanom obliku, podnositelja
zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne prelazi
iznos od jedne proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva, po članu njegovog kućanstva,
b)kada podnositelj zahtjeva, odnosno punoljetni članovi njegovog kućanstva imaju u vlasništvu stan ili
kuću koji se ne smatraju zadovoljavajućim stambenim prostorom (stan ili kuća veličine do 35 m2 za
jednu osobu, uvećana za 10 m2 za svaku daljnju
osobu s mogućim odstupanjem do 10 m2), te ako
imaju u vlasništvu automobil i/ili plovilo čija vrijednost ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice
na dan podnošenja zahtjeva,
c)kada ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja
zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva
mjesečno ne prelaze po članu kućanstva 50 posto proračunske osnovice.
Za stjecanje prava na otpis ili djelomičan otpis potraživanja fizička osoba mora ispunjavati kriterij iz stavka
2. točke 1. ovoga članka ili kumulativno kriterije iz
stavka 2. točke 2. ovoga članka.
Članak 24.
Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti otpisuje potraživanja na ime javnih davanja koja se nisu uspjela
naplatiti u stečajnom postupku ako postoji rješenje o brisanju iz sudskog registra po okončanju stečajnog postupka,
ako postoji pravomoćno rješenje o brisanju iz sudskog registra u postupku likvidacije ili ako postoji pravomoćno rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi kojim je utvrđeno da se dug otpisuje.
Članak 25.
Ako posebnim propisima nije uređeno drugačije,
naplata potraživanja na ime javnih davanja može se odgoditi u cijelosti ili djelomično pod uvjetom da naplata u cijelosti na dan dospijeća predstavlja neprimjereno opterećenje, nanosi veću gospodarsku štetu ili bi dovela do nelikvidnosti,a odgodom plaćanja ili obročnom otplatom duga
bi se bitno poboljšale dužnikove mogućnosti otplate duga.
O odgodi naplate duga iz stavka 1. ovoga članka na
temelju pisanog i obrazloženog zahtjeva odlučuje gradonačelnik.
Naplata duga na ime javnih davanja može se odgoditi
jednokratno najdulje do deset mjeseci ili se može odobriti
plaćanje duga u obrocima do 24 mjesečna obroka.
Uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka dužnik-pravna osoba
obvezan priložiti jedno od sredstava osiguranja: neopoziva
garancija banke, zalog vrijednosnih papira, fiducija,
založno pravo na nekretninama, pokretninama i pravima
građenja, zadužnica ili jamstvo drugih trgovačkih društava
solidnog boniteta, u slučaju da iznos potraživanja prelazi
20.000 kuna kao i u slučaju kada se traži jednokratna
odgoda naplate na razdoblje duže od 6 mjeseci.
Za vrijeme trajanja odgode obračunavaju se zakonske
zatezne kamate.
Ako se dužnik ne pridržava rokova iz odluke o odgodi
plaćanja, ista će se ukinuti te pokrenuti postupak ovrhe.
U slučaju da je protiv dužnika pokrenut ovršni postupak
isti će se po zahtjevu dužnika obustaviti ako se odgodi
naplata duga ili ako se odobri plaćanje u obrocima.
Ukoliko je dužniku odobrena odgoda plaćanja ili
obročna otplata duga, sljedeći zahtjev za odgodu plaćanja
ili obročnu otplatu duga ne može se podnijeti prije proteka
roka od pet godina od donošenja odluke o odobrenju
odgode ili obročne otplate duga za prvobitni dug.
Članak 26.
U pokrenutim postupcima ovrhe donošenjem rješenja o
ovrsi, rješenjem utvrđene troškove ovrhe neće se naplaćivati ukoliko dužnik uplati iznos duga prije dostave rješenja
tijelu nadležnom za provedbu ovrhe.
VI. ZADUŽIVANJE I JAMSTVA
Članak 27.
Grad se može dugoročno zaduživati za investicije uzimanjem kredita ili izdavanjem vrijednosnih papira, uz i prethodnu suglasnost Gradskog vijeća i Vlade Republike
Hrvatske.
Ukupna godišnja obveza Grada može iznositi najviše do
20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u
kojoj se zadužuje, a u iznos ukupne godišnje obveze uključena su i dana jamstva, neplaćene obveze iz prethodnih
godina i suglasnosti iz članka 90. stavka 2. Zakona.
Članak 28.
Obveze po danim jamstivma iskazane su u Računu prihoda i rashoda Proračuna za 2015. godinu, razdjel 002-
Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti, Program
2080- Otplate kredita, Aktivnost K208002- Vodopskrba i
kanalizacija u iznosu od 3.495.000 kuna.
Obveze na ime kamata po kreditu za izgradnju Doma
umjetnosti iskazane su u Računu prihoda i rashoda Proračuna za 2015. godinu, razdjel 002-Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti, Program 2080- Otplate kredita,
Aktivnost K208003- Izgradnja Doma umjetnosti, u iznosu
od 254.000 kuna
Ukupne dugoročne obveze Grada na dan
31.12.2015.godine po osnovi glavnice kreditnog zaduženja
Grada iznositi će 46.000.000 kn, a po osnovi glavnice
danih jamstava u iznosu 19.418.300 kuna.
Članak 28.
Za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike
priljeva sredstava i dospijeća obveza, gradonačelnik može
donijeti odluku kojom se Grad kratkoročno zadužuje, najduže do 12 mjeseci, bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili
zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili
zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili
zajmova.
Grad se može kratkoročno zadužiti uzimanjem kredita
ili zajmova kod poslovnih banaka i drugih kreditnih institucija ili okvirnog kredita kod poslovne banke kod koje ima
otvoren račun za iznos do 5.000.000,00 kn.
Članak 29.
Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnim vlasništvu Grada kao i ustanova čiji je osnivač Grad može
se zaduživati samo za investiciju uz suglasnost gradonačelnika i uz uvjete i na način propisan Zakonom.
Članak 30.
Gradonačelnik također može dati jamstvo pravnoj osobi
u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada kao
i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe
i ustanove, uz uvjete i na način propisan Zakonom. Grad je
obvezan prije davanja jamstva ishoditi suglasnost ministra
financija.
Ugovore o jamstvu sklapa gradonačelnik.
VI. PRAVA I OBVEZE PRORAČUNSKIH KORISNIKA
Članak 31.
Proračunski korisnici dostavljaju polugodišnje i godišnje
financijske izvještaje svog plana Upravnom odjelu za financije i društvene djelatnosti sukladno Pravilniku o financijskom izvješćivanju u proračunskom računovodstvu
(»Narodne novine« broj 27/05 i 2/07).
Proračunski korisnici dužni su dostaviti godišnji izvještaj
o poslovanju (ostvarenje financijskog plana, izvještaj o
radu te prijedlog o korištenju neutrošenih sredstava) nadležnom upravnom tijelu Grada, najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka za predaju godišnjih financijskih
izvještaja utvrđenog Pravilnikom o financijskom izvješćivanju u proračunskom računovodstvu (»Narodne novine«
broj 27/05 i 2/07).
Nadležno upravno tijelo Grada dužno je izvještaj o
poslovanju proračunskih korisnika dostaviti Gradonačelniku u daljnjem roku od mjesec dana od isteka roka iz
stavka 2. ovog članka.
Članak 32.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna dostavlja se
gradonačelniku do 5. rujna tekuće godine. Gradonačelnik
podnosi Gradskom vijeću, na donošenje polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna do 15 rujna tekuće godine.
Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna dostavlja se gradonačelniku do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu
godinu. Gradonačelnik podnosi Gradskom vijeću na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna do 1. lipnja
tekuće godine za prethodnu godinu.
Gradonačelnik godišnji obračun Proračuna dostavlja
Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u
roku od 15 dana nakon što ga usvoji Gradsko vijeće.
Upravni odjeli Grada dužni su na zahtjev Upravnog
odjela za financije i društvene djelatnosti dostaviti godišnja
i polougodišnja izvješća o izvršavanju Proračuna na razini
odjela u rokovima utvrđenim u zahtjevu.
VII. OVLASTI I ODGOVORNOSTI ČELNIKA JLS I
PRORAČUNSKOG KORISNIKA
Članak 33.
Gradonačelnik, čelnici proračunskih korisnika te čelnici
upravnih odjela odgovorni su za planiranje i izvršavanje
dijela proračuna iz svoga djelokruga te za zakonitost,
svrhovitost, učinkovitost i ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. Također su odgovorni za preuzimanje
obveza, izdavanje naloga za plaćanje te za izdavanje naloga
za naplatu u korist proračunskih sredstava. Gradonačelnik
i čelnici proračunskih korisnika mogu određena prava unutarnjim propisima u skladu sa aktima o unutarnjem ustrojstvu prenijeti na druge osobe.
VIII. NADZOR PRORAČUNSKIH KORISNIKA I
OSTALIH KORISNIKA PRORAČUNSKIH SREDSTAVA
Članak 34.
Proračunski nadzor postupak je nadziranja zakonitosti,
svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Obuhvaća nadzor računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata. Proračunski nadzor obavlja Ministarstvo financija.
Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti ovlašten je kod proračunskih korisnika kao i kod ostalih korisnika proračunskih sredstava obavljati nadzor utroška sredstava proračuna za namjene za koje su sredstva osigurana.
U slučaju da se nadzorom iz stavka 2. ovog članka utvrdi
da je proračunski korisnik odnosno korisnik proračunskih
sredstava Proračuna utrošio nenemjenski, Upravni odjel
za financije i društvene djelatnosti naložiti će istome povrat
sredstava u Proračun Grada.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 35.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
KLASA: 400-08/14-01/10
UR.BROJ: 2156-01-01-14-1
Opatija, 15. prosinaca 2014.
GRADSKO VIJEĆE GRADA OPATIJA
Predsjednik
Prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., v.r.
| 
