SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

1.

Na temelju članka 26 a i članka 26 b Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 29. Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o Prostornom planu Općine Opatija unutar granica Općine Matulji (»Službene novine« PGŽ broj 2/99) i članka 2. i članka 7. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Matulji (»Službene novine« PGŽ broj 20/03), te članka 20. Statuta Općine Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01 i 18/03), Općinsko vijeće Općine Matulji, dana 27. siječnja 2005. donosi

ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA -
ODLUKA O DONOŠENJU PLANA

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Matulja (u nastavku teksta: Plan)

Članak 2.

Plan iz članka 1. je dokument prostornog uređenja, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:

TEKSTUALNI DIO:

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru općine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja, prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge pješačke površine

5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.a. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

2.b. TELEKOMUNIKACIJSKA I ELEKTROOPSKRBNA MREŽA

2.c. VODOOPSKRBA

2.d. ODVODNJA OTPADNIH VODA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

Namjena površina u obuhvatu plana određena je u kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« .

Prostor u obuhvatu plana uključuje površine naselja Matulji i Mihotići, izdvojene radne zone i infrastrukturne sustave državnog i županijskog značaja. Dio površine obuhvata plana je negrađevinsko područje.

U obuhvaćenom prostoru određene su sljedeće namjene:

Površine naselja:

- površine stambene namjene

- površine mješovite namjene

- površine gospodarske - poslovne namjene

- površine javne i društvene namjene

- površine sportsko-rekreacijske namjene

- groblje

- javne zelene površine

- prometne površine

- površine infrastrukturnih objekata i uređaja

Izdvojene namjene:

- radne zone (»R-1« i »R2«)

Površine infrastrukturnih sustava:

- željeznica

- autoceste - brze ceste

- 110 kV trafostanica i elektrovučno postrojenje

Negrađevinsko područje

- zaštitne zelene površine

- poljoprivredno tlo

Članak 4.

POVRŠINE NASELJA

Stambena namjena (S)

-Stambena namjena obuhvaća građevne čestice postojećih i novih građevina namijenjenih stanovanju.

U sklopu površina stambene namjene mogu se uređivati i graditi pristupne ceste, parkirališta i garaže, pješački putevi i površine, manje zelene površine, dječja igrališta i sportska igrališta, kao i manji sadržaji društvenih djelatnosti (dječji vrtić i sl.) veličine i uvjeta gradnje do propisanih za stambene građevine. Isključene su poslovne građevine na izdvojenoj građevnoj čestici.

Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevne čestice stambene namjene dijelom se mogu organizirati i poslovni sadržaji primjereni uvjetima stanovanja.

Mješovita namjena (M)

- Mješovita stambeno poslovna namjena (M1) obuhvaća površine građevnih čestica stambeno-poslovne namjene u sklopu centralnog područja naselja obuhvaćene i definirane detaljnim planom uređenja centra Matulja. Uz sadržaje stanovanja organiziraju se, posebno u prizemljima građevina, i poslovni sadržaji primjereni stambenim i centralnim zonama kao što su trgovina, uslužni obrt, ugostiteljstvo, javne službe (pošta, banka, ljekarna), agencije, predstavništva, uredi, društvene djelatnosti i sl.

- Mješovita pretežito poslovna namjena (M2) obuhvaća površine namijenjene građevnim česticama pretežito poslovne namjene. Najmanje 2/3 ukupne brutto izgrađene površine građevine treba imati poslovnu namjenu. Poslovne namjene mogu biti trgovačke, uslužne, prizvodne-obrtničke, i sl.

Javna i društvena namjena (D)

Javna i društvena namjena uključuje sljedeće građevine- namjene:

- Upravna namjena (D1) obuhvaća postojeću građevnu česticu Općine Matulji,

- Socijalna namjena (D2) obuhvaća građevnu česticu namijenjenu izgradnji doma za starije osobe kapaciteta do 150 mjesta,

- Zdravstvena namjena (D3) obuhvaća površinu zdravstvenog centra s planiranim sadržajima centra primarne zdravstvene zaštite, hitne pomoći, i drugih sadržaja zdravstvenih usluga (specijalističke klinike i ambulante, rehabilitacija i druge djelatnosti posredno vezane na zdravstvo) kao i srodne djelatnosti (socijalna namjena),

- Školska i predškolska namjena (D4) obuhvaća postojeće građevne čestice dječjeg vrtića i jaslica s izdvojenim dječjim igralištem, i osnovne škole »A. Mohorovičića«,

- Kulturno-zabavna namjena (D6) obuhvaća građevne čestice planiranog kulturno - zabavnog centra koji uključuje sadržaje knjižnice, galerije, dvorane i drugih sadržaja kulture, rekonstrukciju postojećeg zatvorenog boćališta i prateće ugostiteljske i poslovne sadržaje

- Vjerska namjena (D7) obuhvaća postojeću župnu crkvu i planirani pastoralni dom sa sadržajima smještaja, dvorane, ugostiteljstva i pratećih sadržaja.

Gospodarska - poslovna namjena (K)

Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine u sklopu naselja za organizaciju različitih poslovnih djelatnosti: uslužnih, trgovačkih, servisnih i manjih proizvodnh-obrtničkih, uz uvjet da tehnološkim procesom ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku i druge negativne utjecaje na uvjete života u naselju.

Izdvojeni skladišni sadržaji nisu dopušteni.

- Pretežito uslužna namjena (K1) definira se za postojeće građevne čestice primarno uslužnih i servisnih djelatnosti. Uz te namjene, mogu se organizirati i druge poslovne djelatnosti određene za površine pretežito trgovačke namjene (K2).

- Pretežito trgovačka namjena (K2) definira se za površine namijenjene primarno specijaliziranim trgovačkim i veletrgovačkim djelatnostima s pratećim sadržajima skladišta i dorade roba. Uz te namjene mogu se organizirati i uslužne, servisne i manje proizvodne-obrtničke djelatnosti.

- Poslovno-centralna namjena (K4) definira se na prostorima današnjeg »Trgovačkog Opatija« i »Tiba« s kontaktnim prostorima i predstavlja proširenje postojećeg centra naselja. Namjenjuje se atraktivnijim poslovnim sadržajima (trgovački centar, uslužni centar, poslovna sjedišta i uredi, drugi trgovački, uslužni i ugostiteljski sadržaji i prateće djelatnosti), kao i javnim i društvenim sadržajima za koje nema prostornih mogućnosti organizacije u sklopu postojećeg centra.

Za tu površinu obvezna je izrada detaljnog plana uređenja.

- Poslovno-turistička namjena (K5) definira se na prostoru bivšeg »Autoremonta« i »Gramata« i okolnim neizgrađenim prostorima. Planirani sadržaji trebaju biti primjereni položaju i značaju prostora uz osnovni prometni pristup Opatiji. Uz uslužne i trgovačke sadržaje definirane za površine poslovne namjene, određena je i organizacija ugostiteljsko- turističke namjene (motel, restoran, turističko-informacijski centar i sl). U skopu poslovnih sadržaja veći naglasak treba staviti na prometne sadržaje (benzinska stanica, servisi i održavanje motornih vozila i sl.).

Za tu površinu obvezna je izrada detaljnog plana uređenja.

Sportsko rekreacijske namjene (R)

- Sportsko rekreacijska namjena (R1)

Sportsko rekreacijska namjena obuhvaća dvije planirane lokacije neposredno vezane na uži centar naselja i osnovnu školu i na zonu sportsko-rekreacijskog centra uz Trtne i Osojnake.

Površine su namijenjene gradnji i uređenju zatvorenih sportskih sadržaja (dvorana, bazen, kuglana, streljana i sl.), otvorenih sportskih igrališta (rukomet, košarka, odbojka, tenis i sl.), kao i pratećih rekreacijskih, ugostiteljskih i prometnih sadržaja.

- Rekreacijska namjena (R2)

Rekreacijska namjena obuhvaća rekreacijski centar na području Pavlovac-Kopičevac namijenjen gradnji otvorenih sportskih igrališta i manjih objekata pratećih sadržaja i uređenju većih prirodnih slobodnih površina za rekreaciju.

Javne zelene površine (Z1)

Namjena Z1 (javna zelena površina) uključuje površine postojećeg zelenila i većih ambijentalnih vrijednosti u centru naselja i u zaštićenom prostoru uz kapelicu Sv. Mihovila, koje se uređuju kao javni park u funkciji oblikovanja naselja,

zaštite, odmora i rekreacije. U sklopu parka se mogu urediti dječja igrališta, rekreacijska igrališta, park skulptura i sl.

Prometne površine

Uz postojeće i planirane površine javnih i nerazvrstanih cesta, ulica, pristupa i pješačkih površina, u sklopu naselja definiraju se i slijedeće prometne površine:

- Autobusni kolodvor (AK) je površina namijenjena uređenju odgovarajućeg broja perona za autobuse lokalnog i međugradskog prometa i izgradnji građevine s pratećim sadržajima.

- Željeznički kolodvor (ŽK)

Je površina postojećeg željezničkog kolodvora i pratećih sadržaja prometa putnika i tranzita roba. U sklopu zone moguća je izgradnja skladišta, autobusngo stajališta, parkirališta i pješačkog pothodnika prema središtu Matulja, kao i organizacija funkcije postaje brze gradske željeznice.

- Javna parkirališta (P) i garaže (G) definiraju se kao izdvojene površine na postojećim i planiranim lokacijama i uz planirane veće javne sadržaje. Primarno su u funkciji rješavanja parkirnih potreba centra naselja, ali i za potrebe postojećih i planiranih javnih i društvenih sadržaja, groblja i poslovnih zona.

- Parkirališta (Pr) su parkirališta namijenjena određenim korisnicima, s ograničenim režimom korištenja i pristupa.

Groblje

Obuhvaća prostor postojećeg groblja i prostor za njegovo proširenje u skladu s dugoročnim potrebama naselja.

Površine infrastrukturnih sustava naseljskog značaja

Te površine obuvaćaju postojeće vodospreme i njihove građevne čestice - zaštitni prostor.

Članak 5.

IZDVOJENE NAMJENE

Radne zone »R-1« i »R-2«

Radne zone »R-1« i »R-2« uključuju površine izvan naselja namijenjene gospodarskoj - poslovnoj djelatnosti (K), to jest organizaciji većih trgovačkih, uslužnih, servisnih i obrtničkih sadržaja. Detaljnija namjena površina određuje se detaljnim planom uređenja.

Članak 6.

NEGRAĐEVINSKO PODRUČJE

U obuhvatu plana definiraju se površine negrađevinskog područja, i to:

Zaštitno zelenilo (Z)

Zaštitno zelenilo (Z) obuhvaća veće površine šume i ostalih površina postojećeg zelenila u tkivu naselja, prema magistralnim prometnim koridorima i zaštitne pojeseve između građevinskih zona različitih uvjeta korištenja.

Gospodarsko korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj, rekreacijskoj i oblikovnoj funkciji.

Poljoprivredno tlo (P)

Poljoprivredno tlo obuhvaća veće površine vrtova, voćnjaka i vinograda (izvan okućnica), kao i zapuštene površine koje imaju uvjete za privođenje poljoprivrednoj namjeni.

Postojeće pomoćne građevine mogu se zadržati. Dopušteno je graditi - postavljati staklenike i plastenike.

Članak 7.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

U obuhvatu plana definiraju se površine infrastrukturnih građevina državnog i županijskog značaja, i to:

IS 1 - koridor magistralne željezničke pruge Rijeka - Šapjane - Ilirska Bistrica

IS 2 - površine autoceste Rupa - Rijeka - Senj - Otočac i brze ceste čvor Matulji - tunel Učka, s koridorom za uređenje deniveliranog križanja - priključka na brzu cestu i autocestu

IS 3 - površine 110 kV trafostanice i elektrovučnog postrojenja s pratećim poslovnim sadržajima (»Elektroprijenos«)

Članak 8.

Razgraničenje između površina pojedine namjene i javnih površina utvrđuje se katastrom i uvjetima rekonstrukcije i gradnje prometnih površina iz točke 5.1. »Uvjeti gradnje prometne mreže«.

Članak 9.

U obuhvatu plana nije dopušteno uređivanje i gradnja kamionskih parkirališta, autootpada, otvorenih prostora prodaje građevnog materijala, suhih marina i sličnih sadržaja.

Slobodnostojeća nosiva konstrukcija GSM mreže ne dopušta se visine veće od 10 m.

Članak 10.

U cijelom prostoru negrađevinskih područja nisu dopušteni zemljani radovi - preoblikovanje terena, posebno zatrpavanje vrtača, kao i nekontrolirana sječa šume. Svi radovi moraju biti u funkciji poboljšanja osnovnih namjena prostora.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 11.

Površine postojećih i planiranih gospodarskih djelatnosti određene su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i namjena površina«

Članak 12.

Građevine gospodarskih djelatnosti - poslovne građevine mogu se graditi u:

- izdvojenim radnim zonama »R-1« i »R-2«

- površinama poslovne namjene

- površinama poslovno-stambene namjene

Građevine gospodarskih - poslovnih djelatnosti u sklopu Detaljnih planova uređenja centra Matulja, izdvojenih radnih zona, DPU-a centralno-poslovne zone (K4) i DPU-a poslovno turističke zone (K5) grade se i rekonstruiraju u skladu s odredbama tih planova.

Sadržaji gospodarskih - poslovnih djelatnosti mogu se graditi i unutar površina stambene namjene, u dijelu (prizemlju) stambene građevine ili kao manja izdvojena građevina u sklopu građevne čestice stambene namjene, pod uvjetima iz točke 4. »Uvjeti i način gradnje stambenih građevina«.

Članak 13.

Temeljem odredbi ovog plana i izrađenog idejnog rješenja mogu se izdavati lokacijske dozvole u sklopu površina poslovne namjene (K1 i K2) i mješovite poslovno-stambene namjene (M2).

Postojeće stambene građevine unutar tih površina mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz točke 4. »Uvjeti i način gradnje stambenih građevina« za obiteljske građevine.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 14.

Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti organizaciju svih sadržaja tehnološkog procesa (građevina, parkiranje, pomoćni i glavni ulazi, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).

Najmanja dopuštena veličina građevne čestice je za:

- poslovnu namjenu 2000 m²

- poslovno-stambenu namjenu 1000 m²

Najveća dopuštena veličina građevne čestice je za:

- poslovnu namjenu 6000 m²

- poslovno-stambenu namjenu 3000 m²

Najmanja dopuštena širina građevne čestice mjereno uz građevni pravac je za:

- poslovnu namjenu 25 m

- poslovno-stambenu namjenu 18 m

Namjena građevina

Članak 15.

Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine mogu se organizirati pomoćni - prateći sadržaji.

Građevine poslovno-stambene namjene mogu imati 1 stan veličine do 150 m².

Članak 16.

Uz osnovne građevine u sklopu građevne čestice mogu se graditi i ostale građevine:

- nadstrešnice i trijemovi,

- prometne i manipulativne površine i parkirališta

- potporni zidovi,

- komunalni objekti i uređaji,

- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Veličina i površina građevina

Članak 17.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice je 0,6.

Postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći od 0,3 može se zadržati, ali se ne smije povećavati.

Natkriveni prostori (i parkirališta) veličine do 100ovršine građevne čestice ne uključuju se u izračun izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice

Članak 18.

Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je 2, a najveća dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do visine vijenca je za:

- poslovnu namjenu 9,0

- poslovno-stambenu namjenu 8,0 m

Nivelacijska kota od koje se mjeri visina, je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1 metar iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina.

Članak 19.

Ispod građevine osnovne namjene može se graditi podrum (garaža i pomoćni prostori), ukopan sa svih strana i najviše 1 m iznad kote konačno zaravnatog platoa. Do podruma se može urediti kolni pristup najveće dopuštene širine 8 m. Podrum se ne uključuje u izračun iskorištenosti građevne čestice ni u visinu građevine.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 20.

Gradivi dio građevne čestice utvrdit će se idejnim rješenjem, prema uvjetima ovih Odredbi za provođenje.

Unutar gradivog dijela građevne čestice poslovne namjene veće od 3000 m² mogu se graditi dvije građevine osnovne namjene na međusobnom razmaku min 6 m ili kao sklop.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:

- prometne i manipulativne površine i parkirališta

- potporni zidovi,

- komunalni objekti i uređaji,

Članak 21.

Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca za:

- poslovnu namjenu najmanje 8,0 m

- poslovno-stambenu namjenu najmanje 6,0 m

Granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama građevne čestice je udaljena za:

- poslovnu namjenu najmanje 5,0 m

- poslovno-stambenu namjenu najmanje 4,0 m

Oblikovanje građevina

Članak 22.

Građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu.

Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Članak 23.

Građevine mješovite, poslovno-stambene namjene se oblikuju prema načelima oblikovanja stambenih građevina. Na površinama ove namjene nije dozvoljeno građenje hala.

Uređenje građevnih čestica

Članak 24.

Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora i zelenih površina.

Građevne čestice uređuju se kao platoi, s najvećim visinama usjeka do 5,0 m i nasipa do 3,0 m u odnosu na prirodni teren.

Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 3,0 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom platoa u više razina.

Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.

Članak 25.

Građevne čestice mogu imati visinu ograde do 1,5 m Ograde se izvode od kamena, metala ili prefabriciranih betonskih elemenata.

Članak 26.

Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces, mora se osigurati neometano odvijanje prometa na jav

nim prometnim površinama i protupožarni pristupi građevini.

Obveza je svakog investitora da osigura unutar građevne čestice određeni broj parkirnih-garažnih mjesta prema odredbama iz članka 65. ili prema potrebama tehnološkog procesa.

Površine parkirališta uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.

Članak 27.

Dio površine građevne čestice uređuje se kao zelena površina i to za:

- poslovnu namjenu najmanje 150ovršine

- poslovno-stambenu namjenu najmanje 200ovršine

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj mjeri očuvati i uključiti u uređene zelene površine na građevnoj čestici.

Priključenje građevne čestice na javno- prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 28.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - sabirnu ili prilaznu cestu minimalne širine 6 m. Ako nije osiguran kolni pristup s postojeće prometnice odgovarajućuh karakteristika, potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu za pristupnu prometnicu prije izdavanja lokacijske dozvole za građevnu česticu.

Članak 29.

Građevna čestica mora biti priključena na elektriku, vodovod i kanalizaciju (ili individualni uređaj za pročišćavanje prema posebnim uvjetima). Odvodnja oborinskih voda rješava se na odgovarajući način u sklopu građevne čestice.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 30.

Površine smještaja društvenih djelatnosti: predškolske i školske ustanove, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa, određene su u kartografskom prikazu br 1. »Namjena i korištenje površina«

Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi i u sklopu površine centralno-poslovne namjene (K4), kao i u sklopu površina stambene namjene pod uvjetima gradnje za te površine.

Građevine društvenih djelatnosti u sklopu Detaljnog plana uređenja centra Matulja grade se i rekonstruiraju u skladu s odredbama tog plana.

Temeljem odredbi ovog plana i izrađenog idejnog rješenja mogu se izdavati lokacijske dozvole u sklopu površina zdravstvenog centra (D3), pastoralnog doma (D7), doma za starije osobe (D2) i za sportsku dvoranu u sklopu sportsko rekreacijskog centra R1-1.

Otvorena igrališta rekreacijske namjene, bez gledališta, pratećih sadržaja i parkiranja, mogu se uređivati i u sklopu ostalih površina naselja. Igralište može obuhvatiti 80 0ovršine izdvojene građevne čestice.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 31.

Oblik građevne čestice mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevine do granica građevne čestice. Oblik i veličina građevne čestice centra primarne zdravstvene zaštite, pastoralnog doma i doma za starije osobe određeni su u kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje«.

Za ostale građevine zdravstvenog centra najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 1000 m², a najveća dopuštena veličina je 4500 m².

Građevna čestica sportske dvorane je najveće dopuštene veličine 9000 m².

Namjena građevina

Članak 32.

Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«.

U sklopu površina zdravstvenog centra može se formirati izdvojena građevna čestica zajedničkih infrastrukturnih i pomoćnih sadržaja (plin, kisik, kotlovnica i sl.)

Sportska dvorana, uz osnovnu namjenu može uključiti sadržaje gledališta, garderobe, sanitarije, trim kabinet, saunu, teretanu, kuglanu, ugostiteljstvo i trgovinu.

Veličina i površina građevina

Članak 33.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je za:

- dom za starije osobe 0,25

- građevine zdravstvenog centra 0,3

- pastoralni dom 0,3

- sportsku dvoranu 0,25

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevnih čestica je za:

- dom za starije osobe 0,6

- građevine zdravstvenog centra 0,6

- pastoralni dom 0,45

- sportsku dvoranu 0,4

Članak 34.

Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je za:

- dom za starije osobe 3 nadzemne etaže

- građevine zdravstvenog centra 2 nadzemne etaže za građevne čestice do 2500 m² i 3 nadzemne etaže za građevne čestice veće od 2500 m²

- pastoralni dom 3 nadzemne etaže (S+P+M)

- sportsku dvoranu 2 nadzemne etaže

Najveća dopuštena visina građevine je za:

- dom za starije osobe 9 metara mjereno od nivelacijske kote do vijenca građevine

- građevine zdravstvenog centra 8 metara za građevine s dvije etaže i 9 metara za građevine s tri etaže mjereno od nivelacijske kote do vijenca građevine

- pastoralni dom 7,5 metara mjereno od nivelacijske kote do vijenca građevine

- sportsku dvoranu 11 metara mjereno od nivelacijske kote do vijenca građevine

Nivelacijska kota, je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1 metar iznad najniže točke dijela građevne čestice koju pokriva građevina.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 35.

Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna ili više građevina osnovne namjene. Svi sadržaji sportske dvorane organiziraju se u jednoj osnovnoj građevini. Najveća dopuštena tlocrtna površina pojedine građevine je za:

- dom za starije osobe 1000 m²

- građevine zdravstvenog centra 800 m²

- pastoralni dom 380 m²

Građevine na jednoj građevnoj čestici mogu biti međusobno povezane toplom vezom.

Članak 36.

Gradivi dio građevne čestice utvrđuje se idejnim rješenjem, a određen je građevnim pravcem i najmanjom udaljenošću od granica građevne čestice.

Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6 m za građevine zdravstvenog centra i pastoralnog doma i 10 m za građevine doma za starije osobe i sportske dvorane.

Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje pola visine građevine (h/2) od ruba građevne čestice, ali ne manje od 4 m za građevine zdravstvenog centra i pastoralnog doma, 5 m za građevine doma za starije osobe i 6 m za sportsku dvoranu.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati potporni zidovi, parkirališta, komunalni objekti i uređaji.

Oblikovanje građevina

Članak 37.

Građevine javne i društvene namjene se oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu javnih građevina, uz visoku kakvoću izvedbe. Pri tome pored funkcionalnih karakteristika pojedine namjene treba uvažavati osobitosti mikrolokacije, kao i arhitektonski izraz postojećih vrijednih javnih građevina u naselju.

Pročelja građevina treba u pravilu izvoditi glatkom žbukom i kamenom ali se kvalitetni suvremeni materijali ne isključuju. Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti visine veće od širine, a glavne ulaze u zgradu treba naglasiti.

Pastoralni dom je potrebno izvesti uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Uređenje građevnih čestica

Članak 38.

Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica uređuju se kao prometne površine - parkirališta, pješačke površine i zelene površine.

Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj površini se ne ograđuje. Ostale granice građevne čestice mogu imati ogradu od kamena, zelenila i metala, visine do 1,2 m.

Članak 39.

Dio građevne čestice treba biti uređena zelena površina, i to za:

- dom za starije osobe 400ovršine građevne čestice

- građevine zdravstvenog centra 200ovršine građevne čestice

- pastoralni dom 300ovršine građevne čestice

- sportsku dvoranu 20 0ovršine građevne čestice

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u uređene zelene površine.

Članak 40.

Parkiranje se u pravilu rješava u sklopu građevnih čestica ili na planiranim javnim parkiralištima koja je potrebno graditi istovremeno s građevinom, a prema članku 65. ovih odredbi.

Priključenje građevne čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 41.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Ako nije osiguran kolni pristup s postojeće prometnice odgovarajućuh karakteristika, potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu za pristupnu prometnicu prije izdavanja lokacijske dozvole za građevnu česticu, a u skladu s uvjetima iz točke 5.1. »Uvjeti gradnje prometne mreže«.

Članak 42.

Građevna čestica mora biti priključena na elektriku, vodovod i kanalizaciju (ili individualni uređaj za pročišćavanje prema posebnim uvjetima).

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH I STAMBENO-POSLOVNIH GRAĐEVINA

Članak 43.

U obuhvatu plana mogu se graditi sljedeće vrste stambenih građevina:

- Obiteljske građevine, koje sadrže najviše 3 stana ili 2 stana i 1 poslovni prostor (S-1)

- Vile, koje sadrže najviše 2 stana (S-4)

Stambene građevine grade se i rekonstruiraju neposrednom provedbom ovoga Plana, izuzev u zonama nove gradnje za koje je propisana obveza izrade detaljnog plana uređenja (S-2).

Način gradnje novih stambenih građevina je slobodnostojeći. Ne dopušta se gradnja građevina u nizu i dvojnih građevina.

Postojeće višestambene građevine s 4 ili više stanova (u zoni S-3 i pojedinačne građevine u ostalim stambenim zonama) mogu se rekonstruirati unutar postojećih gabarita.

Ove odredbe primjenjuju se i na stambene građevine u području obuhvata izrade detaljnih planova uređenja za nova stambena područja (S-2).

Postojeće građevine na građevnim česticama manjim od 400 m² mogu se rekonstruirati prema odredbama za nove građevine.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 44.

Oblik građevne čestice mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevine do granica građevne čestice. Najmanja dopuštena širina građevne čestice mjereno uz građevni pravac je 15 m.

Najmanja dopuštena veličina građevne čestice je za:

- obiteljske građevine 400 m²

- vile 1000 m²

a najveća dopuštena veličina građevne čestice je za:

- obiteljske građevine 1500 m²

- vile 2000 m²

Namjena građevina

Članak 45.

Namjena građevine je stambena, a uključuje stambene i pomoćne prostore.

Obiteljske građevine mogu imati i poslovnu namjenu tihih i čistih djelatnosti kompatibilnu stambenoj namjeni. Te djelatnosti ne smiju ugrožavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati zagađenje zraka, voda i tla, prema posebnim zakonima i propisima. Postojeće obrtničke-zanatske djelatno

sti moraju se uskladiti s odredbama sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

Uz osnovnu građevinu, mogu se graditi i ostale građevine:

- pomoćne građevine: garaže, spremišta i drvarnice

- manja izdvojena poslovna građevina

- septičke taložnice

Vile ne mogu imati poslovnu namjenu.

Na građevnoj čestici vile može se graditi samo garaža kao izdvojena pomoćna građevina.

Veličina i površina građevina

Članak 46.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je za:

- obiteljske građevine 0,3, a najviše do 300 m² tlocrtne površine

- vile 0,15

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevnih čestica je za:

- obiteljske građevine 0,6, a najviše do 600 m² brutto izgrađene površine

- vile 0,3

U izgrađenost i iskorištenost građevne čestice uključuju se pomoćne i manje izdvojene poslovne građevine.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.

Izuzetno, u gusto građenim jezgrama (S5), određenim u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, za rekonstrukciju postojećih građevina najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5, a koeficijent iskorištenosti (kis) je 1,0.

Članak 47.

Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je za:

- obiteljske građevine 3 etaže

- vile 2 etaže

Najveća dopuštena visina građevine je za:

- obiteljske građevine 9 metara mjereno od nivelacijske kote do vijenca građevine, odnosno 12 m do sljemena krova.

- vile 7 metara mjereno od nivelacijske kote do vijenca građevine, odnosno 10 m do sljemena krova.

Nivelacijska kota, je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1 metar iznad najniže točke dijela građevne čestice koju pokriva građevina.

Članak 48.

Pomoćne i manje poslovne građevine kao izdvojene građevine mogu imati ukupnu tlocrtnu površinu do 60% tlocrtne površine osnovne građevine, jednu etažu i visinu najviše 3 m.

Ispod građevina osnovne i pomoćne namjene dopušta se izgradnja podruma, potpuno ili djelomično ukopanog sa svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1 m od najniže točke konačno zaravnatog terena uz građevinu. Podrum može imati vanjski pristup najveće dopuštene širine 3 m. Podrum se ne uračunava u koeficijent iskorištenosti građevne čestice ni u visinu građevine.

Suteren se uključuje u dopušteni broj nadzemnih etaža.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 49.

Na jednoj građevnoj čestici obiteljske građevine može biti smještena jedna građevina osnovne namjene i jedna pomoćna ili manja poslovna kao samostalna građevina, a koje moraju biti smještene unutar granica gradivog dijela čestice.

Gradivi dio građevne čestice određuje se građevnim pravcem i najmanjom udaljenošću od granica građevne čestice.

Građevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m. Postojeće građevine zadržavaju postojeći građevni pravac.

Građevni pravac građevina koji se interpoliraju u dovršenim dijelovima naselja uz nerazvrstane ceste, utvrđuje se u skladu s građevnim pravcima postojećih građevina, ali ne manje od 3 m od regulacijskog pravca i prema odredbama za udaljenost od granice građevne čestice.

Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje 3 m od granice građevne čestice za građevine s dvije nadzemne etaže, odnosno 4 m s za građevine s 3 etaže i vile.

Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice primijenjuju se i na septičke taložnice, garaže i spremišta.

Oblikovanje građevina

Članak 50.

Građevine stambene namjene se u oblikovno usklađuju s elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih oblikovno-morfoloških parametara stambenih dijelova naselja. Uvjeti oblikovanja se odnose na građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina. Osnovne i pomoćne građevine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja.

Krovovi kosi, nagiba do 25^o. Pokrov može biti kupa kanalica, mediteran crijep ili sličan pokrov. Na krov je dopušteno ugraditi elemente za prirodno osvjetljavanje i kolektore sunčeve energije.

Pročelja se mogu izvesti žbukom u svijetlim pastelnim tonovima, kamenom ili kombinacijom ovih materijala. Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti visine veće od širine. Ograde na građevinama (balkoni, loggie, vanjska stubišta, terase) kvalitetno oblikovati i izvesti kao pune kamene, betonske, kao korita za cvijeće ili transparentne metalne.

Članak 51.

Pri rekonstrukcijama postojećih građevina u starijim definiranim djelovima naselja mora se uvažavati morfološke osobitosti i arhitektonski izraz autohtonih stambenih kuća. Pri rekonstrukciji treba primijeniti tradicionalne obrasce i način građenja te karakteristične arhitektonske elemente; tip, pokrov i nagib krova, obradu pročelja, dimnjake, vanjska stubišta, krovne vijence, zaštitu na otvorima i drugo.

Krov građevina mora biti kosi, pokriven kupom kanalicom. Otvori trebaju biti pravokutni, visine veće od širine uokvireni kamenim gredama (erte) ili naglašeni žbukom, simetrično raspoređeni na pročeljima. Kao zaštitu otvora predvidjeti grilje ili škure. Ne dozvoljava se postava sunčanih kolektora ni drugih uređaja na krovnim površinama niti na pročeljima.

Rekonstrukciju građevina koje su zaštićene kao etnološke građevine potrebno je izvesti uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Uređenje građevnih čestica

Članak 52.

Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj površini mora biti hortikulturno uređen. Najmanja veličina uređene zelene površine u sklopu građevne čestice je za:

- obiteljske građevine 300ovršine građevne čestice

- vile 500ovršine građevne čestice

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici.

Ograde se izgrađuju od kamena, zelenila ili metala visine do 1,5 m

Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.

Parkirališta se u pravilu rješavaju u sklopu građevnih čestica i to: 1 mjesto na 1 stan, a za poslovne prostore prema uvjetima iz članka 65.

Priključenje građevne čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 53.

Građevna čestica mora imati izravni ili posredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu.

Posredni pristup jedne do najviše dvije građevne čestice stambenih građevina na postojeću javnu i nerazvrstanu cestu osigurava se pristupnim putem najmanje širine 3 m i najveće dužine 50 m.

Za građevine s poslovnom namjenom pristup mora biti širine 6 m.

Uvjete priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu ili za građenje novog pristupnog puta utvrđuje nadležna uprava za ceste, a za nerazvrstane ceste Općina Matulji.

Članak 54.

Građevna čestica mora biti priključena na elektriku i vodovod, a na javnu kanalizaciju ako je kanalska mreža izvedena u zoni gradnje.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

CESTOVNA MREŽA

Članak 55.

Obuhvatom plana dijelom prolaze državne ceste:

autoceste i brze ceste:

(Trst)Pasjak / (Ljubljana)Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

-I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac

čvor Matulji - tunel Učka (s vezama na luku Rašica- Bršica, Pazin, Buzet)

U kartografskim prikazima br 1. »Korištenje i namjena površina« i 2.a. »Prometna mreža« definiraju se građevne čestice autoceste i brze ceste i koridori - zaštitni pojasevi širine 105 m za autocestu i 85 m za brzu cestu.

Članak 56.

Na mjestu postojećeg priključka na brzu cestu čvor Matulji - tunel Učka određen je koridor za uređenje deniveliranog križanja. »Kuk« (čvor Matulji - zapad).

Postojeće građevine u koridoru brze ceste, do definiranja rekonstrukcije te ceste mogu se rekonstruirati samo pod uvjetima iz članka 130. i uz suglasnost i posebne uvjete nadležne uprave za ceste.

Gradnja, rekonstrukcija i uređenje prostora postojećih stambenih namjena, postojećih i planiranih poslovnih namjena, javnih parkirališta i zaštitnog zelenila u zaštitnom pojasu autoceste provodi se prema uvjetima ovih odredbi i uz suglasnost i posebne uvjete nadležne uprave za ceste.

Članak 57.

U kategoriji glavnih mjesnih ulica određuju se:

- GM 1 - dio županijske ceste Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka (Cesta 43. istarske divizije, Trg m. Tita i Kastavska cesta)

- GM 2 - dio županijske ceste Rupa - Permani - Jušići - Matulji - Čvor Matulji (Cesta 43. istarske divizije, Trg m. Tita i Kvarnerska cesta)

i planirane:

- GM 3 - GM2 (radna zona RZ2) - Trtni - željeznička stanica - Šmogorska cesta - GM1 (Kastavska ulica)

- GM 4 - spoj GM2 i GM3 (južno od Trtni)

- GM 5 - spoj GM2 i GM3 (kod Tiba)

Za planirane glavne mjesne ulice (GM 3, GM 4, GM 5) određuje se najmanja širina kolnika 2 x 3,25 m i ukupnog profila 10,5 m, te zaštitni koridor do izgradnje ili donošenja detaljnog plana uređenja u širini od 20 m.

Obzirom na prostorne uvjete i prometni značaj (intenzitet prometa, javni prijevoz) određuju se sljedeći uvjeti rekonstrukcije pojedinih glavnih mjesnih ulica:

- za dio GM 2 (dio ceste Dalmatinskih brigada od križanja kod »Tiba« do Jušića) određuje se najmanja širina kolnika 2 x 3,5 m (i mogućnost rekonstrukcije 3 x 3,25) i ukupnog profila 15,0 m

- za ostali dio GM 2 (dio ceste Dalmatinskih brigada, Trg m. Tita i Kvarnersku cestu) i za GM 1 (cestu 43. Istarske divizije i Kastavsku cestu) određuje se najmanja širina kolnika 2 x 3,25 m i ukupnog profila 10,0 m.

Pješački nogostupi uređuju se dvostrano, najmanje širine 1,6 m. Preporuča se, gdje je to moguće, urediti zeleni pojas između pješačkog nogostupa i kolnika.

Postojeća i planirana križanja s GM 1 i GM 2 treba uređivati s trakama za lijeve skretače (poželjno tipa 3 - kada prostorni uvjeti to dopuštaju).

Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije određuje se koridor širine 40 m za GM 1 i GM 2 (ceste Županijskog značaja).

Detaljnim planom uređenja centra Matulja određene su:

- nova trasa ŽC Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka (Ulice 43. Istarske divizije) na potezu od Diskonta do planiranog križanja s Ulicom Dalmatinskih brigada

- nova trasa Šmogorske ceste s vezivanjem na Kastavsku cestu iznad željezničke pruge

Članak 58.

U kategoriji sabirnih ulica određuju se:

SU 1 - Šmogorska cesta (post. županijska cesta Jušići - Matulji)

SU 2 - Cesta Dušana Mavra (post. županijska cesta Rukavac - Matulji)

SU 3 - Cesta Šime Juričića (post. županijska cesta Matulji - Pobri - Opatija)

SU 4 - Frlanska cesta (post. lokalna cesta Matulji-Rubeši)

SU 5 - GM2 - SU2 (planirana)

SU 6 - osnovna prometnica u RZ 1 (planirana)

SU 7 - osnovna prometnica u RZ 2 (planirana)

SU 8 - SU1 - GM3 (planirana)

SU 9 - Put za Trnajstiće

SU 10 - Ulica Bermač

SU 11 - Popovićev put

SU 12 - GM1 - Rukavac (Lisina)

SU 13 - Put Uroša Radeta

SU 14 - GM1 - GM2 (dio Ulice 43. Istarske divizije)

SU 15 - Jankovićeva cesta

Za planirane sabirne ulice određuje se najmanja širina kolnika 2 x 3,0 m i ukupnog profila 10,0 m, te zaštitni koridor do izgradnje ili donošenja detaljnog plana uređenja u širini od 20 m.

Za rekonstrukciju SU 1, SU 2, SU3 i SU 4 određuje se najmanja širina kolnika 2 x 3,0 m i ukupnog profila 8,0 m.

Pješački nogostupi uređuju se dvostrano, izuzetno kod rekonstrukcije postojećih sabirnih ulica jednostrano, najmanje širine 1,5 m.

Članak 59.

Za planirane ostale - stambene ulice određuje se najmanja širina kolnika 2 x 2,75 m i ukupnog profila 8,0 m, te zaštitni koridor do izgradnje ili donošenja detaljnog plana uređenja u širini od 15 m. Pješački nogostupi uređuju se najmanje jednostrano, najmanje širine 1,5 m.

Jednosmjerni tok za nove nerazvrstane ceste planira se iznimno u sklopu izgrađenih dijelova naselja ograničenih prostornih uvjeta, minimalnog ukupnog profila 6,0 m (4,5 + 1,5 m).

Ako je širina postojeće ostale - stambene ulice manja od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca građevne čestice od nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m, uvećanu za minimalnu širinu pješačkog nogostupa od 1,0 m.

Regulacijski pravac građevnih čestica nove gradnje i rekonstrukcija određuje se udaljenošću polovice minimalnog ukupnog profila od osi ulice.

Kolno - pješački pristupi do pojedinih građevina ili grupe građevina moraju biti minimalne širine 3,0 m.

Izdvojeni pješački putevi uređuju se minimalne širine 2,0 m.

Članak 60.

Posebni uvjeti za priključenje na javne ceste, gradnju i rekonstrukciju građevina i uređenje prostora u zaštitnom pojasu određenom u Zakonu o javnim cestama moraju se ishoditi od nadležne uprave za ceste, a za nerazvrstane ceste od nadležne općinske službe.

Članak 61.

Pješačke prijelaze preko prometnica (rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih barijera za kretanje invalida.

Članak 62.

Javni prijevoz organizira se sljedećim prometnicama: Kvarnerska cesta, Trg m. Tita, Cesta Dalmatinskih brigada, Kastavska cesta, Cesta 43. ist. divizije, Cesta Dušana Mavra, dijelom nove trase Šmogorske ceste, Nazorovom ulicom i planiranom novom glavnom mjesnom ulicom od željezničke stanice do spoja s Cestom Dalmatinskih brigada. Tehnički elementi trasa i raskrižja trebaju biti u skladu s zahtjevima za tu vrstu prometa.

ŽELJEZNIČKA MREŽA

Članak 63.

Postojeća jednokolosječna magistralna željeznička pruga Rijeka - Šapjane - Ilirska Bistrica (I. reda) definira se sa koridorom minimalne širine 20 m (po 10 m od osi postojeće pruge) za planiranu gradnju drugog kolosjeka (s jedne ili druge strane postojećeg kolosjeka).

Članak 64.

Postojeće kolne i pješačke prijelaze preko pruge treba dovesti u drugu razinu ili osigurati alternativni pristup.

5.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 65.

Potrebne površine za parkiranje-garažiranje vozila u načelu se osiguravaju u sklopu građevnih čestica, i to ovisno o namjeni najmanje:

stanovanje 1 PM po stambenoj jedinici + 1 mjesto po građevnoj čestici

stanovanje - nove zone (DPU) 1,5 PM po stambenoj jedinici

trgovina i uslužne djelatnosti 1 PM na 25 m² posl. prostora + 1PM na 2 zaposlena

restorani i kavane 1 PM na 4 sjedeća mjesta

hoteli, pansioni, moteli 1 PM na 3-6 osoba + 1 PM za BUS na 100-120 osoba (ovisno o kat.)

veletrgovina 1 PM na 4 zaposlena + 1 PM na 60 m² brutto izgr. površine

gospodarska namjena - ostalo 1 PM na 3 zaposlena

športske građevine 1 PM na 10 sjed. mjesta + 4 PM za BUS na 500 sjed. mjesta

škole, predškolske ustanove 1 PM na učionicu-grupu + 1PM na 5 zaposlenih

dvorane, vjerski sadržaji 1 PM na 10 sjed. mjesta + 1 PM na 5 zaposlenih

društveni sadržaji 1 PM na 50 m² površine + 1 PM/5 zaposlenih

Izuzetno, za javne društvene sadržaje, sportsko-rekreacijske i poslovne sadržaje u sklopu centra naselja, potrebni kapaciteti mogu se osigurati na javnim parkiralištima ili garažama udaljenim do 200 m od građevne čestice.

Članak 66.

Javna parkirališta i garaže kao i potrebni kapaciteti parkiranja, za površine u sklopu obuhvata obvezne izade detaljnih planova uređenja određuju se tim planovima.

Javna parkirališta i parkirališta određena u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« uređuju se na sljedeći način:

- izgrađene površine parkirališta mogu zauzeti najviše 800ovršine građevne čestice, a preostali dio uređuje se kao zelena površina

- na 4 parkirna mjesta treba zasaditi najmanje 1 stablo

- na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile invalida.

U sklopu površina stambene namjene mogu se graditi skupne garaže na izdvojenoj građevnoj čestici površine do 300 m². Najmanji broj garaža je 3, visina građevine do 3 m, kig je najviše 0,5, a udaljenost od ruba građevne čestice najmanje 3 m i od regulacijskog pravca 6 m.

5.1.2. TRGOVI I DRUGE PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 67.

Trgovi i veće pješačke površine uređuju se temeljem Detaljnog plana uređenja centra Matulja i drugih detaljnih planova uređenja. Postojeće i planirane površine uređuju se odgovarajućom obradom partera i sadnjom pojedinačnih sta

bala i drvoreda, te postavom urbane i likovne opreme i javne rasvjete.

Članak 68.

Zbog uskih prometnih koridora i površina posebno je važno uređenje izdvojenih pješačkih puteva koji imaju funkciju povezivanja pojedinih javnih, društvenih, uslužnih, trgovačkih i drugih sadržaja s zonama stanovanja.

Pješački putevi i staze uređuju se i u sklopu površina zaštitnog zelenila i poljoprivrednih površina, primarno koristeći postojeće puteve. Uz funkciju pristupa pojedinim česticama i njihovog gospodarskog korištenja, mogu služiti rekraciji i povezivanju pojedinih sadržaja naselja.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 69.

Na kartografskom prikazu br. 2b. »Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža« prikazana je postojeća TK mreža i planirana TK kanalizacija područja, a koja predstavlja infrastrukturnu podlogu buduće TK mreže.

Članak 70.

Unutar zone UPU-a, u okviru kartografskim prikazom određenih postojećih i novoplaniranih koridora prometnica (nogostupi), ugraditi TK kabel odgovarajućeg tipa i kapaciteta i uz njega, u ovisnosti o potrebama, još jednu rezervnu polietilensku PEHD cijev 150 mm ili PVC cijev 1110 mm.

Za izgradnju TK mreže treba u okviru planiranih prometnih pravaca osigurati koridor širine 40 - 45 cm.

Članak 71.

Unutar površina obvezne izrade Detaljnog plana uređenja svaku novoplaniranu građevinu treba vezati na glavnu TK trasu jednom priključnom - privodnom fleksibilnom FD cijevi 140 ili 150 mm. (priključak na TK mrežu). Za velike korisnike predvidjeti dvije FD cijevi.

Temeljem članka 17 stavak 5 Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine« broj 122/03.), prigodom gradnje građevina stambene ili stambeno - poslovne namjene, investitori te gradnje moraju izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, koji su potrebni samo za te građevine, prema pripadajućoj tehničkoj i izvedbenoj dokumentaciji.

Temeljem istog članka iz točke 4. u novoplanirane građevine investitori moraju ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav u skladu sa glavnim projektom (potrebna suglasnost nadležne službe).

Članak 72.

Kabelski izvodni TK ormarić (uvodnu - priključnu kutiju) smjestiti na mjestu koncentracije kućne TK instalacije i vanjske kabelske TK mreže, odgovarajućeg kapaciteta (broja parica), u pravilu na ulazu građevine na pristupačnom mjestu radi lakšeg održavanja.

Točna pozicija priključka građevine odrediti će se u postupku izrade glavnih projekata građevina.

Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 x 0,8 m, osim na prekopima prometnica gdje je dubina rova 1,0 m.

Članak 73.

Troškove eventualne zaštite - izmještanja postojeće telekomunikacijske infrastrukture, opreme ili spojnog puta prema članku 20 stavak 5 Zakona o telekomunikacijama snosi investitor, kao i troškove popravka TK infrastrukture u slučaju oštećenja iste. Na cijelom području UPS-a Matulji treba izmjestiti ili zaštititi postojeće trase TK kabela na dionicama koje su ugrožene građevinskim zahvatima koji se planiraju, a sukladno Zakonu o telekomunikacijama te troškove snose investitori građevina.

Članak 74.

Planirana trasa TK infrastrukture pretpostavlja realiziranu prometnicu - javnu površinu. Ukoliko u trenutku potrebe za izgradnjom dijela TK infrastrukture planirane građevine ne budu izgrađene, dozvoljava se investitoru da u dogovoru sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao privremeno ili trajno rješenje ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana.

Članak 75.

Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda

Članak 76.

Gradnju vodoopskrbnih cjevovoda i odvodnih kanala treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu Plana i kartografskim prikazima br. 2c. »Vodoopskrba« i 2d »Odvodnja otpadnih voda«. Kod izrade pojedinog detaljnog plana uređenja, kod projektiranja i realizacije mreže dopušteno je određivanje alternativne trase pojedinog voda.

Članak 77.

Trase vodovodne i kanalskih mreža treba gdje god je moguće voditi javnim površinama.

Članak 78.

Pri izvedbi vodovodne mreže se preferira »Duktile« nodularni liv, tipa prema očekivanim najvećim pritiscima, a kod obje kanalizacije od PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju.

Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom a tek iznad cijevi se rov zatrpava ostalim materijalom iz iskopa.

Nadsloj nad vodovodnim cjevima je min. 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).

Obje kanalske mreže se postavljaju u pravilu niže od vodovodne. Poželjni nadsloj je140 - 160 cm.

Članak 79.

Odvodnja oborinskih voda s javnih površina rješava se manjim sustavima koji se definiraju detaljnim planovima uređenja, te u sklopu pojedine građevne čestice.

Dimenzioniranje upojnih bunara oborinske kanalizacije temelji se na stvarnoj upojnosti tla na određenoj lokaciji.

Elektroopskrba

Članak 80.

Postojeća TS 110/10(20) kV Matulji, smještena unutar granica plana, zadržava se u funkciji koju ima i danas. U sklopu trafostanice osiguran je prostor za ugradnju dva transformatora 110/25 kV za potrebe HŽ-a.

Članak 81.

Postojeći 110 kV dalekovodi, Pehlin - Matulji, Matulji - Ilirska Bistrica i Matulji - Lovran - TE Plomin, koji jednim dijelom trase prolaze područjem obuhvata plana zadržavaju se u funkciji koju ima i danas. Izgradnja objekata ispod njih ili u njihovoj blizini, ograničena je posebnim propisima. Za 110 kV dalekovode određen je koridor širine 19 m.

Članak 82.

Postojeća 10(20) kV mreža će se dograđivati novim trafostanicama 10(20)/0.4 kV i 10(20) kV vodovima. Lokacije novih trafostanica i trase 10(20) kV vodova određene su u kartografskom prikazu br. 2b. »Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža«. 0.4 kV vodovi i vodovi JR određuju se detaljnim planovima uređenja. 10(20) kV vodovi će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima. Za postojeće 10(20) kV zračne vodove određen je koridor širine 15 m, do njihove zamjene podzemnim kabelima.

Članak 83.

Javna rasvjeta ulica, trgova i drugih pješačkih površina će se izvoditi ili rekonstruirati prema posebnim projektima, koji će definirati napajanje i upravljanje, traženi nivo osvijetljenosti te tip rasvjetnih tijela i njihov razmještaj u prostoru.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 84.

Javne zelene površine (Z1) u obuhvatu plana se uređuju kao javni parkovi. Svaki park se uređuje kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno visokog zelenila i uređenjem parternih zelenih i pješačkih površina i staza, prema projektu krajobraznog uređenja. Pri tome je potrebno sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati pretežno autohtonim raslinjem kao i postojeću konfiguraciju terena. Na površini parka je moguće urediti šetnice, dječje igralište, pojedinačno rekreacijsko igralište, trim stazu, posebno oblikovani dio parka kao npr. park skulptura i slične sadržaje namijenjene stanovnicima za boravak na otvorenom. Ove se površine opremaju parkovnom i likovnom opremom (klupe, košarice za otpatke, pergole, paviljoni, fontane, skulpture, isl.) te javnom rasvjetom, uređajima za zalijevanje i opremom za rekreaciju i sl.

Članak 85.

Na javnim zelenim povšinama je dozvoljena gradnja podzida visine do 1,5 m u jednoj ravnini i prateće pomoćne i infrastrukturne građevine visine do 2,5 m i površine do 10 m².

Članak 86.

Parkovne površine u sklopu centra naselja trebaju biti i u funkciji slobodnih površina škole i dječjeg vrtića, te se na njima mogu urediti dodatni didaktički i edukativni sadržaji namijenjeni djeci.

Članak 87.

Za uređenje javnog parka u sklopu zaštićenog područja oko kapelice Sv. Mihovila potrebna je suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 88.

Detaljnim planom uređenja se na površini javnog parka, osim definiranih mogu iznimno predvidjeti drugi sadržaji i namjene.

Članak 89.

Zaštitne zelene površine (Z) na rubnim dijelovima uz izgrađene zone naselja i duž pojaseva prometnih koridora se mogu urediti kao javne zelene površine. U tom slučaju se uređenje površina uz izgrađene zone naselja izvodi prema odredbama članka 84.

Pojasevi zelenila duž prometnih koridora se uređuju sadnjom zelenila, uglavnom drvoreda, koje kao tampon prema ostalim namjenama ima oblikovnu i sanitarno zaštitnu funkciju. Zbog utjecja s prometnica (buka, ispušni plinovi, prometni udesi) tu se ne predviđaju prostori za rekreaciju i boravak.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 90.

Građevine i površine na koje se odnose mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti prikazane su kartografskim prikazom broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.

U obuhvatu plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

Članak 91.

Na prostoru u obuhvatu plana su kao kulturno dobro zaštićene sljedeće građevine i graditeljske cjeline:

Sakralne građevine:

- kapela Sv. Mihovila

- župna crkva Krista Kralja

Memorijalno područje:

- širi prostor oko kapele Sv. Mihovila

Etnološke građevine visoke vrijednosti:

Mihotići:

- »Žaničini«, Put Perinovo 18,

Evidentirani etnografski lokaliteti:

Mihotići:

- »Guć«, 43.Istarske divizije 56

- »Cepovi«, Put Perinovo 5

- »Kinkelini«, Slavići

- »Tončevi«, Ulica Dušana Mavra

Frančići:

- »Muškatovi«, 43.Istarske divizije 91

Frlanija:

- »Andračevo« - zgrada šumarije

Trtni:

- »Peretovi«, Trtni 27

- »Katičini«, Trtni 35

Ovim planom, kao građevine ambijentalne vrijednosti, također se štite zgrada željezničkog kolodvora, stare škole i objekt na adresi Kastavska cesta 28.

Članak 92.

Zaštitu građevina i graditeljskih cjelina koje predstavljaju kulturno dobro potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99 i 151/03).

Za izvođenje bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini ili graditeljskoj cjelini ili na njima kontaktnom prostoru, potrebno je ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci, koja će odrediti posebne uvjete zaštite.

Jezgre starih manjih naselja: Frančići, Mihotići, Slavići, Perinovo, Trtni, Osojnaki, Radetići, »Stari Grad« - Matulji, Popovići i Frlanija, štite se kao ambijentalne cjeline posebnm uvjetima rekonstrukcije određenim u člancima 46. i 51. ovih Odredbi za provođenje plana.

Članak 93.

Memorijalno područje oko kapelice Sv. Mihovila se štiti kao mjesto održavanja Istarskog tabora i ujedno kao širi okolni prostor sa slobodnim vizurama na kapelu na vrhu brežuljka. Uređenje ovog prostora radi obilježavanja memorijalnog područja treba biti pažljivo, nepretenciozno u cjelosti podređeno postojećem krajobrazu.

Članak 94.

Ambijentalne vrijednosti prostora u cjelini se štite uklapanjem većih cjelina prirodnog i kultiviranog krajobraza u površine zaštitnog zelenila i poljoprivredne površine, koje prožimaju izgrađene strukture. Posebno se štite vrtače s terasastim lijehama i podzidima, zabranom preoblikovanja terena i rušenja podzida.

Članak 95.

Uvjeti zaštite ambijentalnih cjelina i građevina užeg centra - gradske jezgre Matulja detaljnije se definiraju Detaljnim planom uređenja navedenog područja.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 96.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 151/03) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96), i Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine« broj 53/96), Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97 i 112/01) i Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/98) primjenjuju se do stupanja na snagu propisa određenih Zakonom.

Članak 97.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Postojeće sanitarno odlagalište komunalnog otpada Osojnica koristi se do uključivanja u županijski sustav gospodarenja otpadom, određivanjem lokacije i uređenja centralne zone za gospodarenje otpadom. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi općinsko vijeće.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Članak 98.

Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i/ ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

Komunalni otpad, odnosno otpad iz kućanstava i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima koja se uređuju na javnim površinama s kolnim prilazom za komunalno vozilo.

U gušće građenim dijelovima naselja postavljaju se i spremnici koji omogućuju separirano skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).

Kako bi se spriječilo nekontrolirano odlaganje krupnog otpada preporuča se njegovo periodično prikupljanje u posebne veće spremnike ili organizirati skupljačko mjesto na koje bi korisnici sami odvozili takav otpad.

Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 99.

Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima u okviru poslovnih zona (industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u okviru svog prostora.

Proizvođač otpada može privremeno skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih vozila.

Iznimno se sakupljališta za odvojeno skupljanje otpada, za više manjih korisnika, mogu postaviti na javnim površinama u okviru poslovne zone, uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

Članak 100.

Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti.

Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati.

Proizvođač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

Članak 101.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati. Sanacija se provodi temeljem plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, kojeg donosi općinsko vijeće.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 102.

Planske mjere koje uključuju ograničenja gospodarskih djelatnosti, niže gustoće izgrađenosti i naseljenosti, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže te očuvanje i njegu šumskih i drugih zelenih površina, su određene na način da se, uz primjenu propisanih mjera, očuva postojeća kvaliteta okoliša. Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/94, 128/99), Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03), Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95), Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 151/03), drugih zakona i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 103.

Kao vrlo važan čimbenik zaštite okoliša na prostoru naselja Matulji uspostavljaju se i čuvaju zaštitne i javne zelene površine, posebno uz izgrađene dijelove naselja i duž pojaseva prometnih koridora, te zelenilo na građevnim česticama. Sanitarno zaštitna funkcija zelenila uključuje zaštitu od buke, od zagađenja zraka, zaštitu tla i regulaciju mikroklime (vjetar, insolacija i drugo).

Članak 104.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nisu dozvoljene gospodarske namjene čije djelatnosti i tehnologije mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecajti na okoliš. U tehnološkom procesu koristiti samo čiste energente.

Onečišćenja okoliša čiji su izvor postojeće proizvodne i obrtničke djelatnosti je potrebno rekonstrukcijom tehnološkog procesa svesti na dopuštene razine.

Članak 105.

Promet je osnovni izvor buke i onečišćenja zraka u obuhvatu plana. Gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica, režimom prometa, organizacijom javnog prometa (cestovnog i željezničkog) i uređenjem parkirališta i garaža, postići veću protočnost prometa i smanjenje inteziteta prometa u naselju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš s prometnih tokova potrebno je primjenom mjera zaštite, svesti na najmanju moguću razinu.

Zaštita tla

Članak 106.

Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama (vrtače i rasjedi), što treba provoditi dalje do smještaja građevina na građevnoj čestici, a prema Geotehničkom zoniranju područja obuhvata plana prikazanom na kartografskom prilogu »Geološka građa i geotehničke značajke«.

Članak 107.

Zaštitu tla treba posredno provoditi zaštitom šumskih površina u sklopu zaštitnih zelenih površina, za koje je potrebno izraditi program gospodarenja s ograničenjem čistih sječa i primjenom stablimične selektivne sječe kako površina niti u jednom trenutku ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji.

Članak 108.

Poljoprivredno tlo se štiti određivanjem poljoprivredne namjene za veće izdvojene površine obradivog tla. Korištenje tih površina treba biti isključivo u sklopu definirane namjene (vrtovi, voćnjaci i vinogradi). Dopuštena je postava staklenika i plastenika isključivo korištenjem prirodnog tla.

U sklopu građevnih čestica stambene namjene treba čuvati manje površine obradivog tla (niska gustoća izgrađenosti, mikrolokacija građevine).

Članak 109.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

Zaštita zraka

Članak 110.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza - cilj očuvanja prve kategorije kakvoće zraka.

Kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a u temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.

Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/1996).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997).

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik,

- redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

Mjere zaštite zraka uključuju i:

- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i ostalih površina, i to posebno u zaštitnim pojasevima državnih cesta (autoceste i brze ceste) i između zona poslovne namjene i stambene namjene,

- realizaciju planiranih elemenata prometne infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa

- odabir najpovoljnijih dostupnih i primjenjivih tehnologija

- poticanje korištenja čistih energenata, posebno plina; u prvoj fazi ukapljenog naftnog plina, a nakon realizacije magistralnog plinovoda i prirodnog plina (gradnjom lokalne opskrbne mreže).

Zaštita voda

Članak 111.

Unutar obuhvata plana nema površinskih vodotokova pa se navedenim mjerama štite vode u podzemlju.

Zaštita voda na prostoru u obuhvatu ovog plana provodi se temeljem Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora voda za piće na riječkom području (»Službene novine« broj 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01).

Dio područja u obuhvatu Plana, označen u kartografskom prikazu br 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«, nalazi unutar zone djelomičnog ograničenja koja se odnosi na zaštitu priobalnih izvora u zapadnom dijelu grada Rijeke i na zaštitu kvalitete mora za kupanje i rekreaciju.

Članak 112.

Unutar zaštitne zone djelomičnog ograničenja i ostalog dijela prostora u obuhvatu plana je dozvoljeno postojanje svih pogona i objekata i obavljanje djelatnosti, uz obaveznu primjenu vodoprivrednih mjera zaštita voda. Izuzetak čini postojanje i građenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne, kemijske i metalurške industrije, farmaceutske te industrije koja koristi radioaktivne tvari.

Članak 113.

Radi zaštite podzemnih voda, koja se primarno provodi pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda na prostoru obuhvata Plana je potrebno nastaviti započetu izgradnju sustava odvodnje komunalnih (sanitarnih) otpadnih voda i to na način da se najprije obuhvate postojeći veći potrošači vode. Pored toga novu gradnju

treba usmjeravati na prostore s mogućnošću istovremenog rješavanja priključka na javni sustav odvodnje.

Tehnološke otpadne vode treba, prije ispuštanja u mrežu odvodnje komunalnih otpadnih voda, vlastitim uređajem pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za komunalne vode.

Članak 114.

Za pojedine građevine gospodarske, poslovne, javne i društvene namjene (s većom količinom otpadnih voda), kad nije moguće uskladiti dinamiku gradnje građevine i javnog sustava odvodnje otpadnih voda, je iznimno dozvoljeno predvidjeti gradnju samostalnog ili zajedničkog (za više takvih korisnika) uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 115.

Oborinske vode s krovova, s pješačkih površina s čvrstom podlogom i slične, se prikupljaju i upuštaju u teren putem upojne građevine.

Oborinske otpadne vode s prometnih površina, posebno parkirališta i servisnih platoa, se vode do odvajača ulja i masnoća, te se nakon pročišćavanja upuštaju u teren putem upojne građevine.

Zaštita od buke

Članak 116.

Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog propisa primjenjuje se Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 37/90).

Za prostor u obuhvatu plana izvršiti mjerenja i izraditi kartu buke, te akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine.

Najveće dopuštena razina buke za pojedine namjene u planu utvrđuje se svrstavanjem u sljedeće zone prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 37/90).

Članak 117.

Za nove građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

U sklopu zona stambene namjene ne dopustiti lociranje poslovnih sadržaja koji predstavljaju izvor buke.

Za pojedine postojeće izvore buke - gospodarske sadržaje, za koje se utvrdi da su izvor nedopuštene razine buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene), rekonstrukcijom tehnološkog procesa - zamjenom tehnologije, boljom zvučnom izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na dopuštenu razinu ili dislocirati.

Provoditi planom određenu prenamjenu prostora, posebno u sklopu zone K4.

Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve

Zbog smanjenja buke s prometnica provoditi sljedeće mjere zaštite:

- u cilju smanjena buke osigurati veću protočnost prometa i smanjenje inteziteta prometa, planiranom rekonstrukcijon i dogradnjom prometne mreže i uređenjem izdvojenih parkirališta,

- uz autocestu i brzu cestu uređivati pojaseve zaštitnog zelenila, na kontaktu s površinama naselja uspostaviti sustav mjerenja razine buke i na mjestima prekoračenja definirati postavu panoa za zaštitu od buke,

- postavu panoa za zaštitu od buke predvidjeti i uz magistralnu željezničku prugu na kontaktu s površinama naselja, posebno prilikom rekonstrukcije magistralne željezničke pruge (gradnje drugog kolosijeka).

Posebne mjere zaštite

Članak 118.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93).

Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasni prilaz, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu.

Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.

Članak 119.

Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom postojećih građevina.

Na temelju raspoloživih podataka, prostor u obuhvatu plana ima sljedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

Zona	Namjena prostora	Namjena površina prema Planu
1	bolničke zone, oporavilišta, zone odmora i rekreacije, kulturno povijesni lokaliteti i veliki parkovi	društvena namjena - dom za starije osobe, zaštićeno područje oko Sv. Mihovila i park
2	stambena gradska područja, ostala naselja, turističke zone i kampovi, zone odgojno-obrazovnih institucija	zone stambene namjene, izuzev površina u točki 4 škola i dječji vrtić, ostale društvene namjene
3	poslovno stambena zona s objektima javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta	zone mješovite poslovno-stambene namjene
4	poslovno stambena zona s objektima javne namjene unutar gradskog središta, zone uzduž autoputeva i glavnih gradskih prometnica	sve namjene u sklopu granice Detaljnog plana uređenja centra Matulja, poslovne namjene i postojeće stambene namjene u koridorima autoceste i brze ceste
5	industrijska, skladišna i servisna područja	izdvojene radne zone R-1 i R-2

- Io = 70 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);

- Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);

- Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);

- Io = 7-80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);

- Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

Za značajnije građevine (veće građevine društvene namjene, sportska dvorana) vrše se dodatna istraživanja radi točnijeg određivana seizmičkih parametara.

Članak 120.

Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima rekonstrukcije postojećih i gradnje novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina u novim dijelovima naselja, izgradnjom prometne mreže i alternativnih pristupa pojedinim zonama.

Članak 121.

Kod gradnje i uređenja skloništa potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85, 42/86 i 30/94).

Dozvoljava se uređenje skloništa kao dvonamjenskog.

Lokacija i karakteristike pojedinog skloništa utvrđuju se uz smjernice i suglasnost nadležnog tijela uprave.

Članak 122.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 123.

Provedba plana, gradnja i uređenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnom tekstualnom i kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

Članak 124.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru određuju se dinamika i uvjeti komunalnog opremanja zemljišta, kao i izrada detaljnih planova uređenja iz članka 127. prema utvrđenim potrebama za privođenje određenog zemljišta planiranoj namjeni.

Programom mjera može se utvrditi izrada detaljnog plana za dio površine definiranog obuhvata plana koja prestavlja funkcionalnu cjelinu, ali ne manje površine od 1 ha.

Članak 125.

Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

Članak 126.

Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 127.

U kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« , određene su površine obvezne izrade detaljnih planova uređenja, i to za:

površine centra naselja:

DPU 1 - CENTAR MATULJA (izrađen)

izdvojene radne zone:

RADNA ZONA R1 - DPU 2 (izrađen)

RADNA ZONA R2 - DPU 3 (izrađen)

poslovne zone u sklopu naselja:

POSLOVNO-CENRALNA ZONA - DPU 4

POSLOVNO-TURISTIČKA ZONA - DPU 5

stambene zone:

STAMBENA ZONA »TRTNI« - DPU 6

STAMBENA ZONA »PUHARI« - DPU 7

STAMBENA ZONA »OSOJNAKI« - DPU 8

STAMBENA ZONA »ŠMOGORI« - DPU 9

zone sporta i rekreacije:

SPORTSKO-REKREACIJSKI CENTAR - DPU 10

REKREACIJSKI CENTAR - DPU 11

Članak 128.

Do donošenja detaljnih planova uređenja iz članka 127., na tim površinama nije dopuštena gradnja, izuzev za:

- sportsku dvoranu u sklopu sportsko rekreacijskog centra R1-1 prema uvjetima iz točke 3. »Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti«

- građevine iz članka 132.

- trafostanice

- rekonstrukciju postojeće stambene građevine

- zahvate na izgradnji komunalne infrastrukture zacrtane ovim Planom.

Članak 129.

Osnovni uvjeti i smjernice za izradu novih kao i i izmjenu i dopunu detaljnih planova uređenja određeni su sljedećim brojčanim prostornim pokazateljima:

Gnst - odnos broja stanovnika i površine obuhvata plana

Gig - odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica

Kis - odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica

E - broj nadzemnih etaža građevine

V - visina građevine (od nivelacijske kote do vijenca)

Za izradu - izmjenu i dopunu pojedinih detaljnih planova određuju se sljedeći uvjeti i smjernice:

DPU 1 - CENTAR MATULJA

površina: 24,5 ha

namjena: mješovita - poslovna, društvena, stambena i sportsko-rekreacijska - centar naselja

Kig: 0,35

Kis: 0,65

Gnst: 35 st/ha

E - 3 nadzemne etaže

V= 9 m

Za pojedine građevne čestice nove gradnje ili rekonstrukcije mogu se utvrditi kig = 1.0, kis = 2.5 i V = 9.5 m i za sportsku dvoranu V = 12.0 m.

U obuhvatu plana treba osigurati najmanje 550 javnih parkirnih i garažnih mjesta.

DPU 2 - IZDVOJENA RADNA ZONA R1

površina: 15,2 ha

namjena: poslovna

Kig: 0,38

Kis: 0,98

E - 3 nadzemne etaže

V= 7.0 - 14.70 m

DPU 3 - IZDVOJENA RADNA ZONA R2

površina: 19,8 ha

namjena: poslovna

Kig: 0,35

Kis: 0,50

E - 2 nadzemne etaže

V= 8,0 m

DPU 4 - POSLOVNO-CENTRALNA ZONA

površina: 8,5 ha

namjena: poslovna (trgovački centar, uslužni centar, poslovna sjedišta i uredi i sl.), društvena (kino, galerije i sl.), ugostiteljsko-turistička (gradski hotel, ugostiteljstvo), drugi centralni sadržaji

Kig: 0,35

Kis: 0,8

E - 3 nadzemne etaže

V= 10 m

DPU 5 - POSLOVNO-TURISTIČKA ZONA

površina: 4,2 ha

namjena: poslovna (trgovačka i uslužna, benz.stanica, servis i sl.), ugostiteljsko-turistička (motel, restoran, turističko- informacijski cetar)

Kig: 0,3

Kis: 0,6

E - 3 nadzemne etaže

V= 10 m

DPU 6 - STAMBENA ZONA »TRTNI«

površina: 2,5 ha

namjena: stambena, do 100ovršine prateći poslovni i društveni sadržaji

Kig: 0,3

Kis: 0,6

Gnst: 25 st/ha

E - 3 nadzemne etaže

V= 9 m

DPU 7 - STAMBENA ZONA »PUHARI«

površina: 2,9 ha

namjena: stambena, do 100ovršine prateći poslovni i društveni sadržaji

Kig: 0,3

Kis: 0,75

Gnst: 35 st/ha

E - 3 nadzemne etaže

V= 9 m

DPU 8 - STAMBENA ZONA »OSOJNAKI«

površina: 7,5 ha

namjena: stambena, do 100ovršine prateći poslovni i društveni sadržaji

Kig: 0,3

Kis: 0,6

Gnst: 25 st/ha

E - 3 nadzemne etaže

V= 9 m

DPU 9 - STAMBENA ZONA »ŠMOGORI«

površina: 3,8 ha

namjena: stambena, do 100ovršine prateći poslovni i društveni sadržaji

Kig: 0,3

Kis: 0,6

Gnst: 25 st/ha

E - 3 nadzemne etaže

V= 9 m

DPU 10 - SPORTSKO-REKREACIJSKI CENTAR

površina: 2,7 ha

namjena: sportska dvorana, bazen, kuglana, streljana, otvorena sportska igrališta (rukomet, košarka, odbojka, tenis i sl.), prateći rekreacijski, ugostiteljski i prometni sadržaji

Kig: 0,25

Kis: 0,4

E - 2 nadzemne etaže

V= 11 m

DPU 11 - REKREACIJSKI CENTAR

površina: 4,4 ha

namjena: otvorena igrališta, tenis centar, rekreacija na otvorenom i sl., prateći i ugostiteljski sadržaji, uređena sportska igrališta i građevine najviše do 250kupne površine

Kig: 0,05

Kis: 0,05

E - 1 nadzemna etaža

V= 4 m

10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 130.

Za postojeće građevine čija je namjena protivna namjeni iz Plana dopuštena je rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, i to:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih dijelova građevina u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture i rekonstrukcija instalacija,

- za stambene građevine dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište), ili dogradnja do 20 m² netto korisne površine

- sanacija terena postojeće građevne čestice (potporni zidovi i ograde).

Članak 131.

Postojeće stambene građevine u sklopu mješovite namjene (M1 i M2) i poslovno-centralne namjene (K4) mogu se rekonstruirati prema uvjetima za stambene - obiteljske građevine, uz zadržavanje postojeće građevne čestice.

Članak 132.

Postojeće gospodarske - poslovne i proizvodne namjene u sklopu poslovno-centralne namjene (K4) i poslovno - turističke namjene (K5) mogu se, do donošenja detaljnog plana uređenja, rekonstruirati unutar postojeće građevne čestice s povećanjem postojećih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) za 5%.

U sklopu građevne čestice tvornice »Tibo« dopušta se izgradnja montažnih nadstrešnica do 100ovršine građevne čestice, vezanih na čvrsti objekt.

Članak 133.

Sve rekonstrukcije unutar infrastrukturnog koridora i zaštitnog pojasa moraju zadovoljiti i posebne uvjete nadležnih institucija.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 134.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage GUP Matulji (»Službene novine« broj 13/92) i PUP zamjenskih gradilišta - Matulji (»Službene novine« broj 56/87 i 26/ 88).

Članak 135.

Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća.

Članak 136.

Dva izvornika Plana čuvaju se u pismohrani Općine Matulji, te dva u Uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko- goranske županije, Ispostava Opatija.

Članak 137.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-01/02-01/3

Ur. broj: 2156-04-05-98

Matulji, 27. siječnja 2005.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI

Predsjednik
Općinskog vijeća Općine Matulji

Klaudio Jelenić, v. r.