SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXII. - broj 32. Petak, 31. listopada 2014.
GRAD MALI LOŠINJ

59.

Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13), u daljnjem tekstu: Zakon i članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja, dana 21. listopada 2014. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja
Nerezine (UPU15) - smanjeni obuhvat - marina Nerezine

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Nerezine (UPU15)-smanjeni obuhvat-marina Nerezine (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je izradila tvrtka CPA d.o.o. iz Zagreba, u suradnji sa Upravnim odjelom za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Malog Lošinja.

(2) Planom se, u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uredivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru te drugi elementi od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 2.

(1) Plan obuhvaća ukupnu površinu od oko 13,91 ha (kopneni dio 0,83 ha i morski dio 13,08 ha).

(2) Granica obuhvata Plana ucrtana je na kartografskim prikazima Plana u mjerilu 1:2.000.

Članak 3.

(1) Plan je sastavni dio ove Odluke i sadržan je u elaboratu »Urbanistički plan uređenja naselja Nerezine (UPU15) - smanjeni obuhvat-marina Nerezine«, a sastoji se od:

I. TEKSTUALNI DIO PLANA - ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1.Korištenje i namjena površina

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
2.1. Luka nautičkog turizma-marina Nerezine (LN
3-1 i LN3-2)
2.2. Sportsko-rekreacijska namjena (R3)
2.3. Morski prilaz brodogradilišnoj luci

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH JEDINICA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
7.2. Mjere zaštite kulturne baštine

8.POSTUPANJE S OTPADOM

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
9.1. Zaštita voda i tla
9.2. Zaštita zraka
9.3. Zaštita mora
9.4. Mjere za očuvanje okoliša
9.5. Mjere za unapređenje okoliša
9.6. Mjere posebne zaštite

10.MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA

II. GRAFIČKI DIO PLANA (kartografski prikazi u mj. 1:2.000):

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža:

2.A. Prometna mreža

2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav

2.C. Vodoopskrbna i odvodnja otpadnih voda

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

III. OBVEZNI PRILOZI

III.1. Obrazloženje Plana

1.POLAZIŠTA
1.1.Položaj, značaj i posebnosti prostora obuhvata u prostoru Grada Malog Lošinja
1.1.1.Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2.Prostorno razvojne značajke

1.1.3.Infrastrukturna opremljenost

1.1.4.Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5.Plan uređenja manjeg naselja Nerezine (SNPGŽ 32/04)

1.1.6.Studija utjecaja na okoliš »Marina i komunalni vezovi u uvali Biskupija u Nerezinama - otok Lošinj«

1.1.7.Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

1.1.8.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2.CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1.Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.2.Ciljevi prostornog uređenja prostora dijela naselja

3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1.Luka nautičkog turizma-marina Nerezine (LN
3-1 i LN3-2)

3.2.2. Sportsko-rekreacijska namjena (R3)

3.2.3. Morski prilaz brodogradilišnoj luci

3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja

3.4. Prometna mreža

3.4.1. Parkirališta

3.4.2. Pješačke površine

3.4.3. Biciklističke staze

3.5.Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1.Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema

3.5.2. Elektroenergetska mreža

3.5.3. Vodoopskrba i odvodnja

3.6.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1.Uvjeti i način gradnje

3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita zraka

3.7.2. Zaštita mora

3.7.3. Zaštita od buke i vibracija

3.7.4. Zaštita od požara

3.7.5. Odlaganje otpada

3.7.6. Mjere provođenja reda u luci

3.7.7.Mjere sprječavanja nastanka ili ublažavanja posljedica eventualnih ekoloških nesreća

3.7.8. Sklanjanje ljudi

3.7.9. Zaštita od potresa

II. 2.Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 13/08, 13/12 i 26/13)

III. 3.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

III. 4.Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

III. 5.Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba temeljem poziva za dostavu zahtjeva i dostave Odluke o izradi UPU-a naselja Nerezine (UPU15)-smanjeni obuhvat-marina Nerezine, sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

III. 6.Izvješće o javnoj raspravi

III. 7.Očitovanja, mišljenja, primjedbe i prijedlozi nadležnih tijela i osoba sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/ 09, 55/11, 90/11 i 50/12)

III. 8.Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III. 9.Sažetak za javnost.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

(1) Provedba Plana se temelji se na ovim Odredbama, kojima se definira namjena i korištenje prostora, način i uvjeti gradnje te zaštita vrijednih područja unutar obuhvata Plana. Svi uvjeti su sadržani u tekstualnom i grafičkom dijelu elaborata Plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

(2) Pojedini pojmovi u Planu imaju slijedeće značenje:

-luka nautičkog turizma je luka koja služi za prihvat i smještaj plovila te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima, a u poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu (vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su posebnim propisom kojim se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma);

-lučka podgradnja (infrastruktura) su operativne obale, gatovi, pontonski gatovi, plutajući valobrani, lukobrani, valobrani unutar sigurnosnog područja u pojasu od 30 m i drugi objekti infrastrukture (npr. cestovne prometnice, sustav vodoopskrbe i odvodnje, energetska i komunikacijska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci i slično);

-lučka nadgradnja (suprastruktura) su građevine izgrađene na lučkom području (upravne zgrade, skladišta, rezervoari i slično) te drugi kapitalni prekrcajni objekti (stalno učvršćene dizalice i sl.),

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Korištenje i namjena površina

Članak 5.

(1) Osnovna namjena površina područja obuhvata Plana je luka nautičkog turizma-marina Nerezine (LN3-1 i LN3-2) te sportsko-rekreacijska namjena (R3) i morski prilaz brodogradilišnoj luci.

(2) Na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2.000, određene su površine (zone) sljedećih namjena:

1.Luka nautičkog turizma-marina Nerezine
- južni bazen (LN3-1), površine 7,38 ha
- sjeverni bazen (LN3-2), površine 3,60 ha

2.Sportsko-rekreacijska namjena (R3), površine 2,09 ha

3.Morski prilaz brodogradilišnoj luci, površine 0,84.

(3) Sve površine su izračunate na temelju digitalnog premjera topografsko-geodetske podloge Plana u mjerilu 1:2.000 pa su moguće razlike u mjerenju detaljnijih geodetskih podloga ili mjerenja stvarnog terena, a što se ne smatra izmjenom Plana.

Članak 6.

(1) Kako se radi o prostoru s oscilacijama u popunjenosti kapaciteta i potrebnih sadržaja ovisno o trendovima u nautičkom turizmu, dozvoljena je dopuna namjene planiranih objekata i drugim sadržajima, ukoliko to znatno ne utječe na promjenu namjene propisane ovim Planom.

Članak 7.

(1) Luka nautičkog turizma-marina će imati ukupnu površinu od oko 10,98 ha, pri čemu površina kopnenog dijela može iznositi najviše 3,50 ha ili 32% ukupne površine marine.

(2) Kapacitet luke nautičkog turizma iznosi ukupno najviše 280 vezova (povremeni i stalni vezovi).

(3) Luka nautičkog turizma namijenjena je za pružanje usluge priveza, servisiranja, iznajmljivanja plovila i ima prateće djelatnosti:

-ugostiteljsko-turističke;

-trgovačke i uslužne;

-druge kompatibilne djelatnosti koje nadopunjuju osnovnu namjenu.

(4) Marina je najvećim dijelom neizgrađena, a postojeći mol koji je nastao nasipavanjem olupine broda će se ukloniti. Marina je planirana u dvije zone (bazena), koji su odijeljeni postojećim brodogralištem i morskim prilazom brodogradilištu.

(5) Uz osnovnu gospodarsku namjenu marine mogu se organizirati i druge djelatnosti (prateće ili u funkciji osnovne djelatnosti), na način da ne ometaju obavljanje osnovne djelatnosti. Kako je marina smještena uz naselje Nerezine te planiranu ugostiteljsko-turističku zonu, planirani sadržaji, posebno prateći sadržaji, mogu biti višenamjenski na način da ih koriste stanovnici naselja ali i korisnici planirane ugostiteljsko-turističke zone

u neposrednoj blizini marine.

Članak 8.

(1) Prometne površine su namijenjene odvijanju prometa za potrebe planiranih sadržaja marine, kao i za potrebe pješačkog prometa naselja (lungo mare).

(2) Prometne površine mogu sadržavati, osim prometne funkcije, i mrežu infrastrukturnih sustava za opremanje planirane zone i šireg područja.

(3) U obuhvatu Plana nema javnih prometnih površina, a interne prometnice unutar luke nautičkog turizma- marine će biti riješene sukladno provedbenim aktima.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 9.

(1) U obuhvatu Plana predviđena je gradnja novih građevina luke nautičkog turizma-marine s pratećim, pomoćnim i drugim građevinama). Gradnja novih građevina i sadržaja moguća je unutar planiranih zona u skladu s ovim odredbama.

(2) Planirane zone i gradivi dijelovi za smještaj planiranih građevina unutar tih zona prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2.000.

Članak 10.

(1) Planirane građevine luke nautičkog turizma se mogu graditi unutar gradivog dijela zone, unutar površina koje su označene na kartografskom prikazu. Razmještaj građevina unutar gradivog dijela zone određuje se idejnim projektom.

2.1. Luka nautičkog turizma-marina Nerezine (LN3-1 i LN3-2)

Članak 11.

(1) Luka nautičkog turizma-marina Nerezine je organizirana kao uporabna i funkcionalna cjelina, koja se sastoji od dvije prostorne cjeline bazena - (LN3-1 i LN3-2), međusobno odijeljena brodogradilištem i morskim prilazom brodogradilišnoj luci. Unutar dvije prostorne cjeline (LN3-1 i LN3-2) je moguće formirati jednu ili više građevnih čestica u skladu s tehnologijom rada marine i idejnim projektom.

Članak 12.

(1) Planom se omogućava gradnja novih građevina te uređenje otvorenih površina (operativne i manipulativne površine, parkirališta, zelene površine i slično).

(2) Kopneni dio luke nautičkog turizma može imati ukupnu površinu od najviše 3,50 ha, pri čemu površina kopnenog dijela u bazenu LN3-1 može imati najveću površinu od 2,00 ha a površina kopnenog dijela u bazenu LN3-2 može imati najveću površinu od 1,50 ha. U ovu površinu su uključene i površine gatova i valobrana (lučka podgradnja).

(3) Lučka podgradnja (infrastruktura) marine obuhvaća vanjske valobrane (koji imaju i funkciju i lukobrana), gatove i obalu za privez plovila te operativnu obalu. Gatovi se mogu izvoditi kao fiksni na pilotima ili pontonima, što omogućava cirkulaciju mora u marini, te opremati sa pristupnim mostićima (fingerima) radi lakšeg priveza plovila. Pristupni mostići na gatovima su dimenzijama usklađeni s dimenzijama vezova. U trupu gata ili pristupnog mostića mogu se graditi manja prizemna priručna spremišta za nautičare.

Članak 13.

(1) Planom se propisuje najveći postotak izgrađenosti kopnenog dijela marine za potrebe izgradnje građevina u funkciji marine, odnosno ukupna izgrađena površina:

- južni bazen (LN3-1), površine 7,38 ha:

-izgrađenost: - do 7%

-ukupna izgrađena površina građevine B:
- do 1.200 m
2

- sjeverni bazen (LN3-2), površine 3,60 ha:

-izgrađenost: - do 3%,

-ukupna izgrađena površina građevine A: - do 400 m2.

(2) Građevine se mogu graditi kao prizemne, najveće visine vijenca do 3,0 m. Krov građevine može biti dvostrešan ili višestrešan, s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23o.

(3) Najveća površina vanjskih terasa iznosi uz građevine iznosi 200 m2. Terase do visine h=0,8 m iznad terena se ne obračunavaju u izgrađenu površinu. Oblikovanje građevina mora biti u skladu s tradicijskom gradnjom i krajolikom.

(4) Površine za smještaj oprema i infrastrukture, za manipulaciju, dizanje plovila i sl. se formiraju na dijelu izgrađene obale a služe za dizanje i spuštanje plovila u more (travelift, sinhrolift, navozi, gatovi za privremeni privez i slično). Moguća gradnja obale i korekcija obalne linije za potrebe odgovarajućeg travel lifta za manipulaciju plovila.

(5) Za kolni prilaz kopnenom dijelu marine planirano je:

- prilaz južnom bazenu (LN3-1):

-glavni kolni prilaz će se osigurati preko nove prometnice planirane u Prostornom planu uređenja Grada Malog lošinja (izvan obuhvata Plana);

-drugi kolni prilaz je osiguran preko postojeće kolne prometnice koja se nalazi uz južni dio zahvata;

- prilaz sjevernom bazenu (LN3-2):

-kolni prilaz po posebnom prometnom režimu će biti moguć preko postojeće kolno-pješačke površine, koja se nalazi u luci Nerezine, pri čemu će se način odvijanja prometa propisati posebnom odlukom Grada Malog Lošinja te urediti horizontalnom i vertikalnom prometnom signalizacijom.

(6) U marini je potrebno osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta u skladu s planiranim namjenama i tehnologijom rada u luci nautičkog turizma, a prema odredbama ovog Plana.

(7) Između redova plovila moguće je postavljati montažne »suhe gatove« sa priključcima za vodu, struju i odvodnju. Suhi gatovi služe za pristup plovilu koji je smješten na suhom. Ispod gata mogu se urediti manja spremišta. Širine gatova će se odrediti prema potrebama marine.

(8) U marini se mogu uređivati manje zelene površine. Zelene površine se uređuju izvan gradive površine i izvan parkirališta te manipulativnih površina marine. Zelene površine se uređuju sa klupama za sjedenje i odmor.

(9) Nove građevine se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu sukladno uvjetima iz ovih odredbi. Sve vode s onečišćenih površina moraju se, prije upuštanja u more ili tlo pročistiti sukladno posebnim propisima. Uređenje otvo

renih površina i svih građevina mora omogućiti pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti.

Članak 14.

(1) Akvatorij luke nautičkog turizma-lučko područje obuhvaća morsku površinu od najmanje 7,48 ha ili 68% ukupne površine marine, pri čemu najmanja morska površina južnog bazena (LN3-1) iznosi 5,38 ha, a najmanja morska površina sjevernog bazena (LN3-2) 2,1 ha. Unutar akvatorija marine se omogućava gradnja novih gatova, uređenje obale i gradnja lučke podgradnje (infrastrukture).

(2) Lučka podgradnja (infrastruktura) marine obuhvaća vanjske valobrane (koji imaju funkciju i lukobrana), gatove i obalu za privez plovila te operativnu obalu. Valobrani i gatovi se mogu izvoditi kao fiksni na pilotima ili na pontonima što omogućava laku izmjenu mora unutra akvatorija luke. Gatovi se mogu opremati sa pristupnim mostićima (fingerima) radi lakšeg priveza plovila.

(3) Na obali, gatovima i valobranima omogućava se vođenje infrastrukture za opskrbu plovila vodom i električnom energijom.

(4) Na dijelu obale na sjevernom i južnom dijelu marine je označena površina za smještaj opreme i infrastrukture za manipulaciju, dizanje plovila i slično.

(5) Uređenje akvatorija marine s lučkom podgradnjom, odnosno položaj gatova, valobrana i uređenje obale detaljno će se utvrditi u idejnom projektu u skladu s ovim odredbama.

Članak 15.

(1) U južnom kopnenom bazenu marine (LN3-1) planira gradnja građevine B, u kojoj će se nalaziti sadržaji za potrebe marine, raspoređeni u tri funkcionalna dijela:

-ugostiteljski sadržaj za korisnike marine;

-sanitarije, svlačionice i boksovi za ronilačku školu te terasa za pripremu i raspremanje opreme nakon ronjenja i kompresorska stanica za punjenje ronilačkih boca;

-učionica za ronioce i druge sadržaje (skiperski kamp, okupljanja, promocije i dr.).

2.2. Sportsko-rekreacijska namjena (R3)

Članak 16.

(1) Zona sportsko-rekreacijske namjene (R3), površine 2,09 ha, na sjeveroistočnom dijelu obuhvata Plana predstavlja rekreacijski prostor za potrebe posjetitelja ovog područja. Zona se sastoji od mora namijenjenog kupanju i rekreaciji te plaže čiji kopneni dio ima dužinu oko 120 m i površinu oko 1.800 m2.

(2) Uređenje plaže će se izvršiti na način da se na opći kameni nasip u nagibu 1:15 prema moru položi sloj šljunka čija će debljina biti utvrđena hidrauličkim proračunom, sa zaštitom protiv ispiranja. Plažu će biti potrebno povremeno dohranjivati šljunkom.

(3) Za izgradnju prateće građevine plaže u zoni sportsko-rekreacijske namjene (R3) propisuju se sljedeći uvjeti:

-dozvoljena je izgradnja građevine s pratećim sadržajima, sunčališta i terasa:

-namjena građevine je prateća građevina uređene plaže;

-smještaj građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru biti će prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi u sklopu idejnog projekta;

-prateća građevina uređene plaže se može graditi kao prizemna građevina, najveće visine do 3,0 m ukupne netto površine do 30 m2 (s ugostiteljskim i nužnim sadržajima: sanitarni čvor, kabine, spremište i sl.);

-krov prateće građevine može biti kosi, s pokrovom od kupe kanalice nagiba do 230;

-oblikovanje građevine treba biti u skladu s tradicijskom gradnjom i krajolikom;

-građevina će biti priključena na komunalnu infrastrukturu (elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju) prema uvjetima nadležnih koncesionara ili komunalnih tvrtki.

(4) Na kopnenom dijelu uređene plaže je dozvoljeno graditi prilazni put kojim se osigurava pristupačnost za osobe s poteškoćama u kretanju.

(5) U sklopu uređenja plaže mogu se graditi potporni zidovi, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila te obavljati drugi slični radovi.

2.3. Morski prilaz brodogradilišnoj luci

Članak 17.

(1) Morski prilaz brodogradilišnoj luci (površina oko 0,84 ha) je površina mora koja služi za prilaz brodogradilišnoj luci (LB), koja se nalazi izvan obuhvata Plana. Unutar ove površine nije dozvoljena gradnja građevina.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 18.

(1) U obuhvatu Plana nije predviđena gradnja građevina društvenih djelatnosti.

(2) U sklopu planiranih zona i građevina dozvoljeno je uređenje pojedinačnih društvenih sadržaja (galerija, prostor za djecu, ambulanta, ljekarna i slično).

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 19.

(1) U obuhvatu Plana nije predviđena gradnja novih stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 20.

(1) Planom su određeni infrastrukturni objekti i uređaji koji su prikazani u grafičkom dijelu elaborata Plana, na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mj. 1:2.000:

- 2A. Prometna mreža;

- 2B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav;

- 2C. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda.

(2) Položaj vodova i građevina infrastrukture unutar obuhvata Plana može se prilagođavati terenu ili mijenjati radi racionalnijeg rješenja sadržanog u idejnom projektu, a što se ne smatra izmjenom Plana.

(3) Prometni i infrastrukturni koridori predstavljaju sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili građevnih čestica potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama.

(4) U prvom i drugom podzemnom sloju prometne mreže predviđeno je polaganje vodova komunalne infrastrukture u funkciji sustava elektroničkog komunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

(5) Pri projektiranju i izvodenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture obvezno je pridržavati se važeće zakonske regulative kao i pravilnika kojima su odredeni odnosi s drugim infrastrukturnim građevinama, uređajima i/ili postrojenjima. U postupku izdavanja provedbenih akata ili uvjeta građenja potrebno je pribaviti suglasnosti i mišljenja drugih korisnika infrastrukturnih koridora.

(6) Način i uvjeti priključenja građevina na javnu prometnu površinu i/ili postrojenja i uređaje pojedine vrste komunalne infrastrukture bit će određeni posebnim uvjetima građenja nadležnih javnopravnih tijela.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 21.

(1) Kopneni dio marine će zbog specifičnosti sadržaja biti pod posebnim prometnim režimom, tj. prilaz (pješački i kolni) će biti moguć samo preko kontroliranih ulaza.

(2) Unutar planiranih kopnenih dijelova marine je moguće uređenje kolnih i pješačkih površina te otvorenih parkirališta.

Članak 22.

(1) S obzirom da se sve prometnice za prilaz marini nalaze izvan obuhvata Plana, u grafički prikazima Plana označena su mjesta priključka marine na javni prometni sustav.

Članak 23.

(1) Interne prometnice unutar marine moraju imati najmanju širinu kolnika 5,5 m za dvosmjerni promet i 3,0 m za jednosmjerni promet.

(2) Kolni pristupi pojedinim sadržajima u marini se moraju projektirati na način da omoguće kretanje vatrogasnih vozila prema posebnim propisima.

5.1.1. Parkirališta

Članak 24.

(1) Parkiranje za potrebe marine treba organizirati unutar marine.

(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta određuje se u skladu s namjenom i tehnologijom rada u luci nautičkog turizma, a prema sljedećim normativima:

-za trgovačku djelatnost, na 25 m2 GBP površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

-za komunalno-servisnu djelatnost, na 40 m2 GBP potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

-za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 GBP potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

-za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja / zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

-za uredsku djelatnost, na 30 m2 GBP potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

-za sportsko-rekreacijsku namjenu, na 500 m2 površine za sport ili rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje uređenih kupališta na svakih 50 m dužine obale potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta;

-omogućava se natkrivanje parkirališnog prostora mrežom ili sličnim pokrovom radi zaštite od sunca.

(3) Broj parkirališnih mjesta za zaposlenike mora zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni.

(4) Režim korištenja i komercijalni uvjeti pod kojima će se koristiti ova parkirališta će biti određeni koncesijskim ugovorom.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 25.

(1) Mreža pješačkih prometnica u marini će biti tako organizirana da omogući kretanje pješaka unutar područja luke nautičkog turizma. Potrebno je osigurati uvjete za kretanje osoba smanjene pokretljivosti, odnosno pješačke površine će biti izvedene bez arhitektonskih barijera. U obuhvatu Plana se ne planiraju izdvojene biciklističke staze.

(2) Planom se uvjetuje da pješačke staze i terase budu izvedene od kamena ili betoskih tlakovaca, dok se korištenje asfalta u ovu svrhu ne dozvoljava.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 26.

(1) Planom je prikazana komunalna infrastrukturna mreža sa planiranim građevinama, instalacijama i uređajima kao načelnim lokacijama. Moguća je promjena trase vodova i položaja planiranih građevina i uređaja ukoliko se detaljnijom tehničkom razradom preciznije utvrde trase i položaj ili opravda racionalnije rješenje mreže i sustava, što se ne smatra izmjenom Plana.

(2) Komunalna infrastrukturna mreža mora se polagati u koridorima prometne mreže određene ovim Planom. Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena unutar koridora prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim rasporedom odredenim u poprečnim presjecima.

(3) Komunalnu infrastrukturu može se polagati i izvan koridora prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja.

(4) Polaganje vodova komunalne infrastrukture će biti usklađeno s posebnim uvjetima građenja javnopravnih tijela, a koji će biti određeni u postupku izdavanja dozvole za građenje.

Članak 27.

(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prostora komunalnom infrastrukturnom mrežom (vodoopskrbni cjevovodi, cjevovodi odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbni kabeli i kabeli javne rasvjete) prikazani su na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža (2.A., 2.B. i 2.C.) u mjerilu 1.2.000.

5.2.1. Elektroenergetska mreža

Članak 28.

(1) Rješenje elektroenergetske mreže prikazano je u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav u mj. 1:2.000.

(2) Primjenom elektroenergetskih normativa za pojedine sadržaje na navedene kapacitete dobivena je procjena vršnog opterećenja pojedinih objekata i zone u cijelini, što je podloga za planiranje izgradnje elektroenergetskih objekata.

(3) Napajanje marine osigurati će se iz novih trafostanica u zonama LN3-1 ili LN3-2, ili iz rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV Nerezine 1 (izvan obuhvata Plana).

Članak 29.

(1) Dopušta se postavljanje sunčanih kolektora (fotonaponskih ćelija) na građevinama i parkiralištima (nadstrešnica).

Članak 30.

(1) Mreža javne rasvjete će se izvesti kabelima tipa XP00-A 4x25 mm2 iz ormara javne rasvjete spojenog na vodno polje javne rasvjete u trafostanici. Uz TS s vanjske strane će se montirati kabelski ormar javne rasvjete KROM-JR iz kojega će se napajati javna rasvjeta marine. Uz obalni pojas predvidjeti odgovarajuće rasvjetne stupove visine 4-6 m s odgovarajućim svjetiljkama zakriljene rasvjete koja ima svjetlosni tok usmjeren u donju polukuglu.

(2) Razmaci rasvjetnih stupova će se definirati u glavnom projektu, a onačni parametri javne rasvjete će se odrediti prilikom izrade glavnog projekta uređenja okoliša pojedinih zahvata u prostoru.

Članak 31.

(1) Ako se nova trafostanica radi kao samostojeća građevina u vlasništvu lokalne distribucije, najmanja udaljenost trafostanice od granice susjedne parcele iznosi 1,0 m, a prema javnoj površini 2,0 m. Za trafostanicu je potrebno osigurati direktni ili posredan pristup do javne površine.

(2) U grafičkom dijelu plana lokacije trafostanica nisu ucrtane, već će se iste odrediti nakon definiranja stvarnih potreba kupca.

(3) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima. Točne trase odredit će se tek po određivanju mikrolokacije trafostanice.

(4) Niskonaponska mreža izvoditi će se kao podzemna.

Članak 32.

(1) Rasvjeta površina u obuhvatu Plana napaja se iz postojeće (ili planirane) trafostanice 20/0,4 kV, preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta eventualno novih stupova javne rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete.

(2) Dopušta se postavljanje sunčanih kolektora na građevinama i parkiralištima (nadstrešnica).

5.2.2. Vodoopskrba i odvodnja

5.2.2.1. Vodoopskrba i hidrantska mreža

Članak 33.

(1) U obuhvatu Plana opskrba vodom će biti riješena priključkom na postojeći javni vodovod (O80 mm-sjeverni dio marine i O100 mm-južni dio). U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

(2) Cjevovodi vodovodne mreže će se u načelu polagati u prometnim površinama, a dubina postavljanja cijevi mora biti veća od granice zagrijavanja (oko 1,2 -1,5 m od površine terena). Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda će se ugraditi zasuni postavljeni u zasunska okna, kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Priključke građevina potrebno je izvesti do glavnog vodomjernog okna s kombiniranim impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu vodu. Vodomjerno okno mora biti postavljeno izvan građevine, ali unutar njezine čestice.

Članak 34.

(1) Potrebne količine vode za gašenje požara osigurati će se u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. Položaj hidranata će se uskladiti s rješenjem nove izgradnje unutar planiranih prostornih jedinica.

(2) Hidrante treba u načelu projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena udaljenost između pojedinih hidranata je 80 m. Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od O100 mm.

5.2.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 35.

(1) U obuhvatu Plana priključak na na sustav javne odvodnje će biti riješen priključkom na postojeći javni sustav odvodnja (O300 mm sjeverni dio i O200 mm južni dio). Planirana je izgradnja razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda. Fekalne otpadne vode sakupljaju se sustavom sekundarnih kanala i spajaju na postojeci kolektor naselja Nerezine, kojim će se otpadne vode odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Nerezine.

(2) Sve planirane građevine koji se grade na području obuhvata Plana moraju se priključiti na javni kanalizacijski sustav.

Članak 36.

(1) Otpadne vode marine prema svom porijeklu dijele se na:

-sanitarno-fekalne otpadne vode su vode koje dotječu iz sanitarnih čvorova, kuhinje restorana, trgovina i ostalih pratećih sadržaja unutar marine i sadrže visoku koncentraciju organskih i hranjivih tvari te detergenata (mikrobiološki su zagađene i njihovo neodgovarajuće odlaganje ugrožava zdravlje ljudi zbog potencijalne prisutnosti patogenih mikroorganizama) - ove vode se mogu direktno priključiti na javni sustav odvodnje osim voda kuhinje restorana, koje moraju imati neku vrstu predtretmana;

-fekalne otpadne vode iz kemijskih brodskih zahoda plovila su otpadne vode koje nastaju korištenjem tkz. kemijskih zahoda (rade na osnovi razgradnje organske tvari pod djelovanjem kiseline) - sadržaj ovih zahoda se ne smije prazniti u more niti direktno ispuštati u javnu odvodnju;

-oborinske otpadne vode s manipulativnih platoa (vode s prostora za čuvanje brodica na suhom, parkirališta i slično) onečišćene su suspendiranim česticama i mineralnim uljima motora plovila i automobila, a zbog vrste zagađenja ne smiju se upuštati bez pročišćavanja u more;

-vode od pranja plovila (dno i paluba) javljaju se kod redovitog održavanja plovila (pranje plovila će se vršiti u sklopu brodogradilišta, s obzirom da brodogradilište posjeduje sve potrebne uređaje za zbrinjavanje otpadnih voda i otpada koji nastaju na pralištu brodova, što treba biti riješeno ugovorom između pravnih subjekata);

-kaljužne vode plovila u pravilu su onečišćene motornim uljima i ne smiju se upuštati bez pročišćavanja u more.

Članak 37.

(1) Sakupljanje fekalnih otpadnih voda riješiti će se priključkom na izvedeni sustav odvodnje smješten u neposrednoj blizini obuhvata Plana. Sustav fekalne odvodnje

marine će biti priključen na crpnu stanicu na lokaciji, iz koje se vodi podmorski ispust u more.

(2) Fekalna odvodnja je locirana uglavnom u prometnicama, manipulativnim površinama i javnim površinama, na dubini cca 1,50 m od nivelete. Kanali su zatvoreni, okruglog presjeka, sa revizijskim oknima, radi kontrole i održavanja pojedinih dionica kanala. U sustav fekalne odvodnje zabranjeno je upuštati otpadne vode i tvari kojima se ugrožava hidraulički režim toka odvodnje, vodonepropusnost cjevovoda i rad crpki.

(3) Otpadne vode se moraju pročistiti do nivoa ispusta II kategorije, a nakon pročišćavanja upustiti u sustav javne odvodnje. Na odvodni sustav mogu se priključiti otpadne vode čije granične vrijednosti pokazatelja i dopuštena koncentracija opasnih i drugih tvari ne prelaze vrijednost određene posebnim propisima. Područje se mora opremiti sa hvatačima masti u kuhinjama i uređajem za pročišćavanje u praonicama.

(4) U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati vode:

-koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih;

-koje sadrže materije koje razvijaju opasne ili upaljive plinove;

-koje imaju temperaturu veću od 30Ê C;

-onečišćene sa većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti sustav za odvodnju.

Članak 38.

(1) Minimalni profili cijevi za odvodnju fekalnih voda utvrđivat će se hidrauličkim proračunom, ali ne manjeg promjera od O250 mm, a za oborinske vode O400 mm. Cijevi za odvodnju će se projektirati i izvoditi tako da budu visinski smještene ispod vodoopskrbnih cjevovoda. Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda u najvećoj mogućoj mjeri će se omogućiti gravitacijska odvodnja te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži. Nivelete odvodnih kanala treba polagati prema uvjetima u priključnim točkama. Na svim lomovima trase i na mjestima priključaka pojedinih objekata obvezno je predvidjeti kontrolna okna. Poklopce kontrolnih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka, a ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, postavljati će se u sredini kolnika. Sabirna okna će se postavljati unutar građevne čestice neposredno uz regulacijsku liniju prometnice.

(2) Idejnim projektima odvodnje bit će određeni profili i nivelete javnih kanala, kote usporne vode te način priključenja na glavni transportni cjevovod.

Članak 39.

(1) Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju infrastrukturnih sustava fekalne i oborinske odvodnje:

-minimalna dubina polaganja fekalne odvodnje je 1,20 m;

-minimalna dubina polaganja oborinske odvodnje određena je promjerom cijevi tako da nadsloj iznad tjemena cijevi ne bude manji od 1,00 m.

Članak 40.

(1) Prikupljanje otpadnih, kaljužnih i balastnih voda s brodova će se organizirati u području brodogradilišta, u skladu s posebnim propisima.

5.2.2.3. Odvodnja oborinskih voda

Članak 41.

(1) Odvodnja oborinskih voda sa površina koje su vodonepropusne a mogu biti zagađene (sva otvorena parkirališta, otvorene manipulativne površine i druge površine) se vode putem slivnika i linijskih rešetki do separatora i taložnika prije upuštanja u more. Sa ostalih površina oborinske vode se upuštaju u tlo ili more.

(2) Moguće je prikupljanje oborinskih krovnih voda za potrebe zalijevanja zelenih površina zone.

(3) S manipulativnih i parkirališnih površina manjih od 50 m2 se oborinske vode ne moraju pročistiti na odjeljivaču ulja i masti a prije konačne dispozicije u teren ili more.

Članak 42.

(1) Odvodni sustavi izgradit će se i koristiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluci o odvodnji voda, Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu i Smjernicama za izvedbu interne kanalizacije te prema utvrđenim vodopravnim uvjetima.

(2) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan područja zone sanitarne zaštite.

(3) Prikazane trase cjevovoda odvodnje otpadnih voda su orijentacijske i mogu se mijenjati radi racionalnijeg rješenja sustava.

5.2.2.4. Prisilna cirkulacija mora

Članak 43.

(1) Planom je predviđena prisilna cirkulaciju mora u akvatoriju marine, ukoliko to bude potrebno temeljem zaključka Studije utjecaja zahvata na okoliš, kao dodatno sezonsko rješenje za održavanje kvalitete mora u dnu uvale te kao dopunska kvaliteta projekta.

(2) Prisilna cirkulacija se vrši na način da se čisto more usisava na vanjskim stranama lukobrana i niskotlačnim pumpama ubacuje u bazene u najudaljenijem dijelu akvatorija marine, čime se postiže da ubačena količina morske vode pobuđuje strujanje prema van za vrijeme upumpavanja morske vode u akvatorij, a time i čišćenje akvatorija marine.

5.3. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 44.

(1) U obuhvatu Plana izgrađena je DTK mreža za potrebe brodogradilišta. Sadašnje telekomunikacijsko čvorište Nerezine zadovoljava buduće potrebe za razvojem telekomunikacija na ovom području.

(2) U prometnim je površinama dozvoljeno postavljanje linijske telekomunikacijske infrastrukture.

Članak 45.

(1) Uvjeti gradnje opremanja prostora uredajima sustava elektroničkog komunikacijskog prometa prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav u mjerilu 1:2.000.

(2) Za sve građevine u obuhvatu Plana se planira osigurati priključak na pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu postavljanjem DEK (distributivne elektroničke kanalizacije). Planom se omogućavaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju DEK radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka.

(3) Pojasevi distributivne kanalizacije mogu biti različitih širina (0,40-1,20 m), a zdenci izvedeni iz tipskih elemenata. Kabeli će biti svjetlovodni, čime će biti omogućeno pružanje više elektroničkih komunikacijskih usluga istovremeno i velikom brzinom.

(4) Sve postojeće elektroničke komunikacijske kabele treba dopuniti na DEK mrežu.

Članak 46.

(1) Prilikom polaganja DEK koristiti će se prvi podzemni sloj unutar prometnih koridora, uz obvezno pridržavanje minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu, uz osiguranje sljedeće minimalne udaljenosti od drugih vodova komunalne infrastrukture:

- pri paralelnom polaganju:

- 0,5 m za energetski kabel do 10 kV;

- 0,5 m za elektronički komunikacijski kabel;

- 1,0 m za vodovod do O200 mm;

- 2,0 m za vodovod preko O200 mm;

- 1,0 m za cjevovod javne odvodnje;

- pri prijelazu drugih vodova:

- 0,5 m za energetski kabel;

- 0,15 m za elektronički komunikacijski kabel;

- 0,15 m za vodovod.

Članak 47.

(1) U svrhu gradnje i rekonstrukcije mreže javnih pokretnih komunikacija, antenski sustavi (antenski prihvati) se mogu postavljati na planiranim građevinama, uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće, u pravilu na fasadnom ili krovnom nosaču visine do 5 m.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I OSTALIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 48.

(1) U obuhvatu Plana nisu planirane javne zelene površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH JEDINICA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 49.

(1) Dio obuhvata Plana nalazi se unutar područja očuvanja značajnog za ptice - HR1000033 Kvarnerski otoci.

(2) U obuhvatu Plana, koji zauzima dio građevinskog područja naselja Nerezine - urbano tkivo i dio obalnog mora, i u kojem se i danas odvijaju rekreacijske i gospodarske aktivnosti, nema staništa ciljnih vrsta ptica koje su navedene u Pravilniku o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14).

(3) Područje očuvanja značajnog za ptice - HR1000033 Kvarnerski otoci unutar obuhvata Plana karakterizira:

-zabranjen je lov;

-nema površina za razvoj tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva;

-nema litica na kojima se gnijezde značajne vrste;

-nema ribolova;

-nema zvijeri;

-nema gnijezdećih kolnija;

te se slijedom toga ne propisuju smjernice za mjere zaštite, osim potrebe pažljivog provođenja turističko- rekreaktivnih aktivnosti..

Članak 50.

(1) Dio obuhvata Plana nalazi se unutar područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove HR3000161 Cres- Lošinj, u kojemu je ciljna vrsta za očuvanje dobri dupin (Tursiops trucatus).

(2) Za područje HR3000161 Cres-Lošinj primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:

- pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti;

- prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe;

- rezervat u moru.

7.2. Mjere zaštite kulturne baštine

Članak 51.

(1) Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih cjelina. Ukoliko se tijekom izvođenja zemljanih radova naiđe na pokretnu ili nepokretnu arheološku i hidroarheološku građu, potrebno je obustaviti daljnje radove te obavijestiti nadležnu službu zaštite kulturne baštine (Konzervatorski odjel u Rijeci). Po završetku radova potrebno je predmetni okoliš maksimalno moguće vratiti u izvorno stanje.

Članak 52.

(1) Unutar obuhvata Plana nalazi se drveni motorni brod »Dražica«, zaštićen je kao kulturno dobro za koje se utvrđuje sljedeći sustav mjera zaštite:

-predmetno kulturno dobro imatelj je dužan držati u odgovarajućim sigurnosnim i mikroklimatskim uvjetima, kao i stanju u kome najbolje prezentira svoju memorijalnu funkciju;

-zaštitni i drugi radovi na predmetnom kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela;

-imatelj kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a odredi ih nadležni Konzervatorski odjel;

-imatelj kulturnog dobra dužan je o svim promjenama na predmetnom kulturnom dobru, oštećenju ili uništenju, te o nestanku ili krađi predmetnog kulturnog dobra odmah obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel;

-predmetno kulturno dobro ili njegovi dijelovi, sukladno odredbi članka 67. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ne mogu se iznijeti iz zemlje osim uz posebno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u slučajevima predviđenim člankom 68. toga Zakona.

(2) Predmetno kulturno dobro može se prodati samo pod uvjetima iz članka 36.-40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 53.

(1) Na području obuhvata Plana predviđa se organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na odlagalište komunalnog otpada (lokacija izvan obuhvata Plana).

(2) Sve vrste otpada potrebno je razvrstati i voditi u katalogu otpada sukladno Pravilniku o vrstama otpada te voditi odgovarajuće očevidnike o količini i vrstama otpada.

(3) Sve vrste otpada, do odvoza na obradu ili trajno odlaganje, skladištiti će se u natkrivenoj lokaciji unutar marine.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 54.

(1) Područje obuhvata Plana je posebno osjetljivo obalno područje, u kojem nije dopušten razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

(2) Građevine se moraju projektirati i graditi sukladno važećim propisima u pogledu zaštite od požara, zaštite na radi u drugim propisima ovisno o vrsti građevine, uz pri

mjenu odgovarajućih materijala prilagođenih suvremenoj arhitekturi.

(3) Planirani zahvati u moru ne smiju poremetiti uvjete izmjene mora.

(4) Gatove i valobrane potrebno je projektirati na način koji će omogućiti nesmetano strujanje mora.

(5) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš provodit će se zaštitom tla, mora i zraka od zagađenja i drugim mjerama sukladno posebnim propisima.

(6) Rješenjem svih otvorenih površina i građevina biti će omogućeno kretanje osoba smanjene pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih barijera. U slučaju da na pojedinim pravcima nije moguće rješenje bez arhitektonskih barijera, tada je obvezno osigurati alternativni pristup području.

9.1. Zaštita voda i tla

Članak 55.

(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite pitke vode i nema registriranih površinskih vodotoka.

(2) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanje ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti i dopuštene koncentracije prema posebnim propisima.

(3) Potrebno je osigurati ispravni rad tehničkih servisa, uređaja za prihvat otpadnih mineralnih ulja te distribucije i rukovanja motornim gorivom. U sklopu obavljanja redovite djelatnosti uspostaviti će učinkovit sustav za brze intervencije i to vlastitim sredstvima ili sklopiti ugovor s ovlaštenim organizacijama opremljenim za čišćenje mora i morske obale te navedeno definirati u Operativnom planu interventnih mjera od iznenadnog onečišćenja voda i mora.

(4) Zauljene otpadne vode nastale pri popravcima motora i ostatke ulja koji se pojavljuju kod pranja motora treba odvoditi u posebne separatore koji se nalaze u podu, a kod kod radova na plovilu koristiti krpe i posebne spužve koje upijaju ugljikovodike kako bi se spriječilo izlijevanje ulja u more. Istrošena sredstva za upijanje treba odlagati u posebne spremnike i voditi pod ključnim brojem 150201.

(5) Sva upotrebljena i istrošena ulja (ključni brojevi iz grupe 130000) i talog iz separatora ulja (ključni broj 190803) čuvat će se u obilježenim nepropusnim bačvama na nepropusnoj podlozi zaštićeno od atmosferilija i zbrinjavati na osnovu ugovora putem subjekta registriranog za takvu djelatnost, o tome voditi očevidnik u skladu s usvojenim Pravilnikom o radu i održavanju internog sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje voda.

(6) Posebnim mjerama je potrebno smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama - zabrana pranja automobila, drugih vozila i strojeva, zabrana odlijeva vode onečišćene deterdžentima, zabrana odlaganja otpada na pješačke i zelene površine.

9.2. Zaštita zraka

Članak 56.

(1) Preventivnim mjerama je nužno sačuvati postojeću kakvoću zraka - zrak I. kategorije (čist ili neznatno onečišćen zrak). U skladu s odredbama posebnih propisa preventivno djelovanje će osigurati da se zbog građenja i razvoja ne narušava postojeća kakvoća zraka, odnosno prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).

(2) Sve radove koji mogu imati nepovoljne utjecaje na kakvoću zraka (brušenje, struganje, bojanje i dr.) potrebno je obavljati u zatvorenom prostoru.

(3) U cilju sprečavanja pojave čestica stakla i staklenog tkiva u zraku pri radovima sa poliesterom potrebno je koristiti alate koji imaju sistem za usisavanje prašina koja se stvara prilikom izvođenja radova. Radnici koji izvode radove moraju obavezno nositi zaštitne maske za usta i nos kako ne bi došlo do udisanja čestica. Prilikom nanošenja poliesterske smole potrebno je koristiti zaštitne rukavice i pregače kako ne bi došlo do eventualnog dodira smole s kožom. Pri radovima s bojama radni prostor mora biti dovoljnom količinom svježeg zraka kako bi se spriječila povećana koncentracija boje u zraku. Pune kantice boje i kantice koje su djelomično pune čuvati u posebnim vatrootporniin ormarima. Obvezno je korištenje osobnih zaštitnih sredstava za radove za bojanja, a prazne kantice od boje odlagati u posebne kontejnere.

9.3. Zaštita mora

Članak 57.

(1) U obuhvatu Plana određena je II. kategorija kvalitete mora. Radi zaštite mora od daljnjeg onečišćenja potrebno je osigurati zbrinjavanje otpada s plovila, zbrinjavanje krutog otpada s plovila i zbrinjavanje sanitarno- fekalnih otpadnih voda, otpadnih voda s manipulativnih prostora i oborinskih »čistih« voda - krovnih voda.Također, potrebno je osigurati sustav pražnjenja i pranja tankova sa sanitarno-potrošnim otpadnim vodama sa plovila.

(2) Sanitarno-tehnološke otpadne vode će se ispuštati u javni sustav odvodnje naselja Nerezine. Otpadne vode iz restorana će se pročistiti u separatoru ulja prije ispuštanja u sustav odvodnje, pri čemu ove vode trebaju zadovoljiti zakonom propisane uvjete.

(3) Sanitarno-tehnološke otpadne vode će se redovno kontrolirati na obilježenom kontrolnom mjernom mjestu (prije priključka na javni kolektor) putem ovlaštenog laboratorija koji se bavi ispitivanjem voda na osnovne pokazitelje (osim radioaktivnosti) prema evidenciji o ispuštanju otpadnih voda, a u skladu s Uputom za vođenje evidencije o učestalosti ispuštanja u vode opasnih i štetnih tvari, količini, sastavu i načinu dostavljanja podataka o tome javnim vodoprivrednim poduzećima.

(4) Za pražnjenje kemijskih zahoda će se predvidjeti posebno mjesto, a sadržaj se ne smije direktno ispuštati u sustav javne odvodnje. Sadržaj je potrebno prihvatiti u posebni bazen za neutralizaciju i nakon predtretmana odvoditi u odvodni sustav, pri čemu pH na izlazu iz bazena za neutralizaciju mora biti u rasponu od 5,0-9,5.

(5) Otpadne oborinske vode s vodonepropusnih radnih i manipulativnih površina moraju se prije ispuštanja u more pročistiti u separatoru-taložniku. Otpadne vode će se izvesti iz akvatorija luke i neposrednog obalnog pojasa. Kakvoća otpadnih voda na izlazu iz separatora mora zadovoljiti zakonom propisane uvjete:

(6) Oborinski otjecaj s ostalih površina treba riješiti kroz način izvedbe ovih površina (uporaba perforiranih betonskih elemenata ispunjenih zemljom te zasađenih travom) te odvodnjom viška vode u zatravnjene drenažne kanale.

(7) Oborinske vode s krovova se bez pročišćavanja mogu ispuštati u akvatorij marine.

(8) Pralište brodova za potrebe marine će se organizirati u sklopu brodogradilišta, koje posjeduje potrebne uređaje (separatore). Otpadne vode koje nastaju na pralištu plovila u sklopu brodogradilišta moraju proći kroz uređaj za prethodno pročišćavanje prije ispuštanja u prirodni prijemnik (more).

(9) Prihvaćanje kaljužnih voda s plovila će biti osigurano u posebnom spremniku, a nakon pročišćavanja će se ispuštati u sustav javne odvodnje.

(10) Otpadni mulj iz separatora će se zbrinjavati na propisan način uz termičku obradu nakon kondicioniranja.

(11) Obvezno je osigurati mjere zaštite okoliša u slučaju ekološke nesreće i onečišćenja mora kao posljedica izlijevanja goriva ili ulja.

(12) Obvezno je vršiti kontinuirano čišćenje morskog dna i priobalja.

(13) Koncesionar marine dužan je istaknuti obavijest ili na drugi odgovarajuću način obavijestiti javnost da morski organizmi iz neposrednog okruženja marine nisu preporučljivi za ljudsku prehranu.

Članak 58.

(1) Mjere za smanjenje štetnih utjecaja na kakvoću mora:

-servis brodova se ne smije obavljati u marini;

-sve radne i manipulativne površine koje se mogu onečistiti mineralnim uljima, ostacima premaza i boja (plato za pranje dna brodica i bojanje, čuvanje brodica na suhom, prostori za skupljanje otpada) moraju se izvesti vodonepropusno i na način da nije moguće nekontrolirano otjecanje onečišćene oborinske vode u more ili susjedne površine;

-radne i manipulativne površine će se redovito čistiti uklanjanjem krupnijeg otpada, prolivenih boja, premaza i ulja.

9.3.1. Zbrinjavanje otpada s plovila

Članak 59.

(1) Sav opasni otpad se mora odvojeno prikupljati i skladištiti.

(2) Za skladištenje otpadnog ulja će se osigurati najmanje dva spremnika zapremine od 200 litara, na kojima je označena kategorija otpadnog ulja.

(3) Ambalažni otpad od motornog ulja, akumulatori i ostaci boja i premaza moraju se skupljati u odvojenim i propisno označenim spremnicima, koji moraju biti otporni na djelovanje opasnog otpada i sigurni za rukovanje i prijevoz. O skupljanju i predaji opasnog otpada vodi se očevidnik u skladu s propisima.

(4) Potrebno je osigurati odvoz otpada od čišćenja sanitane i oborinske odvodnje preko ovlaštene tvrtke.

(5) Za skladištenje otpada sličnog komunalnom otpadu biti će osigurana najmanje 2 spremnika zapremine najmanje 2 m3, koji će se redovito prazniti.

9.3.2. Zbrinjavanje otpada koji nastaje na pralištu plovila

Članak 60.

(1) Pralište brodova za potrebe marine će se organizirati u sklopu brodogradilišta. Otpad iz internog sustava odvodnje na pralištu, taložnice i prvog taložnika na uređaju, prije odvoza, potrebno je skladištiti na način određen propisima.

(2) Otpad iz sustava odvodnje i taložnice: ostaci starih boja u obliku čestica različite veličine (pijesak, komadići drveta) iz prvog taložnika na uređaju, prema katalogu otpada su u kategoriji opasnog otpada s ključnim brojevima iz grupe 080100-otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene boja i lakova.

Otpad iz kanala, taložnice i prvog taložnika kondicionirati će se filtracijom kroz filter vreću ili prešu i privremeno skladištiti u zatvorenim metalnim ili plastičnim bačvama u za to predviđenom skladišnom prostoru te otpremati na obradu putem specijaliziranih poduzeća. Proizvođač otpada dužan je skupljaču predati prateći list s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja otpada.

(3) Otpadni mulj iz drugog taložnika na uređaju nastao pročišćavanjem otpadnih voda prema katalogu otpada spada u muljeve od obrade industrijskih otpadnih voda s ključnim brojem 190804, čije zbrinjavanje predvidjeti putem specijalizirane ovlaštene tvrtke.

9.3.3. Postupanje s otpadnim vodama

Članak 61.

(1) Sve otpadne vode prikupljati će se i provoditi sistemom internog sustava odvodnje i ovisno o vrsti vode obrađivati na separatorima masti i ulja te u uređaju za prethodnu obradu otpadnih voda i zatim ispuštati u more ili sustav javne odvodnje sukladno propisima.

(2) Dimenzioniranje separatora i uređaja za prethodnu obradu ovisi o količini voda koje dolaze na njih, kako bi se prije ispuštanja u sustav javne odvodnje postigle granične vrijednosti pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama sukladno posebnom propisu te uvjetima reguliranim vodopravnom dozvolom.

(3) Otpadni mulj iz separatora zbrinjavat će se na način propisan u Katalogu, što znači prikupljati u propisane, označene spremnike koji se mogu zatvoriti i voditi pod ključnim brojem 130502. Za ovakav tip otpada predviđena je termička obrada nakon prethodnog kondicioniranja.

(4) O učestalosti ispuštanja u vode opasnih tvari voditi će se evidencija sukladno posebnom propisu.

(5) Separatore je potrebno redovito održavati, te kontrolirati učinkovitost istih. Potrebno je provoditi vizualnu kontrolu ulja u separatom, te po potrebi odstraniti ulja u spremnike za otpadno ulje. Redovito treba provoditi kontrolu uzoraka na revizionim oknima i to uzimanjem uzoraka na ulazu i izlazu iz separatora, a kako bi se kontrolirao učinak rada separatora i količina štetnih tvari koje se ispuštaju u odvodni sustav.

(6) Vode iz restorana, nakon što se pročiste na separatoru, upuštat će se u odvodni sustav naselja Nerezine sukladno uvjetima propisanim vodopravnom dozvolom. Sanitarno-potrošne i fekalne otpadne vode provodit će se sistemom interne odvodnje i preko revizionog okna ispuštati u sustav javne odvodnje naselja Nerezine sukladno uvjetima propisanim vodopravnom dozvolom.

Članak 62.

(1) Oborinska voda s površina za odlaganje plovila i vozila skupljat će se rigolima, pročistiti na separatom te upuštati u recipijent (more) preko revizionog okna. Rigol se postavlja u padu prema slivnicima s taložnicima. Slivnici se postavljaju na razmaku 30-40 m, ovisno o pripadnoj površini s koje se skuplja voda. Iz slivnika oborinska voda se odvodi u upojnu građevinu, koja se sastoji od kamenog materijala posloženog prema filterskom pravilu, te perforirane cijevi, koja omogućava da se oborinska voda upusti u teren na većoj površini.

(2) Oborinske otpadne vode s pješačkih površina i internih prometnica skupljaju se površinskim rigolima, koji odvode oborinsku otpadnu vodu prema revizionim oknima s taložnicima, te se direktno upuštaju u more. Oborinske vode s krovnih površina upuštaju se direktno u zelene površine ili more. Na mjestima mogućeg stvaranja lokvi ili ispiranja zemljanog materijala potrebno je izvesti upojne bunare.

9.3.4. Mjere zaštite okoliša u slučaju ekološke nesreće

Članak 63.

(1) Planirana marina će sukladno kategoriji biti opskrbljena odgovarajućom opremom za intervencije kod eventualnih iznenadnih onečišćenja.

(2) Marina mora imati plan postupanja za slučaj požara i plan postupanja za slučaj iznenadnog onečišćenja mora

koji mora biti sukladan županijskim planovima za zaštitu voda, odnosno okoliša.

(3) Za svako ispuštanje naftnih derivata i/ili ulja u more se hitno mora izvijestiti Županijski centar za obavješćivanje i motrenje Primorsko-goranske županije odnosno ispostavu Lučke kapetanije ili policiju, kako bi se primijenio postupak za smanjenje štete te u potpunosti uklonili naftni derivati i/ili ulja s površine mora ili obale.

Članak 64.

(1) Marina je dužna izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. Pored preventivnih mjera izrazito su bitni i operativni planovi kojima se osigurava promptno djelovanje u koliko do incidenta i dođe:

-Operativni plan protupožarne zaštite u slučaju požara i eksplozije;

-Operativni plan zaštite akvatorija od onečišćenja naftom i naftnim derivatima pri čemu je najhitnije poduzeti mjere ograđivanja onečišćenog dijela zaštitnim branama ili provođenje odredbi Konvencije MARPOL 73/78 te prebacivanje goriva iz oštećenih tankova u neoštećene.

9.4. Mjere za očuvanje okoliša

Članak 65.

(1) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere:

-na djelotvorni način štititi prirodne i krajobrazne vrijednosti;

-gradnja sustava odvodnje;

-sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu sa zakonima, pravilnicima i standardima te u skladu s Odredbama za provođenje;

-uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša.

(2) Za nasipe će se koristiti kameni materijal, a učešće sitnih čestica mora biti ispod 5% ugrađene količine.

9.5. Mjere za unapređenje okoliša

Članak 66.

(1) U cilju unapređenja okoliša potrebito je stvaranje javnoga mnijenja u korist zaštite krajolika, zaštite kulturne i prirodne baštine i smanjenja onečišćenja. Za gradnju građevina će se primjenjivati kvalitetna arhitektonska rješenja.

9.6. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 67.

(1) Zaštita od prirodnih i drugih nesreća na području obuhvata Plana provodi se prema »Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Malog Lošinja« i u skladu s posebnim planovima zaštite i spašavanja i odredbama posebnih propisa.

(2) U Planu su primijenjeni propisi zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na način da se građevine moraju projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do susjedne građevine mora omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih vozila.

Članak 68.

(1) Odredbama za provođenje je predviđen način gradnje, izgrađenost građevne čestice i smještaj građevina na građevnim česticama na način da zadovoljavaju sigurnosne uvjete u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Profili prometnica i njihovi koridor, te postave građevinskih pravaca osiguravaju prohodnost prometnica u svim uvjetima.

Članak 69.

(1) Prema »Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Malog Lošinja« iz 2010. godine, obuhvat Plana ne spada u ugrožena područja.

(2) Na temelju planiranih namjena i drugih prostornih, urbanističkih i tehničkih karakteristika planiranih zahvata u obuhvatu Plana, utvrđeno je da u obuhvatu Plana:

-nema evidentiranih klizišta i mjesta velikih erozija tla, a obveza geološkog ispitivanja tla je određena posebnim propisom;

-nema ugroženih područja čije urušavanje može ugroziti veliki broj ljudi, te stoga nije potrebno provesti zoniranje po tipu konstrukcije i starosti građevina i definirati najugroženija urbana područja;

-nema niti se planiraju gospodarski objekti u kojim su moguće tehničko-tehnološke nesreće;

-nema imaoca opasnih tvari niti se isti planiraju te stoga nije potrebno izraditi kartografski prikaz njihova smještaja;

-nema istjecanja opasnih tvari u zrak, tlo, površinske i podzemne vode;

-nema ugroženih zona u kojima se planira redukcija izgradnje za potrebe urbanističkih mjera zaštite;

-nema klizišta i mjesta velikih erozija tla te stoga nije potrebno izraditi kartografski prikaz;

-nema klizišta niti erozije tla, te stoga nije potrebno definirati restriktivne mjere gradnje i obvezu geološkog ispitivanja tla;

-nema infrastrukture ugrožene klizištima ili erozijom tla.

9.6.1. Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara

Članak 70.

(1) Temeljem zakonske regulative, na području Grada Malog Lošinja nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Zaštita korisnika marine predviđena je u pogodnim komunalnim objektima, podrumima i postojećim javnim objektima izvan obuhvata Plana, koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje. U neposrednoj blizini obuhvata Plana nalaze se i skloništa osnovne zaštite:

-zgrada osnovne škole u Nerezinama, kapacitet 100 osoba;

-zgrada Mjesnog odbora u centru Nerezina, kapacitet 50 osoba.

(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100kPa za osnovnu i 50kPa za dopunsku zaštitu.

(4) Način sklanjanja je detaljno utvrđen Planom zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja, odnosno posebnim operativnim planovima sklanjanja, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji planovi nemaju utjecaj na prostorno planiranje.

(5) U obuhvatu Plana osigurana je čujnost signala sirene za uzbunjivanje i davanje priopćenja stanovništvu.

(6) U obuhvatu Plana se ne planiraju građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.

9.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 71.

(1) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje obuhvata Plana određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi VI0 MCS.

(2) Budući da kod intenziteta potresa od VI0 MCS ne dolazi do rušenja niti totalnog oštećenja objakata, neće doći do nastanka značajnih količina građevinskog otpada pa sukladno tome ne treba predviđati područje za privremeno deponiranje otpada, mehanizaciju niti ljudstvo nužno za uklanjanje ruševina.

Članak 72.

(1) Za planiranje građevina i uređenje površina u obuhvatu Plana u svrhu zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja potrebno je primijeniti sljedeće mjere:

-međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata;

-iznimno, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

-da je konstrukcija građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

-da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama,

-do svih građevnih četica i građevina treba omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima;

-na propisanim udaljenostima treba predvidjeti protupožarne hidrante;

-unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu;

-na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.

9.6.3. Zaštita od poplava

Članak 73.

(1) U obuhvatu Plana nema površinske hidrografske mreže. Oborine koje padnu na istražnom prostoru u potpunosti se infiltriraju u podzemlje. U obuhvatu Plana nema utvrđenih bujica.

(2) U obuhvatu Plana nisu zabilježene elementarne nepogode uzrokovane bilo klasičnim bilo bujičnim poplavama te područje nije ugroženo od poplava.

Članak 74.

(1) Na području Malog Lošinja se stvaraju veliki uspori zbog dizanja mora te tom prilikom dolazi do plavljenja rive. Obuhvat Plana je ugrožen je od pojave uspora, ali ne u mjeri da izazove katastrofu ili veliku nesreću.

(2) Mogući uspori mogu dovesti do oštećenja molova i nasipa, oštećenja na brodicama privezanim u marini te u planiranim objektima koji će se nalaziti u marini.

9.6.4. Zaštita od potresa

Članak 75.

(1) Prostor obuhvata Plana se nalazi u seizmičkom području max. VI0 MCS (jaki potresi) po karti Seizmološkog zavoda RH za povratni period od 500 godina. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.

(2) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem sukladno odredbama posebnih propisa o građenju.

(3) Sve građevine moraju biti statički proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na bazi geotehničkih podataka najmanje na očekivani intenzitet potresa te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima. Sve građevine se moraju projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do susjedne građevine može omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet, odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih vozila.

9.6.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarstvu

Članak 76.

(1) Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije. U obuhvatu Plana nema privrednih subjektata koji bi svojom djelatnošću mogli uzrokovati tehničko-tehnološke nesreće s posljedicama po stanovnike, materijalna dobra te okoliš. Mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće u obuhvatu Plana mogu biti brodski spremnici goriva.

(2) U obuhvatu Plana nisu dopuštene gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja može uzrokovati tehničko-tehnološke nesreće većih razmjera.

(3) U obuhvatu Plana ne postoje i nisu planirane građevine u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima.

9.6.6. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu

Članak 77.

(1) Obuhvatom Plana ne prevoze se opasne tvari (naftni derivati, otpadna ulja i slično) te stoga ne postoji mogućnost izlijevanja takvih tvari u more.

(2) U obuhvatu Plana nema benzinske postaje niti je njena izgradnja planirana.

Članak 78.

(1) Akvatorijem ne prolaze veći brodovi koji prevoze opasan teret, te je slijedom toga smanjena mogućnost nastanka havarija brodova koje bi doveli do katastrofe ili velike nesreće.

9.6.7. Epidemiološke i sanitarne nesreće

Članak 79.

(1) Mogućnost pojave epidemija (ljudi) ili epizotija (životinja) u obuhvatu Plana je mala, a postojeće medicinske službe dostatne su za intervencije.

9.6.8. Olujni ili orkanski vjetar

Članak 80.

(1) Moguće posljedice orkanskog vjetra su:

-prekid opskrbe električnom energijom;

-obustava prometa za i/ili potpuna zabrana morskog prometa;

-oštećenja brodova;

-oštećenja građevina;

-nesreće na moru.

9.6.9. Posljedice po kritičnu infrastrukturu

Članak 81.

(1) U obuhvatu Plana nema objekata krupne infrastrukture (objekti vodoopskrbe, proizvodnje i distribucije električne energije, prehrane, javnog zdravstva, prometne infrastrukture, plinoopskrbe, telekomunikacije, znanosti, spomenici kulture), radi čijeg bi prestanka funkcioniranja došlo do značajnih posljedica te stoga nije potrebno te objekte definirati u tekstualnom i kartografskom prikazu.

(2) Posljedice po kritičnu infrastrukturu prikazane su sljedećoj tablici:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Članak 90.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/13-01/34

Ur. broj: 2213/01-01-14-13

Mali Lošinj, 21. listopada 2014.

GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.

Odluka u PDF formatu   


https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=909&mjesto=10005&odluka=59
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr