1.1.8.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja
u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2.CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1.Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.2.Ciljevi prostornog uređenja prostora dijela naselja
3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1.Luka nautičkog turizma-marina Nerezine (LN3-1 i LN3-2)
3.2.2. Sportsko-rekreacijska namjena (R3)
3.2.3. Morski prilaz brodogradilišnoj luci
3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenja
3.4. Prometna mreža
3.4.1. Parkirališta
3.4.2. Pješačke površine
3.4.3. Biciklističke staze
3.5.Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1.Elektronička komunikacijska
infrastruktura i povezana oprema
3.5.2. Elektroenergetska mreža
3.5.3. Vodoopskrba i odvodnja
3.6.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1.Uvjeti i način gradnje
3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
3.7.1. Zaštita zraka
3.7.2. Zaštita mora
3.7.3. Zaštita od buke i vibracija
3.7.4. Zaštita od požara
3.7.5. Odlaganje otpada
3.7.6. Mjere provođenja reda u luci
3.7.7.Mjere sprječavanja nastanka ili
ublažavanja posljedica eventualnih ekoloških nesreća
3.7.8. Sklanjanje ljudi
3.7.9. Zaštita od potresa
II. 2.Izvod iz Prostornog plana uređenja
Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 13/08,
13/12 i 26/13)
III. 3.Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III. 4.Popis sektorskih dokumenata i propisa
koji su poštivani u izradi Plana
III. 5.Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela
i osoba temeljem poziva za dostavu zahtjeva i dostave Odluke o izradi UPU-a
naselja Nerezine (UPU15)-smanjeni obuhvat-marina Nerezine, sukladno članku 79.
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
III. 6.Izvješće o javnoj raspravi
III. 7.Očitovanja, mišljenja, primjedbe i
prijedlozi nadležnih tijela i osoba sukladno članku 94. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/ 09, 55/11, 90/11 i 50/12)
III. 8.Evidencija postupka izrade i donošenja
prostornog plana
III. 9.Sažetak za javnost.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
4.
(1) Provedba Plana se temelji se na ovim
Odredbama, kojima se definira namjena i korištenje prostora, način i uvjeti
gradnje te zaštita vrijednih područja unutar obuhvata Plana. Svi uvjeti su
sadržani u tekstualnom i grafičkom dijelu elaborata Plana, koji predstavljaju
cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.
(2) Pojedini pojmovi u Planu imaju slijedeće
značenje:
-luka nautičkog turizma je luka koja služi za
prihvat i smještaj plovila te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i
plovilima, a u poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu
cjelinu (vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su
posebnim propisom kojim se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma);
-lučka podgradnja (infrastruktura) su
operativne obale, gatovi, pontonski gatovi, plutajući valobrani, lukobrani,
valobrani unutar sigurnosnog područja u pojasu od 30 m i drugi objekti
infrastrukture (npr. cestovne prometnice, sustav vodoopskrbe i odvodnje,
energetska i komunikacijska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci i
slično);
-lučka nadgradnja (suprastruktura) su
građevine izgrađene na lučkom području (upravne zgrade, skladišta, rezervoari i
slično) te drugi kapitalni prekrcajni objekti (stalno učvršćene dizalice i
sl.),
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Korištenje i namjena površina
Članak
5.
(1) Osnovna namjena površina područja
obuhvata Plana je luka nautičkog turizma-marina Nerezine (LN3-1 i LN3-2)
te sportsko-rekreacijska namjena (R3) i morski prilaz brodogradilišnoj luci.
(2) Na kartografskom prikazu broj 1.
Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2.000, određene su površine (zone)
sljedećih namjena:
1.Luka nautičkog turizma-marina Nerezine
- južni bazen (LN3-1), površine 7,38 ha
- sjeverni bazen (LN3-2), površine 3,60 ha
2.Sportsko-rekreacijska namjena (R3),
površine 2,09 ha
3.Morski prilaz brodogradilišnoj luci,
površine 0,84.
(3) Sve površine su izračunate na temelju
digitalnog premjera topografsko-geodetske podloge Plana u mjerilu 1:2.000 pa su
moguće razlike u mjerenju detaljnijih geodetskih podloga ili mjerenja stvarnog
terena, a što se ne smatra izmjenom Plana.
Članak
6.
(1) Kako se radi o prostoru s oscilacijama u
popunjenosti kapaciteta i potrebnih sadržaja ovisno o trendovima u nautičkom
turizmu, dozvoljena je dopuna namjene planiranih objekata i drugim sadržajima,
ukoliko to znatno ne utječe na promjenu namjene propisane ovim Planom.
Članak
7.
(1) Luka nautičkog turizma-marina će imati
ukupnu površinu od oko 10,98 ha, pri čemu površina kopnenog dijela može
iznositi najviše 3,50 ha ili 32% ukupne površine marine.
(2) Kapacitet luke nautičkog turizma iznosi
ukupno najviše 280 vezova (povremeni i stalni vezovi).
(3) Luka nautičkog turizma namijenjena je za
pružanje usluge priveza, servisiranja, iznajmljivanja plovila i ima prateće
djelatnosti:
-ugostiteljsko-turističke;
-trgovačke i uslužne;
-druge kompatibilne djelatnosti koje
nadopunjuju osnovnu namjenu.
(4) Marina je najvećim dijelom neizgrađena, a
postojeći mol koji je nastao nasipavanjem olupine broda će se ukloniti. Marina
je planirana u dvije zone (bazena), koji su odijeljeni postojećim
brodogralištem i morskim prilazom brodogradilištu.
(5) Uz osnovnu gospodarsku namjenu marine
mogu se organizirati i druge djelatnosti (prateće ili u funkciji osnovne
djelatnosti), na način da ne ometaju obavljanje osnovne djelatnosti. Kako je
marina smještena uz naselje Nerezine te planiranu ugostiteljsko-turističku
zonu, planirani sadržaji, posebno prateći sadržaji, mogu biti višenamjenski na
način da ih koriste stanovnici naselja ali i korisnici planirane
ugostiteljsko-turističke zone
u neposrednoj blizini marine.
Članak
8.
(1) Prometne površine su namijenjene
odvijanju prometa za potrebe planiranih sadržaja marine, kao i za potrebe
pješačkog prometa naselja (lungo mare).
(2) Prometne površine mogu sadržavati, osim
prometne funkcije, i mrežu infrastrukturnih sustava za opremanje planirane zone
i šireg područja.
(3) U obuhvatu Plana nema javnih prometnih
površina, a interne prometnice unutar luke nautičkog turizma- marine će biti
riješene sukladno provedbenim aktima.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
9.
(1) U obuhvatu Plana predviđena je gradnja
novih građevina luke nautičkog turizma-marine s pratećim, pomoćnim i drugim
građevinama). Gradnja novih građevina i sadržaja moguća je unutar planiranih
zona u skladu s ovim odredbama.
(2) Planirane zone i gradivi dijelovi za
smještaj planiranih građevina unutar tih zona prikazani su u grafičkom dijelu
elaborata Plana, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu
1:2.000.
Članak
10.
(1) Planirane građevine luke nautičkog
turizma se mogu graditi unutar gradivog dijela zone, unutar površina koje su
označene na kartografskom prikazu. Razmještaj građevina unutar gradivog dijela
zone određuje se idejnim projektom.
2.1. Luka nautičkog turizma-marina Nerezine
(LN3-1 i LN3-2)
Članak
11.
(1) Luka nautičkog turizma-marina Nerezine je
organizirana kao uporabna i funkcionalna cjelina, koja se sastoji od dvije
prostorne cjeline bazena - (LN3-1
i LN3-2), međusobno odijeljena
brodogradilištem i morskim prilazom brodogradilišnoj luci. Unutar dvije prostorne
cjeline (LN3-1 i LN3-2) je moguće formirati jednu ili više građevnih čestica
u skladu s tehnologijom rada marine i idejnim projektom.
Članak
12.
(1) Planom se omogućava gradnja novih
građevina te uređenje otvorenih površina (operativne i manipulativne površine,
parkirališta, zelene površine i slično).
(2) Kopneni dio luke nautičkog turizma može
imati ukupnu površinu od najviše 3,50 ha, pri čemu površina kopnenog dijela u
bazenu LN3-1 može imati
najveću površinu od 2,00 ha a površina kopnenog dijela u bazenu LN3-2 može imati najveću površinu od 1,50 ha. U ovu
površinu su uključene i površine gatova i valobrana (lučka podgradnja).
(3) Lučka podgradnja (infrastruktura) marine
obuhvaća vanjske valobrane (koji imaju i funkciju i lukobrana), gatove i obalu
za privez plovila te operativnu obalu. Gatovi se mogu izvoditi kao fiksni na
pilotima ili pontonima, što omogućava cirkulaciju mora u marini, te opremati sa
pristupnim mostićima (fingerima) radi lakšeg priveza plovila. Pristupni mostići
na gatovima su dimenzijama usklađeni s dimenzijama vezova. U trupu gata ili
pristupnog mostića mogu se graditi manja prizemna priručna spremišta za
nautičare.
Članak
13.
(1) Planom se propisuje najveći postotak
izgrađenosti kopnenog dijela marine za potrebe izgradnje građevina u funkciji
marine, odnosno ukupna izgrađena površina:
- južni bazen (LN3-1), površine 7,38 ha:
-izgrađenost: - do 7%
-ukupna izgrađena površina građevine B:
- do 1.200 m2
- sjeverni bazen (LN3-2), površine 3,60 ha:
-izgrađenost: - do 3%,
-ukupna izgrađena površina građevine A: - do
400 m2.
(2) Građevine se mogu graditi kao prizemne,
najveće visine vijenca do 3,0 m. Krov građevine može biti dvostrešan ili
višestrešan, s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23o.
(3) Najveća površina vanjskih terasa iznosi
uz građevine iznosi 200 m2.
Terase do visine h=0,8 m iznad terena se ne obračunavaju u izgrađenu površinu.
Oblikovanje građevina mora biti u skladu s tradicijskom gradnjom i krajolikom.
(4) Površine za smještaj oprema i
infrastrukture, za manipulaciju, dizanje plovila i sl. se formiraju na dijelu
izgrađene obale a služe za dizanje i spuštanje plovila u more (travelift,
sinhrolift, navozi, gatovi za privremeni privez i slično). Moguća gradnja obale
i korekcija obalne linije za potrebe odgovarajućeg travel lifta za manipulaciju
plovila.
(5) Za kolni prilaz kopnenom dijelu marine
planirano je:
- prilaz južnom bazenu (LN3-1):
-glavni kolni prilaz će se osigurati preko
nove prometnice planirane u Prostornom planu uređenja Grada Malog lošinja (izvan
obuhvata Plana);
-drugi kolni prilaz je osiguran preko
postojeće kolne prometnice koja se nalazi uz južni dio zahvata;
- prilaz sjevernom bazenu (LN3-2):
-kolni prilaz po posebnom prometnom režimu će
biti moguć preko postojeće kolno-pješačke površine, koja se nalazi u luci
Nerezine, pri čemu će se način odvijanja prometa propisati posebnom odlukom
Grada Malog Lošinja te urediti horizontalnom i vertikalnom prometnom
signalizacijom.
(6) U marini je potrebno osigurati minimalni
broj parkirališnih mjesta u skladu s planiranim namjenama i tehnologijom rada u
luci nautičkog turizma, a prema odredbama ovog Plana.
(7) Između redova plovila moguće je
postavljati montažne »suhe gatove« sa priključcima za vodu, struju i odvodnju.
Suhi gatovi služe za pristup plovilu koji je smješten na suhom. Ispod gata mogu
se urediti manja spremišta. Širine gatova će se odrediti prema potrebama
marine.
(8) U marini se mogu uređivati manje zelene
površine. Zelene površine se uređuju izvan gradive površine i izvan
parkirališta te manipulativnih površina marine. Zelene površine se uređuju sa
klupama za sjedenje i odmor.
(9) Nove građevine se priključuju na
komunalnu i drugu infrastrukturu sukladno uvjetima iz ovih odredbi. Sve vode s
onečišćenih površina moraju se, prije upuštanja u more ili tlo pročistiti
sukladno posebnim propisima. Uređenje otvo
renih površina i svih
građevina mora omogućiti pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene
pokretljivosti.
Članak
14.
(1) Akvatorij luke nautičkog turizma-lučko
područje obuhvaća morsku površinu od najmanje 7,48 ha ili 68% ukupne površine
marine, pri čemu najmanja morska površina južnog bazena (LN3-1) iznosi 5,38 ha, a najmanja morska površina sjevernog
bazena (LN3-2) 2,1 ha. Unutar
akvatorija marine se omogućava gradnja novih gatova, uređenje obale i gradnja
lučke podgradnje (infrastrukture).
(2) Lučka podgradnja (infrastruktura) marine
obuhvaća vanjske valobrane (koji imaju funkciju i lukobrana), gatove i obalu za
privez plovila te operativnu obalu. Valobrani i gatovi se mogu izvoditi kao
fiksni na pilotima ili na pontonima što omogućava laku izmjenu mora unutra
akvatorija luke. Gatovi se mogu opremati sa pristupnim mostićima (fingerima)
radi lakšeg priveza plovila.
(3) Na obali, gatovima i valobranima
omogućava se vođenje infrastrukture za opskrbu plovila vodom i električnom
energijom.
(4) Na dijelu obale na sjevernom i južnom
dijelu marine je označena površina za smještaj opreme i infrastrukture za
manipulaciju, dizanje plovila i slično.
(5) Uređenje akvatorija marine s lučkom
podgradnjom, odnosno položaj gatova, valobrana i uređenje obale detaljno će se
utvrditi u idejnom projektu u skladu s ovim odredbama.
Članak
15.
(1) U južnom kopnenom bazenu marine (LN3-1)
planira gradnja građevine B, u kojoj će se nalaziti sadržaji za potrebe marine,
raspoređeni u tri funkcionalna dijela:
-ugostiteljski sadržaj za korisnike marine;
-sanitarije, svlačionice i boksovi za
ronilačku školu te terasa za pripremu i raspremanje opreme nakon ronjenja i kompresorska
stanica za punjenje ronilačkih boca;
-učionica za ronioce i druge sadržaje
(skiperski kamp, okupljanja, promocije i dr.).
2.2. Sportsko-rekreacijska namjena (R3)
Članak
16.
(1) Zona sportsko-rekreacijske namjene (R3),
površine 2,09 ha, na sjeveroistočnom dijelu obuhvata Plana predstavlja
rekreacijski prostor za potrebe posjetitelja ovog područja. Zona se sastoji od
mora namijenjenog kupanju i rekreaciji te plaže čiji kopneni dio ima dužinu oko
120 m i površinu oko 1.800 m2.
(2) Uređenje plaže će se izvršiti na način da
se na opći kameni nasip u nagibu 1:15 prema moru položi sloj šljunka čija će
debljina biti utvrđena hidrauličkim proračunom, sa zaštitom protiv ispiranja.
Plažu će biti potrebno povremeno dohranjivati šljunkom.
(3) Za izgradnju prateće građevine plaže u
zoni sportsko-rekreacijske namjene (R3) propisuju se sljedeći uvjeti:
-dozvoljena je izgradnja građevine s pratećim
sadržajima, sunčališta i terasa:
-namjena građevine je prateća građevina
uređene plaže;
-smještaj građevine unutar obuhvata zahvata u
prostoru biti će prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi u sklopu
idejnog projekta;
-prateća građevina uređene plaže se može
graditi kao prizemna građevina, najveće visine do 3,0 m ukupne netto površine
do 30 m2 (s ugostiteljskim i
nužnim sadržajima: sanitarni čvor, kabine, spremište i sl.);
-krov prateće građevine može biti kosi, s
pokrovom od kupe kanalice nagiba do 230;
-oblikovanje građevine treba biti u skladu s
tradicijskom gradnjom i krajolikom;
-građevina će biti priključena na komunalnu
infrastrukturu (elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju) prema uvjetima
nadležnih koncesionara ili komunalnih tvrtki.
(4) Na kopnenom dijelu uređene plaže je
dozvoljeno graditi prilazni put kojim se osigurava pristupačnost za osobe s
poteškoćama u kretanju.
(5) U sklopu uređenja plaže mogu se graditi
potporni zidovi, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez
rekreacijskih plovila te obavljati drugi slični radovi.
2.3. Morski prilaz brodogradilišnoj luci
Članak
17.
(1) Morski prilaz brodogradilišnoj luci
(površina oko 0,84 ha) je površina mora koja služi za prilaz brodogradilišnoj
luci (LB), koja se nalazi izvan obuhvata Plana. Unutar ove površine nije
dozvoljena gradnja građevina.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
18.
(1) U obuhvatu Plana nije predviđena gradnja
građevina društvenih djelatnosti.
(2) U sklopu planiranih zona i građevina
dozvoljeno je uređenje pojedinačnih društvenih sadržaja (galerija, prostor za
djecu, ambulanta, ljekarna i slično).
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
19.
(1) U obuhvatu Plana nije predviđena gradnja
novih stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
20.
(1) Planom su određeni infrastrukturni
objekti i uređaji koji su prikazani u grafičkom dijelu elaborata Plana, na
kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u
mj. 1:2.000:
- 2A. Prometna mreža;
- 2B. Elektroničke komunikacije i energetski
sustav;
- 2C. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda.
(2) Položaj vodova i građevina infrastrukture
unutar obuhvata Plana može se prilagođavati terenu ili mijenjati radi
racionalnijeg rješenja sadržanog u idejnom projektu, a što se ne smatra
izmjenom Plana.
(3) Prometni i infrastrukturni koridori
predstavljaju sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora
ili građevnih čestica potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i
komunalne infrastrukture s pratećim građevinama.
(4) U prvom i drugom podzemnom sloju prometne
mreže predviđeno je polaganje vodova komunalne infrastrukture u funkciji
sustava elektroničkog komunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne
odvodnje otpadne i oborinske vode te elektroenergetskih kabela i kabela javne
rasvjete.
(5) Pri projektiranju i izvodenju pojedinih
građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture obvezno je
pridržavati se važeće zakonske regulative kao i pravilnika kojima su odredeni
odnosi s drugim infrastrukturnim građevinama, uređajima i/ili postrojenjima. U
postupku izdavanja provedbenih akata ili uvjeta građenja potrebno je pribaviti
suglasnosti i mišljenja drugih korisnika infrastrukturnih koridora.
(6) Način i uvjeti priključenja građevina na
javnu prometnu površinu i/ili postrojenja i uređaje pojedine vrste komunalne
infrastrukture bit će određeni posebnim uvjetima građenja nadležnih
javnopravnih tijela.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
21.
(1) Kopneni dio marine će zbog specifičnosti
sadržaja biti pod posebnim prometnim režimom, tj. prilaz (pješački i kolni) će
biti moguć samo preko kontroliranih ulaza.
(2) Unutar planiranih kopnenih dijelova
marine je moguće uređenje kolnih i pješačkih površina te otvorenih
parkirališta.
Članak
22.
(1) S obzirom da se sve prometnice za prilaz
marini nalaze izvan obuhvata Plana, u grafički prikazima Plana označena su
mjesta priključka marine na javni prometni sustav.
Članak
23.
(1) Interne prometnice unutar marine moraju
imati najmanju širinu kolnika 5,5 m za dvosmjerni promet i 3,0 m za
jednosmjerni promet.
(2) Kolni pristupi pojedinim sadržajima u
marini se moraju projektirati na način da omoguće kretanje vatrogasnih vozila
prema posebnim propisima.
5.1.1. Parkirališta
Članak
24.
(1) Parkiranje za potrebe marine treba
organizirati unutar marine.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta
određuje se u skladu s namjenom i tehnologijom rada u luci nautičkog turizma, a
prema sljedećim normativima:
-za trgovačku djelatnost, na 25 m2 GBP površine potrebno je osigurati jedno parkirališno
mjesto;
-za komunalno-servisnu djelatnost, na 40 m2 GBP potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
-za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 GBP potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
-za ugostiteljsku djelatnost, na četiri
sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja /
zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto;
-za uredsku djelatnost, na 30 m2 GBP potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
-za sportsko-rekreacijsku namjenu, na 500 m2 površine za sport ili rekreaciju potrebno je osigurati
jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje uređenih kupališta na
svakih 50 m dužine obale potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta;
-omogućava se natkrivanje parkirališnog
prostora mrežom ili sličnim pokrovom radi zaštite od sunca.
(3) Broj parkirališnih mjesta za zaposlenike
mora zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom
u najbrojnijoj smjeni.
(4) Režim korištenja i komercijalni uvjeti
pod kojima će se koristiti ova parkirališta će biti određeni koncesijskim
ugovorom.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
25.
(1) Mreža pješačkih prometnica u marini će
biti tako organizirana da omogući kretanje pješaka unutar područja luke
nautičkog turizma. Potrebno je osigurati uvjete za kretanje osoba smanjene
pokretljivosti, odnosno pješačke površine će biti izvedene bez arhitektonskih
barijera. U obuhvatu Plana se ne planiraju izdvojene biciklističke staze.
(2) Planom se uvjetuje da pješačke staze i
terase budu izvedene od kamena ili betoskih tlakovaca, dok se korištenje
asfalta u ovu svrhu ne dozvoljava.
5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
26.
(1) Planom je prikazana komunalna
infrastrukturna mreža sa planiranim građevinama, instalacijama i uređajima kao
načelnim lokacijama. Moguća je promjena trase vodova i položaja planiranih
građevina i uređaja ukoliko se detaljnijom tehničkom razradom preciznije utvrde
trase i položaj ili opravda racionalnije rješenje mreže i sustava, što se ne
smatra izmjenom Plana.
(2) Komunalna infrastrukturna mreža mora se
polagati u koridorima prometne mreže određene ovim Planom. Izgradnja i
polaganje vodova komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena unutar
koridora prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasevima za svaku vrstu
infrastrukture, a u skladu s načelnim rasporedom odredenim u poprečnim
presjecima.
(3) Komunalnu infrastrukturu može se polagati
i izvan koridora prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup
u svrhu izgradnje i/ili održavanja.
(4) Polaganje vodova komunalne infrastrukture
će biti usklađeno s posebnim uvjetima građenja javnopravnih tijela, a koji će
biti određeni u postupku izdavanja dozvole za građenje.
Članak
27.
(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prostora komunalnom infrastrukturnom mrežom (vodoopskrbni cjevovodi,
cjevovodi odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbni kabeli i kabeli
javne rasvjete) prikazani su na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža (2.A., 2.B. i 2.C.) u mjerilu 1.2.000.
5.2.1. Elektroenergetska mreža
Članak
28.
(1) Rješenje elektroenergetske mreže
prikazano je u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 2.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. Elektroničke
komunikacije i energetski sustav u mj. 1:2.000.
(2) Primjenom elektroenergetskih normativa za
pojedine sadržaje na navedene kapacitete dobivena je procjena vršnog
opterećenja pojedinih objekata i zone u cijelini, što je podloga za planiranje
izgradnje elektroenergetskih objekata.
(3) Napajanje marine osigurati će se iz novih
trafostanica u zonama LN3-1
ili LN3-2, ili iz
rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV Nerezine 1 (izvan obuhvata Plana).
Članak
29.
(1) Dopušta se postavljanje sunčanih kolektora
(fotonaponskih ćelija) na građevinama i parkiralištima (nadstrešnica).
Članak
30.
(1) Mreža javne rasvjete će se izvesti
kabelima tipa XP00-A 4x25 mm2
iz ormara javne rasvjete spojenog na vodno polje javne rasvjete u trafostanici.
Uz TS s vanjske strane će se montirati kabelski ormar javne rasvjete KROM-JR iz
kojega će se napajati javna rasvjeta marine. Uz obalni pojas predvidjeti
odgovarajuće rasvjetne stupove visine 4-6 m s odgovarajućim svjetiljkama
zakriljene rasvjete koja ima svjetlosni tok usmjeren u donju polukuglu.
(2) Razmaci rasvjetnih stupova će se
definirati u glavnom projektu, a onačni parametri javne rasvjete će se odrediti
prilikom izrade glavnog projekta uređenja okoliša pojedinih zahvata u prostoru.
Članak
31.
(1) Ako se nova trafostanica radi kao
samostojeća građevina u vlasništvu lokalne distribucije, najmanja udaljenost
trafostanice od granice susjedne parcele iznosi 1,0 m, a prema javnoj površini
2,0 m. Za trafostanicu je potrebno osigurati direktni ili posredan pristup do
javne površine.
(2) U grafičkom dijelu plana lokacije
trafostanica nisu ucrtane, već će se iste odrediti nakon definiranja stvarnih
potreba kupca.
(3) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će
se isključivo podzemnim kabelima. Točne trase odredit će se tek po određivanju
mikrolokacije trafostanice.
(4) Niskonaponska mreža izvoditi će se kao
podzemna.
Članak
32.
(1) Rasvjeta površina u obuhvatu Plana napaja
se iz postojeće (ili planirane) trafostanice 20/0,4 kV, preko kabelskih
razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta eventualno novih stupova javne
rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se
prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete.
(2) Dopušta se postavljanje sunčanih
kolektora na građevinama i parkiralištima (nadstrešnica).
5.2.2. Vodoopskrba i odvodnja
5.2.2.1. Vodoopskrba i hidrantska mreža
Članak
33.
(1) U obuhvatu Plana opskrba vodom će biti
riješena priključkom na postojeći javni vodovod (O80 mm-sjeverni dio marine i
O100 mm-južni dio). U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih
prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne
cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.
(2) Cjevovodi vodovodne mreže će se u načelu
polagati u prometnim površinama, a dubina postavljanja cijevi mora biti veća od
granice zagrijavanja (oko 1,2 -1,5 m od površine terena). Na križanjima i
odvojcima pojedinih cjevovoda će se ugraditi zasuni postavljeni u zasunska
okna, kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Priključke
građevina potrebno je izvesti do glavnog vodomjernog okna s kombiniranim
impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu vodu. Vodomjerno okno mora biti
postavljeno izvan građevine, ali unutar njezine čestice.
Članak
34.
(1) Potrebne količine vode za gašenje požara
osigurati će se u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za
hidrantsku mrežu za gašenje požara. Položaj hidranata će se uskladiti s
rješenjem nove izgradnje unutar planiranih prostornih jedinica.
(2) Hidrante treba u načelu projektirati kao
nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena udaljenost
između pojedinih hidranata je 80 m. Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne
zaštite ne mogu imati profil manji od O100 mm.
5.2.2.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak
35.
(1) U obuhvatu Plana priključak na na sustav
javne odvodnje će biti riješen priključkom na postojeći javni sustav odvodnja
(O300 mm sjeverni dio i O200 mm južni dio). Planirana je izgradnja razdjelnog
sustava odvodnje otpadnih voda. Fekalne otpadne vode sakupljaju se sustavom
sekundarnih kanala i spajaju na postojeci kolektor naselja Nerezine, kojim će
se otpadne vode odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja
Nerezine.
(2) Sve planirane građevine koji se grade na
području obuhvata Plana moraju se priključiti na javni kanalizacijski sustav.
Članak
36.
(1) Otpadne vode marine prema svom porijeklu
dijele se na:
-sanitarno-fekalne otpadne vode su vode koje
dotječu iz sanitarnih čvorova, kuhinje restorana, trgovina i ostalih pratećih
sadržaja unutar marine i sadrže visoku koncentraciju organskih i hranjivih
tvari te detergenata (mikrobiološki su zagađene i njihovo neodgovarajuće
odlaganje ugrožava zdravlje ljudi zbog potencijalne prisutnosti patogenih
mikroorganizama) - ove vode se mogu direktno priključiti na javni sustav
odvodnje osim voda kuhinje restorana, koje moraju imati neku vrstu
predtretmana;
-fekalne otpadne vode iz kemijskih brodskih
zahoda plovila su otpadne vode koje nastaju korištenjem tkz. kemijskih zahoda
(rade na osnovi razgradnje organske tvari pod djelovanjem kiseline) - sadržaj
ovih zahoda se ne smije prazniti u more niti direktno ispuštati u javnu
odvodnju;
-oborinske otpadne vode s manipulativnih
platoa (vode s prostora za čuvanje brodica na suhom, parkirališta i slično)
onečišćene su suspendiranim česticama i mineralnim uljima motora plovila i
automobila, a zbog vrste zagađenja ne smiju se upuštati bez pročišćavanja u
more;
-vode od pranja plovila (dno i paluba)
javljaju se kod redovitog održavanja plovila (pranje plovila će se vršiti u
sklopu brodogradilišta, s obzirom da brodogradilište posjeduje sve potrebne
uređaje za zbrinjavanje otpadnih voda i otpada koji nastaju na pralištu
brodova, što treba biti riješeno ugovorom između pravnih subjekata);
-kaljužne vode plovila u pravilu su
onečišćene motornim uljima i ne smiju se upuštati bez pročišćavanja u more.
Članak
37.
(1) Sakupljanje fekalnih otpadnih voda
riješiti će se priključkom na izvedeni sustav odvodnje smješten u neposrednoj
blizini obuhvata Plana. Sustav fekalne odvodnje
marine će biti priključen na
crpnu stanicu na lokaciji, iz koje se vodi podmorski ispust u more.
(2) Fekalna odvodnja je locirana uglavnom u
prometnicama, manipulativnim površinama i javnim površinama, na dubini cca 1,50
m od nivelete. Kanali su zatvoreni, okruglog presjeka, sa revizijskim oknima,
radi kontrole i održavanja pojedinih dionica kanala. U sustav fekalne odvodnje
zabranjeno je upuštati otpadne vode i tvari kojima se ugrožava hidraulički
režim toka odvodnje, vodonepropusnost cjevovoda i rad crpki.
(3) Otpadne vode se moraju pročistiti do
nivoa ispusta II kategorije, a nakon pročišćavanja upustiti u sustav javne
odvodnje. Na odvodni sustav mogu se priključiti otpadne vode čije granične
vrijednosti pokazatelja i dopuštena koncentracija opasnih i drugih tvari ne
prelaze vrijednost određene posebnim propisima. Područje se mora opremiti sa
hvatačima masti u kuhinjama i uređajem za pročišćavanje u praonicama.
(4) U javni odvodni sustav ne smiju se
upuštati vode:
-koje sadrže koncentracije agresivnih i
štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih;
-koje sadrže materije koje razvijaju opasne
ili upaljive plinove;
-koje imaju temperaturu veću od 30Ê C;
-onečišćene sa većom količinom krutih tvari
koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti sustav za odvodnju.
Članak
38.
(1) Minimalni profili cijevi za odvodnju
fekalnih voda utvrđivat će se hidrauličkim proračunom, ali ne manjeg promjera
od O250 mm, a za oborinske vode O400 mm. Cijevi za odvodnju će se projektirati
i izvoditi tako da budu visinski smještene ispod vodoopskrbnih cjevovoda.
Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda u najvećoj mogućoj mjeri će
se omogućiti gravitacijska odvodnja te minimalizirati moguću pojavu uspora u
mreži. Nivelete odvodnih kanala treba polagati prema uvjetima u priključnim
točkama. Na svim lomovima trase i na mjestima priključaka pojedinih objekata
obvezno je predvidjeti kontrolna okna. Poklopce kontrolnih okana u kolnim
površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka, a ukoliko to iz
određenih razloga nije moguće, postavljati će se u sredini kolnika. Sabirna
okna će se postavljati unutar građevne čestice neposredno uz regulacijsku
liniju prometnice.
(2) Idejnim projektima odvodnje bit će
određeni profili i nivelete javnih kanala, kote usporne vode te način
priključenja na glavni transportni cjevovod.
Članak
39.
(1) Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju
infrastrukturnih sustava fekalne i oborinske odvodnje:
-minimalna dubina polaganja fekalne odvodnje
je 1,20 m;
-minimalna dubina polaganja oborinske
odvodnje određena je promjerom cijevi tako da nadsloj iznad tjemena cijevi ne
bude manji od 1,00 m.
Članak
40.
(1) Prikupljanje otpadnih, kaljužnih i
balastnih voda s brodova će se organizirati u području brodogradilišta, u
skladu s posebnim propisima.
5.2.2.3. Odvodnja oborinskih voda
Članak
41.
(1) Odvodnja oborinskih voda sa površina koje
su vodonepropusne a mogu biti zagađene (sva otvorena parkirališta, otvorene
manipulativne površine i druge površine) se vode putem slivnika i linijskih
rešetki do separatora i taložnika prije upuštanja u more. Sa ostalih površina
oborinske vode se upuštaju u tlo ili more.
(2) Moguće je prikupljanje oborinskih krovnih
voda za potrebe zalijevanja zelenih površina zone.
(3) S manipulativnih i parkirališnih površina
manjih od 50 m2 se oborinske
vode ne moraju pročistiti na odjeljivaču ulja i masti a prije konačne
dispozicije u teren ili more.
Članak
42.
(1) Odvodni sustavi izgradit će se i
koristiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom
gospodarstvu, Odluci o odvodnji voda, Odluci o priključenju na komunalnu
infrastrukturu i Smjernicama za izvedbu interne kanalizacije te prema utvrđenim
vodopravnim uvjetima.
(2) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan
područja zone sanitarne zaštite.
(3) Prikazane trase cjevovoda odvodnje
otpadnih voda su orijentacijske i mogu se mijenjati radi racionalnijeg rješenja
sustava.
5.2.2.4. Prisilna cirkulacija mora
Članak
43.
(1) Planom je predviđena prisilna cirkulaciju
mora u akvatoriju marine, ukoliko to bude potrebno temeljem zaključka Studije
utjecaja zahvata na okoliš, kao dodatno sezonsko rješenje za održavanje
kvalitete mora u dnu uvale te kao dopunska kvaliteta projekta.
(2) Prisilna cirkulacija se vrši na način da
se čisto more usisava na vanjskim stranama lukobrana i niskotlačnim pumpama
ubacuje u bazene u najudaljenijem dijelu akvatorija marine, čime se postiže da
ubačena količina morske vode pobuđuje strujanje prema van za vrijeme
upumpavanja morske vode u akvatorij, a time i čišćenje akvatorija marine.
5.3. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
Članak
44.
(1) U obuhvatu Plana izgrađena je DTK mreža
za potrebe brodogradilišta. Sadašnje telekomunikacijsko čvorište Nerezine
zadovoljava buduće potrebe za razvojem telekomunikacija na ovom području.
(2) U prometnim je površinama dozvoljeno
postavljanje linijske telekomunikacijske infrastrukture.
Članak
45.
(1) Uvjeti gradnje opremanja prostora
uredajima sustava elektroničkog komunikacijskog prometa prikazani su na kartografskom
prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B.
Elektroničke komunikacije i energetski sustav u mjerilu 1:2.000.
(2) Za sve građevine u obuhvatu Plana se
planira osigurati priključak na pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu
postavljanjem DEK (distributivne elektroničke kanalizacije). Planom se
omogućavaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju DEK radi optimalne pokrivenosti
prostora potrebnim brojem priključaka.
(3) Pojasevi distributivne kanalizacije mogu
biti različitih širina (0,40-1,20 m), a zdenci izvedeni iz tipskih elemenata.
Kabeli će biti svjetlovodni, čime će biti omogućeno pružanje više elektroničkih
komunikacijskih usluga istovremeno i velikom brzinom.
(4) Sve postojeće elektroničke komunikacijske
kabele treba dopuniti na DEK mrežu.
Članak
46.
(1) Prilikom polaganja DEK koristiti će se
prvi podzemni sloj unutar prometnih koridora, uz obvezno pridržavanje
minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu, uz osiguranje sljedeće
minimalne udaljenosti od drugih vodova komunalne infrastrukture:
- pri paralelnom polaganju:
- 0,5 m za energetski kabel do 10 kV;
- 0,5 m za elektronički komunikacijski kabel;
- 1,0 m za vodovod do O200 mm;
- 2,0 m za vodovod preko O200 mm;
- 1,0 m za cjevovod javne odvodnje;
- pri prijelazu drugih vodova:
- 0,5 m za energetski kabel;
- 0,15 m za elektronički komunikacijski
kabel;
- 0,15 m za vodovod.
Članak
47.
(1) U svrhu gradnje i rekonstrukcije mreže
javnih pokretnih komunikacija, antenski sustavi (antenski prihvati) se mogu
postavljati na planiranim građevinama, uz načelo zajedničkog korištenja od
strane svih operatora gdje god je to moguće, u pravilu na fasadnom ili krovnom
nosaču visine do 5 m.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I OSTALIH ZELENIH
POVRŠINA
Članak
48.
(1) U obuhvatu Plana nisu planirane javne
zelene površine.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH JEDINICA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti
Članak
49.
(1) Dio obuhvata Plana nalazi se unutar
područja očuvanja značajnog za ptice - HR1000033 Kvarnerski otoci.
(2) U obuhvatu Plana, koji zauzima dio
građevinskog područja naselja Nerezine - urbano tkivo i dio obalnog mora, i u
kojem se i danas odvijaju rekreacijske i gospodarske aktivnosti, nema staništa
ciljnih vrsta ptica koje su navedene u Pravilniku o ciljevima očuvanja i
osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14).
(3) Područje očuvanja značajnog za ptice -
HR1000033 Kvarnerski otoci unutar obuhvata Plana karakterizira:
-zabranjen je lov;
-nema površina za razvoj tradicionalnog
poljodjelstva i stočarstva;
-nema litica na kojima se gnijezde značajne
vrste;
-nema ribolova;
-nema zvijeri;
-nema gnijezdećih kolnija;
te se slijedom toga ne propisuju smjernice za
mjere zaštite, osim potrebe pažljivog provođenja turističko- rekreaktivnih
aktivnosti..
Članak
50.
(1) Dio obuhvata Plana nalazi se unutar
područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove HR3000161 Cres- Lošinj,
u kojemu je ciljna vrsta za očuvanje dobri dupin (Tursiops trucatus).
(2) Za područje HR3000161 Cres-Lošinj
primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:
- pažljivo provoditi turističko rekreativne
aktivnosti;
- prilagoditi ribolov i sprječavati prelov
ribe;
- rezervat u moru.
7.2. Mjere zaštite kulturne baštine
Članak
51.
(1) Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih
cjelina. Ukoliko se tijekom izvođenja zemljanih radova naiđe na pokretnu ili
nepokretnu arheološku i hidroarheološku građu, potrebno je obustaviti daljnje
radove te obavijestiti nadležnu službu zaštite kulturne baštine (Konzervatorski
odjel u Rijeci). Po završetku radova potrebno je predmetni okoliš maksimalno
moguće vratiti u izvorno stanje.
Članak
52.
(1) Unutar obuhvata Plana nalazi se drveni
motorni brod »Dražica«, zaštićen je kao kulturno dobro za koje se utvrđuje
sljedeći sustav mjera zaštite:
-predmetno kulturno dobro imatelj je dužan
držati u odgovarajućim sigurnosnim i mikroklimatskim uvjetima, kao i stanju u
kome najbolje prezentira svoju memorijalnu funkciju;
-zaštitni i drugi radovi na predmetnom
kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog
Konzervatorskog odjela;
-imatelj kulturnog dobra dužan je provoditi
sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a odredi
ih nadležni Konzervatorski odjel;
-imatelj kulturnog dobra dužan je o svim
promjenama na predmetnom kulturnom dobru, oštećenju ili uništenju, te o
nestanku ili krađi predmetnog kulturnog dobra odmah obavijestiti nadležni
Konzervatorski odjel;
-predmetno kulturno dobro ili njegovi
dijelovi, sukladno odredbi članka 67. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara ne mogu se iznijeti iz zemlje osim uz posebno odobrenje nadležnog
Konzervatorskog odjela u slučajevima predviđenim člankom 68. toga Zakona.
(2) Predmetno kulturno dobro može se prodati
samo pod uvjetima iz članka 36.-40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
53.
(1) Na području obuhvata Plana predviđa se
organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na odlagalište
komunalnog otpada (lokacija izvan obuhvata Plana).
(2) Sve vrste otpada potrebno je razvrstati i
voditi u katalogu otpada sukladno Pravilniku o vrstama otpada te voditi
odgovarajuće očevidnike o količini i vrstama otpada.
(3) Sve vrste otpada, do odvoza na obradu ili
trajno odlaganje, skladištiti će se u natkrivenoj lokaciji unutar marine.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
54.
(1) Područje obuhvata Plana je posebno
osjetljivo obalno područje, u kojem nije dopušten razvoj djelatnosti koje
ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
(2) Građevine se moraju projektirati i
graditi sukladno važećim propisima u pogledu zaštite od požara, zaštite na radi
u drugim propisima ovisno o vrsti građevine, uz pri
mjenu odgovarajućih
materijala prilagođenih suvremenoj arhitekturi.
(3) Planirani zahvati u moru ne smiju
poremetiti uvjete izmjene mora.
(4) Gatove i valobrane potrebno je
projektirati na način koji će omogućiti nesmetano strujanje mora.
(5) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš provodit će se zaštitom tla, mora i zraka od zagađenja i drugim mjerama
sukladno posebnim propisima.
(6) Rješenjem svih otvorenih površina i
građevina biti će omogućeno kretanje osoba smanjene pokretljivosti, dakle bez
arhitektonskih barijera. U slučaju da na pojedinim pravcima nije moguće
rješenje bez arhitektonskih barijera, tada je obvezno osigurati alternativni
pristup području.
9.1. Zaštita voda i tla
Članak
55.
(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan
zona sanitarne zaštite pitke vode i nema registriranih površinskih vodotoka.
(2) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon
pročišćavanje ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti i dopuštene
koncentracije prema posebnim propisima.
(3) Potrebno je osigurati ispravni rad
tehničkih servisa, uređaja za prihvat otpadnih mineralnih ulja te distribucije
i rukovanja motornim gorivom. U sklopu obavljanja redovite djelatnosti
uspostaviti će učinkovit sustav za brze intervencije i to vlastitim sredstvima
ili sklopiti ugovor s ovlaštenim organizacijama opremljenim za čišćenje mora i
morske obale te navedeno definirati u Operativnom planu interventnih mjera od
iznenadnog onečišćenja voda i mora.
(4) Zauljene otpadne vode nastale pri
popravcima motora i ostatke ulja koji se pojavljuju kod pranja motora treba
odvoditi u posebne separatore koji se nalaze u podu, a kod kod radova na
plovilu koristiti krpe i posebne spužve koje upijaju ugljikovodike kako bi se
spriječilo izlijevanje ulja u more. Istrošena sredstva za upijanje treba
odlagati u posebne spremnike i voditi pod ključnim brojem 150201.
(5) Sva upotrebljena i istrošena ulja
(ključni brojevi iz grupe 130000) i talog iz separatora ulja (ključni broj
190803) čuvat će se u obilježenim nepropusnim bačvama na nepropusnoj podlozi
zaštićeno od atmosferilija i zbrinjavati na osnovu ugovora putem subjekta
registriranog za takvu djelatnost, o tome voditi očevidnik u skladu s usvojenim
Pravilnikom o radu i održavanju internog sustava odvodnje otpadnih voda i
uređaja za pročišćavanje voda.
(6) Posebnim mjerama je potrebno smanjiti
mogućnost zagađenja na prometnicama - zabrana pranja automobila, drugih vozila
i strojeva, zabrana odlijeva vode onečišćene deterdžentima, zabrana odlaganja
otpada na pješačke i zelene površine.
9.2. Zaštita zraka
Članak
56.
(1) Preventivnim mjerama je nužno sačuvati
postojeću kakvoću zraka - zrak I. kategorije (čist ili neznatno onečišćen
zrak). U skladu s odredbama posebnih propisa preventivno djelovanje će
osigurati da se zbog građenja i razvoja ne narušava postojeća kakvoća zraka, odnosno
prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).
(2) Sve radove koji mogu imati nepovoljne
utjecaje na kakvoću zraka (brušenje, struganje, bojanje i dr.) potrebno je
obavljati u zatvorenom prostoru.
(3) U cilju sprečavanja pojave čestica stakla
i staklenog tkiva u zraku pri radovima sa poliesterom potrebno je koristiti
alate koji imaju sistem za usisavanje prašina koja se stvara prilikom izvođenja
radova. Radnici koji izvode radove moraju obavezno nositi zaštitne maske za
usta i nos kako ne bi došlo do udisanja čestica. Prilikom nanošenja
poliesterske smole potrebno je koristiti zaštitne rukavice i pregače kako ne bi
došlo do eventualnog dodira smole s kožom. Pri radovima s bojama radni prostor
mora biti dovoljnom količinom svježeg zraka kako bi se spriječila povećana
koncentracija boje u zraku. Pune kantice boje i kantice koje su djelomično pune
čuvati u posebnim vatrootporniin ormarima. Obvezno je korištenje osobnih
zaštitnih sredstava za radove za bojanja, a prazne kantice od boje odlagati u posebne
kontejnere.
9.3. Zaštita mora
Članak
57.
(1) U obuhvatu Plana određena je II.
kategorija kvalitete mora. Radi zaštite mora od daljnjeg onečišćenja potrebno
je osigurati zbrinjavanje otpada s plovila, zbrinjavanje krutog otpada s
plovila i zbrinjavanje sanitarno- fekalnih otpadnih voda, otpadnih voda s
manipulativnih prostora i oborinskih »čistih« voda - krovnih voda.Također,
potrebno je osigurati sustav pražnjenja i pranja tankova sa sanitarno-potrošnim
otpadnim vodama sa plovila.
(2) Sanitarno-tehnološke otpadne vode će se
ispuštati u javni sustav odvodnje naselja Nerezine. Otpadne vode iz restorana
će se pročistiti u separatoru ulja prije ispuštanja u sustav odvodnje, pri čemu
ove vode trebaju zadovoljiti zakonom propisane uvjete.
(3) Sanitarno-tehnološke otpadne vode će se
redovno kontrolirati na obilježenom kontrolnom mjernom mjestu (prije priključka
na javni kolektor) putem ovlaštenog laboratorija koji se bavi ispitivanjem voda
na osnovne pokazitelje (osim radioaktivnosti) prema evidenciji o ispuštanju
otpadnih voda, a u skladu s Uputom za vođenje evidencije o učestalosti
ispuštanja u vode opasnih i štetnih tvari, količini, sastavu i načinu
dostavljanja podataka o tome javnim vodoprivrednim poduzećima.
(4) Za pražnjenje kemijskih zahoda će se
predvidjeti posebno mjesto, a sadržaj se ne smije direktno ispuštati u sustav
javne odvodnje. Sadržaj je potrebno prihvatiti u posebni bazen za
neutralizaciju i nakon predtretmana odvoditi u odvodni sustav, pri čemu pH na
izlazu iz bazena za neutralizaciju mora biti u rasponu od 5,0-9,5.
(5) Otpadne oborinske vode s vodonepropusnih
radnih i manipulativnih površina moraju se prije ispuštanja u more pročistiti u
separatoru-taložniku. Otpadne vode će se izvesti iz akvatorija luke i
neposrednog obalnog pojasa. Kakvoća otpadnih voda na izlazu iz separatora mora
zadovoljiti zakonom propisane uvjete:
(6) Oborinski otjecaj s ostalih površina
treba riješiti kroz način izvedbe ovih površina (uporaba perforiranih betonskih
elemenata ispunjenih zemljom te zasađenih travom) te odvodnjom viška vode u
zatravnjene drenažne kanale.
(7) Oborinske vode s krovova se bez
pročišćavanja mogu ispuštati u akvatorij marine.
(8) Pralište brodova za potrebe marine će se
organizirati u sklopu brodogradilišta, koje posjeduje potrebne uređaje (separatore).
Otpadne vode koje nastaju na pralištu plovila u sklopu brodogradilišta moraju
proći kroz uređaj za prethodno pročišćavanje prije ispuštanja u prirodni
prijemnik (more).
(9) Prihvaćanje kaljužnih voda s plovila će
biti osigurano u posebnom spremniku, a nakon pročišćavanja će se ispuštati u
sustav javne odvodnje.
(10) Otpadni mulj iz separatora će se
zbrinjavati na propisan način uz termičku obradu nakon kondicioniranja.
(11) Obvezno je osigurati mjere zaštite
okoliša u slučaju ekološke nesreće i onečišćenja mora kao posljedica
izlijevanja goriva ili ulja.
(12) Obvezno je vršiti kontinuirano čišćenje
morskog dna i priobalja.
(13) Koncesionar marine dužan je istaknuti
obavijest ili na drugi odgovarajuću način obavijestiti javnost da morski
organizmi iz neposrednog okruženja marine nisu preporučljivi za ljudsku
prehranu.
Članak
58.
(1) Mjere za smanjenje štetnih utjecaja na
kakvoću mora:
-servis brodova se ne smije obavljati u
marini;
-sve radne i manipulativne površine koje se
mogu onečistiti mineralnim uljima, ostacima premaza i boja (plato za pranje dna
brodica i bojanje, čuvanje brodica na suhom, prostori za skupljanje otpada)
moraju se izvesti vodonepropusno i na način da nije moguće nekontrolirano
otjecanje onečišćene oborinske vode u more ili susjedne površine;
-radne i manipulativne površine će se
redovito čistiti uklanjanjem krupnijeg otpada, prolivenih boja, premaza i ulja.
9.3.1. Zbrinjavanje otpada s plovila
Članak
59.
(1) Sav opasni otpad se mora odvojeno
prikupljati i skladištiti.
(2) Za skladištenje otpadnog ulja će se
osigurati najmanje dva spremnika zapremine od 200 litara, na kojima je označena
kategorija otpadnog ulja.
(3) Ambalažni otpad od motornog ulja,
akumulatori i ostaci boja i premaza moraju se skupljati u odvojenim i propisno
označenim spremnicima, koji moraju biti otporni na djelovanje opasnog otpada i
sigurni za rukovanje i prijevoz. O skupljanju i predaji opasnog otpada vodi se
očevidnik u skladu s propisima.
(4) Potrebno je osigurati odvoz otpada od
čišćenja sanitane i oborinske odvodnje preko ovlaštene tvrtke.
(5) Za skladištenje otpada sličnog komunalnom
otpadu biti će osigurana najmanje 2 spremnika zapremine najmanje 2 m3, koji će se redovito prazniti.
9.3.2. Zbrinjavanje otpada koji nastaje na
pralištu plovila
Članak
60.
(1) Pralište brodova za potrebe marine će se
organizirati u sklopu brodogradilišta. Otpad iz internog sustava odvodnje na
pralištu, taložnice i prvog taložnika na uređaju, prije odvoza, potrebno je
skladištiti na način određen propisima.
(2) Otpad iz sustava odvodnje i taložnice:
ostaci starih boja u obliku čestica različite veličine (pijesak, komadići
drveta) iz prvog taložnika na uređaju, prema katalogu otpada su u kategoriji
opasnog otpada s ključnim brojevima iz grupe 080100-otpad od proizvodnje,
formulacije, prodaje i primjene boja i lakova.
Otpad iz kanala, taložnice i prvog taložnika
kondicionirati će se filtracijom kroz filter vreću ili prešu i privremeno
skladištiti u zatvorenim metalnim ili plastičnim bačvama u za to predviđenom
skladišnom prostoru te otpremati na obradu putem specijaliziranih poduzeća.
Proizvođač otpada dužan je skupljaču predati prateći list s podacima o vrsti,
mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja otpada.
(3) Otpadni mulj iz drugog taložnika na
uređaju nastao pročišćavanjem otpadnih voda prema katalogu otpada spada u
muljeve od obrade industrijskih otpadnih voda s ključnim brojem 190804, čije
zbrinjavanje predvidjeti putem specijalizirane ovlaštene tvrtke.
9.3.3. Postupanje s otpadnim vodama
Članak
61.
(1) Sve otpadne vode prikupljati će se i
provoditi sistemom internog sustava odvodnje i ovisno o vrsti vode obrađivati
na separatorima masti i ulja te u uređaju za prethodnu obradu otpadnih voda i
zatim ispuštati u more ili sustav javne odvodnje sukladno propisima.
(2) Dimenzioniranje separatora i uređaja za
prethodnu obradu ovisi o količini voda koje dolaze na njih, kako bi se prije
ispuštanja u sustav javne odvodnje postigle granične vrijednosti pokazatelja opasnih
i drugih tvari u otpadnim vodama sukladno posebnom propisu te uvjetima
reguliranim vodopravnom dozvolom.
(3) Otpadni mulj iz separatora zbrinjavat će
se na način propisan u Katalogu, što znači prikupljati u propisane, označene
spremnike koji se mogu zatvoriti i voditi pod ključnim brojem 130502. Za ovakav
tip otpada predviđena je termička obrada nakon prethodnog kondicioniranja.
(4) O učestalosti ispuštanja u vode opasnih
tvari voditi će se evidencija sukladno posebnom propisu.
(5) Separatore je potrebno redovito
održavati, te kontrolirati učinkovitost istih. Potrebno je provoditi vizualnu
kontrolu ulja u separatom, te po potrebi odstraniti ulja u spremnike za otpadno
ulje. Redovito treba provoditi kontrolu uzoraka na revizionim oknima i to
uzimanjem uzoraka na ulazu i izlazu iz separatora, a kako bi se kontrolirao
učinak rada separatora i količina štetnih tvari koje se ispuštaju u odvodni
sustav.
(6) Vode iz restorana, nakon što se pročiste
na separatoru, upuštat će se u odvodni sustav naselja Nerezine sukladno
uvjetima propisanim vodopravnom dozvolom. Sanitarno-potrošne i fekalne otpadne
vode provodit će se sistemom interne odvodnje i preko revizionog okna ispuštati
u sustav javne odvodnje naselja Nerezine sukladno uvjetima propisanim
vodopravnom dozvolom.
Članak
62.
(1) Oborinska voda s površina za odlaganje
plovila i vozila skupljat će se rigolima, pročistiti na separatom te upuštati u
recipijent (more) preko revizionog okna. Rigol se postavlja u padu prema
slivnicima s taložnicima. Slivnici se postavljaju na razmaku 30-40 m, ovisno o
pripadnoj površini s koje se skuplja voda. Iz slivnika oborinska voda se odvodi
u upojnu građevinu, koja se sastoji od kamenog materijala posloženog prema
filterskom pravilu, te perforirane cijevi, koja omogućava da se oborinska voda
upusti u teren na većoj površini.
(2) Oborinske otpadne vode s pješačkih
površina i internih prometnica skupljaju se površinskim rigolima, koji odvode
oborinsku otpadnu vodu prema revizionim oknima s taložnicima, te se direktno
upuštaju u more. Oborinske vode s krovnih površina upuštaju se direktno u
zelene površine ili more. Na mjestima mogućeg stvaranja lokvi ili ispiranja
zemljanog materijala potrebno je izvesti upojne bunare.
9.3.4. Mjere zaštite okoliša u slučaju ekološke
nesreće
Članak
63.
(1) Planirana marina će sukladno kategoriji
biti opskrbljena odgovarajućom opremom za intervencije kod eventualnih
iznenadnih onečišćenja.
(2) Marina mora imati plan postupanja za
slučaj požara i plan postupanja za slučaj iznenadnog onečišćenja mora
koji mora biti sukladan
županijskim planovima za zaštitu voda, odnosno okoliša.
(3) Za svako ispuštanje naftnih derivata
i/ili ulja u more se hitno mora izvijestiti Županijski centar za obavješćivanje
i motrenje Primorsko-goranske županije odnosno ispostavu Lučke kapetanije ili
policiju, kako bi se primijenio postupak za smanjenje štete te u potpunosti
uklonili naftni derivati i/ili ulja s površine mora ili obale.
Članak
64.
(1) Marina je dužna izraditi Plan
intervencija u zaštiti okoliša. Pored preventivnih mjera izrazito su bitni i
operativni planovi kojima se osigurava promptno djelovanje u koliko do
incidenta i dođe:
-Operativni plan protupožarne zaštite u
slučaju požara i eksplozije;
-Operativni plan zaštite akvatorija od
onečišćenja naftom i naftnim derivatima pri čemu je najhitnije poduzeti mjere
ograđivanja onečišćenog dijela zaštitnim branama ili provođenje odredbi
Konvencije MARPOL 73/78 te prebacivanje goriva iz oštećenih tankova u neoštećene.
9.4. Mjere za očuvanje okoliša
Članak
65.
(1) U cilju očuvanja okoliša propisuju se
sljedeće mjere:
-na djelotvorni način štititi prirodne i
krajobrazne vrijednosti;
-gradnja sustava odvodnje;
-sprječavati radnje koje potencijalno mogu
izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu sa zakonima, pravilnicima i
standardima te u skladu s Odredbama za provođenje;
-uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje
okoliša.
(2) Za nasipe će se koristiti kameni
materijal, a učešće sitnih čestica mora biti ispod 5% ugrađene količine.
9.5. Mjere za unapređenje okoliša
Članak
66.
(1) U cilju unapređenja okoliša potrebito je
stvaranje javnoga mnijenja u korist zaštite krajolika, zaštite kulturne i
prirodne baštine i smanjenja onečišćenja. Za gradnju građevina će se primjenjivati
kvalitetna arhitektonska rješenja.
9.6. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća
Članak
67.
(1) Zaštita od prirodnih i drugih nesreća na
području obuhvata Plana provodi se prema »Procjeni ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za
područje Grada Malog Lošinja« i u skladu s posebnim planovima zaštite i
spašavanja i odredbama posebnih propisa.
(2) U Planu su primijenjeni propisi zakonske
regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na
način da se građevine moraju projektirati na način da udaljenost građevine od
prometnice odnosno do susjedne građevine mora omogućiti dovoljno prostora za
rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet odnosno evakuacija
ljudi te pristup interventnih vozila.
Članak
68.
(1) Odredbama za provođenje je predviđen
način gradnje, izgrađenost građevne čestice i smještaj građevina na građevnim
česticama na način da zadovoljavaju sigurnosne uvjete u slučaju elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti. Profili prometnica i njihovi koridor, te postave
građevinskih pravaca osiguravaju prohodnost prometnica u svim uvjetima.
Članak
69.
(1) Prema »Procjeni ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za
područje Grada Malog Lošinja« iz 2010. godine, obuhvat Plana ne spada u
ugrožena područja.
(2) Na temelju planiranih namjena i drugih
prostornih, urbanističkih i tehničkih karakteristika planiranih zahvata u
obuhvatu Plana, utvrđeno je da u obuhvatu Plana:
-nema evidentiranih klizišta i mjesta velikih
erozija tla, a obveza geološkog ispitivanja tla je određena posebnim propisom;
-nema ugroženih područja čije urušavanje može
ugroziti veliki broj ljudi, te stoga nije potrebno provesti zoniranje po tipu
konstrukcije i starosti građevina i definirati najugroženija urbana područja;
-nema niti se planiraju gospodarski objekti u
kojim su moguće tehničko-tehnološke nesreće;
-nema imaoca opasnih tvari niti se isti
planiraju te stoga nije potrebno izraditi kartografski prikaz njihova
smještaja;
-nema istjecanja opasnih tvari u zrak, tlo,
površinske i podzemne vode;
-nema ugroženih zona u kojima se planira
redukcija izgradnje za potrebe urbanističkih mjera zaštite;
-nema klizišta i mjesta velikih erozija tla
te stoga nije potrebno izraditi kartografski prikaz;
-nema klizišta niti erozije tla, te stoga
nije potrebno definirati restriktivne mjere gradnje i obvezu geološkog
ispitivanja tla;
-nema infrastrukture ugrožene klizištima ili
erozijom tla.
9.6.1. Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
Članak
70.
(1) Temeljem zakonske regulative, na području
Grada Malog Lošinja nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u
sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni
uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
(2) Zaštita korisnika marine predviđena je u
pogodnim komunalnim objektima, podrumima i postojećim javnim objektima izvan
obuhvata Plana, koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu
prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje. U neposrednoj
blizini obuhvata Plana nalaze se i skloništa osnovne zaštite:
-zgrada osnovne škole u Nerezinama, kapacitet
100 osoba;
-zgrada Mjesnog odbora u centru Nerezina, kapacitet
50 osoba.
(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u
sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde
posebni uvjeti, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom
mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od
100kPa za osnovnu i 50kPa za dopunsku zaštitu.
(4) Način sklanjanja je detaljno utvrđen
Planom zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja, odnosno posebnim operativnim
planovima sklanjanja, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji
planovi nemaju utjecaj na prostorno planiranje.
(5) U obuhvatu Plana osigurana je čujnost
signala sirene za uzbunjivanje i davanje priopćenja stanovništvu.
(6) U obuhvatu Plana se ne planiraju
građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.
9.6.2. Zaštita od rušenja
Članak
71.
(1) Kod projektiranja građevina mora se
koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno
utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj
rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje obuhvata Plana određen je
osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi VI0 MCS.
(2) Budući da kod intenziteta potresa od VI0
MCS ne dolazi do rušenja niti totalnog oštećenja objakata, neće doći do
nastanka značajnih količina građevinskog otpada pa sukladno tome ne treba
predviđati područje za privremeno deponiranje otpada, mehanizaciju niti
ljudstvo nužno za uklanjanje ruševina.
Članak
72.
(1) Za planiranje građevina i uređenje
površina u obuhvatu Plana u svrhu zaštite ljudi i materijalnih dobara od
elementarnih nepogoda i ratnih razaranja potrebno je primijeniti sljedeće
mjere:
-međusobni razmak građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 +
5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata;
-iznimno, međusobni razmak može biti i manji
pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:
-da je konstrukcija građevina otporna na
rušenje od elementarnih nepogoda,
-da u slučaju ratnih razaranja rušenje
građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na
drugim građevinama,
-do svih građevnih četica i građevina treba
omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima;
-na propisanim udaljenostima treba
predvidjeti protupožarne hidrante;
-unutar građevina treba predvidjeti potrebnu
protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to
potrebnu opremu;
-na građevinama treba predvidjeti potrebnu
gromobransku zaštitu.
9.6.3. Zaštita od poplava
Članak
73.
(1) U obuhvatu Plana nema površinske
hidrografske mreže. Oborine koje padnu na istražnom prostoru u potpunosti se
infiltriraju u podzemlje. U obuhvatu Plana nema utvrđenih bujica.
(2) U obuhvatu Plana nisu zabilježene
elementarne nepogode uzrokovane bilo klasičnim bilo bujičnim poplavama te
područje nije ugroženo od poplava.
Članak
74.
(1) Na području Malog Lošinja se stvaraju
veliki uspori zbog dizanja mora te tom prilikom dolazi do plavljenja rive.
Obuhvat Plana je ugrožen je od pojave uspora, ali ne u mjeri da izazove
katastrofu ili veliku nesreću.
(2) Mogući uspori mogu dovesti do oštećenja
molova i nasipa, oštećenja na brodicama privezanim u marini te u planiranim
objektima koji će se nalaziti u marini.
9.6.4. Zaštita od potresa
Članak
75.
(1) Prostor obuhvata Plana se nalazi u
seizmičkom području max. VI0 MCS (jaki potresi) po karti Seizmološkog zavoda RH
za povratni period od 500 godina. Do izrade nove seizmičke karte Županije i
karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje građevina treba
provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim
propisima za navedenu seizmičku zonu.
(2) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem sukladno odredbama posebnih
propisa o građenju.
(3) Sve građevine moraju biti statički
proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na bazi geotehničkih
podataka najmanje na očekivani intenzitet potresa te moraju zadovoljavati
tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima. Sve građevine se moraju
projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do susjedne
građevine može omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja
omogući nesmetan promet, odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih
vozila.
9.6.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških
katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarstvu
Članak
76.
(1) Nesreća u tehnološkom postrojenju može
nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari koje može biti
posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije.
U obuhvatu Plana nema privrednih subjektata koji bi svojom djelatnošću mogli
uzrokovati tehničko-tehnološke nesreće s posljedicama po stanovnike,
materijalna dobra te okoliš. Mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće u
obuhvatu Plana mogu biti brodski spremnici goriva.
(2) U obuhvatu Plana nisu dopuštene
gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama
nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja može uzrokovati tehničko-tehnološke
nesreće većih razmjera.
(3) U obuhvatu Plana ne postoje i nisu
planirane građevine u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze,
sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima.
9.6.6. Zaštita od tehničko-tehnoloških
katastrofa izazvanih nesrećama u prometu
Članak
77.
(1) Obuhvatom Plana ne prevoze se opasne
tvari (naftni derivati, otpadna ulja i slično) te stoga ne postoji mogućnost
izlijevanja takvih tvari u more.
(2) U obuhvatu Plana nema benzinske postaje
niti je njena izgradnja planirana.
Članak
78.
(1) Akvatorijem ne prolaze veći brodovi koji
prevoze opasan teret, te je slijedom toga smanjena mogućnost nastanka havarija
brodova koje bi doveli do katastrofe ili velike nesreće.
9.6.7. Epidemiološke i sanitarne nesreće
Članak
79.
(1) Mogućnost pojave epidemija (ljudi) ili
epizotija (životinja) u obuhvatu Plana je mala, a postojeće medicinske službe
dostatne su za intervencije.
9.6.8. Olujni ili orkanski vjetar
Članak
80.
(1) Moguće posljedice orkanskog vjetra su:
-prekid opskrbe električnom energijom;
-obustava prometa za i/ili potpuna zabrana
morskog prometa;
-oštećenja brodova;
-oštećenja građevina;
-nesreće na moru.
9.6.9. Posljedice po kritičnu infrastrukturu
Članak
81.
(1) U obuhvatu Plana nema objekata krupne
infrastrukture (objekti vodoopskrbe, proizvodnje i distribucije električne
energije, prehrane, javnog zdravstva, prometne infrastrukture, plinoopskrbe,
telekomunikacije, znanosti, spomenici kulture), radi čijeg bi prestanka
funkcioniranja došlo do značajnih posljedica te stoga nije potrebno te objekte
definirati u tekstualnom i kartografskom prikazu.
(2) Posljedice po kritičnu infrastrukturu
prikazane su sljedećoj tablici:
*tablica
se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak
90.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/13-01/34
Ur. broj: 2213/01-01-14-13
Mali Lošinj, 21. listopada 2014.
GRAD
MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.
