4. Način i uvjeti gradnje
c) Obveznih priloga koji sadrže:
-obrazloženje Plana,
-stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja,
-popis sektorskih dokumenata i propisa koji
su poštovani u izradi Plana,
-zahtjeve i mišljenja tijela i osoba
određenih posebnim propisima,
-izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,
-evidenciju postupka izrade i donošenja
Plana,
-sažetak za javnost.
(2) Elaborat iz prethodnog stavka, točaka a),
b) i c) ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba, sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
(1) U Urbanističkom planu uređenja 3 - Banjol
(NA 32) (u daljnjem tekstu:
Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje,
razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno označeni rubnom linijom,
bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena
površina.
(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj
i uređenje razgraničene su kako slijedi:
- površine javne namjene:
- sportsko-rekreacijska namjena (R2),
- kupališno-rekreacijska namjena (R3),
- javne zelene površine (Z2),
- površine infrastrukturnih sustava,
- površine drugih namjena:
- mješovita namjena (M1).
1.1. MJEŠOVITA NAMJENA
Članak
5.
Planom su određene površine mješovite,
pretežito stambene namjene (M1) na kojima se grade i uređuju:
-stambene građevine,
-stambeno-poslovne građevine,
-javne i društvene građevine,
-ugostiteljsko-turističke građevine,
-javne zelene površine,
-prometne, komunalne i ostale infrastrukturne
građevine i uređaji.
1.2. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
Članak
6.
(1) Planom su određene površine
sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2).
(2) Na površinama rekreacije (R2) uređuju se
otvorena igrališta za male sportove (mali nogomet, mali rukomet, odbojka,
košarka, boćanje i sl.) i površine za sport i rekreaciju.
1.3. KUPALIŠNO-REKREACIJSKA NAMJENA
Članak
7.
(1) Planom su određene površine
kupališno-rekreacijske namjene - prirodna plaža (R3).
(2) Površine prirodne plaže (R3) obuhvaćaju
dio kopna i mora s pripadajućim dijelom akvatorija, a namijenjena su kupanju i
rekreaciji.
1.4. JAVNE ZELENE POVRŠINE
Članak
8.
(1) Planom su određene javne zelene površine
namijenjene za igrališta (Z2).
(2) Igralište (Z2) predstavlja javni prostor
s uređenim površinama za igru djece, pješačkim površinama i parkovnim
zelenilom.
1.5. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak
9.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava razgraničene na:
-kopneni promet: javne prometne površine, pješačke
površine,
-pomorski promet: privezište (PR6).
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
10.
Na Planom obuhvaćenom području nije planirana
gradnja građevina poslovnih djelatnosti, a poslovne djelatnosti u okviru
građevne čestice stambene namjene moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim
u točki 4. ovih Odredbi.
Članak
11.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion u zonama mješovite, pretežito
stambene namjene (M1) prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti
gradnje na zasebnim građevnim česticama. Iznimno se u pojasu 70 m od obalne
crte definiranom na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - područja posebnih ograničenja u korištenju mogu smjestiti
samo pomoćne građevine u kojima se smještaju prateći sadržaji
ugostiteljsko-turističke namjene dok se građevine osnovne namjene mogu
smjestiti na dijelovima građevne čestice izvan utvrđenog pojasa.
(2) Planom je dozvoljena gradnja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene bez smještajnih kapaciteta u zonama označenim
s M1 prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.
(3) U zonama mješovite, pretežito stambene
namjene (M1) se u okviru ugostiteljsko-turističke građevine ili u pomoćnim
građevinama na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke građevine mogu
smjestiti prateći sadržaji (društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni,
sportsko- rekreacijski i sl.) koji mogu obuhvatiti najviše do 49% GBP-a.
(4) Građevine ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti vrste pansion ne mogu se prenamijeniti u građevine druge namjene.
(5) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u
okviru građevne čestice stambene namjene moguće je smjestiti prema uvjetima
utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
Članak
12.
Utvrđuju se uvjeti gradnje
ugostiteljsko-turističkih građevina vrste pansion u zonama mješovite, pretežito
stambene namjene označene s M1 na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
-u okviru građevne čestice
ugostiteljsko-turističke građevine može se smjestiti više građevina koje čine
tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,8,
b) Veličina građevine i broj funkcionalnih
jedinica
-najveći broj nadzemnih etaža građevine
iznosi 3 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 9 m, a
najveća ukupna visina građevine iznosi 11 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći broj ležaja iznosi 20 odnosno
najveći broj smještajnih jedinica iznosi 10.
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 5 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba i pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
pojedine građevine, a na krovnu plohu mogu se postaviti kupole za prirodno
osvjetljenje i kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevini,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5*5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativu 1 mjesto na 2 ležaja + 5
mjesta,
-parkirališna/garažna mjesta za prateće
sadržaje iz stavka (3) prethodnog članka osiguravaju se prema normativu 1
mjesto na 15 m2 površine
pojedinog pratećeg sadržaja,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama; ulična ograda podiže se iza
regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s
unutrašnje strane međe,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 1,5 m,
-podnožje ulične ograde može biti izvedeno od
čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50
m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.).
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu:
kao točka f) prethodnog članka.
g) Ostali uvjeti
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
Članak
13.
Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina
ugostiteljsko-turističke namjene bez smještajnih kapaciteta u zonama mješovite,
pretežito stambene namjene označene s M1 na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
-u okviru građevne čestice
ugostiteljsko-turističke građevine može se smjestiti više građevina koje čine
tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,25,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,75,
b) Veličina građevine
-najveći broj nadzemnih etaža građevine
iznosi 3 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 13 m,
pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m
iznad kote prirodnog terena,
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici:
kao točka c) prethodnog članka.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina: kao točka
d) prethodnog članka.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5*5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu:
-restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
-trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
-trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 mjesta,
-drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
-gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i još jedno dodatno mjesto.
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačno
sti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.,
-ograda se u pravilu ne izvodi; ograda se
može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama pri
čemu se ulična ograda podiže iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 1,2 m,
-podnožje ulične ograde može biti izvedeno od
čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50
m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.).
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da on nema negativni utjecaj na odvijanje
i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Ostali uvjeti: kao točka g) prethodnog članka.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI I SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA
Članak
14.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
društvenih djelatnosti u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1)
prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim
građevnim česticama i to građevine kulture, udruga i sl. te spomenici, spomen
obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.).
(2) U okviru građevne čestice građevine
društvene namjene može se graditi više građevina u kojima se mogu smjestiti
različiti prateći sadržaji kompatibilni sa osnovnom namjenom
(društveno-zabavni, poslovni, trgovačko-uslužni, ugostiteljski, rekreacijski
sadržaji i sl.) koji mogu obuhvatiti do 49% GBP-a.
(3) Planom je dozvoljena gradnja površina za
sport i rekreaciju u zoni sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2)
prikazane na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.
Članak
15.
Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina
društvene namjene (građevine kulture, udruga i sl.) u zonama mješovite,
pretežito stambene namjene označene s M1 na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
b) Veličina građevina
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne i 1 podrumska etaže pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 12 m, a
najveća ukupna visina građevine iznosi 14,5 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog
terena,
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
kao i postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevini,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5*5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 5 mjesta,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.,
-vanjski prostori građevina kulture moraju
biti opremljeni urbanom opremom, a, u skladu s korištenjem prostora, mogu biti
opremljeni i odgovarajućim spravama na površini predviđenoj za dječje igralište
(ovisno o dobi djece koja koriste predmetne građevine),
-oko građevnih čestica ograda se u pravilu ne
izvodi. U slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,20 m,
pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala
(kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad
punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.). Iznimno
prilikom ograđivanja površina specifične namjene unutar građevnih čestica
građevina društvenih djelatnosti (sportsko-rekreacijske površine i sl.) visina
ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup utvrđen u članku 24., pri čemu kolni pristup treba izvesti
na način da isti nema
negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Ostali uvjeti
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
Članak
16.
Spomenici, spomen-obilježja i manje vjerske
građevine (kapelice, križevi i sl.) GBP-a do 30 m2 mogu se graditi unutar zona mješovite, pretežito
stambene namjene (M1).
Članak
17.
Utvrđuju se uvjeti gradnje
sportsko-rekreacijskih površina otvorenog tipa - igrališta za male sportove
(mali nogomet, mali rukomet, odbojka, košarka, boćanje i sl.) s pratećim
sadržajima u zoni sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
-unutar površine čestice mogu se graditi
površine za različite sportske aktivnosti, a iste se mogu oblikovati kao
zasebne cjeline (s igralištima i građevinama),
-u okviru građevne čestice igrališta za male
sportove mogu se smjestiti jedna ili više uređenih površina te jedna pomoćna
građevina koje čine funkcionalnu i sadržajnu cjelinu,
-u pomoćnoj građevini mogu se smjestiti
prateći sadržaji kompatibilni sa sportsko-rekreacijskom namjenom (svlačionice,
sanitarni čvorovi, spremišta rekvizita, klupski prostori i sl.), a do 30% GBP-a
pomoćne građevine mogu zauzeti trgovačko-uslužni, ugostiteljski i sl. sadržaji,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
1200 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,8,
-nije dopušteno natkrivanje
sportsko-rekreacijskih površina,
b) Smještaj uređenih površina na građevnoj
čestici
-najmanja udaljenost uređenih
sportsko-rekreacijskih igrališta od međa i regulacijskog pravca iznosi 1,5 m.
c) Veličina pomoćne građevine i smještaj na
građevnoj čestici
-tlocrtna površina građevine iznosi najviše
150 m2, ali ne više od 10%
površine građevne čestice
-najveći broj etaža građevine iznosi 1,
-najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu
kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote
prirodnog terena,
-najmanja udaljenost pomoćne građevine od
međa iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost pomoćne građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje pomoćne građevine
-pomoćna građevina prilagođava se okolnom
ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih
arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora,
-krovna ploha građevine može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine,
a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i
postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
-za promet u mirovanju potrebno je na
građevnoj čestici osigurati najmanje 6 parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih
dimenzija 2,5*5 m,
-pristup pojedinim dijelovima na građevnoj
čestici mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređene zelene površine s visokim i niskim
raslinjem, opremljene urbanom opremom, te zatravljivanjem površine treba
izvesti na najmanje 10% čestice, a izvode se uz rubove čestice u širini
najmanje 1,5 m,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih
površina i sl.,
-vanjski prostori moraju biti opremljeni
urbanom opremom,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama, visina ograde ograničava se s najviše
1,20 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog
materijala (kamen, beton ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog
podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih
karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.); iznimno prilikom
ograđivanja sportsko-rekreacijske površine visina ograde može na dijelovima
iznositi maksimalno 3 m pri čemu ograda mora biti izvedena od lakog materijala,
providna i prozračna,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu: kao točka f) članka 16.
g) Ostali uvjeti: kao točka g) članka 16.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
18.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
namijenjenih stanovanju u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1)
prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
-stambene građevine kao samostojeće i dvojne,
-stambeno-poslovne građevine kao samostojeće.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene
stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog
prostora kako slijedi:
-stambena građevina je građevina koja sadrži
najviše tri stana ako se gradi kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako
se gradi kao dvojna,
-stambeno-poslovna građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da
se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno- poslovna
građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora
ili 3 poslovna prostora.
(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka
ovog članka je prostor u kojem se odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez
negativnog utjecaja na okoliš (u skladu s posebnim propisima): ugostiteljsko-
turističke djelatnosti (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl. te
smještajni kapaciteti za privatno iznajmljivanje), uslužne i zanatske
djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske,
zlatarske i sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti
(prodavaonice), zdravstveni
sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije i sl.) te
sve vrste proizvodno- poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne
izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih
granica. Poslovni prostor uz stambeni smještava se unutar građevine osnovne
namjene ili manje građevine gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici.
(4) Za smještajne kapacitete za privatno
iznajmljivanje iz prethodnog stavka ovog članka utvrđuje se najveći broj ležaja
koji iznosi 15 odnosno najveći broj uporabnih cjelina (apartmana) koji iznosi
3.
(5) Pomoćna građevina je građevina koja se
gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji
osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i
sl.).
(6) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena.
Članak
19.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih
stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2 + neaktivno potkrovlje.
b) Veličina građevine osnovne namjene
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine iznosi 9 m, a
ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 64 m2, a
najviše 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine
-namjena pomoćne građevine je u funkciji
osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i
sl.),
-zgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,
-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu
kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote
prirodnog terena,
-tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,
-najmanja udaljenost građevine do
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-najmanja udaljenost građevine do drugih međa
iznosi 3 m,
-najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame,
-iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da
se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne
čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-oblikovanje pomoćne građevine i upotreba
materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
-nagib kosog krova je između 18o i 22o, a
pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevini,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5*5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
-stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
-stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
-stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup utvrđen u članku 24., pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da
isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,
-do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih
stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
400 m2,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 14 m,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,6 + neaktivno potkrovlje.
b) Veličina građevine osnovne namjene
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine određuje se
regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9
m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 64 m2, a
najviše 120 m2,
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice, izuzev međe uz koju je prislonjena, iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici uz koju nije prislonjena iznosi
6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine: kao
točka d) prethodnog stavka ovog članka.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina: kao točka
e) prethodnog stavka ovog članka.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice: kao
točka f) prethodnog stavka ovog članka.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu:
kao točka g) prethodnog stavka ovog članka.
h) Ostali uvjeti: kao točka h) prethodnog
stavka ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih
stambeno- poslovnih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene
(M1):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih i
manjih građevina gospodarske namjene,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 20 m,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2 + neaktivno potkrovlje,
b) Veličina građevine osnovne namjene
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine određuje se
regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne više od 9
m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu
može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-najmanja tlocrtna površina građevine osnovne
namjene iznosi 64 m2, odnosno
80 m2 ako se poslovni prostor
smješta unutar građevine osnovne namjene,
-najveća tlocrtna površina građevine osnovne
namjene iznosi 200 m2,
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 20 m,
d) Uvjeti gradnje pomoćne ili manje građevine
gospodarske namjene
-namjena pomoćne građevine je u funkciji
osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i
sl.),
-poslovni prostor unutar manje građevine
gospodarske namjene utvrđen je u stavku (3) prethodnog članka,
-izgradnja pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata
izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na
građevnoj čestici,
-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu
kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote
prirodnog terena,
-tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,
-najmanja udaljenost građevine do
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-najmanja udaljenost građevine do drugih međa
iznosi 3 m,
-najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame,
-iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće
građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina: kao točka
e) stavka (1) ovog članka.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice: kao
točka f) stavka (1) ovog članka pri čemu se utvrđuju i dodatni normativi za
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta:
-za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice namijenjene stanovanju - prema normativima definiranim u točki e)
članka 13.,
-za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu odnosno na 2 ležaja + 1 mjesto,
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu: kao točka g) stavka (1)
ovog članka.
h) Ostali uvjeti: kao točka h) stavka (1)
ovog članka.
(4) Iznimno od prethodnih stavaka ovog članka
se u pojasu 70 m od obalne crte definiranom na kartografskom prikazu br. 3A:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih ograničenja
u korištenju mogu smjestiti samo pomoćne građevine u kojima se smještaju
prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene dok se građevine osnovne
namjene mogu smjestiti na dijelovima građevne čestice izvan utvrđenog pojasa.
Postojeće građevine namijenjene stanovanju mogu se zadržati, a rekonstruiraju
se prema prethodno utvrđenim uvjetima.
Iznimke kod rekonstrukcije postojećih
građevina
Članak
20.
(1) Postojeća građevina, čija je građevna
čestica manja od Planom utvrđene za novu gradnju, rekonstruira se uz primjenu
ostalih uvjeta koji se odnose na najveću dopuštenu izgrađenost i iskorištenost
čestice (kig i kis), visinu i udaljenosti od regulacijskog pravca i međa.
(2) Ukoliko se postojeća građevina nalazi na
manjim udaljenostima u odnosu na Planom utvrđene udaljenosti može se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca.
(3) Postojeću građevinu moguće je rekonstruirati
i ako je građevnoj čestici osiguran pristup na prometnu površinu širine manje
od Planom utvrđene najmanje širine.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
21.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj
infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i
to za:
-sustav prometa: kopneni (kolni, pješački) i
pomorski (privezište),
-sustav elektroničke komunikacijske
infrastrukture,
-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba,
odvodnja otpadnih i oborinskih voda),
-energetski sustav - građevine za
transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba, javna rasvjeta).
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na
kartografskim prikazima br. 2A, 2B, 2C, 2D i 2E: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih
sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim
propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se
određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske,
komunalne i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine prometnica,
a radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan položaj u
okviru površine prometnice odredit će se pri izradi projektne dokumentacije
cjelovitog rješenja pojedinog sustava.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke
komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru
površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo
polaganje osigura koridor širine utvrđene posebnim propisima.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak
22.
(1) Na području obuhvata Plana određene su
površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na
kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - promet.
(2) Osim Planom definiranih javnih prometnih
površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih kao i
zadržavanje postojećih javnih prometnih i pratećih površina i građevina u
zonama drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u prostoru.
(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan
pristup građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti
izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Ceste/ulice
Članak
23.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području
obuhvata Plana, utvrđuje trase dionica glavne mjesne, sabirne i kolnopješačkih
ulica.
(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna
površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju ili postoje građevine i na
koju te građevine imaju izravan pristup.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije
postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti
područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili
usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okviru površine
prometnice prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za izgradnju
dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji
pojedine prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica:
-maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom,
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3 m,
-raskrižja u nivou,
-s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
-pješački hodnik, obostrani, minimalne širine
1,5 m,
-širina planiranog poprečnog profila iznosi 9
m.
b) Sabirna ulica (SU):
-maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom,
-broj prometnih traka i širina kolnika 1x3,5
m, jednosmjerni promet
-raskrižja u nivou,
-s prometnice se dozvoljava pristup građevnim
česticama,
-pješački hodnik, jednostrani, minimalne
širine 1,5 m,
-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,
-najmanja širina planiranog poprečnog profila
iznosi 5 m.
c) Kolnopješačka ulica:
-maksimalni nagib nivelete 12%,
-broj prometnih traka i širina kolnika 1x4 m,
-raskrižja u nivou,
-s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,
-širina planiranog poprečnog profila iznosi 4
m.
(6) Iznimno samo u težim terenskim uvjetima
maksimalni nagib nivelete može biti do 17%.
Članak
24.
(1) Svaka građevna čestica mora imati
neposredni pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog
stavka ovog članka smatra se i pristup na javnu prometnu površinu preko
pristupnog puta najveće dužine 50 m te najmanje širine kolnika 3 m za građevine
namijenjene stanovanju, odnosno 5,5 m za sve ostale građevine izuzev građevina
utvrđenih u točki 2. ovih Odredbi.
5.1.2. Javna parkirališta
Članak
25.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nisu
planirane zasebne parkirališne površine, ali ih je dozvoljeno graditi u zonama
mješovite, pretežito stambene (M1) namjene. Na pojedinom javnom parkiralištu
potrebno je ostvariti najmanje 5 parkirnih mjesta.
(2) Javno parkiralište mora biti priključeno
na mrežu javne rasvjete i oborinske odvodnje. Parkirno mjesto na javnom
parkiralištu mora biti minimalnih dimenzija 2,5*5 m.
(3) Na javnom parkiralištu treba od ukupnog
broja parkirnih mjesta osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile
invalida, minimalnih dimenzija 3,75*5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na
javnim parkiralištima s manje od 20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile
invalida na javnom parkiralištu trebaju biti smještena uz pješačke površine i u
blizini ulaza u građevinu te trebaju biti posebno označena.
(4) Parkirališne površine treba hortikulturno
urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo
na 3 parkirna mjesta.
5.1.3. Pješačke površine
Članak
26.
(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila
prometnica na Planom obuhvaćenom području utvrđena je trasa obalne šetnice.
(2) Osim trasa pješačkih komunikacija iz
prethodnog stavka ovog članka dozvoljeno je unutar zona javnih zelenih i
zaštitnih zelenih površina te zona mješovite, pretežito stambene namjene (M1)
uređenje pješačkih staza i stubišta uz obavezno uvažavanje tradicionalnog
načina izvedbe. Za opločavanje putova potrebno je koristiti prirodne
materijale.
(3) Pješački putovi izvode se vodoravno, a ako
to radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih nagiba
izvode se pješačke stube. Najmanja širina pješačkih putova iznosi 3 m, a
iznimno na kraćim potezima može iznositi 1,6 m.
(4) Uz pješačke putove moguće je urediti
manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene
klupe, nadstrešnice i sl.
(5) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi,
znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.)
postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s
invaliditetom i poteškoćama u kretanju.
Članak
27.
(1) Planom se određuje prostor obalne šetnice
cijelim potezom obale na području obuhvata Plana.
(2) Uređenje obalne šetnice provodi se
temeljem uvjeta utvrđenih u prethodnom članku ovih Odredbi i posebnih uvjeta
službe zaštite prirode.
5.1.4. Pomorski promet
Članak
28.
(1) Za odvijanje pomorskog prometa Planom je
definirano privezište (PR6) prikazano na kartografskom prikazu br. 2A:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet.
(1) U sklopu privezišta dozvoljen je privez i
odvez plovila lokalnog stanovništva, ukrcaj i iskrcaj ljudi i tereta.
(2) Planom se utvrđuje najveći broj vezova za
privezište te iznosi 10.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
29.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije (DTK) radi
optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom
obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska
kanalizacija treba biti realizirana cijevima O 110, 75, 50 mm i tipskim
montažnim zdencima.
(4) Planom se osigurava dovoljan broj
telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj
spojnih veza.
(5) Sve elektroničke komunikacijske mreže
(mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se
trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak
30.
(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke
komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata
(tip A) koji ne prelazi visinu građevine na koju se postavlja.
(2) Prilikom izgradnje osnovnih postaja za
potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka
ovog članka potrebno je poštivati uvjete iz posebnih propisa za takvu vrstu
građevina. Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne
elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o
urbanističko-arhitektonskim
osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova
nije dozvoljeno.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE
INFASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska
mreža
Članak
31.
Planom je u energetskom sustavu predviđena
gradnja građevina i uređaja za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža
prikazana je na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća
elektro- opskrbu i javnu rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak
32.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja
elektroopskrbe unutar Planom obuhvaćenog područja nalazi se postojeća 20 kV
trafostanica na lokaciji označenoj na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika. Ime i lokacija
trafostanice prikazane u grafičkom dijelu Plana je načelna.
(2) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama
pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz Planom utvrđene
lokacije trafostanice, lokaciju za trafostanicu potrebno je osigurati u
njegovoj zoni obuhvata.
(3) Uvjeti za gradnju trafostanice:
-za trafostanicu koja se gradi kao
samostojeća tipska građevina treba osigurati građevnu česticu najmanje veličine
5 x 6 m s neposrednim pristupom na prometnu površinu radi pristupa i
servisiranja trafostanice,
-za trafostanicu koja se gradi kao
samostojeći uređaj s posluživanjem izvana treba osigurati građevnu česticu u
njezinoj veličini s neposrednim pristupom na prometnu površinu radi pristupa i
servisiranja trafostanice,
-do trafostanice koja se gradi na građevnoj
čestici druge namjene potrebno je osigurati neposredan pristup na prometnu
površinu radi pristupa i servisiranja trafostanice,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 5 m, a uz suglasnost Grada Raba i nadležnih
ustanova za upravljanje pojedinom kategorijom prometnice najmanja udaljenost
građevine od regulacijskog pravca može iznositi i manje od 5 m,
-udaljenost građevine od regulacijskog pravca
javnih cesta (prema posebnom propisu o cestama) ne može biti manja od 6 m, osim
ako to nije određeno posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za
upravljanje javnom cestom,
-najmanja udaljenost građevine od ostalih
međa iznosi 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,
-kod arhitektonskog oblikovanja građevine
mora se poštivati tradicijski način gradnje,
-razina buke na udaljenosti 3,5 m od
trafostanice ne smije biti veća od 35 db.
(4) Trase priključnih dalekovoda 20 kV
određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije
trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV
vode se ispod javnih površina.
(5) Niskonaponska mreža će se izvoditi
podzemnim kabelima, a gdje to nije moguće iznimno se uz suglasnost Grada Raba
dozvoljava nadzemno izvođenje sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na
betonskim stupovima.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak
33.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu
nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar
obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do
kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov
razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti
sa svim potrebnim proračunima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
34.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća
izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda) i sustava odvodnje
otpadnih voda.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju
pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine,
investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno posebnim propisima.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak
35.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja
na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu br. 2D:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba.
(2) Opskrba vodom područja unutar obuhvata
Plana ostvarit će se preko postojeće vodospreme Banjol koja se nalazi izvan
obuhvata Plana. Od vodospreme je izveden opskrbni cjevovod do naselja, a time i
do krajnjih korisnika.
Članak
36.
(1) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u
skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim
parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od
150 m. Hidranti će se postaviti na vanjski rub pješačkog hodnika ili u zeleni
pojas i sl.
(2) Cjevovode, građevine i uređaje
vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Vodoopskrbni cjevovodi trebaju biti
promjera cijevi najmanje DN100. Najmanji vertikalni razmak od ostalih
instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda
debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1
m.
(3) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama
izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(4) Vodomjerna okna treba izvesti prema
uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za
vodoopskrbni vod prema građevinama.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak
37.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su
na kartografskom prikazu br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav
odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati
sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Članak
38.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s
cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže
te spojem na kanalizacijski sustav Rab koji se sastoji od sekundarne i glavne
kanalizacijske mreže tlačno-gravitacijskih kolektora i crpnih stanica kojima će
se otpadna voda transportirati prema planiranom uređaju za pročišćavanje, a
koji je predviđen izvan obuhvata Plana na lokaciji Draga Vašibaka (uređaj za
predtretman i podmorski ispust u more pročišćene vode).
(2) Unutar obuhvata Plana utvrđena je crpna
stanica (CS 26). Tlačno-gravitacijski kolektor od crpne stanice lociran je na
sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata Plana.
(3) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje
iz stavka (1) ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po
sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za
predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s
važećim propisima.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih
voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu namijenjenu
stanovanju kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
Članak
39.
(1) Oborinske vode s cesta, većih
parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima
upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku -
separatoru. Za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta dozvoljava
se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom
odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog
sustava, dozvoljava se disperzija oborinskih voda u okolni teren nakon
odgovarajućeg pročišćavanja.
(2) Na prostoru parkirališnih i
manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja.
(3) Sve čiste oborinske vode treba odvesti
kanalizacijom za oborinske vode promjera cijevi najmanje
DN300 prema najbližem bujičnom vodotoku i
nastavno prema moru ili u upojni bunar.
(4) Oborinske vode s građevnih čestica i
građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u
okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav
oborinske odvodnje.
Članak
40.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava
odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti
od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi
može biti najmanje DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih
instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na
način da je odvodnja na nižoj koti.
(2) Revizijska okna treba izvesti kao
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina).
Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti
kao vodonepropustan.
(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je
osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih
okana.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i
dopuštene koncentracije, a prema važećim propisima.
5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina
Članak
41.
(1) Plan određuje mogućnost postavljanja
jednostavnih građevina, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni
panoi i dr., uz sadržaje i na površinama javne namjene (stajališta javnog
prijevoza putnika, predškolska građevina, građevine kulture, sporta i
rekreacije i sl.).
(2) Nadstrešnice te informativne i
promidžbene panoe na javnim površinama treba oblikovno unificirati kao
prepoznatljiv oblik urbane opreme.
(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i
instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene
površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2 m, pri
čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne
smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.
(4) Predmetne građevine i instalacije
smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene.
(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne
građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba
utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom
korištenju javnih površina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH I
KUPALIŠNO- REKREACIJSKIH POVRŠINA
6.1. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
42.
Planom je utvrđeno uređenje i održavanje
zelenih površina u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje
i namjena površina i to igrališta u zoni Z2 u kojima se uređuju dječja
igrališta za uzrast djece od 3 do 7 te 7 do 15 godina. Dječja igrališta moguće
je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1). Na čestici
dječjeg igrališta mogu se uređivati pješačke površine i parkovno zelenilo u
skladu s prirodnim karakteristikama prostora. Prilikom uređenja igrališta u što
većoj mjeri treba zadržati postojeću vegetaciju te je ugraditi u krajobrazno
uređenje, a za ozelenjavanje koristiti autohtone biljne vrste. U sklopu
igrališta moguće je postavljanje dječjih sprava za igru, urbane opreme i javne
rasvjete.
6.2. UVJETI UREĐENJA KUPALIŠNO-REKREACIJSKIH
POVRŠINA
Članak
43.
(1) Planom su utvrđene kupališno-rekreacijske
površine - prirodna plaža na priobalnom području označena s R3 koja obuhvaća
kopneni i morski dio, a prikazana je na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje
i namjena površina.
(2) Prirodna plaža (R3) je nadzirana i
pristupačna s kopnene i morske strane, infrastrukturno je neopremljena.
Zatečeno prirodno obilježje se čuva. Na površini prirodne plaže zabranjene su
intervencije uređenja površina kao i gradnja građevina.
(3) Na području kupališno-rekreacijske površine
- prirodne plaže (R3) dopušta se zadržavanje postojećih građevina te njihova
rekonstrukcija unutar postojećih gabarita.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih
i prirodnih vrijednosti
Članak
44.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nema
zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti.
(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je
dio područja Nacionalne ekološke mreže i to važnog područja za ptice pod šifrom
HR1000033 Kvarnerski otoci te važnog područja za divlje svojte i stanišne
tipove pod šifrom HR2001023 Otok Rab kojoj je cilj očuvanja eumediteranskih
travnjaka Thero-Brachypodietalia.
(3) Za planirani zahvat u području ekološke
mreže koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve
očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže treba provesti postupak ocjene
prihvatljivost zahvata na ekološku mrežu.
7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne
raznolikosti
Članak
45.
U cilju zaštite prirodnog krajobraza i
biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:
-čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te
sadnja novog,
-formiranje površina parkovnog i zaštitnog
zelenila kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz,
prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,
-Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene
površine u okviru građevne čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,
-uvjetovanje formiranja zelenih pojaseva
unutar građevnih čestica uz prometne (kolne i pješačke) pravce,
-ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio
aktivnosti zaštite prirodnog krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne
čestice, visine građevina i dr.,
7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
46.
Na Planom obuhvaćenom području nema
pojedinačnih kulturnih dobara.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
47.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području se prikuplja
komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom
izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u
kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.
(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora
odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga
zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se
spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog
poduzeća.
(5) Odvojeno prikupljanje (primarna
reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih
posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim
površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada
(papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad,
istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i
uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.
Članak
48.
(1) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom
koji obuhvaćaju:
-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada
na mjestu nastajanja,
-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu
nastanka,
-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
- sprječavanje nenadziranog postupanja s
otpadom,
-prikupljanje i iznošenje otpada te
privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište,
-saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju
osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada
(ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje
otpada iz prethodnog stavka ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a
korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno
uskladištenog otpada.
(4) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
49.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Planom se određuju kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od prekomjerne
buke i mjere posebne zaštite.
(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita
od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja,
odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i
rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih
posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.
(5) Prigodom planiranja, projektiranja i
odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane
mjere zaštite okoliša
(zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih
i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije
koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju
život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim
propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak
50.
(1) Područje Plana je, s obzirom na
fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno sljedećim geotehničkim kategorijama:
a) III. geotehnička kategorija - zona fliša,
koju karakterizira:
-stabilan teren u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja,
-izrazito mala upojnost terena,
vodonepropusna fliška stijenska masa, znatna mogućnost erozije,
-teren u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš,
-relativno povoljan kompleks paleogeonskog
fliša za temeljenje građevina.
b) IV.b geotehnička kategorija - naplavine na
flišu, koju karakterizira:
-pjeskovito-muljevite naplavine mjestimične
debljine preko 10 m;
-teren je izrazito deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
-teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
-upojnost terena je slaba, vodonepropusnost
terena mala, razina podzemne vode je visoka, a dijelovi terena su močvarni;
-teren je u cijelosti manje pogodan do
nepogodan za građenje.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se
dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih
struktura.
(3) Na Planom obuhvaćenom području nema
klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.
(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je
provesti prije gradnje građevina javne i društvene, ugostiteljsko-turističke i
slične namjene koje će koristiti veći broj različitih korisnika.
(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati
vegetacijski vrijedna područja u zonama stanovanja koje mogu uključivati i
ugostiteljsko-turističke, poslovne i javne i društvene sadržaje.
(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena
treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s
uvjetima ovog Plana.
(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen
unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se
iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak
51.
(1) S obzirom na postojeću namjenu površina
te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona
štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi
da njegova kakvoća zadovoljava korištenje najviše kategorije prema zakonskim
propisima pa kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se
provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere, temeljene na
zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće
zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom
provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija
definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
-stacionarni izvori onečišćenja zraka
(tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni
i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti
emisije prema zakonom definiranim uvjetima,
-održavanje javnih površina naselja redovitim
čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg
zelenila.
9.3. ZAŠTITA VODA
Članak
52.
(1) Područje obuhvata ovog Plana nalazi se
izvan obuhvata zone zaštite izvorišta vode za piće.
(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni
odvodni sustav te odvoditi prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Draga
Vašibaka smještenom izvan obuhvata Plana, na način propisan od nadležne službe.
(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se
izvesti kao nepropusni, a sve građevne čestice/građevine trebaju biti
priključene na javnu mrežu odvodnje.
(4) Otpadne vode, koje ne odgovaraju
propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav
moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni
sustav i recipijente u koje se upuštaju.
(5) Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja
disperzno ispustiti u podzemlje.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim
propisima.
9.4. ZAŠTITA MORA
Članak
53.
Planom obuhvaćeno područje nalazi se uz
morsku obalu i može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za
sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:
-izgradnju javnog sustava za odvodnju
otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i
tehnoloških otpadnih voda u more,
-izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s
odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
-unapređivanje službe za zaštitu i čišćenje
mora i plaža,
-monitoring kakvoće mora na morskim plažama
radi preventivne i eventualne zaštite.
9.5. ZAŠTITA OD BUKE
Članak
54.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno
ugroženo povećanom razinom buke. Područje više ugroženosti bukom može se
predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa u
tom koridoru odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za sma
njenje razine buke do razine
određene važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se
maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:
*tablica
se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak
68.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko- goranske županije«.
Klasa: 023-06/14-01/06
Ur. broj: 2169-01-02-01/03-14-4
Rab, 24. rujna 2014.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko Peran, mag. ing., agr., v.r.
