1.2. Uređenje građevne čestice:
- Prostor na građevnoj čestici uređivat će
se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući
funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih
biljnih vrsta.
- Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa
dvije strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava
se površina od 15,0 m2 po
stanu ili jednoj samostalnoj uporabnoj cjelini.
- Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja
izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja
podzida viših od 150 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade
visine po 150 cm, uz obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida
izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom. Iznimno, ako nema opasnosti od
narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način
izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm ili 2 kaskade visine po 180.
- Dio građevne čestice između regulacijskog i
građevnog pravca u pravilu se hortikulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak.
- Neizgrađeni dio građevne čestice naselja
treba biti najmanje 50% uređen visokim i niskim zelenilom. Postojeće i
planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj
dozvoli. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne
čestice.
- Ulične ograde u pravilu se izvode uz
primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine
najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena), pri čemu podnožje ograde može
biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.),
najveće visine do 0,90 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti
prozračan, izveden metala ili drugog materijala sličnih karakteristika (ne
smiju biti žičane niti drvene) ili izveden kao zeleni nasad (živica). Upotreba
montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između
građevinskih parcela ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg
terena).
Iznimno, unutar površina označenih planskim
oznakama M1, M1-1, M1-2
i M2-3 (određeno na
kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«), visina ograda može biti
i viša ali ne više od 2 metra (osim ako nije određeno posebnim propisom) i
potpuno puna, u skladu s već formiranim odnosno zatečenim ogradama, odnosno u
skladu s mišljenjem i/ili posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.
- Na građevnim česticama građevina stambene
namjene unutar površina označenih planskom oznakom M3 (određeno na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i
način gradnje«) potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog
otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne
površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.
1.3. Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
- Građevina mora imati pristup na izgrađenu javnu
prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za
dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje
građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su
izvedeni barem zemljani radovi.
- Iznimno, širina javnog pristupa može biti i
manja, ali ne manja od:
- 5,0 m unutar površina označenih planskom
oznakom M3,
- 3,0 m unutar površina označenih planskom
oznakom M2, M2-2, M2-3
i M2-3A.
Pristup ne može biti duži od 50 metara,
odnosno 100 metara s okretištem na kraju;
- 1,5 m (postojeći pješački prolaz ili
stubište) unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1,
M1-2 i M2-1 (određeno na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i
način gradnje«);
- Građevine se mogu graditi unutar površina
označenih planskom oznakom M3
samo ukoliko imaju mogućnost priključka na izgrađeni sustav odvodnje odnosno
čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja
komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem
zemljani radovi u skladu s ovim Planom.
Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje
određenog ovim Planom, unutar površina označenih planskim oznakama M2, M2-1
i M2-2 do izgradnje sustava
odvodnje određenog ovim Planom, moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu
sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za sve građevine
stambene namjene - obiteljske kuće i stambene građevine (do 3 stana odnosno
samostalne uporabne cjeline) veličine do max. 10 ES. Za stambene građevine s
više od 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline, kapaciteta većeg od 10 ES,
obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i
sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta
građevina na sustav odvodnje.
- Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje
te na građevine elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu unutar
građevinskih područja naselja utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih
i javnih poduzeća.
1.4. Broj parkirališnih mjesta
- Na građevnim česticama se mora osigurati
min. 1 parkirališno mjesto po stanu, stambenoj odnosno samostalnoj uporabnoj
cjelini, a broj mjesta u skladu s namjenama poslovnih prostora sukladno članku
83. ovih Odredbi. Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila mora se
predvidjeti na odnosnoj građevnoj čestici, kao parkirališno mjesto ili u garaži
(koja može biti u sklopu građevine ili kao pomoćna građevina). Odredba se
primjenjuje u postupku ishođenja lokacijske dozvole za novu gradnju ili
prenamjenu stambenog dijela građevine u poslovni.
Iznimno, unutar površina označenih planskom
oznakom M2 i M2-2, u slučajevima prenamjene stambenog dijela u
poslovni, investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom
zemljišta u neposrednoj blizini (cca 200 m) uz javnu prometnu površinu.
- Navedene odredbe iz prethodne alineje ove
točke ne odnosi se na novu gradnju i rekonstrukciju (i prenamjene stambenog
dijela u poslovni) unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1,
M1-2, M2-1, M2-3
i M2-3A.
1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina
- Arhitektonsko oblikovanje građevina i to
novih građevina kao i kod zamjenskih građevina te rekonstrukcije postojećih,
oblikovanje fasada i krovišta, kao i upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade,
kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, i dr.).
- Unutar površina označenih planskim oznakama
M1, M1-1, M1-2,
M2-3 i M2-3A s vrijednom autohtonom arhitektu
rom preporučuje se korištenje
građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.
- Odnos dužine pročelja prema visini pročelja
mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.
- Otvori na građevinama moraju poštivati
pravila proporcije karakteristične za arhitekturu primorskog podneblja.
- Krovišta građevina moraju biti kosa,
minimum dvostrešna, s nagibom krovnih ploha između 18Ê i 23o. Pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica crvene boje. Na kosom terenu sljeme
krova mora, u pravilu (ovisno o lokalnim uvjetima), biti paralelno sa
slojnicama zemljišta.
- Na površinama označenim planskom oznakom M
moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih krovnih terasa, a prilikom
osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih prozora i
krovnih kućica (najviše do 30% krovne plohe). Također je dozvoljeno
korištenje-postavljanje »sunčanih« kolektora (njihova postava mora biti u
okviru krovne plohe građevine) pri čemu mogu pokriti samo do 50% njezine
površine. Na površinama označenim planskim oznakama M1, M1-1
i M1-2 navedeni radovi se
izvode temeljem posebnih uvjeta odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog
odjela.
- Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna
terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
- Izgradnja ravnih krovova dopuštena je samo
na pomoćnim, manjim građevinama gospodarske (obrtničke) namjene te ukoliko se
krovna terasa koristi kao parkiralište ili prohodna površina.
- Na području cijelog naselja Novi Vinodolski
zabranjuje se upotreba salonita za pokrivanje krovišta građevina.
- Kamene fasade postojećih građevina moguće
je obnavljati samo upotrebom kamena kao građevinskog materijala, bez mogućnosti
žbukanja istih.
Iznimno, od stavka (1) ovog članaka, za
rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene i izgradnju zamjenskih
(novih) građevina na mjestu postojećih ruševina i ostataka ruševina kao i
prenamjenu građevina druge namjene (postojećih ruševina i ostataka ruševina) u
građevine stambene namjene unutar površine označene planskom oznakom M1, M1-1,
i M1-2, primjenjuju se odredbe
iz poglavlja 4.2.1. » Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina i izgradnju
zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih ostataka građevina i ruševina
unutar površine označne planskom oznakom (M1, M1-1
i M1-2)«.
Članak
4.
Mijenja se podnaslov oznake 4.2. i sada
glasi:
4.2. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih
građevina stambene namjene i izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu
postojećih ostataka građevina i ruševina unutar površina označenih planskim
oznakama M2, M2-1, M2-2,
M2-3 i M2-3A
Članak
5.
Mijenja se podnaslov oznake 4.2.1. i sada
glasi:
4.2.1. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih
građevina, i izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih
ostataka građevina i ruševina unutar površine označene planskom oznakom (M1, M1-1
i M1-2)
Članak
6.
Mijenja se članak 68 i sada glasi:
Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih
građevina, i izgradnja zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih
ostataka građevina i ruševina unutar površine označene planskom oznakom M1, M1-1
i M1-2. Stanje građevina i
ruševina kao i bivših građevina utvrđuje se izvatkom iz katastra zemljišta,
zemljišno - knjižnim izvadkom i po potrebi arhivskom građom te temeljem
stručnog mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.
Unutar površine označene planskom oznakom M1, M1-1
i M1-2 (određeno na
kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«) rekonstrukcija
postojećih građevina, i izgradnja zamjenskih (novih) građevina na mjestu
postojećih ostataka građevina i ruševina izvodi se temeljem posebnih uvjeta
odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.
(3) Posebni uvjeti odnosno mišljenja
(granične vrijednosti) nadležnog Konzervatorskog odjela za rekonstrukciju
građevina i izgradnju zamjenskih (novih) građevina na mjestu postojećih
ostataka građevina i ruševina unutar povijesne jezgre ne mogu biti veće od
slijedećih općih uvjeta za rekonstrukciju određenih ovim Planom:
1. Oblik i veličina građevinske čestice
određeni su veličinom i oblikom katastarske čestice na kojoj je građevina
izgrađena (ili je bila izgrađena) ili površinom koja služi za redovnu uporabu
građevine.
2. Građevinska linija definirana je stranom
objekta orijentiranom prema javnoj površini. Građevinska linija može biti i
identična regulacijskoj liniji (prema lokalnim uvjetima).
3. Površina unutar koje se može razvijati
tlocrt objekta određuje se temeljem posebnih uvjeta odnosno mišljenja nadležnog
Konzervatorskog odjela.
4. Maksimalna i minimalna izgrađenost parcele
kreće se od 30 do 100 %. U pravilu se zadržava postojeća tlocrtna izgrađenost,
a povećanje izgrađenosti parcele, koja može biti i do 100 % utvrđuje se
temeljem posebnih uvjeta odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.
5. Priključak na javni sustav odvodnje.
Mjesto i način priključivanja građevne čestice na komunalne građevine vršiti će
se prema suglasnostima nadležnih komunalnih poduzeća. Mora se osigurati pristup
barem pješačkim prolazom ili stubištem širine od najmanje 1,5 m.
6. Namjena građevina: osnovna namjena
građevina je stambena (manje od 50% može imati poslovnog prostora), a može biti
i društvena, poslovna, odnosno ugostiteljsko- turistička. Poželjna je
prenamjena prizemnih etaža stambenih građevina u poslovni prostor, osobito duž
osnovnih pješačkih i kolnih pravaca. U poslovnim prostorima mogu se planirati
ugostiteljske djelatnosti, trgovina, servisi ili mala privreda pod uvjetom da
se radi o čistoj djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.
7. Maksimalna visina objekata iznosi najviše
pet etaža (jedna podzemna etaža i četiri nadzemne etaže uz uvjet da je četvrta
nadzemna etaža potkrovlje bez nadozida), najveće dopuštene visine građevine
9,50 m.
8. Vrste krova, nagib i vrste pokrova:
Krovišta moraju biti dvostrešna, nagiba 18 -23 stupnja s pokrovom od kupe
kanalice. Zabati i strehe moraju biti glatko ožbukani bez vidljivih drvenih
dijelova krovišta, a odvodnja oborinskih voda s krovnih ploha u skladu s
rješenjem autohtone arhitekture. Nije dozvoljena izgradnja krovnih terasa ni u
dijelu krovišta.
9. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje: U
arhitektonsko oblikovnom smislu svi objekti obavezno moraju zadržati značajke
autohtone primorske arhitekture kako u mjerilu cjeline tako i detalja. Fasade
moraju biti glatko ožbukane i oličene svijetlim pastelnim bojama u tonu kamena
i zemlje, a prema uputstvu nadležnog Konzervatorskog odjela. Balkoni i terase
se ne smiju izraditi na uličnoj fasadi objekta. Dozvoljene su rekonstrukcije postojećih
balatura. Otvori na fasadama moraju biti uspravno pravokutni s odnosom visina :
širina 1,2 : 1 u mjerilu tradicionalne primorske arhitekture. Ukoliko su
vanjski otvori uokvireni
kamenim ertama, obavezno ih
treba sačuvati. Objekti moraju imati zidani i glatko ožbukani dimnjak oblikovan
u skladu s autohtonom arhitekturom. Za objekte javnih sadržaja ili dijelove
objekta s javnim sadržajima također je obvezno poštivanje oblikovnih elemenata
tradicionalne arhitekture, kako pri obradi fasade, tako i interijera.
10. Za smještaj vozila za potrebe objekata
unutar povijesne jezgre osigurava se parkirni prostor na javnim parkiralištima
i unutar planirane višeetažne garaže u kontaktnoj zoni (na obodu stare jezgre).
11. Uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih
objekata:
- Građevinske čestice objekata koji tvore
gradsku strukturu kao dio niza ili bloka, a građevinska linija im se ne
podudara s regulacijskom linijom, te imaju prema ulici »dvor« ili parcele na
kojima se javlja »dvor« kao cenzura između dva objekta u sklopu niza ili pak na
završetku niza, moraju imati tradicionalni ogradni zid visine 2,0 do 2,50 m,
zidani i glatko ožbukani ili izveden u autohtonom kamenu bez naglašenih fuga.
- Građevinske parcele na padini brijega
moraju imati na isti način obrađene, ali niže (0,80 do 1;20 metara) ogradne
zidove bez metalnih ili drugačijih nastavaka. Vrata na ulazu u parcelu
(dvorište) moraju biti puna (drvena ili metalna, adekvatno obojena) ili
željezna ako se radi o nižim ogradnim zidovima.
- Postojeći pomoćni objekti moraju se
rekonstruirati po istim oblikovnim principima kao i glavni objekti, a ako im se
građevinska linija podudara s regulacijskom linijom ne smiju imati terase na
ravnim krovovima.
Članak
7.
Mijenja se stavak (5) u članku 105 i sada
glasi:
Planom se predviđa gradnja novih 20 kV
transformatorskih stanica. Transformatorske stanice se planiraju kao tipski
objekti ili građevine izvedene na licu mjesta u koje se ugrađuju transformatori
ili kao ugradbene u građevini. Ako se trafostanica gradi kao samostojeća građevina,
najmanja udaljenost trafostanice od granice susjedne parcele iznosi 1,0 m, a
prema javnoj površini 2,0 m., a samo iznimno i manje prema lokalnim uvjetima
oblikovanja primjerenog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu je potrebno
osigurati direktni ili posredan pristup do javne površine.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
8.
II. Izmjene Urbanističkog plana uređenja
naselja Novi Vinodolski izrađene su u četiri (4) elaborata izvornika ovjerenih
pečatom Gradskog vijeća Grada Novog Vinodolskog i potpisanih od predsjednika
Gradsko vijeća Novog Vinodolskog.
Izvornici II. Izmjena Urbanističkog plana
uređenja naselja Novi Vinodolski čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela za
urbanizam i razvoj Grada Novog Vinodolskog, u dokumentaciji prostora Javne ustanove
»Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije« ,Uredu za prostorno
uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica, te u Ministarstvu
graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje.
Članak
9.
Stupanjem na snagu ove Odluke, stavljaju se
van snage svi kartografski prikazi Urbanističkog plana uređenja naselja Novi
Vinodolski (»Službene novine PGŽ« broj 23/10, 36/10 i 19/13).
Članak
10.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-02/14-20/2
Ur. broj: 2107/02-01-14-3
Novi Vinodolski, 16. lipnja 2014.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI
Predsjednik
Gradskog vijeća
Neven
Pavelić, v. r.
