35.
Na temelju članka 188. Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11,
90/11, 50/12, 55/12 i 80/ 13), članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 27/09, 13/13 i 31/13 - pročišćeni tekst),
mišljenja JU Zavoda za prostorno uređenje PGŽ (Klasa: 350-m 02/14-11/12, Ur.
broj: 69-03/5-14-4 od 28.04.2014. godine) i suglasnosti Župana
Primorsko-goranske županije (KLASA: 350-03/14-01/24, URBROJ: 2170/1-
03-01/1-14-2 od 9. svibnja 2014. godine), Gradsko vijeće Grada Raba, na
sjednici održanoj 30. svibnja 2014. godine, donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA 5 - BARBAT
(NA 21, NA 22, NA 23 NA 25)
I.TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 5 -
Barbat (NA 21, NA 22, NA 23
NA 25) za područje utvrđeno
Prostornim planom uređenja Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske
županije br. 15/04, 40/05
-ispravak, 18/07, 47/11). Granica obuhvata
Plana prikazana je na kartografskim prikazima 3.B Uvjeti korištenja i zaštite
prostora - područja primjene planskih mjera zaštite u mjerilu 1:25.000 i 4.1.
Građevinska područja naselje Barbat u mjerilu 1:5.000 te obuhvaća građevinska područja
naselja: NA 21, NA 22, NA 23
i NA 25.
Članak
2.
Urbanistički plan uređenja 5 - Barbat (NA 21, NA 22,
NA 23 NA 25) sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime
uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom,
uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i
zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim
prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područja
naselja NA 21, NA 22, NA 23
i NA 25.
Članak
3.
(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja 5 -
Barbat (NA 21, NA 22, NA 23
NA 25), izradio je Geoprojekt
d.d. iz Opatije u koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim odjelom za pravne
poslove, upravljanje imovinom i prostorno uređenje Grada Raba, a sastoji se od:
a) Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje)
I. TEMELJNE ODREDBE
II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim građevinama i površinama
6.Uvjeti uređenja zelenih i
kupališno-rekreacijskih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10.Mjere provedbe plana
III. ZAVRŠNE ODREDBE
b) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske
prikaze u mjerilu 1:5000:
1.Korištenje i namjena površina
2.Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2A.Promet
2B.Pošta i elektronička komunikacijska
infrastruktura
2C.Elektroenergetika
2D.Vodoopskrba
2E.Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3A.Područja posebnih uvjeta korištenja i
posebnih ograničenja u korištenju
3B.Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite
4.Način i uvjeti gradnje
c) Obveznih priloga koji sadrže:
-obrazloženje Plana
-stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
-popis sektorskih dokumenata i propisa koji
su poštivani u izradi Plana
-zahtjeve i mišljenja tijela i osoba
određenih posebnim propisima
-izvješća o prethodnoj i javnim raspravama
-evidenciju postupka izrade i donošenja Plana
-sažetak za javnost.
(2) Elaborat iz prethodnog stavka, točaka a),
b) i c) ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba, sastavni je dio ove Odluke.
II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
(1) U Urbanističkom planu uređenja 5 - Barbat
(NA 21, NA 22, NA 23
NA 25) (u daljnjem tekstu:
Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje,
razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno označeni rubnom linijom,
bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena
površina.
(2) Površine za razvoj i uređenje unutar
obuhvata Plana razgraničene su kao:
-površine javne namjene u građevinskom
području naselja:
-javna i društvena namjena (D1, D5, D7, D8),
-sportsko-rekreacijska namjena (R1, R2),
-javne zelene površine (Z1, Z2),
-površine komunalne namjene,
-površine infrastrukturnih sustava,
-vodotok,
-površine drugih namjena u građevinskom
području naselja:
-mješovita namjena (M1, M2),
-gospodarska namjena
-poslovna (K2, K3, K),
-ugostiteljsko-turistička (T1),
-luka posebne namjene - brodogradilište (LB),
-zaštitne zelene površine (Z),
-površine izvan građevinskog područja
naselja:
-kupališno-rekreacijska namjena (R3),
-površine infrastrukturnih sustava,
-ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište,
-morske površine.
(3) Površine ostalog poljoprivrednog tla,
šuma i šumskog zemljišta se uređuju temeljem Izmjena i dopuna Prostornog plana
uređenja Grada Raba.
(4) Izvan područja iz prethodnog stavaka ovog
članka uređenje prostora provodi se neposredno temeljem ovog Plana.
1.1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA
1.1.1. Mješovita namjena
Članak
5.
(1) Planom su određene površine mješovite
namjene razgraničene na: pretežito stambenu (M1) i pretežito poslovnu (M2)
namjenu.
(2) Na površinama mješovite, pretežito
stambene namjene (M1) grade se i uređuju:
-stambene građevine,
-stambeno-poslovne građevine,
-javne i društvene građevine,
-javne zelene površine,
-prometne, komunalne i ostale infrastrukturne
građevine i uređaji.
(3) Na površinama mješovite, pretežito
poslovne namjene (M2) grade se i uređuju:
-stambene građevine,
-stambeno-poslovne građevine,
-poslovno-stambene građevine,
-višestambene stambeno-poslovne građevine,
-višestambene poslovno-stambene građevine,
-javne i društvene građevine,
-poslovne građevine,
-ugostiteljsko-turističke građevine,
-javne zelene površine,
-prometne, komunalne i ostale infrastrukturne
građevine i uređaji.
1.1.2. Javna i društvena namjena
Članak
6.
(1) Planom su određene površine javne i
društvene namjene razgraničene na:
-upravnu namjenu (D1),
-školsku namjenu (D5),
-kulturnu namjenu (D7),
-vjersku namjenu (D8).
(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka
grade se:
-građevine uprave na površinama D1,
-građevine školskih ustanova na površinama
D5,
-građevine kulture na površinama D7,
-vjerske građevine na površinama D8,
-parkovi i dječja igrališta,
-prometne, infrastrukturne i komunalne
građevine i uređaji.
1.1.3. Gospodarska namjena
1.1.3.1. Poslovna namjena
Članak
7.
(1) Planom su određene površine gospodarske,
poslovne namjene razgraničene na:
-poslovnu - pretežito trgovačku namjenu(K2),
-komunalno-infrastrukturnu namjenu (K3)
-poslovnu namjenu (K).
(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka
grade se:
-građevine trgovačke djelatnosti, na
površinama poslovno-trgovačke namjene (K2),
-građevine servisnih i komunalnih
djelatnosti, na površinama servisno-komunalne namjene (K3),
-građevine koje služe za potrebe luke posebne
namjene - brodogradilišta,
-prometne, infrastrukturne i komunalne
građevine i uređaji.
1.1.3.2. Ugostiteljsko-turistička namjena
Članak
8.
(1) Planom su određene površine
ugostiteljsko-turističke namjene (T1).
(2) Na površinama ugostiteljsko-turističke
namjene grade se:
-građevine hotela,
-prometne, infrastrukturne i komunalne
građevine i uređaji.
1.1.4. Sportsko-rekreacijska namjena
Članak
9.
(1) Planom su određene površine
sportsko-rekreacijske namjene razgraničene na:
-sport (R1)
-rekreaciju (R2).
(2) Na površinama sporta (R1) grade se i uređuju:
-dvorana za sport i rekreaciju,
-otvorena i natkrivena igrališta za sport i
rekreaciju.
(3) Na površinama rekreacije (R2) uređuju se
manja nenatkrivena igrališta i površine za sport i rekreaciju.
1.1.5. Javne zelene površine
Članak
10.
(1) Planom su određene javne zelene površine
razgraničene na:
-javni park (Z1),
-igralište (Z2).
(2) Javni park (Z1) je javni prostor
hortikulturno uređen, namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju.
Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i
kontaktne namjene.
(3) Igralište (Z2) predstavlja javni prostor
s uređenim površinama za igru djece, pješačkim površinama i parkovnim
zelenilom.
1.1.6. Zaštitne zelene površine
Članak
11.
(1) Planom su određene zaštitne zelene
površine (Z).
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se kroz
očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom,
a u njima se mogu graditi građevine komunalne i ostale infrastrukture.
1.1.7. Površine komunalne namjene
Članak
12.
(1) Planom su određene površine komunalne
namjene: groblje (+).
(2) Na prostoru groblja mogu se graditi sve
vrste građevina za ukop, prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja
te potrebna komunalna infrastruktura.
1.1.8. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
13.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava - kopneni promet razgraničene na javne prometne površine, pješačke
površine i površine za građevine prometne infrastrukture: javno parkiralište
(P).
1.1.9. Vodotoci
Članak
14.
Planom su određene površine koje obuhvaćaju
korito vodotoka Deželjinov potok.
1.2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA IZVAN NASELJA
1.2.1. Kupališno-rekreacijska namjena
Članak
15.
(1) Planom su određene površine
kupališno-rekreacijske namjene: uređene plaže (R3).
(2) Površine uređenih plaža (R3) obuhvaćaju
uređeni dio kopna i mora s pripadajućim dijelom akvatorija, a namijenjena su
kupanju i sportsko-rekreativnim sadržajima.
1.2.2. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
16.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava razgraničene na:
-kopneni promet: javne prometne površine,
-pomorski promet: luke otvorene za javni
promet lokalnog značaja (L) i privezišta (PR),
-luke posebne namjene - brodogradilišta (LB).
1.2.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i
šumsko zemljište
Članak
17.
Planom su utvrđene površine ostalog
poljoprivrednog tla, šume i šumskog zemljišta na kojima je zabranjena gradnja
osim infrastrukturnih građevina.
1.2.4. Morske površine
Članak
18.
Preostali dio površine morskog akvatorija se
unutar granica obuhvata Plana koristi za potrebe pomorskih i
sportsko-rekreacijskih djelatnosti.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
19.
Planom je utvrđena gradnja građevina i
uređenje površina gospodarskih djelatnosti u zonama gospodarske
-poslovne, pretežito trgovačke (K2),
komunalno-servisne (K3) i poslovne (K), gospodarske - ugostiteljsko- turističke
(T1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene.
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE
NAMJENE
Članak
20.
(1) Planom je utvrđena gradnja poslovnih
građevina u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i
namjena površina i to:
-u zonama poslovne, pretežito trgovačke (K2)
namjene građevine trgovačko-opskrbnih i sl. djelatnosti koje obuhvaćaju
sadržaje: trgovački centri, prodavaonice za svakodnevnu potrošnju,
specijalizirane prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni i sl.,
-u zonama komunalno-servisne (K3) namjene
građevine servisnih, skladišnih sl. djelatnosti koje obuhvaćaju sadržaje: suha
marina, servis i održavanje plovila i dr.,
-u zoni poslovne namjene (K) prateće
građevine za potrebe luke posebne namjene - brodogradilišta označenog s LB2
-u zonama mješovite, pretežito poslovne (M2)
namjene građevine uslužnih, trgovačkih, zanatskih i sl. djelatnosti koje
obuhvaćaju sadržaje: poslovni prostori, različiti uslužni sadržaji (financijske
institucije, osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene i osobne usluge i
sl.), trgovačko-opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge
(caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske djelatnosti
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i
sl.), skladišne djelatnosti i sl.; unutar građevine poslovne namjene ili u
pomoćnim građevinama na građevnoj čestici građevine poslovne namjene mogu se
smjestiti prateći sadržaji (rekreacija i sl.) koji mogu obuhvatiti najviše do
49% građevinske bruto površine građevine (u daljnjem tekstu: GBP).
(2) Poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice namijenjene stanovanju moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u
točki 4. ovih Odredbi.
Članak
21.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje poslovnih
građevina u zonama gospodarske - poslovne, pretežito trgovačke namjene označene
s K2:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice poslovne namjene
može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
1000 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2,
-najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 11 m,
pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 5 m,
-najmanja udaljenost poslovne građevine od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu
više građevine,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 30%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5*5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativima kako slijedi:
-trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
-trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 mjesta,
-drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
-restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
-gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i još jedno dodatno mjesto,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 2 m,
-radi pridržavanja padina ili visinskih razlika
terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade
kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to
zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda
ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju
gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine
kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Ostali uvjeti:
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje poslovnih
građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene na zasebnim građevnim
česticama označene s M2:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice poslovne namjene
može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2,
-najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 11 m,
pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najveća tlocrtna površina građevine iznosi
350 m2
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 5 m,
-najmanja udaljenost poslovne građevine od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj
čestici iznosi ukupnu visinu više građevine,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice: kao točka b)
prethodnog stavka ovog članka.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) prethodnog stavka ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) prethodnog stavka ovog članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) prethodnog
stavka ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje poslovnih
građevina u zonama komunalno-servisne (K3) namjene:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice poslovne namjene
može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
1000 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,8,
-najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 10 m,
pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 5 m,
-najmanja udaljenost poslovne građevine od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu
više građevine,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu 1 mjesto na 4 zaposlenika i još 4 dodatna mjesta,
-ostali uvjeti kao u točki b) prethodnog
stavka ovog članka.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) stavka (1) ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) stavka (1) ovog članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) stavka (1)
ovog članka.
(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina i
uređenja površina u zoni poslovne namjene koje služe za potrebe luke posebne
namjene - brodogradilišta označene s LB2:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice može se smjestiti
više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu (sadržaji poslovne
namjene, spremišta i sl. sadržaji),
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,5,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
-najveći broj etaža građevine iznosi dvije
nadzemne i jedna podrumska pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 11 m, pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad
kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 5 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu više
građevine,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-postojeće građevine, koje nisu u skladu s
prethodno navedenim uvjetima gradnje, mogu se rekonstruirati bez povećanja
veličine građevine, uz obavezno osiguranje potrebnog broja parkirališnih ili
garažnih mjesta na građevnoj čestici te mjera sprečavanja nepovoljnog utjecaja
na okoliš.
b) Uređenje građevne čestice:
-građevna čestica se može uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređivati sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici prema normativu 5 mjesta na 1000 m2 GBP-a, a iznimno kada nije moguće ostvariti planom
utvrđen broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici, moguće ih je osigurati
izvan građevne čestice u okviru druge lokacije na udaljenosti od najviše 200 m.
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta na građevnoj čestici ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne
osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih
površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 1,5 m,
-podnožje ulične ograde može biti izvedeno od
čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,5
m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.).
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) stavka (1) ovog članka
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu
mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) stavka (1)
ovog članka.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
Članak
22.
(1) Planom je utvrđena gradnja
ugostiteljsko-turističkih građevina u zonama gradnje prikazanim na
kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
-građevine vrste hotel u zonama gospodarske -
ugostiteljsko turističke namjene (T1) i u zonama mješovite, pretežito poslovne
(M2) namjene na zasebnim građevnim česticama,
-građevine vrste pansion u zonama mješovite,
pretežito poslovne (M2) namjene na zasebnim građevnim česticama.
(2) Građevine ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (hoteli, pansioni) ne mogu se prenamijeniti u građevine druge
namjene.
(3) Građevine ugostiteljsko-turističke
namjene ne mogu se etažirati.
(4) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u
okviru građevne čestice namijenjene stanovanju moguće je smjestiti prema
uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
(5) U okviru ugostiteljsko-turističke
građevine ili u pomoćnim građevinama na građevnoj čestici
ugostiteljsko-turističke građevine mogu se smjestiti prateći sadržaji
(društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni, sportsko- rekreacijski i sl.)
koji mogu obuhvatiti najviše do 49% GBP-a.
Članak
23.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje
ugostiteljsko-turističkih građevina vrste hotel u zonama gospodarske -
ugostiteljsko turističke namjene označene s T1:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice
ugostiteljsko-turističke građevine može se smjestiti više građevina koje
čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,8,
-najveći broj ležaja iznosi 50,
-najveći broj nadzemnih etaža građevine
iznosi 3 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 13 m,
pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 5 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5*5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativu 1 mjesto na 2 ležaja i
još 5 dodatnih mjesta,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 1,5 m,
-podnožje ulične ograde može biti izvedeno od
čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,5
m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.),
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno,
ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda
ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju
gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine
kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Ostali uvjeti:
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje
ugostiteljsko-turističkih građevina vrste hotel u zonama mješovite, pretežito
poslovne namjene označenim s M2 na zasebnim građevnim česticama:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice
ugostiteljsko-turističke građevine može se smjestiti više građevina koje čine
tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,8,
-najveći broj ležaja iznosi 20 odnosno
najveći broj smještajnih jedinica iznosi 10,
-najveći broj nadzemnih etaža građevine
iznosi 3 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 13 m,
pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najveća tlocrtna površina građevine iznosi
350 m2,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 5 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice: kao točka b)
prethodnog stavka ovog članka.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) prethodnog stavka ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) prethodnog stavka ovog članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) prethodnog
stavka ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje
ugostiteljsko-turističkih građevina vrste pansion u zonama mješovite, pretežito
poslovne namjene označenim s M2 na zasebnim građevnim česticama: primjenjuju se
uvjeti gradnje utvrđeni za ugostiteljsko-turističke građevine vrste hotel u
prethodnom stavku ovog članka.
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
24.
Planom je dozvoljena gradnja građevina
društvenih djelatnosti i uređenja površina u zonama prikazanim na kartografskom
prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
-u zoni javne i društvene, upravne namjene
(D1) građevina uprave,
-u zoni javne i društvene, školske namjene
(D5) građevina škole,
-u zoni javne i društvene, kulturne namjene
(D7) građevina muzeja,
-u zoni javne i društvene, vjerske namjene
(D8) građevina crkve,
-u zonama mješovite, pretežito stambene (M1)
i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene na zasebnim građevnim česticama
građevine predškolskih ustanova, građevine kulture, vjerske građevine,
građevine udruga i sl.,
-u zonama mješovite, pretežito stambene (M1),
mješovite, pretežito poslovne (M2), javne i društvene, kulturne (D7), vjerske
(D8) namjene i javnih zelenih površina - javni park (Z1) spomenici, spomen
obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.),
-u zoni sportsko-rekreacijske namjene - sport
(R1) građevine i površine za sport i rekreaciju,
-u zoni sportsko-rekreacijske namjene -
rekreacija (R2) površine za rekreaciju.
Članak
25.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina
društvene namjene - građevine uprave u zoni javne i društvene namjene označene
s D1:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice građevine
društvene namjene može se graditi više građevina u kojima se mogu smjestiti
prateći sadržaji kompatibilni sa sadržajima osnovne namjene (društveno-zabavni,
poslovni, trgovačko-uslužni, ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji
mogu obuhvatiti do 49% GBP-a,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne i 1 podrumska etaže pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 14,5
m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu 1 mjesto na 3 zaposlenika i još 3 dodatna mjesta,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.,
-vanjski prostori građevina predškolskih i
školskih ustanova, te građevina kulture moraju biti opremljeni urbanom opremom
i odgovarajućim spravama na igralištima (ovisno o dobi djece koja koriste
prostore građevina),
-oko građevnih čestica ograda se u pravilu ne
izvodi; u slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,20 m,
pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala
(kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio iznad
punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.).,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 1,5 m,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno,
ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom
slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom
pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
kao i postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Ostali uvjeti:
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina
društvene namjene - školska ustanova u zoni javne i društvene namjene označene
s D5:
a) Uvjeti gradnje: kao točka a) prethodnog
stavka ovog članka, iznimno 2. alineja glasi:
-najmanja površina građevne čestice iznosi
1500 m2.
b) Uređenje građevne čestice: kao točka b)
prethodnog stavka ovog članka, iznimno 3. i 8. alineja glase:
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu 1 mjesto na 3 zaposlenika i još 2 dodatna mjesta,
-oko građevnih čestica ograda se izvodi pri
čemu se njena visina ograničava se s najviše 1,20 m, a podnožje ulične ograde
može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.),
najveće visine do 0,5 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan,
izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno
kao zeleni nasad (živica i sl.). Iznimno prilikom ograđivanja površina
specifične
namjene unutar građevne
čestice (sportsko-rekreacijske površine i sl.) visina ograde može na dijelovima
iznositi maksimalno 3 m.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) prethodnog stavka ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) prethodnog stavka ovog članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) prethodnog
stavka ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina
društvene namjene - građevine kulture u zoni javne i društvene namjene označene
s D7:
a) Uvjeti gradnje: kao točka a) stavka (1)
ovog članka, iznimno 2. alineja glasi:
-najmanja površina građevne čestice iznosi
2000 m2.
b) Uređenje građevne čestice: kao točka b)
stavka (1) ovog članka, iznimno 3. alineja glasi:
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene
prema normativu 1 mjesto na 25 m2
GBP-a, ali ne manje od 5 mjesta,
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) stavka (1) ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) stavka (1) ovog članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) stavka (1)
ovog članka.
(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina
društvene namjene - vjerske građevine u zoni javne i društvene namjene označene
s D8:
a) Uvjeti gradnje: kao točka a) stavka (1)
ovog članka.
b) Uređenje građevne čestice: kao točka b)
stavka (1) ovog članka, iznimno 3. alineja glasi:
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu 1 mjesto na 50 m2 GBP-a, ali ne manje od 5 mjesta.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) stavka (1) ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) stavka (1) ovog članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) stavka (1)
ovog članka.
(5) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina
društvene namjene (građevine uprave, predškolskih ustanova, građevine kulture,
vjerske građevine, građevine udruga i sl.) na zasebnim građevnim česticama u
zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s M1 i mješovite,
pretežito poslovne namjene označene s M2:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice građevine
društvene namjene može se graditi više građevina u kojima se mogu smjestiti
prateći sadržaji kompatibilni sa sadržajima osnovne namjene (društveno-zabavni,
poslovni, trgovačko-uslužni, ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji
mogu obuhvatiti do 49% GBP-a,
-u okviru građevne čestice u zonama M1 i M2
mogu se smjestiti različiti sadržaji društvenih djelatnosti definirani u
prethodnom članku,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne i 1 podrumska etaže pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 14,5
m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativima kako slijedi:
-građevine uprave - 1 mjesto na 3 zaposlenika
i još 3 dodatna mjesta,
-predškolske i školske ustanove - 1 mjesto na
3 zaposlenika i još 2 dodatna mjesta,
-građevine kulture - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 5 mjesta,
-građevine udruga - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a i još 1 dodatno mjesto,
-vjerske građevine - 1 mjesto na 50 m2 GBP-a, ali ne manje od 5 mjesta,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.,
-vanjski prostori građevina predškolskih i
školskih ustanova, te građevina kulture moraju biti opremljeni urbanom opremom
i odgovarajućim spravama na igralištima (ovisno o dobi djece koja koriste
prostore građevina),
-oko građevnih čestica ograda se izvodi samo
uz građevine predškolskih i školskih ustanova, dok se uz ostale građevine u
pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s
najviše 1,20 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog
materijala (kamen, beton, metal, opeka ili
sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio iznad
punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.). Iznimno
prilikom ograđivanja površina specifične namjene unutar građevnih čestica
građevina društvenih djelatnosti (sportsko-rekreacijske površine i sl.) visina
ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 1,5 m,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno,
ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom
slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom
pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) stavka (1) ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) stavka (1) ovog članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) stavka (1)
ovog članka.
Članak
26.
Spomenici, spomen-obilježja i manje vjerske
građevine (kapelice, križevi i sl.) GBP-a do 30 m2 mogu se graditi unutar zona mješovite, pretežito
stambene namjene (M1), mješovite, pretežito poslovne namjene
(M2) i javne zelene površine - javnog parka
(Z1).
Članak
27.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvorane za
sport i rekreaciju i uređenja igrališta u zoni sportsko- rekreacijske namjene -
sport (R11):
a) Uvjeti gradnje i uređenja:
-u okviru građevne čestice može se smjestiti
jedna ili više građevina odnosno površina koje čine funkcionalnu i sadržajnu
cjelinu za različite sportsko-rekreacijske aktivnosti,
-unutar građevine dvorane ili u pomoćnim
građevinama mogu se smjestiti prateći sadržaji kompatibilni sa
sportsko-rekreacijskom namjenom (svlačionice, sanitarni čvorovi, spremišta
rekvizita, klupski prostori i sl.), a do 30% GBP-a mogu zauzeti trgovačko- uslužni,
ugostiteljski i sl. sadržaji,
-uz sportsko-rekreacijske površine može se u
okviru građevne čestice izgraditi tribina visine najviše 3 m iznad kote uređene
sportsko-rekreacijske površine,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
4500 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,5,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
-najveći broj etaža građevine dvorane iznosi
3 nadzemne i 1 podrumska etaže, a pomoćne građevine 1 etaža pri čemu se i
suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine dvorane
iznosi 14,5 m, a pomoćne građevine i natkrivanja sportsko-rekreacijskih
površina 5 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti
najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine dvorane od
međa građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-najmanja udaljenost uređenih
sportsko-rekreacijskih igrališta od međa i regulacijskog pravca iznosi 1,5 m,
-sva druga izgradnja unutar građevne čestice
(pomoćne građevine, tribina) treba se izvesti na udaljenosti najmanje 3 m do
međa i 6 m do regulacijskog pravca,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
-za promet u mirovanju potrebno je na
građevnoj čestici osigurati 1 parkirno mjesto najmanjih dimenzija 2,5x5 m na 20
sjedala ili 1 parkirno mjesto na 40 m2 GBP-a (koristi se veća vrijednost),
-pristup pojedinim dijelovima na građevnoj
čestici mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređene zelene površine s visokim i niskim
raslinjem, opremljene urbanom opremom, te zatravljivanjem površine treba
izvesti na najmanje 10% čestice, a izvode se uz rubove čestice u širini
najmanje 1,5 m,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih
površina i sl.,
-vanjski prostori moraju biti opremljeni
urbanom opremom,
-oko građevne čestice ograda se u pravilu ne
izvodi,
-u slučaju izgradnje ograde njena visina
ograničava se s najviše 1,20 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti
izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton ili sl.), najveće visine do 0,5 m,
a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.); iznimno prilikom ograđivanja sportsko- rekreacijskih površina visina
ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m pri čemu ograda mora biti
izvedena od lakog materijala, providna i prozračna,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno,
ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom
slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom
pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevine se prilagođavaju okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
kao i postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Ostali uvjeti:
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje kuglane u zoni
sportsko- rekreacijske namjene - sport (R12):
a) Uvjeti gradnje i uređenja:
-u okviru građevne čestice može se smjestiti
jedna ili više građevina koje čine funkcionalnu i sadržajnu cjelinu za
sportsko-rekreacijske aktivnosti,
-unutar građevine kuglane ili u pomoćnim
građevinama mogu se smjestiti prateći sadržaji kompatibilni sa
sportsko-rekreacijskom namjenom (svlačionice, sanitarni čvorovi, spremišta
rekvizita, klupski prostori i sl.), a do 30% GBP-a mogu zauzeti
trgovačko-uslužni, ugostiteljski i sl. sadržaji,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
2000 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,5,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
-najveći broj etaža građevine dvorane iznosi
2 nadzemne i 1 podrumska etaže, a pomoćne građevine 1 etaža pri čemu se i
suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća ukupna visina građevine dvorane
iznosi 11 m, a pomoćne građevine 5 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena
uz građevinu može biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine kuglane od
međa građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
b) Uređenje građevne čestice:
-za promet u mirovanju potrebno je na
građevnoj čestici osigurati 1 parkirno mjesto najmanjih dimenzija 2,5x5 m na 40
m2 GBP-a,
-pristup pojedinim dijelovima na građevnoj
čestici mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređene zelene površine s visokim i niskim
raslinjem, opremljene urbanom opremom, te zatravljivanjem površine treba
izvesti na najmanje 30% čestice, a izvode se uz rubove čestice u širini najmanje
1,5 m,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih
površina i sl.,
-vanjski prostori moraju biti opremljeni
urbanom opremom,
-oko građevne čestice ograda se u pravilu ne
izvodi; u slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,20 m,
pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala
(kamen, beton ili sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio iznad punog podnožja
mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih
karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.),
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) prethodnog stavka ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) prethodnog stavka ovog članka.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) prethodnog
stavka ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti uređenja rekreacijskih
površina u zoni sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2):
a) Uvjeti gradnje i uređenja:
-unutar površine čestice mogu se uređivati
manja igrališta za sport i površine za odmor i rekreaciju, nije dozvoljena
gradnja građevina niti natkrivanje površina,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
1400 m2,
-najmanja udaljenost uređenih rekreacijskih
površina od međa i regulacijskog pravca iznosi 1,5 m,
-u okviru građevne čestice moguće je
smjestiti dječja igrališta zonirana s obzirom na uzrast.
b) Uređenje građevne čestice:
-za promet u mirovanju potrebno je na
građevnoj čestici osigurati najmanje 5 parkirnih mjesta najmanjih dimenzija
2,5*5 m,
-pristup pojedinim dijelovima na građevnoj
čestici mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju
pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-na čestici se uređuju pješačke površine
nasipavanjem prirodnim materijalima i sl. te zelene površine sadnjom visokog i
niskog raslinja u skladu s prirodnim karakteristikama prostora, opremljene
urbanom opremom,
-oko građevne čestice ograda se ne izvodi,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja čestice mogu izvesti podzidi koji se grade
kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to
zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta,
može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi
kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do
1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:
kao točka c) stavka (1) ovog članka.
d) Ostali uvjeti: kao točka e) stavka (1)
ovog članka.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
Članak
28.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
namijenjenih stanovanju u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 4:
Način i uvjeti gradnje i to:
-stambene građevine kao samostojeće i dvojne
u zonama M1 i M2,
-stambeno-poslovne građevine kao samostojeće u
zonama M1, M2,
-poslovno-stambene građevine kao samostojeće
u zonama M2,
-višestambene građevine kao samostojeće u
zonama M2.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene
stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog
prostora kako slijedi:
-stambena građevina je građevina koja sadrži
najviše tri stana ako se gradi kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako
se gradi kao dvojna,
-stambeno-poslovna građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da
se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno- poslovna
građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora
ili 3 poslovna prostora,
-poslovno-stambena građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se 50 do 70% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet
da se najmanje 30% GPB-a koristi kao stambeni prostor; poslovno- stambena
građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora
ili 3 poslovna prostora,
-višestambena građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a može koristiti kao poslovni prostor, uz
uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; višestambena
građevina sadrži 4 i više stanova.
(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka ovog
članka je prostor u kojem se odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez negativnog
utjecaja na okoliš (u skladu s posebnim propisima): ugostiteljsko-turističke
djelatnosti (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl. te smještajni
kapaciteti za privatno iznajmljivanje), uslužne i zanatske djelatnosti
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i
sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), zdravstveni
sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije i sl.) te
sve vrste proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne
izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih
granica. Kod stambeno- poslovnih i poslovno-stambenih građevina poslovni prostor
uz stambeni smještava se unutar građevine osnovne namjene ili manje građevine
gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici. Kod višestambenih građevina
poslovni prostor smješta se unutar višestambene građevine u nižim etažama.
(4) Pomoćna građevina je građevina koja se
gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji
osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i
sl.).
(5) Način gradnje građevina namijenjenih
stanovanju Planom je utvrđen na kartografskom prikazu br.
4: Način i uvjeti gradnje sa sljedećim
vrstama građevina:
-gradnja samostojećih stambenih građevina,
-gradnja dvojnih stambenih građevina,
-gradnja samostojećih stambeno-poslovnih
građevina,
-gradnja samostojećih poslovno-stambenih
građevina,
-gradnja samostojećih višestambenih
građevina.
(6) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena.
Planom je dozvoljena samo rekonstrukcija i održavanje građevina u nizu u okviru
postojećeg gabarita, odnosno GBP-a.
Članak
29.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih
stambenih građevina u zonama mješovite namjene:
a) Uvjeti gradnje:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine iznosi 9 m, a
ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-najmanja tlocrtna površina građevine osnovne
namjene iznosi 64 m2,
-najveća tlocrtna površina građevine iznosi
200 m2,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine,
ali ne manje od 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m,
-uvjeti gradnje pomoćne građevine:
-izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,
-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 4 m, a
ukupna visina 5 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,
-najmanja udaljenost građevine do
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-najmanja udaljenost građevine do drugih međa
iznosi 3 m,
-najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame,
-iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće
građevne čestice.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba urediti
kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevini,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5*5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
-stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
-stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
-stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,
-do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-oblikovanje pomoćne građevine i upotreba
materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
-nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
e) Ostali uvjeti:
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih
stambeno- poslovnih građevina u zonama mješovite namjene:
a) Uvjeti gradnje:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina i manjih građevina gospodarske namjene,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
-kod smještajnih kapaciteta za privatno
iznajmljivanje najveći broj ležaja iznosi 15 odnosno najveći broj uporabnih
cjelina (apartmana) iznosi 3,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine iznosi 9 m, a
ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-najmanja tlocrtna površina građevine osnovne
namjene iznosi 80 m2,
-najveća tlocrtna površina građevine iznosi
200 m2,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine,
ali ne manje od 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m, odnosno 20 m ako se poslovni prostor
smješta unutar građevine osnovne namjene,
-uvjeti gradnje pomoćne ili manje građevine
gospodarske namjene:
-izgradnja pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata
izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na
građevnoj čestici,
-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 4 m, a
ukupna visina 5 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,
-najmanja udaljenost građevine do
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-najmanja udaljenost građevine do drugih međa
iznosi 3 m,
-najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame,
-iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće
građevne čestice.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine (prometnice,
pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne
ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5*5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
-stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
-stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
-stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
-za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice stambene namjene - prema normativima definiranim u točki 2.,
-za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu odnosno na 2 ležaja (koristi se veća vrijednost) uz još jedno dodatno
mjesto,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,
-do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-oblikovanje pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
-nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) prethodnog
stavka ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih
poslovno- stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene:
primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni za samostojeće stambeno-poslovne
građevine u prethodnom stavku ovog članka.
(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih
stambenih građevina u zonama mješovite namjene:
a) Uvjeti gradnje:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
400 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 2,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine iznosi 9 m, a
ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 64 m2, a
najviše 120 m2,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice, izuzev međe uz koju je prislonjena, iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici uz koju nije prislonjena iznosi
pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 14 m,
-postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od Planom utvrđenih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da
se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca,
-uvjeti gradnje pomoćne građevine: kao uvjeti
gradnje definirani u stavku (1) ovog članka pod alinejom: »uvjeti gradnje pomoćne
građevine«.
b) Uređenje građevne čestice: kao točka b)
stavka (1) ovog članka.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) stavka (1) ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-oblikovanje pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj
građevini,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
-nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene,
-kod bočne strane građevine osnovne namjene
prislonjene uz među treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid
i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja
oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) stavka (1)
ovog članka.
(5) Utvrđuju se uvjeti gradnje višestambenih
građevina u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene:
a) Uvjeti gradnje:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
višestambena građevina, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćne garažne
građevine za smještaj vozila korisnika građevine osnovne namjene,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
1200 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2,
-kod smještajnih kapaciteta za privatno
iznajmljivanje najveći broj ležaja iznosi 20 odnosno najveći broj uporabnih
cjelina (apartmana) iznosi 6,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 12 m
pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m
iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 4 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine,
ali ne manje od 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m, odnosno 20 m ako se poslovni prostor
smješta unutar građevine osnovne namjene,
-uvjeti gradnje pomoćne garažne građevine:
-izgradnja garažne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za višestambenu građevinu na građevnoj čestici,
-najveći broj etaža garažne građevine iznosi
1 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća visina garažne građevine iznosi 4 m,
a ukupna visina 5 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2 m iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine do
regulacijskog pravca i drugih međa iznosi 3 m,
-iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće
građevne čestice.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevini,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m. Vozila korisnika prostora smještaju se na
parkiralištu na građevnoj čestici uz višestambenu građevinu, u garaži unutar
višestambene građevine ili u zasebnoj garažnoj građevini uz višestambenu
građevinu prema normativima kako slijedi:
-stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
-stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
-stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta
prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
-za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice stambene namjene - prema normativima definiranim u točki 2.,
-za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu odnosno na 2 ležaja (koristi se veća vrijednost) uz još jedno dodatno
mjesto,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,
-do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-oblikovanje pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj
građevini,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
-nagib kosog krova je između 18o i 22o¹
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje višestambenih građevina.
e) Ostali uvjeti: kao točka e) stavka (1)
ovog članka.
Članak
30.
(1) Postojeća građevina namijenjena
stanovanju, čija je građevna čestica manja od Planom utvrđene za novu gradnju,
rekonstruira se uz primjenu ostalih uvjeta koji se odnose na najveću dopuštenu
izgrađenost i iskorištenost čestice (kig i kis), visinu i ukupnu visinu
građevine.
(2) Ukoliko se postojeća građevina namijenjena
stanovanju kao i pomoćna građevina na zasebnoj građevnoj čestici (garaža,
spremište, drvarnica, alatnica, kotlovnica) nalazi na manjim udaljenostima u
odnosu na Planom utvrđene udaljenosti može se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca i ostalih
međa.
(3) Postojeću građevinu moguće je
rekonstruirati i ako je građevnoj čestici osiguran pristup na javnu prometnu
površinu širine manje od Planom utvrđene najmanje širine.
5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
31.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj
prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže kao linijske i
površinske građevine i to za:
-sustav prometne infrastrukture:
-kopneni: kolni, pješački,
-morski: luke otvorene za javni promet
lokalnog značaja, privezišta, luke posebne namjene - brodogradilišta,
-sustav elektroničke komunikacijske
infrastrukture,
-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
-vodnogospodarski sustav: vodoopskrba,
odvodnja otpadnih i oborinskih voda, sustav uređenja voda i zaštite od štetnog
djelovanja voda,
-energetski sustav - građevine za
transformaciju i prijenos energenata: elektroopskrba, javna rasvjeta,
-groblje.
(2) Sustavi prometne, elektroničke
komunikacijske i komunalne mreže utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A,
2B, 2C, 2D i 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih
sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim
propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se
određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske,
komunalne i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine
prometnica, a radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan
položaj u okviru površine prometnice odredit će se pri izradi projektne dokumentacije
cjelovitog rješenja pojedinog sustava.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke
komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru
površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo
polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak
32.
(1) Na području obuhvata Plana određene su
površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na
kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - promet te zone u kojima je Planom utvrđeno uređenje površina prometne
infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti
gradnje.
(2) Na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i
posebnih ograničenja u korištenju utvrđen je zaštitni pojas uz državnu cestu D
105 te je svaki priključak na nju moguć isključivo uz posebne uvjete građenja
Hrvatskih cesta d.o.o. u upravnom postupku.
(3) Osim Planom definiranih javnih prometnih
površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih
prometnih i pratećih površina i građevina u zonama drugih namjena potrebnih za
njihovo funkcioniranje u prostoru.
(4) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan
pristup građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti
izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Ceste/ulice
Članak
33.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području
obuhvata Plana, utvrđuje trase dionica glavnih mjesnih, sabirnih, ostalih i
kolno-pješačkih ulica.
(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna
površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju ili postoje građevine i na
koju te građevine imaju izravan pristup.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije
postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti
područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili
usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okviru površine
prometnice prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za izgradnju
dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji
pojedine prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica (GMU):
-maksimalni nagib nivelete 10%,
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,5
m za GMU 1, odnosno 2x2,75 m za GMU 2
-raskrižja u nivou,
-s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
-pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m,
-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,
-najmanja širina planiranog poprečnog profila
iznosi 10 m za GMU 1, odnosno 7 m za GMU 2.
b) Sabirna ulica (SU):
-maksimalni nagib nivelete 12%,
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75
m, odnosno 1x3,5 m uz uzdužno parkiralište,
-raskrižja u nivou,
-s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
-pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m,
-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,
-najmanja širina planiranog poprečnog profila
iznosi 7 m.
c) Ostala ulica (OU):
-maksimalni nagib nivelete 12%,
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75
m,
-raskrižja u nivou,
-s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
-pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m,
-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,
-najmanja širina planiranog poprečnog profila
iznosi 7 m.
d) Kolnopješačka ulica:
-maksimalni nagib nivelete 12%,
-broj prometnih traka i širina kolnika 4,5 m,
-raskrižja u nivou,
-s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,
-najmanja širina planiranog poprečnog profila
iznosi 4,5 m.
(6) Iznimno samo u težim terenskim uvjetima
maksimalni nagib nivelete za sabirne, ostale i kolnopješačke ulice može biti do
17%.
(7) Jednosmjerni tok moguće je organizirati u
postojećim ulicama uskog profila.
(8) Ako je postojeća cesta širine kolnika
manje od 4 m za jednosmjerni, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet udaljenost
regulacijskog pravca od osi ostale ceste treba biti takva da osigura prostor za
širenje ceste na 4 m odnosno na 5,5 m te ako lokalni uvjeti to dozvoljavaju
minimalno mogućnost izgradnje pješačke staze širine 0,75 m za jednosmjerni
pješački tok (preporuka 1,5 m za dvosmjerni pješački tok).
(9) Kod rekonstrukcije postojećih sabirnih,
ostalih i kolnopješačkih ulica se iznimno mogu zadržati i manje širine od
Planom utvrđenih i to samo na onim dijelovima prometnice gdje njenu širinu nije
moguće proširiti radi položaja već postojećih građevina na građevnim česticama
uz prometnicu.
Članak
34.
(1) Svaka građevna čestica mora imati
neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u stavku (1)
prethodnog članka.
(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog
stavka ovog članka smatra se i pristup najveće dužine 50 m te najmanje širine 3
m za građevine namijenjene stanovanju, odnosno 5,5 m za sve ostale građevine.
5.1.1.2. Javni autobusni promet
Članak
35.
(1) Planom se za javni autobusni promet
predviđa korištenje sjeveroistočne glavne mjesne ulice - GMU 1.
(2) Na glavnoj mjesnoj ulici planirano je
uređenje obostranih ugibališta na četiri mjesta za stajališta autobusa javnog
prometa s nadstrešnicama za putnike.
5.1.1.3. Javna parkirališta
Članak
36.
(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom
javnog parkirališta na Planom utvrđenim površinama označenim s P1-11 na
kartografskim prikazima br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - promet i 4: Način i uvjeti gradnje. Na pojedinom Planom utvrđenom
javnom parkiralištu potrebno je okvirno ostvariti najmanji broj parkirnih
mjesta kako slijedi:
-P1 - 20
-P2 - 35
-P3 - 25
-P4 - 10
-P5 - 10
-P6 - 5
-P7 - 50
-P8 - 15
-P9 - 50
-P10 - 15
-P11 - 15.
(2) Osim na Planom utvrđenim površinama iz
prethodnog stavka ovog članka javne parkirališne površine dozvoljeno je graditi
i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne
(M2) namjene. Na pojedinom javnom parkiralištu potrebno je ostvariti najmanje 5
parkirnih mjesta.
(3) Javno parkiralište mora biti priključeno
na mrežu javne rasvjete i oborinske odvodnje. Parkirno mjesto na javnom parkiralištu
mora biti minimalnih dimenzija 2,5 x 5 m.
(4) Na javnom parkiralištu treba od ukupnog
broja parkirnih mjesta osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile
invalida, minimalnih dimenzija 3,75 x 5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na
javnim parkiralištima s manje od 20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile
invalida na javnom parkiralištu trebaju biti smještena uz pješačke površine i u
blizini ulaza u građevinu te trebaju biti posebno označena.
(5) Parkirališne površine treba hortikulturno
urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo
na 3 parkirna mjesta.
5.1.1.4. Pješačke površine
Članak
37.
(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila
prometnica na Planom obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih
putova.
(2) Osim utvrđenih trasa pješačkih
komunikacija iz (1) stavka ovog članka dozvoljeno je uređenje pješačkih staza i
stubišta i unutar zona mješovite, pretežito stambene (M1), mješovite, pretežito
poslovne
(M2) namjene, javnih zelenih i zaštitnih
zelenih površina uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe.
(3) Postojeći pješački pravci (šetnice,
stubišta) koji nisu ucrtani na grafičkom dijelu Plana, a unutar su planiranih
zona, moraju se zadržati na način da ostaju u postojećem obliku ili, ako je
potrebno, izvode se na rubovima zona ili kao rješenje kroz planiranu (javnu)
građevinu.
Članak
38.
(1) Pješački putovi izvode se vodoravno, a
ako to radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih
nagiba izvode se pješačke stube. Najmanja širina pješačkih putova iznosi 3 m, a
iznimno kod prostornih ograničenja 1,5 m. Za opločavanje putova potrebno je
koristiti prirodne materijale.
(2) Uz pješačke staze moguće je urediti manje
prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe,
nadstrešnice i sl.
(3) Sva komunalna oprema postavlja se na
način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s invaliditetom i
poteškoćama u kretanju.
Članak
39.
(1) U okviru obalne prometnice realizirana je
obalna šetnica cijelim potezom obale na području obuhvata Plana te se njen
kontinuitet mora zadržati.
(2) Uređenje obalne šetnice provodi se
temeljem uvjeta utvrđenih u prethodnom članku ovih Odredbi i posebnih uvjeta
službe zaštite prirode.
5.1.2. Pomorski promet
Članak
40.
(1) Za odvijanje pomorskog prometa Planom su
definirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (L) ,privezišta (PR)
i luke posebne namjene - brodogradilišta (LB) prikazane na kartografskom
prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet.
(2) Pristup pojedinoj površini definiranoj u
prethodnom svaku ovog članka utvrđen je pristupinim putovima(unutarnji plovni
put) na navedenom kartografskom prikazu kao i koridor za pristup lukama posebne
namjene - brodogradilištima unutar luka otvorenih za javni promet.
Članak
41.
(1) Planom se utvrđuju sljedeće luke otvorene
za javni promet lokalnog značaja (L):
-luka Kaštel (L2),
-luka Grci u Barbatskom kanalu (L3),
-luka Janići (L4).
(2) U sklopu luka otvorenih za javni promet
lokalnog značaja dozvoljen je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i
nautičara, ukrcaj i iskrcaj ljudi i tereta. Dozvoljeni broj vezova za pojedinu
luku iznosi kako slijedi:
-L2 - 100 komunalnih vezova, 200 nautičkih
vezova,
-L3 - 100 komunalnih vezova, 200 nautičkih
vezova,
-L4 - 150 komunalnih vezova, 200 nautičkih
vezova.
(3) Dozvoljava se proširenje kopnenog dijela
pojedine luke otvorene za javni promet lokalnog značaja u more unutar pojasa 30
m od obalne prometnice. Kopneni dio luka moguće je dodatno proširiti i izvan
navedenog pojasa u ukupnoj površini od 3500 m2, a u navedenu površinu ne uračunavaju se lukobrani,
gatovi i pontoni koji se izvode i izvan utvrđenog pojasa od 30 m.
(4) Konačno oblikovanje obale će se odrediti
projektnom dokumentacijom na temelju odgovarajućih istraživanja. Na kopnenom
dijelu moguća je gradnja građevina za potrebe lučkih djelatnosti s pratećim
sadržajima (ugostiteljski sadržaji, recepcija, sanitarna grupa, spremište i
sl.) kao i uređenje manipulativnih površina obale.
(5) Planom se utvrđuju uvjeti za gradnju
građevina u lučkom području:
-najveća tlocrtna površina ispod svih
građevina iznosi ukupno 750 m2,
-najveći broj etaža iznosi 2,
-najveća ukupna visina građevine iznosi 7 m,
-najmanja međusobna udaljenost građevina
iznosi 10 m.
(6) Za svaku luku otvorenu za javni promet
lokalnog značaja potrebno je osigurati najmanje 10 parkirališnih mjesta.
Članak
42.
(1) Planom se utvrđuju četiri akvatorija
privezišta (PR).
(2) U sklopu privezišta dozvoljen je privez i
odvez plovila lokalnog stanovništva, ukrcaj i iskrcaj ljudi i tereta.
(3) Planom se utvrđuje broj vezova za svako
privezište:
-PR1 - 20 plovila,
-PR2 - 50 plovila,
-PR3 - 20 plovila,
-PR4 - 10 plovila.
Članak
43.
(1) Planom se utvrđuju sljedeće luke posebne
namjene - brodogradilišta (LB):
-LB1 predio Kaštel,
-LB2 predio Janići.
(2) U sklopu luke posebne namjene -
brodogradilišta označene s LB1 predio Kaštel utvrđeno je uređenje površina za gradnju,
servisiranje, remont i smještaj plovila. U sklopu luke posebne namjene -
brodogradilišta označene s LB2 predio Janići utvrđena je gradnja građevine i
uređenje površina za gradnju, servisiranje, remont i smještaj plovila, a
obuhvaća i smještaj pratećih djelatnosti: različite uslužne i zanatske,
administrativno-upravne, trgovačke, skladišne, ugostiteljske i sl. djelatnosti,
proizvodne i zanatske djelatnosti vezane uz brodogradnju te druge kompatibilne
djelatnosti koje nadopunjuju osnovnu namjenu.
(3) Utvrđuju se uvjeti uređenje površina u
zoni luke posebne namjene - brodogradilišta označenoj s
LB1:
a) Uređenje građevne čestice:
-uz obalu je moguće organiziranje prostora za
servis brodova u moru te više liftova za dizanje i spuštanje različitih težina brodova,
a konačno oblikovanje obale će se odrediti projektnom dokumentacijom na temelju
odgovarajućih istraživanja,
-moguća je gradnja obale i korekcija obalne
linije za potrebe odgovarajućeg travel lifta i ostale opreme za dizanje,
transport i manipulaciju plovila, a unutar Planom definirane zone
brodogradilišta; u okviru Planom utvrđenog obuhvata brodogradilišta nasipavanje
na području akvatorija i formiranje kopnenog dijela brodogradilišta nije
ograničeno,
-građevna čestica se može uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređivati sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama,
-za promet u mirovanju potrebno je osigurati
minimalni broj parkirališnih/ mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m prema
normativu 5 mjesta,
-postojeća parkirališna mjesta ne mogu se
prenamijeniti u druge načine korištenja ako se ne osigura drugo parkirališno
mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup površinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, uređivanje zelenih površina i sl.,
-unutar građevne čestice osigurati nesmetan
pristup manipulativnim površinama brodogradilišta,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 1,5 m,
-podnožje ulične ograde može biti izvedeno od
čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,5
m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.).
b) Način i uvjeti priključenja:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje
i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,
-zona luke posebne namjene- brodogradilišta
mora imati osiguran neometani pristup s morske strane.
c) Uređenje akvatorija brodogradilišta:
-u okviru akvatorija brodogradilišta moguće
je produženje i izmjena položaja postojećih, gradnja novih gatova i valobrana,
uređenje obale, odnosno lučka podgradnja (infrastruktura),
-valobrani i gatovi se mogu izvoditi kao
fiksni na pilotima ili pontonima,
-u akvatoriju se može organizirati servis
brodova na moru, uključujući i postavljanje hale za servis brodova u moru,
opskrbu brodova te postavljanje instalacija za tzv. podvodno pranje uz obvezno
osiguranje mjera zaštite mora od zagađenja postavljenjem sigurnosne eko brane,
-uređenje akvatorija brodogradilišta s lučkom
podgradnjom, odnosno položaj gatova, valobrana i uređenje obale detaljno će se
utvrditi projektnom dokumentacijom u skladu s ovim Odredbama i posebnim
propisima na temelju odgovarajućih istraživanja.
d) Ostali uvjeti:
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina i
uređenja površina u zoni luke posebne namjene - brodogradilišta označenoj s
LB2:
a) Uvjeti gradnje:
-u okviru građevne čestice brodogradilišta
može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu
(sadržaji poslovne namjene, smještaj plovila, servisne radionice, spremišta i
sl. sadržaji), a mogu se smjestiti i servisne površine na otvorenom koje se
mogu natkrivati (manipulativne površine za dizanje brodova, servis i sl.),
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,5,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5,
-najveći broj etaža građevine iznosi dvije
nadzemne i jedna podrumska pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 11 m, pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2 m iznad
kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 5 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu više
građevine,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
-iznimno od uvjeta u prethodnim alinejama se
dopušta izgradnja nadstrešnice za natkrivanje operativnog dijela platoa prema
sljedećim uvjetima:
-najveća površina nadstrešnice iznosi 1500 m2 pri čemu nadstrešnica može biti smještena i preko
obalne crte iznad morskog dijela brodogradilišta,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m, a iznimno se navedeno ne primjenjuje na
udaljenost od obalne crte (u skladu s prethodnom podalinejom).
b) Uređenje građevne čestice:
-uz obalu je moguće organiziranje prostora za
servis brodova u moru te više liftova za dizanje i spuštanje različitih težina
brodova, a konačno oblikovanje obale će se odrediti projektnom dokumentacijom
na temelju odgovarajućih istraživanja,
-moguća je gradnja obale i korekcija obalne
linije za potrebe odgovarajućeg travel lifta i ostale opreme za dizanje,
transport i manipulaciju plovila, a unutar Planom definirane zone
brodogradilišta; u okviru Planom utvrđenog obuhvata brodogradilišta nasipavanje
na području akvatorija i formiranje kopnenog dijela brodogradilišta nije
ograničeno,
-građevna čestica se može uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređivati sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici prema normativu 5 mjesta na 1000 m2 GBP-a, a iznimno kada nije moguće ostvariti planom
utvrđen broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici, moguće ih je osigurati
izvan građevne čestice u okviru druge lokacije na udaljenosti od najviše 200 m.
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih
površina i sl.,
-unutar građevne čestice osigurati nesmetan
pristup manipulativnim površinama brodogradilišta,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca
u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
-najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti 1,5 m,
-podnožje ulične ograde može biti izvedeno od
čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,5
m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.).
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,
-zona luke posebne namjene- brodogradilišta
mora imati osiguran neometani pristup s morske strane.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu
mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uređenje akvatorija brodogradilišta: kao
točka c) prethodnog stavka ovog članka.
f) Ostali uvjeti: kao točka d) prethodnog
stavka ovog članka.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
44.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - pošta i elektronička komunikacijska infrastruktura.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska
kanalizacija treba biti realizirana cijevima 1 110, 75, 50
mm i tipskim montažnim zdencima.
(4) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta
elektroničke komunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih
priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih
veza. Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni, svjetlovodni i koaksijalni
kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih,
odnosno planiranih prometnica.
Članak
45.
(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke
komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata
(tip A) koji ne prelazi visinu građevine na koju se postavlja.
(2) Prilikom izgradnje osnovnih postaja za
potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka
(1) ovog članka potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane
uvjete za takvu vrstu građevina. Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe
javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o
urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom
uklapanju, naročito u blizini zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih
kulturnih dobara za koje je potrebno ishoditi i posebne uvjete nadležnog
konzervatorskog odjela.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova
nije dozvoljeno.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE
INFRASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav -
elektroenergetska mreža
Članak
46.
Planom je u energetskom sustavu predviđena
gradnja građevina i uređaja za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža
prikazana je na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća
elektroopskrbu i javnu rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak
47.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja
elektroopskrbe unutar Planom obuhvaćenog područja predviđa se gradnja novih 20
kV transformatorskih stanica na lokacijama označenim u kartografskom prikazu
br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika.
Imena planiranih trafostanica u grafičkom dijelu Plana su samo indikativna, a
točna imena odredit će se projektnom dokumentacijom.
(2) Postojeće trafostanice 20/0,4 kV mogu se
rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojeće) novom
trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.
(3) Transformatorske stanice se planiraju kao
tipske građevine (samostojeće), kao samostojeći uređaji s posluživanjem izvana
ili ugrađene u sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i
drugačija oblikovna rješenja.
(4) Lokacije novih Planom predloženih
trafostanica 20/ 0,4 kV i trase priključnih dalekovoda 20 kV mogu se
izmijeniti, a bit će točno utvrđene lokacijskom dozvolom i projektnom
dokumentacijom na temelju stvarnih potreba korištenja i rješavanja
imovinsko-pravnih odnosa.
(5) Trase priključnih dalekovoda 20 kV
određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije
trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV
vode se ispod javnih površina, a iznimno i na drugim površinama prema uvjetima
utvrđenim u stavku (5) članka 33.
(6) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama
pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz Planom
definiranih lokacija za trafostanice, lokaciju za trafostanicu je potrebno
osigurati u njegovoj zoni obuhvata.
(7) Uvjeti za gradnju trafostanica:
-za trafostanicu koja se gradi kao
samostojeća tipska građevina treba osigurati građevnu česticu s neposrednim
pristupom na prometnu površinu radi servisiranja trafostanice
-za trafostanicu koja se gradi kao samostojeći
uređaj s posluživanjem izvana treba osigurati građevnu česticu u njezinoj
veličini s neposrednim, ili ukoliko to nije moguće, posrednim pristupom na
prometnu površinu radi servisiranja trafostanice,
-do trafostanice koja se gradi na građevnoj
čestici druge namjene potrebno je osigurati neposredan, ili ukoliko to nije
moguće, posredan pristup na prometnu površinu radi servisiranja trafostanice,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 5 m za zone utvrđene na kartografskom prikazu br.
2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika,
odnosno izvan utvrđenih zona i manje, a uz suglasnost Grada Raba i nadležnih
ustanova za upravljanje pojedinom kategorijom prometnice,
-najmanja udaljenost građevine od ostalih međa
iznosi 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,
-kod arhitektonskog oblikovanja građevine
mora se poštivati tradicijski način gradnje,
-razina buke na udaljenosti 3,5 m od
trafostanice ne smije biti veća od 35 db.
(8) Niskonaponska mreža u planiranim zonama
će se razvijati kao podzemna, a iznimno kao nadzemna, uz suglasnost Grada Raba,
sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak
48.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu
nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar
obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do
kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov
razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo
osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
49.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća
izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda) i sustava odvodnje
otpadnih voda, uređenje drugih voda, izgradnju građevina za zaštitu od štetnog
djelovanja voda, građevina za obranu od poplava i zaštitu od erozije i bujica.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za
izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno zakonskoj
regulativi. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti
priloge određene zakonskom regulativom.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak
50.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja
na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu broj 2D:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba.
(2) Područje obuhvata Plana opskrbljuje se
vodom iz vodospreme Barbat, kapaciteta 500 m3, koja je smještena izvan obuhvata Plana i koja dobiva
vodu iz prekidne komore »Barbat« (voda s kopna). Od vodospreme je izveden
opskrbni cjevovod do naselja, a time i do krajnjih korisnika. Izvan obuhvata
Plana planirana je izgradnja dodatne vodospreme Barbat 1, kapaciteta 300 m3.
Članak
51.
(1) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u
skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim
parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od
150 m. Hidranti će se postaviti na vanjski rub pješačkog hodnika ili u zeleni
pojas i sl.
(2) Cjevovode, građevine i uređaje
vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Najmanji vertikalni razmak od ostalih
instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda
debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1
m.
(3) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama
izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(4) Vodomjerna okna treba izvesti prema
uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za
vodoopskrbni vod prema građevinama.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak
52.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su
na kartografskom prikazu br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav
odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati
sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Članak
53.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s
cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijskog
sustava Rab, odnosno sekundarne i glavne kanalizacijske mreže
tlačno-gravitacijskih kolektora i crpnih stanica kojima će se otpadna voda
transportirati prema planiranom uređaju za pročišćavanje, a koji je predviđen
na lokaciji Draga Vašibaka (uređaj za predtretman i ispust u more pročišćene
vode podmorskim ispustom).
(2) Unutar obuhvata Plana utvrđeno je ukupno
5 crpnih stanica (CS 28, CS 29, CS 30, CS 31 i CS 32). Tlačno-gravitacijski
kolektori i crpne stanice locirani su u obalnom dijelu područja obuhvata Plana.
(3) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje
iz stavka (1) ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po
sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman
otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s važećim
propisima.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
Članak
54.
(1) Oborinske vode s cesta, većih
parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju
se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za
parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta dozvoljava se odvođenje
oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za
površine veće od deset parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog sustava,
dozvoljava se upuštanje oborinskih voda u podzemlje preko upojnog bunara nakon
odgovarajućeg pročišćavanja.
(2) Na prostoru parkirališnih i
manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m2
potrebno je predvidjeti separatore mineralnih
ulja.
(3) Sve oborinske vode treba odvesti
kolektorima oborinske odvodnje promjera cijevi najmanje DN300 prema najbližem
bujičnom vodotoku i nastavno prema moru ili direktnim ispustom u more, a
prethodno ih je potrebno pročistiti na taložniku - separatoru.
(4) Oborinske vode s građevnih čestica i
građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u
okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav
oborinske odvodnje.
Članak
55.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava
odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti
od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi
može biti najmanje DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih
instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na
način da je odvodnja na nižoj koti. Smjerovi otjecanja otpadnih voda su načelne
te se mogu korigirati izradom projektne dokumentacije.
(2) Revizijska okna treba izvesti kao
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina).
Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba
izvesti kao vodonepropustan.
(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je
osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih
okana.
(5) Prije izrade projektne dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i
dopuštene koncentracije, a prema važećim propisima.
5.3.2.3. Sustav uređenja voda
Članak
56.
(1) Sukladno zakonskom propisu kojim se
uređuje zaštita od štetnog djelovanja voda ograničenja na bujičnom vodotoku i
njegovoj neposrednoj blizini odnose se na ograničenje gradnje i korištenja
prostora u koritu i uz korito vodotoka, u svrhu obrane od poplava, gradnju
vodnih građevina te njihovog održavanja.
(2) Trasa vodotoka Deželjinov potok prikazan
je na kartografskom prikazu br. 2E: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka, a njegov
zaštitni pojas prikazan je na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih
ograničenja u korištenju.
(3) Na zemljištu iznad natkrivenog dijela
vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica,
parkova i trgova.
(4) Iz bujičnog kanala nužno je odstraniti
sve gradnje i instalacije koje ne služe zbrinjavanju bujičnih voda kako bi se
uspostavila njegova osnovna funkcija i omogućilo održavanje u skladu s
namjenom. Pri tome se ne isključuje korištenje kanala i za zbrinjavanje
oborinskih voda, ali preko izgrađenog i kontroliranog sustava s točno poznatim
mjestima spojeva na bujični kanal.
5.3.3. Groblje
Članak
57.
Planom je utvrđena zona groblja u Barbatu. Na
prostoru groblja mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice),
prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske
građevine: kapele, obredne dvorane, memorijalna obilježja, ograde i sl.) te
potrebna komunalna infrastruktura.
5.3.4. Postavljanje jednostavnih građevina
Članak
58.
(1) Plan određuje mogućnost postavljanja jednostavnih
građevina, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i dr., uz
sadržaje i na površinama javne namjene (stajališta javnog prijevoza putnika,
građevine škole, kulture, sporta i rekreacije i sl.).
(2) Nadstrešnice te informativne i
promidžbene panoe na javnim površinama treba oblikovno unificirati kao
prepoznatljiv oblik urbane opreme.
(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i
instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene
površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2 m, pri
čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne
smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog
prostora.
(4) Predmetne građevine i instalacije
smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene.
(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne
građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba
utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom
korištenju javnih površina.
6.UVJETI UREĐENJA ZELENIH I KUPALIŠNO-
REKREACIJSKIH POVRŠINA
6.1. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak
59.
Planom je utvrđeno uređenje i održavanje
zelenih površina u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje
i namjena površina i to:
-u zoni Z1 javni park,
-u zoni Z2 igralište,
-u zonama Z zaštitne zelene površine.
6.1.1. Javne zelene površine
Članak
60.
(1) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno
uređenje javnog parka, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito
stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Javni park
namijenjen je šetnji i odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju.
Smjernice za oblikovanje strukture javnog parka su: 50% pod visokom vegetacijom,
30% su livade i travnjaci te 20% staze i tereni za igru i razonodu. Prilikom
uređenja javnog parka predlaže se maksimalno zadržavanje postojeće vegetacije.
Unutar javnog parka moguće je postavljanje urbane opreme i javne rasvjete.
(2) Planom je u zoni označenoj sa Z2 utvrđeno
uređenje dječjeg igrališta za uzrast djece od 7 do 15 godina, a moguće ga je
smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito
poslovne (M2) namjene. Na čestici dječjeg igrališta mogu se uređivati pješačke
površine i parkovno zelenilo u skladu s prirodnim karakteristikama prostora. U
sklopu igrališta moguće je postavljanje dječjih sprava za igru, urbane opreme i
javne rasvjete.
6.1.2. Zaštitne zelene površine
Članak
61.
(1) Planom su određene zaštitne zelene
površine označene sa Z, a uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz
dopunu novim visokim autohtonim zelenilom.
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se na
način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti
prometnih površina, a na njima se mogu graditi građevine komunalne
infrastrukture te uređivati pješački putovi.
6.2. UVJETI UREĐENJA
KUPALIŠNO-REKREACIJSKIH POVRŠINA
Članak
62.
(1) Planom su utvrđene kupališno-rekreacijske
površine - uređene plaže na priobalnom području označene s R3 koje obuhvaćaju
kopneni i morski dio, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje
i namjena površina.
(2) Planom je utvrđeno moguće proširenje
kopnenog dijela uređenih plaža u dubini najviše 15 m od obalne šetnice, a konačno
oblikovanje će se odrediti projektnom dokumentacijom na temelju odgovarajućih
istraživanja.
(3) Iznimno je kopneni dio uređene plaže
između luke Kaštel (L2) i luke
Grci (L3) moguće proširiti i
izvan pojasa od 15 m utvrđenog u prethodnom stavku ovog članka pri čemu se
površina kopnenog dijela uređene plaže izvan navedenog pojasa ograničava sa
1000 m2.
(4) Na površinama uređenih plaža dozvoljeno
je uređenje kupališnih površina i sunčališta, javnih zelenih površina, dječjih
igrališta, pješačkih površina i odmorišta i sl. i izgradnja i uređenje
otvorenih igrališta za rekreacijske sadržaje kupališta (boćalište, odbojka na
pijesku, skakaonica i sl.), građevina infrastrukture i pratećih sadržaja:
rekreacija, ugostiteljstvo, trgovina, zabava, sanitarni uređaji, tuševi, kabine
i sl.
(5) GBP pratećih sadržaja iz prethodnog
stavka ovog članka koji se mogu graditi na površinama uređenih plaža ne smije
prelaziti 10% površine kopnenog dijela pojedine uređene plaže. Građevine se
izvode visine jedne nadzemne etaže, odnosno 4 m od najniže kote uređenog terena
uz građevinu do vijenca građevine, a smještavaju se uz stražnju granicu plaže
prema komunikacijskim površinama.
(6) Uređenjem plaže ne smiju se narušiti
ambijentalne vrijednosti priobalnog i okolnog prostora, a prilikom uređenja
treba koristiti prirodne materijale karakteristične za podneblje te očuvati
postojeću i planirati sadnju nove visoke vegetacije.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
63.
(1) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti kao
područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno- povijesnih cjelina
određene su ovim Planom te posebnim zakonima i propisima.
(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Članak
64.
Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom
zaštićenih prirodnih vrijednosti.
7.1.2. Mjere očuvanja biološke i
krajobrazne raznolikosti
Članak
65.
(1) U cilju zaštite prirodnog krajobraza i
biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:
-čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te
sadnja novog,
-formiranje površina parkovnog i zaštitnog
zelenila kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz,
prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,
-Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene
površine u okviru građevne čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,
-uvjetovanje formiranja zelenih pojaseva
unutar građevnih čestica uz prometne (kolne i pješačke) pravce,
-ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio
aktivnosti zaštite prirodnog krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne
čestice, visine građevina i dr.,
-zabrana gradnje na dijelovima građevnih
čestica s utvrđenom dugogodišnjom autohtonom biljnom vrstom - maslinom.
(2) Dijelovi čestica na kojima je utvrđena
zabrana gradnje (vrijedno područje - prirodni i kultivirani krajobraz) radi
očuvanja autohtonih biljnih vrsta označeni su na kartografskom prikazu br. 3A:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta
korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
7.2. Mjere očuvanja i zaštite
kulturno-povijesnih cjelina i građevina
Članak
66.
Zaštićena kulturna dobra, kao i ona Planom
predviđena za zaštitu na području obuhvata ovog Plana prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
Članak
67.
(1) U okviru Planom obuhvaćenog područja se
temeljem Zakona štiti arheološka baština - arheološki pojedinačni lokalitet oko
crkve sv. Stjepana kao zaštićeno kulturno dobro.
(2) U cilju očuvanja i zaštite arheološkog
lokaliteta iz prethodnog stavka ovog članka primjenjuju se mjere zaštite koje
obuhvaćaju:
-čuvati intaktno,
-provesti arheološko istraživanje i
konzerviranje,
-zabranjena gradnja unutar zone zaštite,
-dozvoljena je arheološka prezentacija,
-za bilo kakav zahvat obavezno konzultirati
nadležni konzervatorski odjel i ishoditi posebne uvjete zaštite.
Članak
68.
(1) Utvrđuje se proširenje zaštite
kulturno-povijesnih vrijednosti koja se predlažu za zaštitu temeljem Zakona
kroz prijedlog za registraciju sljedećih kulturno-povijesnih cjelina i
građevina koja se do registracije štite temeljem ovog Plana, i to:
-arheološka baština - arheološki pojedinačni
lokalitet oko crkve sv. Ivana,
-povijesna graditeljska cjelina: seosko
naselje Barbat,
-pojedinačno kulturno dobro - sakralna
građevina: crkva sv. Stjepana.
(2) U cilju očuvanja i zaštite arheološkog
lokaliteta iz stavka (1) alineje 1. ovog članka potrebno je istražiti i
sanirati prema obavezno ishođenim posebnim uvjetima zaštite nadležnog
konzervatorskog odjela i uz stalni konzervatorski i arheološki nadzor.
(3) U cilju očuvanja i zaštite povijesne
graditeljske cjeline iz stavka (1) alineje 2. ovog članka primjenjuju se mjere
zaštite koje obuhvaćaju:
-postojeće građevine zadržati u izvornom
izgledu,
-arhitektonsko oblikovanje novih građevina
prilagoditi okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje
isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala kako bi se
očuvala postojeća slika prostora.
(4) U cilju očuvanja i zaštite evidentiranog
pojedinačnog kulturnog dobra iz stavka (1) alineje 3. ovog članka primjenjuju
se sljedeće mjere zaštite:
-građevina se zadržava u izvornom izgledu te
se zabranjuje svaka intervencija kojom bi se mijenjalo zatečeno stanje; na
građevini se dopušta samo sanacija i održavanje kojima se ne mijenjaju oblikovna
i druga svojstva građevine,
-sve intervencije na predmetnim građevinama
provode se temeljem utvrđenog sustava zaštite, a prema posebnim uvjetima
nadležnog konzervatorskog odjela.
Članak
69.
(1) Na dijelovima obuhvata Plana utvrđene su
zone tradicionalnog naselja, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta
korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(2) Uređenje zona tradicionalnog naselja
usmjeriti na očuvanje vitaliteta naselja, promoviranje tradicionalnog života,
rada i stvaranju stalno naseljenog stanovništva. Oblikovanje građevina zadržati
u postojećem prepoznatljivom obliku, nije dopuštena izmjena strukture i
tipologije postojećih građevina.
(3) Iznimno od pojedinih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Odredbama se za zone definirane u stavku (1)
ovog članka utvrđuje:
-najmanja površina građevne čestice iznosi
250 m2,
-najveća visina građevine iznosi 9 m,
-tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 60 m2, a
najviše 150 m2,
-uređenje svih vanjskih ploha građevina
korištenjem isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih
materijala.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
70.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području se prikuplja
komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom
izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u
kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.
(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora
odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga
zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se
spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog
poduzeća.
(5) Odvojeno prikupljanje (primarna
reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih
posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim
površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada
(papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene
baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u
skladu s uvjetima nadležne službe.
Članak
71.
(1) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom
koji obuhvaćaju:
-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada
na mjestu nastajanja,
-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu
nastanka,
-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
-sprječavanje nenadziranog postupanja s
otpadom,
-prikupljanje i iznošenje otpada te
privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište,
-saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju
osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada
(ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje
otpada iz stavka (2) ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici
moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog
otpada.
(4) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak
72.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja
na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Planom se
određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda,
mora te zaštitu od prekomjerne buke, štetnog djelovanja voda i mjere posebne
zaštite.
(2) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita
od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
(3) Zahvati u prostoru za koje se provodi
procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš te način provedbe postupka procjene
utjecaja zahvata na okoliš određeni su zakonskom regulativom koja propisuje
mjere zaštite okoliša.
(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja,
odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i
rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih
posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.
(5) Prilikom planiranja, projektiranja i
odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere
zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka,
zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one
djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili
potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad
dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak
73.
(1) Područje Plana je, s obzirom na
fizio-mehaničke značajke, gotovo u cijelosti obuhvaćeno III.a geotehničkom
kategorijom, padinske tvorevine na flišu koju karakterizira:
-većina terena je stabilna u prirodnim
uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta; opasnost od
pojave nestabilnosti prilikom zasijecanja ili nasipavanja,
-upojnost terena je u cijelosti mala, fliška
stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenjive vodopropusnosti;
mogućnost erozije je znatna,
-teren je uvjetno pogodan za građenje uz
prethodno provedena daljnja istraživanja,
-padinske tvorevine su relativno povoljne za
temeljenje građevina; međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao
što je zasijecanje ili nasipavanje, potrebna je poseban oprez jer može doći do
većih odrona ili nastanka klizišta.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se
dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih
struktura.
(3) Na Planom obuhvaćenom području nema
klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.
(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je
provesti prije gradnje građevina javne i društvene, sportsko- rekreacijske i
slične namjene koje će koristiti veći broj različitih korisnika.
(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati
vegetacijski vrijedna područja u zonama namijenjenim stanovanju,
ugostiteljsko-turističkim, poslovnim, javnim i društvenim i ostalim sadržajima.
(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena
treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s
uvjetima ovog Plana.
(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen
unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se
iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak
74.
(1) S obzirom na postojeću namjenu površina
te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona
štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi
da njegova kakvoća zadovoljava korištenje najviše kategorije prema zakonskim
propisima pa kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se
provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere temeljene na
zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće
zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom
provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija
definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
-stacionarni izvori onečišćenja zraka
(tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni
i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti
emisije prema zakonom definiranim uvjetima,
-održavanje javnih površina naselja redovitim
čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg
zelenila,
-poboljšanje prometne cirkulacije sa
smanjenjem negativnog utjecaja na kakvoću zraka.
9.3. ZAŠTITA VODA
Članak
75.
(1) Područje obuhvata ovog Plana nalazi se
izvan obuhvata zone zaštite izvorišta vode za piće.
(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni
odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od
nadležne službe.
(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se
izvesti kao nepropusni, a sve građevne
čestice/građevine trebaju biti priključene na
javnu mrežu odvodnje.
(4) Otpadne vode, koje ne odgovaraju
propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav
moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni
sustav i recipijente u koje se upuštaju.
(5) Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja
disperzno ispustiti u podzemlje.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području investitori su dužni
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
9.4. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Članak
76.
(1) Sanitarno-otpadne vode i oborinske vode
odvode se zasebnim kanalizacijskim sustavima.
(2) Potrebna zaštita postojećih i planiranih
sadržaja u području mogućeg djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog
terena postiže se izgradnjom odvodnje oborinske vode, osiguranjem širine
zaštitnog koridora vodotoka te gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih
vodnih građevina.
(3) Na području obuhvata Plana nalazi se
vodotok Deželjinov potok koji je prikazan na kartografskim prikazima br. 2.E:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav -
odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka i
br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih
uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(4) Sukladno zakonskoj regulativi propisana
su ograničenja gradnje i korištenja prostora na bujičnom vodotoku i njegovoj
neposrednoj blizini u svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i
njihovog održavanja.
(5) Planom se utvrđuje obvezna izrada
projektne dokumentacije cjelovitog uređenja toka bujice i njegovog sliva, s
utvrđivanjem mjerodavnih protoka i karakteristika odvodnog kanala. Projekt
treba uskladiti s projektima oborinske odvodnje.
(6) Do utvrđivanja inundacijskog područja
(javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno
od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja toka, a prikazanog
na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
- područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(7) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka
nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i
trgova.
(8) Iz bujičnog vodotoka potrebno je
odstraniti sve gradnje i instalacije koje nisu namijenjene zbrinjavanju
bujičnih voda.
(9) Korištenje koridora i svi zahvati kojima
nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno zakonskoj
regulativi.
9.5. ZAŠTITA MORA
Članak
77.
Planom obuhvaćeno područje nalazi se uz
morsku obalu i može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za
sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:
-izgradnju javnog sustava za odvodnju
otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i
tehnoloških otpadnih voda u more,
-izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s
odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
-unapređivanje službe za zaštitu i čišćenje
mora i plaža,
-monitoring kakvoće mora na morskim plažama
radi preventivne i eventualne zaštite,
-proširenje ispitivanja kakvoće mora u
lukama.
Članak
78.
Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih
pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi sljedeće mjere
zaštite:
-u lukama otvorenim za javni promet lokalnog
značaja i lukama posebne namjene - brodogradilištima osigurati prihvat
zauljenih voda i istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i postavljanje uređaja
za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za odlaganje
istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, kao i krutog otpada,
-odrediti način servisiranja brodova na moru
i kopnu,
-izviđati i obavješćivati radi utvrđivanja
pojave onečišćenja.
9.6. ZAŠTITA OD BUKE
Članak
79.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno
ugroženo povećanom razinom buke. Područje više ugroženosti bukom može se
predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa u
tom koridoru odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za smanjenje
razine buke do razine određene važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se
maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:
*tablica se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak
93.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 023-06/14-01/04
Ur. broj: 2169-01-02-01/03-14-3
Rab, 30. svibnja 2014.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr. v.r.