34.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/ 13), članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09, 13/13 i 31/13 - pročišćeni tekst), mišljenja JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ (Klasa: 350-02/14-11/11, Ur. broj: 69-03/5-14-2 od 04.04.2014. godine) i suglasnosti Župana Primorsko-goranske županije (KLASA: 350-03/14-01/22, URBROJ: 2170/1- 03-01/2-14-2 od 23. travnja 2014. godine), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 30. svibnja 2014. godine, donijelo je

ODLUKU
O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA 7 - KAMPOR (NA 7₇)

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 7 - Kampor (NA 7₇) za područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 15/04, 40/05 - ispravak, 18/07, 47/11). Granica obuhvata Plana prikazana je na kartografskim prikazima 3.B Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite u mjerilu 1:25.000 i 4.4. Građevinska područja naselje Kampor u mjerilu 1:5.000 te obuhvaća građevinsko područje naselja NA 7₇.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja 7 - Kampor (NA 7₇) sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora, način opremanja prometnom, komunalnom i drugom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje naselja NA 7₇.

Članak 3.

(1) Elaborat Urbanističkog plana uređenja 7 - Kampor (NA 7₇) izradio je Geoprojekt d.d. iz Opatije u koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim odjelom za pravne poslove, upravljanje imovinom i prostorno uređenje Grada Raba, a sastoji se od:

a) Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje):

I. TEMELJNE ODREDBE

II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti i sportsko-rekreacijske namjene

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.Mjere provedbe plana

III. ZAVRŠNE ODREDBE

b) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000:

1.Korištenje i namjena površina

2.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2A.Promet

2B.Elektronička komunikacijska infrastruktura i elektroenergetika

2C.Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba

2D.Vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3A.Područja posebnih ograničenja u korištenju

3B.Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

4.Način i uvjeti gradnje

c) Obaveznih priloga koji sadrže:

-obrazloženje Plana

-stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

-popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

-zahtjeve i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima

-izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

-evidenciju postupka izrade i donošenja Plana

-sažetak za javnost.

(2) Elaborat iz točaka a), b) i c) prethodnog stavka ovoga članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba sastavni je dio ove Odluke.

II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) U Urbanističkom planu uređenja 7 - Kampor (NA 7₇) (u daljnjem tekstu: Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno označeni rubnom linijom, bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina.

(2) Površine za razvoj i uređenje unutar obuhvata Plana razgraničene su kao:

-površine javne namjene:

-javne zelene površine (Z1),

-površine infrastrukturnih sustava,

-površine druge namjene:

-mješovita namjena (M1).

1.1. MJEŠOVITA NAMJENA

Članak 5.

(1) Planom su određene površine mješovite, pretežito stambene (M1) namjene.

(2) Na površinama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) grade se i uređuju:

-stambene građevine,

-stambeno-poslovne građevine,

-javne zelene površine,

-prometne, komunalne i ostale infrastrukturne građevine i uređaji.

1.2. JAVNE ZELENE POVRŠINE

Članak 6.

(1) Planom je određena javna zelena površina kao javni park (Z1).

(2) Javni park (Z1) je javni prostor namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.

1.3. POVRŠINE PROMETNE INFRASTRUKTURE

Članak 7.

Planom su određene površine prometne infrastrukture: javne prometne površine i pješačke površine.

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

(1) Na Planom obuhvaćenom području nije planirana gradnja građevina gospodarskih djelatnosti.

(2) Poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice namijenjene stanovanju moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Na Planom obuhvaćenom području nije planirana gradnja građevina društvenih djelatnosti.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 10.

(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina namijenjenih stanovanju u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:

-stambene građevine kao samostojeće i dvojne,

-stambeno-poslovne građevine kao samostojeće.

(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog prostora kako slijedi:

-stambena građevina je građevina koja sadrži najviše tri stana ako se gradi kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako se gradi kao dvojna,

-stambeno-poslovna građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno- poslovna građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora.

(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka ovog članka je prostor u kojem se odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš (u skladu s posebnim propisima): ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl. te smještajni kapaciteti za privatno iznajmljivanje), uslužne i zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije i sl.) te sve vrste proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica. Kod stambeno- poslovnih građevina poslovni prostor uz stambeni smještava se unutar građevine osnovne namjene ili manje građevine gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici.

(4) Pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.).

Članak 11.

(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1):

a) Uvjeti gradnje:

-na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje,

-najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,

-najveći GBP iznosi 400 m²,

-najmanja tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 64 m²,

-najveća tlocrtna površina građevine iznosi 200 m²,

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,

-najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-regulacijski pravac mora biti udaljen od osi Planom utvrđene ulice na način da osigura potreban prostor za širenje ulice na planiranu širinu poprečnog profila,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,

-najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m, odnosno 20 m ako se poslovni prostor smješta unutar građevine osnovne namjene,

-uvjeti gradnje pomoćne građevine:

-izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,

-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 4 m, a ukupna visina 5 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,

-tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,

-najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,

-najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3,0 m,

-najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na sabirne jame,

-iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.

b) Uređenje građevne čestice:

-najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

-građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,

-kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:

-stan do 70 m² neto površine - 1 mjesto,

-stan 70 do 150 m² neto površine - 2 mjesta,

-stan preko 150 m² neto površine - 3 mjesta,

-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,

-postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

-pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.,

-ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

-najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,

-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala,

-radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice:

-građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

-građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,

-do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:

-građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

-oblikovanje pomoćne i manje građevine gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,

-nagib kosog krova je između 18^o i 22^o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,

-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.

e) Mjere zaštite okoliša:

-mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,

-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,

-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.

(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambeno- poslovnih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1):

a) Uvjeti gradnje:

-na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih i manjih građevina gospodarske namjene,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2 + neaktivno potkrovlje,

-kod smještajnih kapaciteta za privatno iznajmljivanje najveći broj uporabnih cjelina za iznajmljivanje iznosi 3,

-najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,

-najveći GBP iznosi 400 m²,

-najmanja tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 80 m²,

-najveća tlocrtna površina građevine iznosi 200 m²,

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,

-najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-regulacijski pravac mora biti udaljen od osi Planom utvrđene ulice na način da osigura potreban prostor za širenje ulice na planiranu širinu poprečnog profila,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,

-najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m, odnosno 20 m ako se poslovni prostor smješta unutar građevine osnovne namjene,

-uvjeti gradnje pomoćne ili manje građevine gospodarske namjene:

-izgradnja pomoćne i manje građevine gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,

-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 4 m, a ukupna visina 5 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,

-tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,

-najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,

-najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3,0 m,

-najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na sabirne jame,

-iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.

b) Uređenje građevne čestice:

-najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,

-građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,

-kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5*5,0 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:

-stan do 70 m² neto površine - 1 mjesto,

-stan 70 do 150 m² neto površine - 2 mjesta,

-stan preko 150 m² neto površine - 3 mjesta,

-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,

-za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po apartmanu odnosno na 2 ležaja (koristi se veća vrijednost) uz još jedno dodatno mjesto,

-trgovine do 200 m² - 1 mjesto na 10 m² GBP-a,

-trgovine preko 200 m² - 1 mjesto na 25 m² GBP-a, ali ne manje od 40 mjesta,

-drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m² GBP-a,

-restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta,

-gospodarska namjena - 1 mjesto na 4 zaposlenika i još jedno dodatno mjesto,

-postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,

-pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.,

-ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

-ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

-najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,

-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala,

-radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice: kao točka c) prethodnog stavka ovog članka.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao točka d) prethodnog stavka ovog članka.

e) Mjere zaštite okoliša: kao točka e) prethodnog stavka ovog članka.

(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s M1:

a) Uvjeti gradnje:

-na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,

-najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6 + neaktivno potkrovlje,

-najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,

-najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,

-najveći GBP iznosi 400 m²,

-tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 64 m², a najviše 120 m²,

-najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice, izuzev međe uz koju je prislonjena, iznosi 3 m,

-najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

-regulacijski pravac mora biti udaljen od osi Planom utvrđene ulice na način da osigura potreban prostor za širenje ulice na planiranu širinu poprečnog profila,

-građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,

-najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca, iznosi 14 m,

-postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od Planom utvrđenih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca,

-uvjeti gradnje pomoćne građevine: kao uvjeti gradnje definirani u prethodnom stavku ovog članka pod alinejom: »uvjeti gradnje pomoćne i manje građevine gospodarske namjene«.

b) Uređenje građevne čestice: kao točka b) stavka (1) ovog članka.

c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice: kao točka c) stavka (1) ovog članka.

d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:

-građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

-oblikovanje pomoćne i manje građevine gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,

-nagib kosog krova je između 18^o i 22^o¹ a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,

-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene,

-kod bočne strane građevine osnovne namjene prislonjene uz među treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.

e) Mjere zaštite okoliša: kao točka e) stavka (1) ovog članka.

Članak 12.

(1) Ukoliko se postojeća građevina namijenjena stanovanju kao i pomoćna građevina na zasebnoj građevnoj čestici (garaža, spremište, drvarnica, alatnica, kotlovnica) nalazi na manjim udaljenostima u odnosu na Planom utvrđene udaljenosti može se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(2) Postojeću građevinu moguće je rekonstruirati i ako je građevnoj čestici osiguran pristup na javnu prometnu površinu širine manje od Planom utvrđene najmanje širine.

(3) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena. Planom je dozvoljena samo rekonstrukcija i održavanje građevina u nizu u okviru postojećeg gabarita, odnosno GBP-a.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 13.

(1) Planom su osigurane površine za razvoj prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže kao linijske i površinske građevine i to za:

-sustav prometne infrastrukture,

-sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,

-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

-vodnogospodarski sustav: vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda,

-energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata: elektroopskrba, javna rasvjeta.

(2) Sustavi prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A, 2B, 2C i 2D: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.

(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

(4) Trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine prometnica, a radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan položaj u okviru površine prometnice odredit će se pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog sustava.

(5) Iznimno, trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 14.

(1) Na području obuhvata Plana određene su površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - prometna mreža.

(2) Osim Planom definiranih prometnih površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina u zonama drugih namjena.

(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan pristup građevinama, javnim površinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.1. Ceste/ulice

Članak 15.

(1) Prilaz području obuhvata Plana omogućen je postojećom nerazvrstanom cestom koja je i glavna mjesna ulica (GMU) unutar Plana.

(2) Unutar područja obuhvata Plana utvrđena je sabirna ulica (SU) koja se spaja na glavnu mjesnu ulicu (GMU).

(3) Planom je predviđena rekonstrukcija postojeće trase glavne mjesne ulice (GMU) te rekonstrukcija i dogradnja sabirne ulice (SU).

(4) Prilikom rekonstrukcije postojećih ulica kao i planirane dogradnje potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.

(5) Minimalni tehnički elementi za izgradnju i rekonstrukciju dionica utvrđenih ulica unutar obuhvata

Plana su:

a) Glavna mjesna ulica (GMU):

-dvosmjerna ulica

-računska brzina 40 km/h,

-maksimalni nagib nivelete uvjetovan postojećom niveletom,

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m,

-raskrižja u nivou,

-s prometnice se dozvoljava pristup građevinskim česticama,

-pješački hodnik, jednostrani, najmanje širine 1,50 m,

-najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 7,0 m.

b) Sabirna ulica (SU):

-jednosmjerna ulica

-računska brzina 30 km/h,

-maksimalni nagib nivelete kod izvedenog dijela ulice uvjetovan postojećom niveletom, novi dio ulice 12%

-broj prometnih traka i širina kolnika 1x4,0 m,

-raskrižja u nivou,

-s prometnice se dozvoljava pristup građevinskim česticama,

-pješački hodnik, jednostrani, najmanje širine 1,50 m,

-najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 5,50m.

(6) Iznimno, kod rekonstrukcije glavne mjesne ulice širina poprečnog profila može iznositi i manje od Planom utvrđene ako položaj legalno izgrađenih građevina onemogućava izvedbu propisane širine.

(7) Udaljenost regulacijskog pravca od osi glavne mjesne ulice ceste treba biti takva da osigura prostor za širenje ceste na širinu profila od planiranih 7,0 m.

Članak 16.

(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu.

(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog stavka ovog članka smatra se i pristup najveće dužine 50

m te najmanje širine 3,0 m.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 17.

(1) Unutar Planom obuhvaćenog područja nisu planirane površine za javna parkirališta i garaže.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 18.

(1) Na Planom obuhvaćenom području utvrđena je trasa pješačkog puta.

(2) Pješačke putove (staze, stubišta), osim onih utvrđenih u prethodnom stavku ovog članka, dozvoljeno je uređivati i unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene (M1), javnih zelenih površina uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe.

Članak 19.

(1) Najmanja širina novoplaniranih pješačkih staza iznosi 3,0 m, a iznimno kod prostornih ograničenja 1,50 m. Nogostupi uz kolne površine trebaju biti minimalne širine 1,5 m.

(2) Pješački putovi izvode se vodoravno, a ako to radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih nagiba izvode se pješačke stube.

(3) Sve pješačke staze moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama.

(4) Uz pješačke staze moguće je urediti manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(5) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi, znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.) postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s invaliditetom i poteškoćama u kretanju.

5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 20.

(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura i elektroenergetika.

(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

(3) Elektronička komunikacijska kabelska kanalizacija treba biti realizirana cijevima 1 110, 75, 50

mm i tipskim montažnim zdencima.

(4) Svi korisnički kabeli koji se polažu u sklopu planirane kabelske kanalizacije (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.

(5) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta elektroničke komunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Članak 21.

(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata (tip A) koji ne prelazi visinu građevine na koju se postavlja te krovnog antenskog prihvata (tip B) visine do 5 m od najviše točke građevine (sljemena).

(2) Prilikom izgradnje osnovne postaje za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka ovog članka potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina. Prilikom izgradnje osnovne postaje za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.

(3) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska mreža

Članak 22.

Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura i elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu rasvjetu.

5.3.1.1. Elektroopskrba

Članak 23.

(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe, a s obzirom na planiranu izgradnju, unutar Planom obuhvaćenog područja predviđa se gradnja jedne 20 kV transformatorske stanice na lokaciji označenoj na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura i elektroenergetika.

(2) Transformatorska stanica se planira kao tipska građevina (samostojeća) ili ugrađena u sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i drugačija oblikovna rješenja. Nova trafostanica zamijenila bi postojeću stupnu TS 20/0,4 kV Ograde koja se nalazi izvan obuhvata Plana.

(3) Lokacija novoplanirane trafostanice 20/0,4 kV, instalirana snaga trafostanice i trasa priključnog dalekovoda 10(20) kV može se izmijeniti, a bit će točno utvrđeni projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba korištenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

(4) Uvjeti za gradnju građevine trafostanice:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 7*7 m,

-najveći broj etaža iznosi P,

-najveća visina građevine iznosi 4 m, odnosno najveća ukupna visina građevine iznosi 5 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 5 m, a od ostalih međa 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,

-razina buke na udaljenosti 3,5 m od trafostanice ne smije biti veća od 35 db,

-neizgrađenu površinu građevne čestice treba zatravniti,

-ograda se može podizati prema svim međama kao zaštitna žičana ograda visine do 1,8 m, a postavlja se s unutrašnje strane međe; uz ogradu je moguće saditi živicu,

-građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

-kod izgradnje građevine trafostanice težiti oblikovanju i korištenju lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.

(5) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se podzemno u trasama Planom utvrđenih ulica, a točne trase odredit će se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice.

(6) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz trafostanice predviđene za opskrbu električnom energijom Planom obuhvaćenog područja, lokaciju za trafostanicu je potrebno osigurati u njegovoj zoni obuhvata.

(7) Niskonaponska mreža u planiranim zonama će se razvijati kao podzemna, a iznimno kao nadzemna, uz suglasnost lokalne samouprave, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima.

5.3.1.2. Javna rasvjeta

Članak 24.

(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 25.

(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda) i sustava odvodnje otpadnih voda, uređenje drugih voda, izgradnju građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava i zaštitu od erozije i bujica.

(2) Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno zakonskoj regulativi. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene zakonskom regulativom.

5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 26.

(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu broj 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav - vodoopskrba.

(2) Područje obuhvata Plana opskrbljuje se vodom iz postojeće vodospreme Suha Punta, koja je smještena izvan obuhvata Plana.

Članak 27.

(1) Planom je predviđena rekonstrukcija postojeće te gradnja nove mreže vodoopskrbnog sustava u skladu s potrebama korisnika prostora.

(2) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od 150 m. Hidranti će se postaviti na vanjski rub pješačkog hodnika ili u zeleni pojas i sl.

(3) Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije. Vodoopskrbni cjevovodi trebaju biti promjera cijevi najmanje DN100. Najmanji vertikalni razmak od ostalih instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m.

(4) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.

(5) Vodomjerna okna treba izvesti prema uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama.

5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda

Članak 28.

(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda.

(2) Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

Članak 29.

(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom gravitacijske kanalizacijske mreže u smjeru zasebnog sustava sanitarne kanalizacije Draga smještenog izvan obuhvata Plana.

(2) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje iz prethodnog stavka ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s važećim propisima.

(3) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).

Članak 30.

(1) Oborinske vode s cesta, većih parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru.

(2) Za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog

sustava, dozvoljava se disperzija oborinskih voda u okolni teren nakon odgovarajućeg pročišćavanja.

(3) Sve oborinske vode treba odvesti kolektorima oborinske odvodnje promjera cijevi najmanje DN300 prema najbližem bujičnom vodotoku i nastavno prema moru ili ispustom u upojni bunar, a prethodno ih je potrebno pročistiti na taložniku - separatoru.

(4) Oborinske vode s građevnih čestica i građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav oborinske odvodnje.

Članak 31.

(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi može biti najmanje DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja na nižoj koti.

(2) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.

(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih okana.

(5) Prije izrade projektne dokumentacije za gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije, a prema važećim propisima.

5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina

Članak 32.

(1) Planom je dopušteno postavljati jednostavne građevine, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i dr. na javnim površinama.

(2) Smještaj i postava predmetnih građevina i instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2,0 m, pri čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.

(3) Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom korištenju javnih površina.

6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 33.

(1) Planom je utvrđeno uređenje i održavanje javnih zelenih površina u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina i to u zoni Z1 javni park.

(2) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno uređenje javnog parka, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1). Javni park namijenjen je šetnji i odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju. Uvjetuje se maksimalno zadržavanje postojeće vegetacije. Unutar javnog parka moguće je postavljanje urbane opreme i javne rasvjete.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA

7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 34.

Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti.

7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

Članak 35.

(1) U cilju zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:

-čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te sadnja novog,

-formiranje površina parkovnog i zaštitnog zelenila kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz, prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,

-Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene površine u okviru građevne čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,

-ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio aktivnosti zaštite prirodnog krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne čestice, visine građevina i dr.

(2) Dijelovi čestica na kojima je utvrđena zabrana gradnje (osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz) označeni su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih ograničenja u korištenju.

7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 36.

(1) Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom zaštićenih kulturnih dobara.

(2) Ako se pri izvođenju građevinskih i nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 37.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Na razmatranom području se prikuplja komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom izvan obuhvata ovog Plana.

(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

(5) Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Članak 38.

(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:

-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,

-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,

-sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

-prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište,

-saniranje otpadom onečišćenih površina.

(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada (ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode. Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

(3) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom regulativom.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 39.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od prekomjerne buke, štetnog djelovanja voda i mjere posebne zaštite.

(2) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(3) Zahvati u prostoru za koje se provodi procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te način provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su zakonskom regulativom koja propisuje mjere zaštite okoliša.

(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.

(5) Prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.

9.1. ZAŠTITA TLA

Članak 40.

(1) Područje Plana je, s obzirom na fizio-mehaničke značajke, u cijelosti obuhvaćeno I geotehničkom kategorijom, zonom golog krša (karbonatni stijenski kompleks mezozoika i paleogena). Karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja građevinskih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasijecanja. Tereni oblikovani u karbonatnim stijenama, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Mjestimično vrlo raščlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik, budući da nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnim stijenama je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora.

(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih struktura.

(3) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.

(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je provesti prije gradnje građevina javne i društvene, sportsko- rekreacijske i slične namjene koje će koristiti veći broj različitih korisnika.

(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati vegetacijski vrijedna područja u zonama namijenjenim stanovanju, ugostiteljsko-turističkim, poslovnim i ostalim sadržajima.

(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.

(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.

9.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 41.

(1) S obzirom na postojeću namjenu površina te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi da njegova kakvoća zadovoljava korištenje najviše kategorije prema zakonskim propisima pa kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.

(2) Na području naselja trajno će se provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere temeljene na zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće zraka.

(3) U skladu sa zakonskom regulativom provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:

-stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema zakonom definiranim uvjetima,

-održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila,

-poboljšanje prometne cirkulacije sa smanjenjem negativnog utjecaja na kakvoću zraka.

9.3. ZAŠTITA VODA

Članak 42.

Planom obuhvaćeno područje nalazi se izvan obuhvata poznatih zona zaštite izvorišta vode za piće.

Članak 43.

(1) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležne službe.

(2) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se izvesti kao nepropusni, a sve građevne

čestice/građevine trebaju biti priključene na javnu mrežu odvodnje.

(3) Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

(4) Oborinske vode onečišćene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja disperzno ispustiti u podzemlje.

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.4. ZAŠTITA MORA

Članak 44.

Planom obuhvaćeno područje ne nalazi se uz morsku obalu, ali može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:

-izgradnju javnog sustava za odvodnju otpadnih voda usmjerenog prema sustavu sanitarne kanalizacije Suha Punta smještenom izvan obuhvata Plana,

-izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.).

9.5. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 45.

(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno ugroženo povećanom razinom buke. Područje više ugroženosti bukom može se predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te uz poslovne sadržaje (ugostiteljstvo) pa u tom koridoru odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za smanjenje razine buke do razine određene važećim zakonskim propisima.

(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Članak 58.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 023-06/14-01/04

Ur. broj: 2169-01-02-01/03-14-2

Rab, 30. svibnja 2014.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr., v.r.