Grad Rab
-površine javne namjene:
-javne zelene površine (Z1),
-kupališno rekreacijska namjena (R3),
-površine infrastrukturnih sustava,
-vodotok,
-površine druge namjene:
-mješovita namjena (M1),
-zaštitne zelene površine (Z).
1.1. MJEŠOVITA NAMJENA
Članak
5.
(1) Planom su određene površine mješovite,
pretežito stambene (M1) namjene.
(2) Na površinama mješovite, pretežito
stambene namjene (M1) grade se i uređuju:
-stambene građevine,
-stambeno-poslovne građevine,
-javne zelene površine,
-prometne, komunalne i ostale infrastrukturne
građevine i uređaji.
1.2. JAVNE ZELENE POVRŠINE
Članak
6.
(1) Planom je određena javna zelena površina
kao javni park (Z1).
(2) Javni park (Z1) je javni prostor
namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju. Funkcionalno oblikovanje
parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.
1.3. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
Članak
7.
(1) Planom su određene zaštitne zelene
površine (Z).
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se kroz
očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom,
a u njima se mogu graditi građevine komunalne i ostale infrastrukture.
1.4. KUPALIŠNO-REKREACIJSKA NAMJENA
Članak
8.
Planom je određena površina
kupališno-rekreacijske namjene: prirodna plaža (R3). Površina prirodne plaže obuhvaća
dio kopna s pripadajućim dijelom akvatorija, a namijenjena je kupanju i
rekreaciji.
1.5. POVRŠINE PROMETNE INFRASTRUKTURE
Članak
9.
Planom su određene površine prometne
infrastrukture: javne prometne površine i pješačke površine.
1.6. VODOTOK
Članak
10.
Planom je određena površina koja obuhvaća
korito vodotoka.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
11.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nije
planirana gradnja građevina gospodarskih djelatnosti.
(2) Poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice namijenjene stanovanju moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u
točki 4. ovih Odredbi.
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
12.
Na Planom obuhvaćenom području nije planirana
gradnja građevina društvenih djelatnosti.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
Članak
13.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
namijenjenih stanovanju u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1)
prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
-stambene građevine kao samostojeće i dvojne,
-stambeno-poslovne građevine kao samostojeće.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene
stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog
prostora kako slijedi:
-stambena građevina je građevina koja sadrži
najviše tri stana ako se gradi kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako
se gradi kao dvojna,
-stambeno-poslovna građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da
se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno- poslovna
građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora
ili 3 poslovna prostora.
(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka
ovog članka je prostor u kojem se odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez
negativnog utjecaja na okoliš (u skladu s posebnim propisima):
ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice
i sl. te smještajni kapaciteti za privatno iznajmljivanje), uslužne i zanatske
djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske,
zlatarske i sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice),
zdravstveni sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije
i sl.) te sve vrste proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš,
ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar
dozvoljenih granica. Kod stambeno- poslovnih građevina poslovni prostor uz
stambeni smještava se unutar građevine osnovne namjene ili manje građevine
gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici.
(4) Pomoćna građevina je građevina koja se
gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji
osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i
sl.).
Članak
14.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih
stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1):
a) Uvjeti gradnje:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2 + neaktivno potkrovlje,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine iznosi 9 m, a
ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-najmanja tlocrtna površina građevine osnovne
namjene iznosi 64 m2,
-najveća tlocrtna površina građevine iznosi
200 m2,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine,
ali ne manje od 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-regulacijski pravac mora biti udaljen od osi
Planom utvrđene ulice na način da osigura potreban prostor za širenje ulice na
planiranu širinu poprečnog profila,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m, odnosno 20 m ako se poslovni prostor
smješta unutar građevine osnovne namjene,
-uvjeti gradnje pomoćne građevine:
-izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,
-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 4 m, a
ukupna visina 5 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,
-tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,
-najmanja udaljenost građevine do
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,
-najmanja udaljenost građevine do drugih međa
iznosi 3,0 m,
-najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame,
-iznimno se građevine mogu graditi prislonjene
uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na isti način,
a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i
dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja
oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevini,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5*5,0 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
-stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
-stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
-stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice:
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa,
-građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,
-do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-oblikovanje pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj
građevini,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
-nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
e) Mjere zaštite okoliša:
-mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
-postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
-mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9.
ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih
stambeno- poslovnih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene
(M1):
a) Uvjeti gradnje:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih i
manjih građevina gospodarske namjene,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2 + neaktivno potkrovlje,
-kod smještajnih kapaciteta za privatno
iznajmljivanje najveći broj uporabnih cjelina za iznajmljivanje iznosi 3,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine iznosi 9 m, a
ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-najmanja tlocrtna površina građevine osnovne
namjene iznosi 80 m2,
-najveća tlocrtna površina građevine iznosi
200 m2,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine,
ali ne manje od 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-regulacijski pravac mora biti udaljen od osi
Planom utvrđene ulice na način da osigura potreban prostor za širenje ulice na
planiranu širinu poprečnog profila,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 16 m, odnosno 20 m ako se poslovni prostor
smješta unutar građevine osnovne namjene,
-uvjeti gradnje pomoćne ili manje građevine
gospodarske namjene:
-izgradnja pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata
izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na
građevnoj čestici,
-najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
-najveća visina građevine iznosi 4 m, a
ukupna visina 5 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,
-tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene,
-najmanja udaljenost građevine do
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,
-najmanja udaljenost građevine do drugih međa
iznosi 3,0 m,
-najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame,
-iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pripadajuće
građevne čestice.
b) Uređenje građevne čestice:
-najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%,
-građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevini,
-kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
-stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
-stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
-stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
-na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno
mjesto,
-za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu odnosno na 2 ležaja (koristi se veća vrijednost) uz još jedno dodatno
mjesto,
-trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
-trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 mjesta,
-drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
-restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
-gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i još jedno dodatno mjesto,
-postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici,
-pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.,
-ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama,
-ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe,
-najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
-ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala,
-radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) prethodnog stavka ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina: kao
točka d) prethodnog stavka ovog članka.
e) Mjere zaštite okoliša: kao točka e)
prethodnog stavka ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih
stambenih građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s
M1:
a) Uvjeti gradnje:
-na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina,
-najmanja površina građevne čestice iznosi
400 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,6 + neaktivno potkrovlje,
-najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine,
-najveća visina građevine iznosi 9 m, a
ukupna visina 13 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena,
-najveći GBP iznosi 400 m2,
-tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 64 m2, a
najviše 120 m2,
-najmanja udaljenost građevine od međa
građevne čestice, izuzev međe uz koju je prislonjena, iznosi 3 m,
-najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola visine građevine,
ali ne manje od 6 m,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6 m,
-regulacijski pravac mora biti udaljen od osi
Planom utvrđene ulice na način da osigura potreban prostor za širenje ulice na
planiranu širinu poprečnog profila,
-građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca,
-najmanja širina građevne čestice, mjerena na
mjestu građevinskog pravca, iznosi 14 m,
-postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od Planom utvrđenih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da
se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca,
-uvjeti gradnje pomoćne građevine: kao uvjeti
gradnje definirani u prethodnom stavku ovog članka pod alinejom: »uvjeti
gradnje pomoćne i manje građevine gospodarske namjene«.
b) Uređenje građevne čestice: kao točka b)
stavka (1) ovog članka.
c) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice: kao točka c) stavka (1) ovog članka.
d) Arhitektonsko oblikovanje građevina:
-građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora,
-oblikovanje pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj
građevini,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
-nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
-nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene,
-kod bočne strane građevine osnovne namjene
prislonjene uz među treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid
i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja
oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
e) Mjere zaštite okoliša: kao točka e) stavka
(1) ovog članka.
(4) Iznimno od stavaka (1), (2) i (3) ovog
članka se u pojasu 70 m od obalne crte definiranom na kartografskim prikazima
br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih
ograničenja u korištenju i 4: Način i uvjeti gradnje mogu smjestiti samo
pomoćne građevine u kojima se smještaju prateći sadržaji ugostiteljsko-
turističke namjene dok se građevine osnovne namjene mogu smjestiti na
dijelovima građevne čestice izvan utvrđenog pojasa.
Članak
15.
(1) Ukoliko se postojeća građevina
namijenjena stanovanju kao i pomoćna građevina na zasebnoj građevnoj čestici
(garaža, spremište, drvarnica, alatnica, kotlovnica) nalazi na manjim
udaljenostima u odnosu na Planom utvrđene udaljenosti može se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog
pravca.
(2) Postojeću građevinu moguće je
rekonstruirati i ako je građevnoj čestici osiguran pristup na javnu prometnu
površinu širine manje od Planom utvrđene najmanje širine.
(3) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena.
Planom je dozvoljena samo rekonstrukcija i održavanje građevina u nizu u okviru
postojećeg gabarita, odnosno GBP-a.
5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
16.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj
prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže kao linijske i
površinske građevine i to za:
-sustav prometne infrastrukture,
-sustav elektroničke komunikacijske
infrastrukture,
-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
-vodnogospodarski sustav: vodoopskrba i
odvodnja otpadnih i oborinskih voda,
-energetski sustav - građevine za transformaciju
i prijenos energenata: elektroopskrba, javna rasvjeta.
(2) Sustavi prometne, elektroničke
komunikacijske i komunalne mreže utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A,
2B, 2C i 2D: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih
sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim
propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se
određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske, komunalne
i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine prometnica, a
radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan položaj u okviru
površine prometnice odredit će se pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog
rješenja pojedinog sustava.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke
komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru
površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo
polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak
17.
(1) Na području obuhvata Plana određene su
površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na
kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - prometna mreža.
(2) Osim Planom definiranih prometnih
površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih
prometnih i pratećih površina i građevina u zonama drugih namjena.
(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan
pristup građevinama, javnim površinama mora biti izveden u skladu s važećom
zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Ceste/ulice
Članak
18.
(1) Prilaz području obuhvata Plana omogućen
je postojećom nerazvrstanom cestom koja je i glavna mjesna ulica (GMU) unutar
Plana.
(2) Planom je predviđena rekonstrukcija
postojeće trase glavne mjesne ulice te njena dogradnja s izvedbom okretišta na
kraju ulice.
(3) Prilikom rekonstrukcije postojeće ulice
kao i planirane dogradnje potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne
vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili
usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okviru površine
prometnice prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za izgradnju
i rekonstrukciju dionice glavne mjesne ulice utvrđene unutar obuhvata Plana su:
-računska brzina 40 km/h,
-maksimalni nagib nivelete: kod izvedenog
dijela ulice uvjetovan postojećom niveletom, novi dio ulice 13%,
-broj prometnih traka i širina kolnika
2x2,75,
-s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
-pješački nogostup, jednostrani, minimalne
širine 1,50 m,
-na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,
-širina planiranog poprečnog profila iznosi
7,00 m,
-na završetku ulice potrebno je izgraditi
okretište.
(6) Iznimno, kod rekonstrukcije glavne mjesne
ulice širina poprečnog profila može iznositi i manje od
Planom utvrđene ako položaj legalno
izgrađenih građevina onemogućava izvedbu propisane širine.
(7) Udaljenost regulacijskog pravca od osi
glavne mjesne ulice ceste treba biti takva da osigura prostor za širenje ceste
na širinu profila od planiranih 7,0m.
Članak
19.
(1) Svaka građevna čestica mora imati
neposredni pristup na glavnu mjesnu ulicu.
(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog
stavka ovog članka smatra se i pristup najveće dužine 50 m te najmanje širine
3,0 m.
5.1.2. Javna parkirališta i garaže
Članak
20.
Unutar Planom obuhvaćenog područja nisu
planirane površine za javna parkirališta i garaže.
5.1.3. Pješačke površine
Članak
21.
(1) Na Planom obuhvaćenom području utvrđene
su trase pješačkih putova i obalne šetnice.
(2) Pješačke putove (staze, stubišta), osim
onih utvrđenih u prethodnom stavku ovog članka, dozvoljeno je uređivati i
unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene (M1), javnih zelenih (Z1) i
zaštitnih zelenih (Z) površina uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina
izvedbe.
Članak
22.
(1) Pješački putovi izvode se vodoravno, a
ako to radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih
nagiba izvode se pješačke stube. Najmanja širina novoplaniranih pješačkih
putova iznosi 3,0 m, a iznimno kod prostornih ograničenja 1,50 m. Za
opločavanje putova potrebno je koristiti prirodne materijale.
(2) Uz pješačke putove moguće je urediti
manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene
klupe, nadstrešnice i sl.
(3) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi,
znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.)
postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s
invaliditetom i poteškoćama u kretanju.
Članak
23.
(1) Planom se određuje prostor obalne šetnice
cijelim potezom obale na području obuhvata Plana.
(2) Najmanja širina obalne šetnice iznosi 3,0
m, a iznimno kod prostornih ograničenja 1,50 m. Za opločavanje putova potrebno
je koristiti prirodne materijale.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
24.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura i
elektroenergetika.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska
kanalizacija treba biti realizirana cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim
montažnim zdencima.
(4) Svi korisnički kabeli koji se polažu u
sklopu planirane kabelske kanalizacije (mrežni kabeli, svjetlovodni i
koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površini
postojeće, odnosno planirane prometnice.
(5) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta
elektroničke komunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih
priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih
veza.
Članak
25.
(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke
komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata
(tip A) koji ne prelazi visinu građevine na koju se postavlja.
(2) Prilikom izgradnje osnovne postaje za
potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka
ovog članka potrebno je poštovati zakonske odredbe, kao i ostale propisane
uvjete za takvu vrstu građevina. Prilikom izgradnje osnovne postaje za potrebe
javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o
urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom
uklapanju.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova
nije dozvoljeno.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE
INFASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav -
elektroenergetska mreža
Članak
26.
Planom je u energetskom sustavu predviđena
gradnja građevina za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža prikazana
je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura i
elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu
rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak
27.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja
elektroopskrbe, a s obzirom na planiranu izgradnju, unutar Planom obuhvaćenog
područja predviđa se gradnja jedne 20 kV transformatorske stanice na lokaciji
označenoj na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - elektronička komunikacijska infrastruktura i
elektroenergetika.
(2) Trafostanica se planira kao tipska
građevina (samostojeća) ili ugrađena u sklopu građevine, a sukladno posebnim
uvjetima dozvoljena su i drugačija oblikovna rješenja.
(3) Lokacija novoplanirane trafostanice
20/0,4 kV, instalirana snaga trafostanice i trasa priključnog dalekovoda 10(20)
kV može se izmijeniti, a bit će točno utvrđeni projektnom dokumentacijom na
temelju stvarnih potreba korištenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
(4) Uvjeti za gradnju građevine trafostanice:
-najmanja površina građevne čestice iznosi
7x7 m,
-najveći broj etaža iznosi P,
-najveća visina građevine iznosi 4 m, odnosno
najveća ukupna visina građevine iznosi 5 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
-najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 5 m, a od ostalih međa 3 m, odnosno 1 m ako
građevina nema otvora,
-razina buke na udaljenosti 3,5 m od
trafostanice ne smije biti veća od 35 db,
-neizgrađenu površinu građevne čestice treba
zatravniti,
-ograda se može podizati prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda visine do 1,8 m, a postavlja se s unutrašnje strane
međe; uz ogradu je moguće saditi živicu,
-građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
-kod izgradnje građevine trafostanice težiti
oblikovanju i korištenju lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih
materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.
(5) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će
se podzemno u trasama Planom utvrđenih ulica, a točne trase odredit će se
projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice.
(6) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama
pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz trafostanice
predviđene za opskrbu električnom energijom Planom obuhvaćenog područja,
lokaciju za trafostanicu je potrebno osigurati u njegovoj zoni obuhvata.
(7) Niskonaponska mreža u planiranim zonama
će se razvijati kao podzemna, a iznimno kao nadzemna, uz suglasnost lokalne
samouprave, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak
28.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu
nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar
obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do
kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov
razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo
osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
29.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća
izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda) i sustava odvodnje
otpadnih voda, uređenje drugih voda, izgradnju građevina za zaštitu od štetnog
djelovanja voda, građevina za obranu od poplava i zaštitu od erozije i bujica.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za
izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno zakonskoj
regulativi. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti
priloge određene zakonskom regulativom.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak
30.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja
na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu broj 2C:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav -
vodoopskrba.
(2) Područje obuhvata Plana opskrbljuje se
vodom iz postojeće vodospreme Suha Punta, koja je smještena izvan obuhvata
Plana.
Članak
31.
(1) Planom je predviđena rekonstrukcija
postojeće te gradnja nove mreže vodoopskrbnog sustava u skladu s potrebama
korisnika prostora.
(2) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u
skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim
parametrima tlaka i protoka, a udaljenost
između hidranata treba biti
manja od 150 m. Hidranti će se postaviti na vanjski rub pješačkog hodnika ili u
zeleni pojas i sl.
(3) Cjevovode, građevine i uređaje
vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Vodoopskrbni cjevovodi trebaju biti
promjera cijevi najmanje DN100. Najmanji vertikalni razmak od ostalih
instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda
debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1
m.
(4) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama
izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(5) Vodomjerna okna treba izvesti prema
uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za
vodoopskrbni vod prema građevinama.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak
32.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su
na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav
odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati
sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Članak
33.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s
cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže
u smjeru zasebnog sustava sanitarne kanalizacije Suha Punta smještenog izvan
obuhvata Plana.
(2) Planom se predviđa izgradnja crpne
stanice i tlačnog voda kako bi se otpadne vode mogle transportirati prema
UPOV-u Suha Punta. Položaj crpne stanice može doživjeti izmjenu mikrolokacije,
a definirat će se izradom projektne dokumentacije.
(3) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje
iz stavka (1) ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po
sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za
predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s
važećim propisima.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.). Navedeno se
ne primjenjuje na dijelovima građevnih čestica koje se nalaze unutar
vodozaštitnog područja, II. zona zaštite utvrđena u članku 49. te na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
područja posebnih ograničenja u korištenju.
Članak
34.
(1) Oborinske vode s cesta, većih
parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima
upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku -
separatoru.
(2) Za parkirališne površine do deset
parkirališnih mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni
teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih
mjesta, do izgradnje javnog sustava, dozvoljava se disperzija oborinskih voda u
okolni teren nakon odgovarajućeg pročišćavanja.
(3) Iznimno od prethodnog stavka ovog članka
se oborinske vode s parkirališnih površina smještenih unutar vodozaštitnog
područja, II. zona zaštite utvrđena u članku 49. te na kartografskom prikazu
br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih
ograničenja u korištenju moraju odvesti izvan navedene zone.
(4) Sve oborinske vode treba odvesti
kolektorima oborinske odvodnje promjera cijevi najmanje DN300 prema najbližem
bujičnom vodotoku i nastavno prema moru ili direktnim ispustom u more, a
prethodno ih je potrebno pročistiti na taložniku - separatoru.
(5) Oborinske vode s građevnih čestica i
građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u
okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav
oborinske odvodnje.
Članak
35.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava
odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti
od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi
može biti najmanje DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih
instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na
način da je odvodnja na nižoj koti.
(2) Revizijska okna treba izvesti kao
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina).
Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba
izvesti kao vodonepropustan.
(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je
osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih
okana.
(5) Prije izrade projektne dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i
dopuštene koncentracije, a prema važećim propisima.
5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina
Članak
36.
(1) Planom je dopušteno postavljati
jednostavne građevina, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi
i dr. na javnim površinama.
(2) Smještaj i postava predmetnih građevina i
instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene
površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2,0 m, pri
čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne
smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog
prostora.
(3) Smještaj i izbor tipa jednostavne
građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba
utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom
korištenju javnih površina.
6.UVJETI UREĐENJA ZELENIH I KUPALIŠNO-
REKREACIJSKIH POVRŠINA
6.1. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak
37.
Planom je utvrđeno uređenje i održavanje
zelenih površina u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje
i namjena površina i to:
-u zoni Z1 javni park,
-u zonama Z zaštitne zelene površine.
6.1.1. Javne zelene površine
Članak
38.
Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno
uređenje javnog parka, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito
stambene namjene (M1). Javni park namijenjen je šetnji i odmoru u hortikulturno
uređenom prirodnom okruženju. Uvjetuje se maksimalno zadržavanje postojeće
vegetacije. Unutar javnog parka moguće je postavljanje urbane opreme i javne
rasvjete.
6.1.2. Zaštitne zelene površine
Članak
39.
(1) Planom su određene zaštitne zelene
površine označene sa Z, a uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz
dopunu novim visokim autohtonim zelenilom.
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se na
način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti
prometnih površina, a na njima se mogu graditi građevine komunalne
infrastrukture te uređivati pješački putovi.
6.2. UVJETI UREĐENJA
KUPALIŠNO-REKREACIJSKIH POVRŠINA
Članak
40.
(1) Planom je utvrđena kupališno-rekreacijska
površina - prirodna plaža označena s R3 koja obuhvaća kopneni i morski dio, a
prikazana je na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina.
(2) Prirodna plaža je nadzirana i pristupačna
s kopnene i morske strane, infrastrukturno je neopremljena. Zatečeno prirodno
obilježje se čuva. Na površini prirodne plaže zabranjene su intervencije
uređenja površina kao i gradnja građevina.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Članak
41.
Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom
zaštićenih prirodnih vrijednosti.
7.1.2. Mjere očuvanja biološke i
krajobrazne raznolikosti
Članak
42.
(1) U cilju zaštite prirodnog krajobraza i
biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:
-čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te
sadnja novog,
-formiranje površina parkovnog i zaštitnog
zelenila kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz,
prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,
-Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene
površine u okviru građevne čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,
-ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio
aktivnosti zaštite prirodnog krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne
čestice, visine građevina i dr.,
-zabrana gradnje na dijelovima građevnih
čestica unutar 75 m od obale mora.
(2) Dijelovi čestica na kojima je utvrđena
zabrana gradnje (osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz) označeni su na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
područja posebnih ograničenja u korištenju.
7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
43.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nema
zakonom zaštićenih kulturnih dobara.
(2) Ako se pri izvođenju građevinskih i nekih
drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz radovi se
moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležni konzervatorski
odjel.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
44.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području se prikuplja
komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom
izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima
ili obavljanjem djelatnosti.
(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora
odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga
zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se
spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog
poduzeća.
(5) Odvojeno prikupljanje (primarna
reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih
posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim
površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada
(papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad,
istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i
uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.
Članak
45.
(1) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom
koji obuhvaćaju:
-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada
na mjestu nastajanja,
-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu
nastanka,
-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
-sprječavanje nenadziranog postupanja s
otpadom,
-prikupljanje i iznošenje otpada te
privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište,
-saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju
osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada
(ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti
utjecaja na podzemne i površinske vode. Prostori za privremeno skladištenje
otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o
vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.
(3) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak
46.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja
na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Planom se
određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda,
mora te zaštitu od prekomjerne buke, štetnog djelovanja voda i mjere posebne
zaštite.
(2) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita
od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
(3) Zahvati u prostoru za koje se provodi
procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš te način provedbe postupka procjene
utjecaja zahvata na okoliš određeni su zakonskom regulativom koja propisuje
mjere zaštite okoliša.
(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja,
odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i
rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih
posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.
(5) Prilikom planiranja, projektiranja i
odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere
zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka,
zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one
djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili
potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad
dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak
47.
(1) Područje Plana je, s obzirom na
fizio-mehaničke značajke, u cijelosti obuhvaćeno I geotehničkom kategorijom,
zonom golog krša (karbonatni stijenski kompleks mezozoika i paleogena).
Karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja
građevinskih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili
kod zasijecanja. Tereni oblikovani u karbonatnim stijenama, također su u
cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju relativno dobru nosivost
i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Rasjedne zone i speleološke
pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Mjestimično vrlo
raščlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik, budući da nepovoljna
morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno
kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnim stijenama je
relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se
dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih
struktura.
(3) Na Planom obuhvaćenom području nema
klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.
(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je
provesti prije gradnje građevina javne i društvene, sportsko- rekreacijske i
slične namjene koje će koristiti veći broj različitih korisnika.
(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati
vegetacijski vrijedna područja u zonama namijenjenim stanovanju,
ugostiteljsko-turističkim, poslovnim i ostalim sadržajima.
(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena
treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s
uvjetima ovog Plana.
(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen
unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se
iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak
48.
(1) S obzirom na postojeću namjenu površina
te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona
štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi
da njegova kakvoća zadovoljava korištenje najviše kategorije prema zakonskim
propisima pa kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se
provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere temeljene na
zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće
zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom
provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija
definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
-stacionarni izvori onečišćenja zraka
(tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni
i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti
emisije prema zakonom definiranim uvjetima,
-održavanje javnih površina naselja redovitim
čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg
zelenila,
-poboljšanje prometne cirkulacije sa
smanjenjem negativnog utjecaja na kakvoću zraka.
9.3. ZAŠTITA VODA
Članak
49.
(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na
području Grada Raba određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće na otoku Rabu.
(2) Sjeveroistočni dio obuhvata Plana nalazi
se unutar vodozaštitnog područja, II. zone zaštite što je prikazano na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
područja posebnih ograničenja u korištenju.
(3) Područje izdvojeno kao II. zona sanitarne
zaštite je područje neposrednog utjecaja na izvorište i zona strogog
ograničenja. Mjere zaštite određene su Odlukom navedenom u stavku (1) ovog
članka.
(4) Svi zahvati u prostoru unutar zona
sanitarne zaštite mogu se obavljati jedino ako nisu u suprotnosti s odredbama
važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.
(5) Cisterne za vodu, septičke jame i
nadzemni i podzemni spremnici goriva mogu se graditi isključivo ako je Odlukom
o zonama sanitarne zaštite omogućen takav zahvat u II. zoni sanitarne zaštite.
Članak
50.
(1) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni
odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od
nadležne službe.
(2) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se
izvesti kao nepropusni, a sve građevne čestice/građevine trebaju biti
priključene na javnu mrežu odvodnje.
(3) Otpadne vode, koje ne odgovaraju
propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav
moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni
sustav i recipijente u koje se upuštaju.
(4) Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja
disperzno ispustiti u podzemlje.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području investitori su dužni
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
9.4. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Članak
51.
(1) Potrebna zaštita postojećih i planiranih
sadržaja u području mogućeg djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog
terena postiže se izgradnjom odvodnje oborinske vode, osiguranjem širine
zaštitnog koridora vodotoka te gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih
vodnih građevina.
(2) Na području obuhvata Plana nalazi se
vodotok koji je prikazan na kartografskim prikazima br. 2D.: Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih
voda i uređenje vodotoka i br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - područja posebnih ograničenja u korištenju.
(3) Sukladno zakonskoj regulativi propisana
su ograničenja gradnje i korištenja prostora na bujičnim vodotocima i njihovoj
neposrednoj blizini u svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i
njihovog održavanja.
(4) Planom se utvrđuje obvezna izrada
projektne dokumentacije cjelovitog uređenja toka vodotoka i njegovog sliva, s
utvrđivanjem mjerodavnih protoka i karakteristika odvodnog kanala. Projekt
treba uskladiti s projektima oborinske odvodnje.
(5) Do utvrđivanja inundacijskog područja
(javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10,0 m,
mjereno od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.
(6) Na zemljištu iznad natkrivenog vodotoka
nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina:
prometnica, parkova i trgova.
(7) Iz bujičnog vodotoka potrebno je
odstraniti sve gradnje i instalacije koje nisu namijenjene zbrinjavanju
bujičnih voda.
(8) Korištenje koridora i svi zahvati kojima
nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno zakonskoj
regulativi.
9.5. ZAŠTITA MORA
Članak
52.
Planom obuhvaćeno područje nalazi se uz
morsku obalu i može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za
sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:
-izgradnju javnog sustava za odvodnju
otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i
tehnoloških otpadnih voda u more,
-izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s
odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
-unapređivanje službe za zaštitu i čišćenje
mora i plaža,
-monitoring kakvoće mora na morskim plažama
radi preventivne i eventualne zaštite.
9.6. ZAŠTITA OD BUKE
Članak
53.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno
ugroženo povećanom razinom buke. Područje više ugroženosti bukom može se
predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te uz poslovne sadržaje (ugostiteljstvo) pa
u tom koridoru odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za
smanjenje razine buke do razine određene važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se
maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:
*tablica
se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak
67.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 023-06/14-01/04
Ur. broj: 2169-01-02-01/03-14-1
Rab, 30. svibnja 2014.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr. v.r.
