72.
Na temelju članka 9. stavka 1. alineje 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« broj 150/08, 71/10, 139/
10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13
i 159/13), članka 28. točke 22. Statuta Primorsko-goranske
županije (»Službene novine« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine
Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 26/
09 i 16/13), Županijska skupština Primorsko-goranske
županije na 9. sjednici, održanoj 22. svibnja 2014. godine,
donijela je
P L A N
ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
I.
Ovim Planom zdravstvene zaštite Primorsko-goranske
županije (u daljnjem tekstu: Plan), sukladno Zakonu o
zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« broj 150/08, 71/10,
139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12,
82/13 i 159/13) i Planu zdravstvene zaštite Republike
Hrvatske (»Narodne novine« broj 86/12), s ciljem provođenja zdravstvene zaštite u sustavu zdravstvene djelatnosti
Republike Hrvatske, određuju se:
.zadaće i ciljevi zdravstvene zaštite u Primorsko-goranskoj županiji (u daljnjem tekstu: Županija),
.načela organizacije zdravstvene zaštite u Županiji,
.prioritetna razvojna područja u Županiji,
.zdravstvene potrebe stanovništva od posebnog interesa za Županiju,
.smjernice razvoja zdravstvene zaštite u Županiji,
.mjerila za postavljanje mreže zdravstvene zaštite u
Županiji,
.prava i obveze u provođenju zdravstvene zaštite u
Županiji,
.nositelji zadaća za ostvarivanje Plana.
II.
Provedbu Plana, primjenom mjera utvrđenih Planom
zdravstvene zaštite Republike Hrvatske, osiguravaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici na način i
pod uvjetima propisanim zakonom, s ciljem:
.zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva u cjelini;
.povećanja očekivanoga trajanja života i smanjenja
smrtnosti;
.povećanja broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti;
.osiguravanja najviše moguće razine fizičkog i psihičkoga zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života
očuvanjem zdravlja i funkcionalne sposobnosti.
III.
Organiziranje zdravstvene zaštite u Županiji temelji se
na načelima propisanim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:
-sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite, uključivanje svih
stanovnika u provedbu odgovarajućih mjera zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom,
-kontinuiranosti zdravstvene zaštite, pružanjem neprekidne zdravstvene zaštite stanovnicima kroz sve životne dobi,
-dostupnosti zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost,
-cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite te specijaliziranog pristupa polikliničko-konzilijarne i tercijarne zdravstvene zaštite.
IV.
U svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih ovim Planom,
određuju se sljedeća prioritetna razvojna područja:
-promocija zdravlja, prevencija i rano otkrivanje bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih bolesti te ozljeda i invaliditeta u Županiji,
-praćenje učinkovitosti sustava primarne zdravstvene
zaštite u Županiji,
-osiguranje i unapređivanje kvalitete zdravstvene
zaštite u Županiji,
-zaštita svih stanovnika, osobito djece i mladih, žena i
trudnica i vulnerabilnih skupina u Županiji,
-promocija zdravlja starijih osoba, posebno unapređenje mentalnoga zdravlja starijih osoba s područja
Županije,
-prevencija rizičnog ponašanja djece i mladih u Županiji,
-povećanje zdravstvene pismenosti stanovnika na području Županije,
-nadzor nad čimbenicima okoliša (fizikalnim, biološkim
i kemijskim) u Županiji.
V.
Zdravstvene potrebe stanovništva od posebnoga interesa za Županiju jesu:
-promicanje zdravlja, prevencija, rano otkrivanje, dijagnostika, liječenje i rehabilitacija kroničnih nezaraznih
bolesti,
-suzbijanje i sprječavanje zaraznih bolesti,
-osiguranje zdravog okoliša (zrak, voda, tlo, buka,
zdravstvena ispravnost hrane, predmeta koji dolaze u
dodir s hranom i predmeta opće uporabe).
VI.
Smjernice razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj
razini u Županiji jesu:
-popunjavanje mreže javne zdravstvene službe,
-poboljšanje efikasnosti zdravstvenog sustava
-osiguranje i unapređivanje kvalitete rada (korištenje
uputa i preporuka temeljenih na kliničkim i terapijskim smjernicama)
-provođenje aktivnosti na promociji zdravlja i prevenciji bolesti
-zaštita reproduktivnoga zdravlja
-zaštita mentalnoga zdravlja u zajednici (prevencija
depresije, postizanje pozitivnog mentalnog zdravlja)
-aktivna skrb za kronične bolesnike,
-razvoj i povezivanje patronažne službe, zdravstvene
njege u kući,
-razvoj palijativne skrbi.
Smjernice razvoja zdravstvene djelatnosti u Županiji na
sekundarnoj razini jesu:
-praćenje, planiranje, suradnja i unapređivanje sustava
zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama Županije,
-provođenje mjera zdravstvene zaštite,
-unapređivanje kvalitete usluga dijagnostike i postupaka liječenja,
-utvrđivanje mjerila za praćenje kvalitete rada, uvođenje mjera kontrole kvalitete u zdravstvenim ustanovama,
-planiranje i unapređivanje tehničko-medicinske
opremljenosti zdravstvenih ustanova.
Osnove razvoja zdravstvene djelatnosti na tercijarnoj
razini u Županiji, uz osnove razvoja zdravstvene djelatnosti
na sekundarnoj razini jesu:
-osiguravanje i unapređivanje kvalitete i pružanja
usluga dijagnostike i postupaka liječenja u najsloženijim oblicima zdravstvene zaštite iz specijalističko-konzilijarnih i bolničkih djelatnosti,
-planiranje izgradnje nove bolnice u Gradu Rijeci
(lokalitet Sušak).
Smjernice za razvoj javnoga zdravstva u Županiji su:
-planiranje, izrada programa, koordinacija i sudjelovanje u provođenju promicanja zdravog načina života,
prevencije bolesti te evaluacija programa,
-praćenje, nadzor i sudjelovanje u osiguranju zdravoga
okoliša uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih područja, praćenje odnosa okoliša i zdravlja te praćenje
prehrambenog stanja populacije,
-razvoj sustava za sprječavanje i suzbijanje masovnih
kroničnih bolesti i njihovih posljedica,
-prevencija i suzbijanje čimbenika rizika za masovne
kronične bolesti,
-prevencija, suzbijanje čimbenika rizika te sudjelovanje
u osiguranju zdravlja osobito djece i mladih, žena i
trudnica i vulnerabilnih skupina,
-unapređivanje sustava sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti te predlaganje, organiziranje i provođenje
preventivnih i protuepidemijskih mjera,
-planiranje, nadzor, sudjelovanje u provođenju i evaluacija programa cijepljenja,
-izgradnja javnozdravstvenog informacijskog sustava,
-sudjelovanje u sustavnom unapređivanju i evaluaciji
kvalitete zdravstvene zaštite,
-zdravstvena sigurnost - razvoj sustava za intervencije u
slučaju prijetnji bioterorizma, ekoloških incidenata i
drugih iznenadnih događaja koji mogu ugroziti zdravlje te praćenje i nadzor nad zdravstvenom situacijom,
-izrada strategije razvitka i programskih aktivnosti na
području zaštite i unapređivanja mentalnoga zdravlja.
Na svim razinama zdravstvene djelatnosti potrebno je
osigurati izobrazbu i stjecanje odgovarajućih vještina svih
zdravstvenih radnika sukladno smjernicama Europske
zajednice i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
VII.
Zdravstvenu djelatnost u Županiji obavljaju zdravstvene
ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu
djelatnost i privatni zdravstveni radnici u skladu s mrežom
javne zdravstvene službe, mrežom ugovornih subjekata
medicine rada te mrežom hitne medicine.
Zdravstvena djelatnost može se obavljati i izvan mreže
javne zdravstvene službe u skladu s odredbama Zakona
o zdravstvenoj zaštiti.
Mrežom javne zdravstvene službe određuje se za područje Županije potreban broj zdravstvenih ustanova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.
VIII.
Mjerila za postavljanje mreže zdravstvene djelatnosti su:
1. Demografske karakteristike stanovnika Županije
Županija prema popisnoj 2011. godini ima 296. 195 stanovnika, ili 9. 310 manje nego prilikom prethodnog popisa
(indeks promjene 96,95). Broj stanovnika Grada Rijeke je
128. 624 (manje za 15 419 - indeks promjene 89,30), Gorskog kotara je 23. 011 (manje za 3 109 - indeks promjene
88,10). Istovremeno, broj otočana porastao je 39 706
(veći je za 1. 019 - indeks promjene 102,63), a najviše povećanje broja stanovnika zabilježeno je na Priobalju koje
sada ima 104 854 (8. 199 stanovnika više - indeks promjene
108,48).
U Županiji je 2012. godine rođeno 2. 514 djece, a umrlih
je bilo 3. 522. Sve subregije bilježe negativan prirodni priraštaj. Županijska stopa nataliteta je 8,49 a mortaliteta
11,89. U Gorskom kotaru natalitet je 6,56, a mortalitet
14,17; na Otocima natalitet je 8,31, a mortalitet 11,48; u
Priobalju natalitet je 9,17, a mortalitet 10,61; u Gradu
Rijeci natalitet je 8,33, a mortalitet 12,66.
Prosječna dob stanovnika u popisnoj 2011. godini je 43,9
godina starosti (muškarci 42,4 godine a žene 45,3 godine).
Najstariji su stanovnici Gorskog kotara sa 45,8 godina.
Grad Rijeka ima prosjek od 44,5 godina, Priobalje 42,2
godine i Otoci 43,1 godinu.
Udio osoba starijih od 65 godina u Županiji je 18,91%,
Gorskom kotaru 22,52%, na Otocima 19,22%. u Priobalju
16,98% i u Gradu Rijeci 19,74%.
Udio osoba ispod 14 godina u Županiji je 12,48%, Gorskom kotaru 11,23%, na Otocima 13,10%. u Priobalju
13,56% i u Gradu Rijeci 11,63%.
Očekivano je trajanje života u Županiji na dan rođenja
2012. godine 81,86 za žene i 76,23 za muškarce, ukupno
za oba spola 78,93.
2. Socijalno-ekonomski pokazatelji
. Obrazovanje
Na razini Županije 57,74% stanovništva ima srednjoškolsko obrazovanje (Gorski kotar 53,14%; Otoci
60,58%; Priobalje 60,21%; Grad Rijeka 55,69%). Sa
završenom osnovnom školom u Županiji je 21,29% stanovnika (Gorski kotar 33,97%; Otoci 22,63%; Priobalje
19,95%; Grad Rijeka 19,71%). Više i visoko obrazovanje
u Županiji ima 20,07% stanovnika (Gorski kotar 11,62%;
Otoci 16,04%; Priobalje 19,23%; Grad Rijeka 23,79%).
Stanovništva bez završene škole (0,67%).
. Zaposlenost
Na dan 31. 12. 2012. Županija je imala 110. 078 zaposlenih osoba (udio u stanovništvu 37,16%). Od toga u pravnim osobama 91 161 (82,81%), u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija 17 720 (16,10%).
Najmanju zaposlenost u stanovništvu ima Priobalje
(24,29%), a najveću Rijeka (49,89%). Na Otocima je
udio zaposlenih 34,90%, a u Gorskom kotaru 28,58%.
. Nezaposlenost
U 2012. godini u Županiji bilo je prosječno nezaposleno
18. 454 osoba, odnosno 14,47% aktivnog stanovništva.
Zastupljenije su žene (55,92%).
Prema obrazovnoj strukturi 61,56% nezaposlenih osoba
ima završenu srednju stručnu spremu (53,10% žena).
Drugo mjesto na ljestvici nezaposlenih zauzimaju osobe
sa završenom osnovnom školom 16,50% (žena (57,10%),
slijedi visokoobrazovano nezaposleno stanovništvo s udjelom od 10,81% (žene 69,66%).
U Gradu Rijeci na jednu nezaposlenu dolazi 6,9 zaposlenih osoba, na Otocima na jednu nezaposlenu osobu dolazi
9,9 zaposlenih osoba, u Priobalju na jednu nezaposlenu
osobu dolazi 4,1 zaposlena osoba, te u Gorskom kotaru
na jednu nezaposlenu osobu dolazi 4,2 zaposlenih osoba.
. Umirovljenici
U prosincu 2012. godine u Županiji u starosnoj, prijevremenoj starosnoj, invalidskoj i obiteljskoj mirovini bilo je 79
130 osoba (26,72% stanovnika). U Gorskom kotaru u
mirovini je 30,97% stanovnika, na Otocima 22,83%, u Priobalju 24,33% i u Gradu Rijeci 29,10%.
Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika bio je
1:1,39.
Struktura mirovina je sljedeća:
o64,19% starosne s prosječnim iznosom mirovine
od 2.917,16 kn,
o17,09% invalidske s prosječnim iznosom mirovine
od 2.251,30 kn,
o18,73 obiteljske s prosječnim iznosom mirovine
od 2.386,49 kn.
Prosječna mirovina u Županiji na dan 31.12.2012. godine
iznosila je 2.704,01 kn. U Gorskom kotaru prosječna mirovina iznosila je 2,432,96 kn; na Otocima 2.422,25 kn; u Priobalju 2.675,70 kn i u Gradu Rijeci 2.942,46 kn.
. Kućanstva (Popis stanovništva 2011. godine)
Županija:
o broj kućanstava: 117. 009
o prosječan broj osoba u kućanstvu: 2,5
o samačkih kućanstava: 26,9%
Gorski kotar:
o broj kućanstava: 9. 019
o prosječan broj osoba u kućanstvu: 2,5
o samačkih kućanstava: 27,7%.
Otoci:
o broj kućanstava: 15. 391
o prosječan broj osoba u kućanstvu: 2,2
o samačkih kućanstava: 28,0%
Priobalje:
o broj kućanstava: 39. 709
o prosječan broj osoba u kućanstvu: 2,6
o samačkih kućanstava: 23,56%.
Grad Rijeka:
o broj kućanstava: 52. 890
o prosječan broj osoba u kućanstvu: 2,4
o samačkih kućanstava: 29,0%.
3. Zdravstveno stanje stanovništva Županije
. Primarna zdravstvena zaštita (PZZ)
Registrirani pobol u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u
Županiji u 2012. godini:
oNajčešće registrirane bolesti u djelatnosti opće/obiteljske medicine jesu akutne infekcije gornjeg dišnog
sustava (10,72%), hipertenzivne bolesti (6,33%), bolesti intertvertebralnih diskova i ostale dorzopatije
(5,33%), dermatitis, egzemi i urtikarje (2,97%), neurotski, stresni i somatoformni poremećaji (2,53%) i
upale mokraćnog mjehura (2,26%).
oU dobi od 0 do 6 godina života najzastupljenije bolesti
su akutne infekcije gornjeg dišnog sustava (32,05%),
simptomi, znakovi, abnormalni klinički i laboratorijski
nalazi (11,84%), zarazne i parazitarne bolesti
(11,35%), bolesti uha (6,70%) i dermatitis, egzemi i
urtikarje (5,74%).
oU zdravstvenoj zaštiti žena najčešće registrirane bolesti su menopauzalni i drugi perimenopauzalni poremećaji (11,94%), poremećaji menstruacije (8,66%),
upalne bolesti zdjeličnih organa (4,02%) i miomi
maternice (2,75%).
oU medicini rada najčešće registrirane bolesti su prekomjerna težina (9,30%), poremećaji akomodacije i
refrakcije oka (8,34%), hipertenzija (7,27%), oštećenje sluha (5,30%) i kifoza, skolioza i lordoza (1,91%).
oU zdravstvenoj zaštiti usta i zubi najčešće zabilježene
bolesti jesu zubni karijes (41,35%), bolesti pulpe i
periapikalnih tkiva (23,12%), ostali poremećaji zubi i
potpornih tkiva (13,38%) i periodontalne bolesti
(7,39%)
Rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti:
ou ordinacijama opće/obiteljske medicine obavljeno je
1. 159. 080 pregleda,
ou zaštiti dojenčadi i male djece obavljeno je 13. 407
sistematskih pregleda i 26. 627 kontrolnih i ciljanih
pregleda,
ou zdravstvenoj zaštiti usta i zubi obavljeno je 82. 455
sistematskih pregleda, plombirano je 125. 765 zuba,
izvađeno je 36. 618 zuba, obavljeno je 27. 346 protetskih radova i 9. 856 liječenja mekih tkiva,
o u medicini rada 28. 789 preventivnih pregleda,
ou zdravstvenoj zaštiti žena obavljen je 52 401 pregled,
napravljeno je 26 297 PAPA-testova i 48 228 ostalih
preventivnih pregleda.
.Stacionarna zdravstvena zaštita
Hospitaliziranih pacijenata na 1. 000 stanovnika bilo je:
u Gorskom kotaru 107, na Otocima 122, u Priobalju 128
i u Gradu Rijeci 143.
Bolnoopskrbnih dana na 1 000 stanovnika bilo je u Gorskom kotaru 1. 187, na Otocina 1. 443, u Priobalju 1. 234 i
u Gradu Rijeci 1. 472.
Na razini Županije vodeći uzrok pobola su kardiovaskularne bolesti s udjelom od 12,63%, novotvorine 11,98%,
bolesti genitourinarnog sustava 8,11% te bolesti mišićno-
koštanog sustava 8,01%.
Udio grupa bolesti prema bolnoopskrbnim danima je
sljedeći: duševne bolesti 13,79%, bolesti genitourinarnog
sustava 13,02%, novotvorine 12,73% i bolesti cirkulacijskog sustava 8,38%.
Od ukupno liječenih pacijenata u stacionarnim ustanovama Županije 15,14% je iz Istarske županije, 3,92% iz
Ličko-senjske županije, 8,96% iz ostatka Hrvatske i
0,96% stranaca.
U bolničkom pobolu stanovnika Gorskog kotara
muškarci prevladavaju kod malignih neoplazmi (151:121),
kardiovaskularnih bolesti (148:118) i ozljeda i trovanja
(97:59), dok žene prevladavaju kod bolesti genitourinarnog
sustava (103:53).
Kod broja bolnoopskrbnih dana muškarci prevladavaju
kod malignih neoplazmi, kardiovaskularnih bolesti i
ozljeda i trovanja, dok su žene neznatno zastupljenije
kod bolesti genitourinarnog sustava (461:446).
U bolničkom pobolu stanovnika Otoka muškarci prevladavaju kod malignih neoplazmi (195:155), kardiovaskularnih bolesti (202:147) i ozljeda i trovanja (106:103), dok
žene prevladavaju kod bolesti genitourinarnog sustava
(130:69).
Kod broja bolnoopskrbnih dana na 10 000 stanovnika
bilježi se ista distribucija po spolu kao i kod broja bolesnika.
U bolničkom pobolu stanovnika Priobalja muškarci prevladavaju kod malignih neoplazmi (79:73), kardiovaskularnih bolesti (89:66) i ozljeda i trovanja (51:33), dok žene
prevladavaju kod bolesti genitourinarnog sustava (56:31).
Kod broja bolnoopskrbnih dana na 10 000 stanovnika u
svim grupama zastupljeniji su muškarci.
U bolničkom pobolu stanovnika Rijeke muškarci prevladavaju kod kardiovaskularnih bolesti (299:193) i ozljeda i
trovanja (150:112), žene prevladavaju kod bolesti genitourinarnog sustava (228:97) a kod neoplazmi su gotovo izjednačeni (226:223).
Kod broja bolnoopskrbnih dana na 10 000 stanovnika u
svim grupama osim bolesti genitourinarnog sustava zastupljeniji su muškarci.
Udio osoba starijih od 65 godina u bolničkom pobolu
iznosi 36,03%, dakle više od trećine liječenih stariji su od
65 godina.
U bolnoopskrbnim danima njihov je udio još veći i iznosi
46,42%.
Vodeći uzroci pobolijevanja osoba starijih od 65 godina
u Županiji su kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme, bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva te
ozljede.
U Županiji broj prekida trudnoće u razdoblju od 2008.
do 2012. godine raste (2008. - 697; 2012. - 906).
. Pomor
U Županiji 2012. godine ukupno su umrle 3. 522 osobe,
od toga je udio starijih od 65 godina bio 82,11% (2 892).
Vodeći uzrok smrti su bolesti kardiovaskularnog sustava
s 1 597 umrlih (45,34%). Na drugom su mjestu novotvorine
s 950 umrlih (26,97%), zatim starost i nedovoljno definirani
i nepoznati uzroci smrti s 242 umrlih (6,87) i ozljede i trovanja s 144 umrlih (4,09%).
Prijevremene smrti
Prijevremene smrti su sve one prije prosječnog očekivanog trajanja života koje je u 2012. godini bilo 78,93 godine.
Takvih je u Županiji u 2012. godini bilo 1. 737, s 22 307
izgubljenih godina života.
Mortalitet dojenčadi
U 2012. godini ukupno je umrlo 9 dojenčadi (3,58 na 1
000 živorođenih). Najučestaliji uzroci dojenačkih smrti su
prijevremeno rođenje i respiracijski poremećaji u perinatalnom razdoblju.
4. Utjecaj okoliša na zdravlje
. Štetnosti na radnom mjestu:
o buka,
o vibracija,
o nefiziološki položaj tijela pri radu,
o anorganske i organske prašine,
o ionizirajuće i neionizirajuće zračenje,
o zarazne bolesti,
o bolesti kože,
o različite biološke i kemijske štetnosti.
* Profesionalne bolesti
U 2012. godini novoprijavljeno je 17 profesionalnih oboljenja.
. Ozljede na radu
U 2012. godini na radnom mjestu ozljeđene su 93 osobe,
a na putu s posla i na posao stradalo ih je 25.
5. Obuhvat stanovništva priključcima na javne
vodoopskrbne sustave
Na sustave javne vodoopskrbe priključeno je 96% stanovnika.
Kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće provodi
Odsjek za kontrolu voda za piće i voda u prirodi pri
Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske
županije, a ista je definirana:
. Zakonom o hrani (NN 81/13, NN14/14),
. Zakonom o vodama (NN153/09, NN130/11, NN56/
13,NN14/14).
U 2012.godini pregledano je 1 481 uzoraka od čega je
14% bilo neispravno. Fizikalno-kemijski neispravnih uzoraka bilo je 5,6%, a bakteriološki 10%. Mjere za održavanje dobre zdravstvene ispravnosti vode za piće na mjestima
gdje nije bila zadovoljavajuća:
.u svim vodovodima dobro održavati vodoopskrbni
sustav uz kontinuiranu dezinfekciju vode za piće,
.za vodovod Vrbovsko-Lukovdol ubrzati aktivnosti za
izgradnju uređaja za pročišćivanje vode, do tada redovito klorirati vodu,
.na području Čabra širiti mrežu priključaka na Centralni vodoopskrbni sustav te strogo kontrolirati pročišćivanje i dezinfekciju vode,
.za vodoopskrbu Tršća koristiti samo vodu iz Centralnog vodoopskrbnog sustava,
.u manje lokalne vodovode ugraditi automatske klorinatore.
6. Kvaliteta mora
Ispitivanje kvalitete mora na plažama obuhvaća ispitivanje osnovnih fizikalno-kemijskih i mikrobioloških parametara. Ispitivanje se provodi na 237 točaka, 10 puta u sezoni.
Konačna ocjena kvalitete mora u 2012. godini bila je:
izvrsna 93,25%, dobra 4,64%, zadovoljavajuća 1,27% i
nezadovoljavajuća 0,84%.
7. Kontrola zdravstvene ispravnosti hrane
Zdravstvena kontrola ispravnosti hrane odnosi se na
ispitivanje kemijskih i mikrobioloških pokazatelja. Tijekom
2012. godine ispitano je 1 768 uzoraka na kemijske pokazatelje i od toga je 1,53% bilo zdravstveno neispravno.
Uzorci hrane ispitivali su se na sve rizične kontaminante,
pesticide, veterinarske lijekove, aditive i drugo.
Mikrobiološki parametri tijekom 2012. godine bili su
ispitani na 2 561 uzorku hrane. Neispravno ih je bilo
12,3%. Najveći udio neispravnih uzoraka odnosi se na
lako kvarljivu hranu koju čine kolači i sladoledi.
8. Analiza kakvoće zraka
Obrađuju se podaci o kvaliteti zraka s postaja Županijske mreže za praćenje kvalitete zraka, te podaci sa postaja
za mjerenja posebne namjene. Praćenje se provodi na 25
postaja lociranih u 7 gradova i 3 općine, čime je obuhvaćeno 65% stanovništva.
Na najviše postaja mjeri se:
. sumporov dioksid (17 postaja),
. (crni) dim (12 postaja),
. taložna tvar (12 postaja),
. dušikov dioksid (9 postaja),
. sumporovodik (9 postaja),
. mjerenja inhalacijskih lebdećih čestica PM10 i PM2.5
(8 postaja),
. amonijak (8 postaja),
. (prizemni) ozon (5 postaja).
Još se mjere benzen, toluen, ksilen i etilbenzen (BTEX),
merkaptani, sulfidi, kloridi, ugljikov monoksid, metan,
policiklički aromatski ugljikovodici (BaP), metali i dr.,
kao i količina, kiselost i kemijski sastav oborina. Kvaliteta
zraka određuje se prema propisanim graničnim vrijednostima koje su temeljene na smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka. Kvaliteta zraka na
većem dijelu područja Županije je I kategorije, odnosno
zrak je čist ili neznatno onečišćen. Prema izmjerenim koncentracijama prizemnog ozona područje cijele Županije
svrstava se u II kategoriju kvalitete zraka.
9. Broj epidemija i pojedinačnih slučajeva alimentarnih
toksifikacija
U 2012. godini Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo iz
Županije prijavljeno je:
.5 epidemija
.broj pojedinačnih prijavljenih slučajeva bolesti koje se
prenose preko probavnog sustava:
o alimentarnih toksiinfekcija - 23,
o campylobacter - 270,
o enterocolitis - 503,
o gastroenterocolitis - 53,
o salmonelloses - 117,
o te sporadični slučajevi helmintoza (33) i yersinioza (5).
Primarno cijepljenje i docjepljivanje djece i mladeži
prema kalendaru obveznog cijepljenja provedeno je u
obuhvatu od prosječno 97%.
10. Buka
Mjerenja buke obavljaju se:
-u sklopu izrade studija utjecaja na okoliš pojedinih
objekata i praćenja koje iste propisuju,
-prilikom ispitivanja u sklopu izdavanja dozvole za rad
objekata,
-prilikom procjene ugroženosti na pojedinim radnim
mjestima,
-na zahtjev građana, odnosno pritužbe na buku sanitarnoj inspekciji.
11. Raspoloživost zdravstvenih resursa
. Kadrovi u zdravstvu
Kadrova zaposlenih na neodređeno u 2012. godini bilo
je 5 115 i to: 33,16% visoke stručne spreme, 18,20% više,
48,37% srednje i 0,27% niže stručne spreme.
Zdravstveni kapaciteti 2012. godine
Privatni:
. 152 ordinacije opće medicine,
. 14 pedijatrijskih ordinacija,
. 247 stomatoloških ordinacija,
. 43 specijalističke ordinacije,
. 8 ordinacija medicine rada,
. 18 ginekoloških ordinacija,
. 1 specijalna bolnica,
. 39 poliklinika,
. 5 ustanova za medicinu rada,
. 12 ustanova zdravstvene njege,
. 10 jedinica zdravstvene njege,
. 6 jedinica fizikalne terapije i rehabilitacije,
. 72 zubotehnička laboratorija,
. 4 medicinsko-biokemijskih i citoloških laboratorija,
. 63 ljekarne,
. 21 trgovačko društvo.
Državni/županijski:
. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije:
-37 ordinacija opće medicine,
-7 pedijatrijskih ordinacija,
-4 ginekološke ordinacije,
-22 stomatološke ordinacije,
-3 ordinacije medicine rada,
-14 specijalističkih ordinacija,
. Klinički bolnički centar Rijeka,
. Klinika za ortopediju Lovran,
. Lječilište Veli Lošinj,
. Psihijatrijska bolnica Lopača,
. Psihijatrijska bolnica Rab,
. Thalassotherapia Opatija, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma,
.Thalassotherapia Crikvenica, specijalna bolnica za
medicinsku rehabilitaciju bolesti respiratornih organa
i lokomotornog sustava,
.Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije,
.Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije,
.Hospicij »Marija K.Kozulić«, ustanova za palijativnu
skrb,
.Dom zdravlja Zagreb Centar, ambulanta Rijeka -
ordinacija medicine rada,
.Ljekarna »Jadran« (11 jedinica + 2 depoa).
Posebni standardi i mjerila
Na 43 tima opće/obiteljske medicine, 4 tima zdravstvene
zaštite predškolske djece, 2 tima zdravstvene zaštite žena
te 20 timova stomatološke zdravstvene zaštite primjenjuje
se posebni standard na temelju Odluke o posebnim standardima i mjerilima za provođenje zdravstvene zaštite
(NN 38/13; NN 50/13; NN 51/13).
Sanitetski prijevoz i hitna medicinska pomoć
. Sanitetski prijevoz
Dom zdravlja Primorsko-goranske županije obavlja sanitetski prijevoz s ukupno 33 sanitetska vozila.
. Hitna medicinska pomoć
Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije
radi na 10 punktova u Županiji (7 ordinacija u punom radnom vremenu, 3 u nepunom). Ukupan broj vozila je 43 od
čega je 40 sanitetskih.
IX.
Županija ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve
na području zdravstvene zaštite kako slijedi:
-osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe,
-organizira rad ustanova kojih je osnivač,
-koordinira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost,
-sukladno mreži javne zdravstvene službe daje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe,
-donosi jednogodišnje i trogodišnje planove promicanja
zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti, prema
Planu za zdravlje Primorsko-goranske županije za razdoblje 2014.-2018. godina
-organizira i provodi javnozdravstvene mjere sukladno
ovom Planu,
-organizira objedinjenu javnu nabavu za zdravstvene
ustanove kojih je osnivač,
-u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i
Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje osigurava provođenje specifičnih mjera te pružanje zdravstvene zaštite na rijetko naseljenim i nerazvijenim područjima.
U ostvarivanju svojih prava, obveza, zadaća i ciljeva na
području zdravstvene zaštite Županija osigurava sredstva
za:
-provođenje javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno-ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti,
-provođenje mjera zdravstvene ekologije, i to: ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode
za piće, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka
na zdravlje ljudi,
-organizaciju rada mrtvozorničke službe.
Županija osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i
investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova -
prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih
sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti,
sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i
mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka
zdravstvenih ustanova kojih je osnivač.
Županija osigurava sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih
obveznim zdravstvenim osiguranjem.
Ugovorom između Doma zdravlja Primorsko-goranske
županije, Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske
županije, Ministarstva turizma i Županije osiguravaju se
sredstva za organiziranje i financiranje provođenja mjera
zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima.
X.
U Županiji nositelji zadaća za ostvarivanje Plana su:
-Upravni odjel za zdravstvo Primorsko-goranske županije,
-Klinički bolnički centar Rijeka,
-Klinika za ortopediju Lovran,
-Dom zdravlja Primorsko-goranske županije,
-Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije,
-Thalassotherapia Opatija, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma,
-Thalassotherapia Crikvenica, specijalna bolnica za
medicinsku rehabilitaciju bolesti respiratornih organa
i lokomotornog sustava,
-Psihijatrijska bolnica Rab,
-Lječilište Veli Lošinj,
-Psihijatrijska bolnica Lopača,
-Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije,
-Hospicij »Marija K.Kozulić«, ustanova za palijativnu
zdravstvenu skrb,
-Dom zdravlja Zagreb Centar, ambulanta Rijeka - ordinacija medicine rada,
-Ljekarna »Jadran« (11 jedinica + 2 depoa),
-privatne ordinacije, ustanove, poliklinike, klinike,
laboratoriji i ljekarne.
XI.
Ovaj Plan stupa na snagu prvog dana od dana objave u
»Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-04/14-01/3
Ur. broj: 2710/1-01-01/5-14-29
Rijeka, 22. svibnja 2014.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština
Predsjednik
Erik Fabijanić, v.r.
| 
