III - 1. Obrazloženje prostornog plana
III - 2. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III - 3. Popis sektorskih dokumenata i
propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana
III - 4. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. ZPUG-a
III - 5. Izvješće o prethodnoj raspravi
III - 6. Izvješće o javnoj raspravi
III - 7. Evidencija postupka izrade i
donošenja prostornog plana
III - 8. Sažetak za javnost
III - 9. Stručni izrađivač
Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i
III. ove Glave, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka, sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Uvjeti za određivanje korištenja
površina za javne i druge namjene
Članak
1.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene u Planu su:
- temeljna obilježja prostora i ciljevi
razvoja,
- valorizacija postojeće prirodne sredine,
- održivo korištenje i kvaliteta prostora i
okoliša, unapređivanje kvalitete života
- planirani broj korisnika zone.
U obuhvatu Plana nalazi se izdvojeno
građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (T22) određeno Prostornim planom uređenja Grada Krka (SN
PGŽ 7/07, 41/09 i 28/11).
Površina obuhvata Plana iznosi 14,95 ha.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak
2.
Površine javnih i drugih namjena su
razgraničene.
Pojedinačne površine su površine unutar kojih
je planirana izgradnja građevine planirane namjene na jednoj građevnoj čestici.
Površine su prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1.
»Korištenje i namjena površina«.
Članak
3.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene
su na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina« kako slijedi:
- površine gospodarske namjene; ugostiteljsko
- turističke - turističko naselje (T22),
- hotel s vilama i pratećim sadržajima (T22-HV),
- vile (T22-V),
- komunalno dvorište (T22-K),
- površina sportsko-rekreacijske namjene
(R1),
- površine infrastrukturnih sustava,
- prometnice (GU, SU1 i SU2) i parkiralište
(P).
1.2.1. Površine gospodarske namjene
Ugostiteljsko-turistička namjena-turističko
naselje (T22)
Članak
4.
Razgraničenje površina gospodarske namjene
(ugostiteljsko-turističke) od površina ostalih namjena prikazano je na
kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.
Površine ugostiteljsko - turističke namjene
vrste turističko naselje (T22-HV,
T22-V, T22-K) obuhvaćaju najveći dio planskog područja, a
namijenjene su osnovnoj, ugostiteljsko - turističkoj namjeni sa svim neophodnim
sportsko - rekreacijskim, zabavnim, uslužnim i ostalim pratećim sadržajima u
funkciji osnovne namjene.
1.2.2. Površina sportsko-rekreacijske namjene
Sportska dvorana (R1)
Članak
5.
Razgraničenje površine sportsko-rekreacijske
namjene (R1) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu
br. 1. »Korištenje i namjena površina«.
Površina sportsko-rekreacijske namjene (R1)
namijenjena je smještaju zatvorene sportsko-rekreacijske građevine (dvorana).
Unutar zatvorenog dijela građevine sportsko-rekreacijske namjene mogu se
urediti prateći sadržaji: svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni i
slični sadržaji u funkciji osnovne namjene. Na vanjskim površinama dopušten je
smještaj otvorenih terena, dječjih igrališta i ostalih sadržaja u funkciji
osnovne namjene.
1.2.3. Površine infrastrukturnih sustava
Površine prometnica i parkirališta
Članak
6.
Na području obuhvata Plana razgraničene su
slijedeće površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina (parkiralište):
- površine prometnica (GU, SU1 i SU2) su
površine na kojima se grade javne prometnice koje su u okviru ulične mreže
kategorizirane kao glavne (GU) i sabirne ulice (SU1 i SU2),
- površina parkirališta (P).
Članak
7.
Komunalna infrastruktura (linijske,
površinske i druge infrastrukturne prometne i komunalne građevine (vodovi
telekomunikacijskog sustava), energetskog sustava (mreža elektroopskrbe) i
sustava vodoopskrbe i odvodnje mogu se graditi na površinama prometnica i
parkirališta, te na površinama ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske
namjene.
Građevine trafostanice, upojnih bunara i
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda se mogu graditi u sklopu planiranih
površina ugostiteljsko-turističke namjene ili sportsko- rekreacijske.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
8.
Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti
se na području obuhvata Plana predviđa na površinama koje su kartografskim
prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina« određene kao površine
ugostiteljsko - turističke namjene- turističko naselje (T22-HV, T22-V,
T22-K) s pratećim sadržajima,
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, kulturne i sl.
namjene.
Grafički dio uvjeta i načina gradnje
građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su na kartografskom prikazu br.
4a. »Način i uvjeti gradnje«.
Članak
9.
Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane
su na:
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
sa smještajnim kapacitetima - hotel (T22-HV),
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
sa smještajnim kapacitetima - vile (T22-V),
- komunalno dvorište (T22-K).
Članak
10.
Svaka građevna čestica ugostiteljsko -
turističke namjene mora imati neposredan pristup na javnu prometnicu i
propisani broj parkirališnih mjesta te priključak na osnovnu komunalnu
infrastrukturu, u skladu s uvjetima ovog Plana.
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO
- TURISTIČKE NAMJENE SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA
Članak
11.
Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet
unutar turističkog naselja iznosi 800 postelja.
Najmanji dopušteni kapacitet hotela, u odnosu
na ukupni kapacitet turističkog naselja, može iznositi najmanje 75% ukupnog
broja postelja (600 postelja), dok kapacitet vila može iznositi najviše 25%
(200 postelja) ukupnog broja postelja.
2.1.1. Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene na površini ugostiteljsko-turističke namjene -
hotel (T22-HV)
Članak
12.
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene
(T22-HV) dopuštena je gradnja
građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel i
vile) i pratećih (sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni,
poslovnih, trgovačkih, kulturni i sl.) sadržaja u funkciji turističkog naselja
Torkul T22.
Granični uvjeti za gradnju hotela i vila:
1. oblik i veličina građevne čestice
- Površina građevne čestice istovjetna je
površini (T22- HV) čiji su
oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni
su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
- U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja hotela, vila i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski,
zabavni, ugostiteljski, uslužni, kulturni i sl. sadržaji) koji upotpunjuju
osnovnu namjenu.
- U sklopu građevne čestice dozvoljava se
gradnja hotela iz skupine hotela prema Pravilniku o razvrstavanju,
kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine
»Hoteli«.
- Na građevnoj čestici nije dopuštena
izgradnja građevina stambene namjene, ali se unutar hotela može urediti jedna
samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju najveće dopuštene
građevinske (bruto) površine 120 m2.
- U podrumskoj etaži dopuštena je gradnja
podzemne garaže, te ostalih sadržaja u funkciji hotela (servisni pogoni,
skladišta, sportski sadržaji i sl.).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina osnovne namjene koje čine jedinstvenu funkcionalnu
cjelinu uz uvjet da se na jednoj građevnoj čestici može smjestiti maksimalno 3
građevine/ha.
- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina prateće namjene koje čine jedinstvenu funkcionalnu
cjelinu.
- Najmanji dopušteni kapacitet hotela iznosi
600.
- Najveći dopušteni ukupni kapacitet vila
iznosi 182 kreveta.
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
- Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti nadzemno (kis) iznosi 0,8.
- Najveća dopuštena visina hotela iznosi 13,0
m (potpuno ukopan podrum i tri nadzemne etaže).
- Najveća dopuštena visina vila iznosi 8,0 m
(potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaže).
- Najveća dopuštena visina pratećih građevina
iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaža).
- Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca ne može biti manja od 6 m.
- Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su
visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
- Dopušteno je graditi na dijelu građevne
čestice koji se nalazi izvan pojasa 100 m od obalne linije. U pojasu unutar 100
m od obalne linije dopušteno je graditi prateće sadržaje
ugostiteljsko-turističke namjene.
- Gradnja hotela je planirana u centralnom
dijelu građevine čestice.
- Gradnja vila je planirana u južnom dijelu
građevne čestice.
- Prateće građevine moguće je graditi u
sklopu građevina osnovne namjene ali i kao zasebne građevine. Gradnja zasebnih
građevina pratećih sadržaja planirana je na sjevernom dijelu građevne čestice.
4. oblikovanje građevina
- Oblikovanje smještajnih građevina mora biti
u skladu s funkcijom građevine.
- Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja koje su prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i
tradicionalnoj arhitekturi.
- Krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom
građenja.
5. način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
- Građevna čestica mora imati pristup s
prometne površine.
- Odvodnja otpadnih voda mora bit riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
- Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža« i br. 4a. »Način i uvjeti
gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
- Najmanje 40% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
- U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni, terase i sl. sadržaji te se mogu
graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i
parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
- Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
- Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava
se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine),
ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
- Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
- Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
- Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
- Tijekom izgradnje i pri korištenju
građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.1.2. Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene na površinama ugostiteljsko-turističke namjene
- vile (T22-V)
Članak
13.
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene
(T22-V) dopuštena je gradnja
građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (vile),
pratećih (sportsko-rekreacijski i uslužni, i sl.) i uređenje površina za
smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
- Površina građevne čestice istovjetna je
površini T22-V čiji su oblik i
veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u
skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površine
građevnih čestica, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
- U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnje vila i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski i uslužni i
sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina osnovne namjene koje čine jedinstvenu funkcionalnu
cjelinu uz uvjet da se na jednoj građevnoj čestici može smjestiti maksimalno 3
građevine/ha.
- Vile je dopušteno graditi na dijelu
građevne čestice koji se nalazi izvan pojasa 100 m od obalne linije. U pojasu
unutar 100 m od obalne linije dopušteno je graditi prateće sadržaje
ugostiteljsko-turističke namjene.
- Najveći dopušteni ukupni kapacitet vila
iznosi 18 kreveta.
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
- Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti nadzemno (kis) iznosi 0,6.
- Najveća dopuštena visina vila iznosi 8,0 m
(potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaže).
- Najveća dopuštena visina pratećih građevina
iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaža).
- Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca ne može biti manja od 6,0 m.
- Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su
visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
- Prateće građevine moguće je graditi u
sklopu građevina osnovne namjene ali i kao zasebne građevine.
4. oblikovanje građevina
- Oblikovanje smještajnih građevina mora biti
u skladu s funkcijom građevine.
- Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja koje su prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj
arhitekturi.
- Krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom
građenja.
5. način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
- Građevna čestica mora imati pristup s
prometne površine.
- Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža« i br. 4a. »Način i uvjeti
gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
- Najmanje 40% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
- U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni, terase i sl. sadržaji te se mogu
graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i
parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
- Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
- Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava
se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine),
ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
- Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
- Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o i pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
- Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
- Tijekom izgradnje i pri korištenju
građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA KOMUNALNIH
GRAĐEVINA
2.2.1. Uvjeti smještaja komunalnog dvorišta
(T22-K)
Članak
14.
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene
(T22-K) razgraničena je
površina za gradnju komunalnog dvorišta uz slijedeće granične uvjete:
- Površina građevne čestice istovjetna je
površini T22-K čiji su oblik i
veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u
skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestica, prema geodetskoj izmjeri.
- Građevnu česticu je potrebno od ostalih
susjednih čestica odvojiti zelenilom, osim na dijelu priključenja na javnu
prometnu površinu radi pristupa komunalnog vozila sa dizalicom za odvoz /
pražnjenje spremnika.
- Pri razvrstavanju pojedinih vrsta otpada ne
smije se ometati kretanje vozila i pješaka, ne smije se smanjivat preglednost
prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.
- Komunalno dvorište je namijenjeno
razvrstavanju i privremenom skladištenju isključivo komunalnog neopasnog
otpada.
- Odlaganje je dozvoljeno isključivo
korisnicima zone.
- Tijekom izgradnje i pri korištenju
građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
3a. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
15.
Na području obuhvata Plana nije predviđen
smještaj sadržaja društvene namjene.
3b. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTA I
REKREACIJE
Članak
16.
Smještaj građevina sportsko-rekreacijske
namjene se na području obuhvata Plana predviđaju na površini koja je
kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina« određena kao
površina sportsko-rekreacijske namjene: sport (R1) - sportska dvorana s
pratećim sadržajima (svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni) i slični
sadržaji u funkciji osnovne namjene a nemaju štetne utjecaje na okoliš.
Grafički dio uvjeta i načina gradnje
sportsko-rekreacijskih građevina prikazani su na kartografskom prikazu br. 4a.
»Uvjeti i način gradnje«.
Članak
17.
Gradnja građevina sportsko-rekreacijske
namjene je dopuštena uz sljedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
- Površina građevne čestice istovjetna je
površini (R1) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana.
Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u
postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno
odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
- U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnje sportske dvorane i smještaj pratećih sadržaja (svlačionice, recepcija,
ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
- U podrumskoj etaži dopuštena je gradnja
podzemne garaže, te ostalih sadržaja u funkciji sportsko-rekreacijske dvorane
(servisni pogoni, skladišta i sl.).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu koja čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
- Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti nadzemno (kis) iznosi 0,6.
- Najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m
(potpuno ukopan podrum i dvije nadzemne etaže).
- Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca ne može biti manja od 6,0 m.
- Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su
visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
4. oblikovanje građevina
- Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
- Krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom
građenja.
5. način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
- Građevna čestica mora imati pristup s
prometne površine.
- Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža« i br. 4a. »Način i uvjeti
gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
- Najmanje 40% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
- U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
- Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
- Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava
se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice,
u skladu s normativima iz
točke 5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine), ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine
- Nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
- Tijekom izgradnje i pri korištenju
građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
18.
Unutar obuhvata Plana nije dopuštena gradnja
građevina namijenjenih stanovanju.
5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
19.
Planom su osigurane površine i trase
infrastrukturnih sustava i to za:
- prometni sustav,
- sustav elektroničke komunikacijske
infrastrukture,
- vodnogospodarski sustav,
- energetski sustav.
Na kartografskom prikazu br. 4a. »Način i
uvjeti gradnje«, grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na
infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja svake površine na
infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama, ali ne i obavezan
(priključenje može biti ostvareno sa bilo koje strane na javnu površinu.
Priključci su prikazani načelno (simbolom) te će se točne pozicije planiranih
priključaka odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.
Građevna čestica se može priključiti na
infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž prikazanih javnih površina.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
20.
Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata
Plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2a. »Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Prometni sustav«.
Kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i
namjena površina« i br. 4a. »Način i uvjeti gradnje«, definirane su površine
prometnica sa nogostupima, te su prema planskim oznakama dani pripadajući
uvjeti gradnje.
Planom su definirane površine za gradnju
prometnica i način njihovog priključenja na postojeću i planiranu prometnu
mrežu. Unutar prometnih površina, ovisno o kategoriji prometnice, načelno je
određen raspored i širina prometnih traka, te položaj i širina nogostupa. U
sklopu površine namijenjene za gradnju prometnica potrebno je izvesti
vertikalne potporne zidove kako bi se izbjegla gradnja velikih pokosa i usjeka.
Površine infrastrukturne namjene namijenjene
su uređenju i izgradnji novih cesta s kolnim i pješačkim površinama te
izgradnji parkirališta.
Širina neposrednog pristupa građevne čestice
na prometnu površinu mora iznositi minimalno 3,0 m, a maksimalno 6,0 m.
Članak
21.
Sustav cestovnog prometa na području obuhvata
Plana sačinjavaju:
- glavna ulica:
- GU 1 - glavna prometnica koja je položena
smjerom sjever jug kroz zonu, a ujedno predstavlja i glavni ulaz u zonu - spaja
se na nerazvrstanu ulicu koja zonu povezuje sa državnom cestom Omišalj -
Valbiska (trajekt) Merag (koridor postojeće ceste D104: D102 -Valbiska
(trajektna luka) koja je locirana izvan obuhvata plana;
- sabirne ulice:
- SU 1 - slijepa ulica sa kružnim okretištem
koja se spaja na glavnu ulicu GU u zoni glavnog kružnog raskrižja - rotora
(smjer zapad-istok);
- SU 2 - slijepa ulica sa kružnim okretištem
koja se spaja na glavnu ulicu GU u zoni T raskrižja južno od glavnog kružnog
raskrižja - rotor (smjer zapad-istok);
- ostale ulice:
- sve preostale ulice namijenjene za pristup
zoni južno od sabirne ulice SU2.
Glavne ulice (GU)
Članak
22.
Minimalni tehnički elementi glavne ulice
(oznaka GU) moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:
- minimalna računska brzina Vrač=50 km/h,
- minimalna širina kolnika 2x3,00 m (bolje
3,25 m),
- raskrižja se izvode u razini (kružna
raskrižja, trokraka raskrižja ),
- pješački nogostup se izvodi obostrano
minimalne širine 1,50 m.
Sabirne ulice (SU)
Članak
23.
Za sabirne ulice (SU1 i SU2) Planom je
definirana širina poprečnog profila prometnice sa dvije prometne trake i
dvostranim nogostupom. Minimalna širina prometne trake iznosi 3,00 m, a širina
nogostupa 1,50 m (iznimno 1,20 m).
Ostale ulice
Članak
24.
Za sve ostale ulice (sve spojne ulice na
sabirnu ulicu SU2) Planom se predviđaju dvije prometne trake minimalne širine
2,75 m, a širina jednostranog odnosno dvostranog nogostupa 1,50 m (iznimno 1,20
m).
Pješačke površine
Članak
25.
Za pješačke površine Planom su na najužim
dijelovima određene minimalne širine 1,50 m (iznimno 1,20 m).
Planom se dopušta izvedba pješačkih
pothodnika, nadhodnika, nadstrešnica i toplih hodnika preko javnih prometnih
površina i sl. radi jednostavnijeg pješačkog povezivanja pojedinih zona, uz
poštivanje obaveznog slobodnog profila ceste sukladno kategoriji ceste i
zakonskim propisima (minimalno 4,80 m ukoliko se pješačka veza nalazi iznad javne
ceste).
Raskrižja
Članak
26.
Planom se dopušta izgradnja novih raskrižja
na području glavne ulice (oznaka GU).
Raskrižja koja su planom predviđena za
izgradnju na području glavne ulice (oznaka GU) su:
- spoj sabirne ulice SU 1 i GU (rotor
raskrižje)
- spoj sabirne ulice SU 2 i GU (T raskrižje)
Sva raskrižja se izvode u razini s obaveznom
horizontalnom signalizacijom.
Javni prijevoz
Članak
27.
Područje obuhvata Plana moguće je povezati u
sustav javnog gradskog prijevoza na način da se osiguraju autobusna stajališta
na glavnoj ulici GU.
Izvan i unutar obuhvata Plana moguće je
osigurati prostor za smještaj autobusnih stajališta (ugibališta) uz glavnu
ulicu oznake GU ili nerazvrstanu cestu (izvan obuhvata Plana), a minimalna
širina ugibališta u tom slučaju iznosi 3,0 m prema Pravilniku o autobusnim
stajalištima.
Biciklistički i pješački promet
Članak
28.
Unutar obuhvata plana nisu posebno planirane
biciklističke staze obzirom na konfiguraciju terena, a biciklistički promet se
može odvijati u sklopu planiranih ulica i drugim površinama ukoliko drugim
propisima nije drugačije određeno.
Minimalna širina pješačkih nogostupa iznosi
1,50 m (iznimno 1.20 m), a planirani su u pravilu dvostrano.
Pješačke površine moraju imati primjerenu
završnu obradu hodne površine, moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na
njihovoj površini treba adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.
Sve pješačke površine moraju se izvesti tako
da se onemogući stvaranje arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)
Članak
29.
U sklopu planiranih namjena površina, ovisno
o namjeni građevine, na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor
za parkiranje vozila.
Kriteriji za određivanje potrebnog broja
parkirališnih mjesta ostalih građevina, ovisno o namjeni građevine i
građevinskoj bruto površini su sljedeći:
*tablica
se nalazi na
kraju dokumenta*
