54.
Na temelju članka 91. stavka 3. točke 2.
Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14),
članka 7. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta
(»Narodne novine« broj 66/11 i 47/13), članka 28. točke 23. Statuta Primorsko-
goranske županije (»Službene novine« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni
tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije
(»Službene novine« broj 26/09, 16/13 i 25/13 - pročišćeni tekst), Županijska
skupština Primorsko-goranske županije uz prethodno pribavljeno mišljenje
»Hrvatskih voda« (KLASA: 325-03/13-04/13, UR.BROJ:374-1-6-13-5 od 18. prosinca
2013.), na 8. sjednici održanoj 27. ožujka 2014. godine, donijela je
ODLUKU
o zaštiti izvorišta na području Gorskog kotara
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne
zaštite (u nastavku: zone zaštite) i mjere zaštite izvorišta i akumulacija (u
nastavku: izvorišta) na području Gorskog kotara koja se koriste ili se
planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu.
Zone zaštite utvrđuju se radi zaštite
izvorišta od onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na
kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.
Izvorišta iz ove Odluke nalaze se na području
gradova: Čabar, Delnice i Vrbovsko te općina: Fužine, Lokve, Ravna Gora i
Skrad.
Slivovi izvorišta koji se štite ovom Odlukom
pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu.
Granice obuhvata zona zaštite određene ovom
Odlukom ucrtane su na preglednoj karti mjerila 1:200 000 (Prilog 1).
Članak
2.
Slivna područja izvorišta, veličine i granice
zona zaštite i mjere zaštite u području zona određeni su na temelju
vodoistražnih radova (prva faza istraživanja) sadržanih u elaboratu »Novelacija
granica zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode na području Gorskog kotara«
izrađenom od Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, veljača 2013.
Članak
3.
Pojedini izrazi u smislu ove Odluke imaju
sljedeće značenje:
1. »Integrirana zaštita bilja« ima isto
značenje kao u Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive
uporabe pesticida (»Narodne novine« broj 142/12);
2. »Izravno ispuštanje u podzemne vode« je
izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz
zemlju ili potpovršinske slojeve;
3. »Izvorište« je mjesto na zemljišnoj
čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na
zemljišnoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda;
4. »Javna odvodnja« je djelatnost skupljanja
otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i
izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji
nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina
javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i
pražnjenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama;
5. »Javna vodoopskrba« je djelatnost
zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova
kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja
vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne vodoopskrbe te
upravljanje tim građevinama ili na drugi propisani način (cisternama,
vodonoscima i sl.);
6. »Nekemijske metode« ima isto značenje kao
u Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe
pesticida (»Narodne novine« br. 142/12);
7. »Odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda«
znači obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ili načinom ispuštanja, koja
omogućava da prijemnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u
skladu s Uredbom o standardu kakvoće voda;
8. »Opasne tvari« su tvari koje su toksične,
postojane, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne i druge tvari ili
skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti;
9. »Ostale (druge) onečišćujuće tvari« su one
onečišćujuće tvari (sintetske i nesintetske), navedene u Uredbi o standardu
kakvoće voda, koje se ne nalaze na listi prioritetnih i prioritetnih opasnih
tvari. Među tim tvarima su utvrđene »specifične onečišćujuće tvari« koje se
ispuštaju u značajnim količinama;
10. »Otpadni mulj« ima isto značenje kao u
Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima
poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 15/13)
11. »Otpadne vode« su sve potencijalno
onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode;
12. »Prioritetne tvari« su tvari ili skupine
tvari, navedene u Uredbi o standardu kakvoće voda, koje predstavljaju značajan
rizik za vode, uključujući i rizik za vode koje se zahvaćaju za piće. Među tim
tvarima su utvrđene »Prioritetne opasne tvari« za koje se planiraju mjere
zabrane ili ograničenja ispuštanja, emisija i rasipanja;
13. »Stajski gnoj, gnojovka i gnojnica« imaju
isto značenje kao u Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog
nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 15/13),
14. »Uvjetno grlo (UG)« je usporedna
vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg;
15. »Visoki stupanj pročišćavanja« znači
dodatne procese u obradi koji rezultiraju daljnjim pročišćavanjem u odnosu na
primijenjene metode kod II. i III. stupnja pročišćavanja (npr. uklanjanje
dušika, ukljanjanje fosfora, lagune za poboljšanje svojstava, dezinfekcija
fizikalnim postupcima, filtracija, membranski procesi i dr.)
II. KLASIFIKACIJA IZVORIŠTA, TIP VODONOSNIKA
I SLIVNA PODRUČJA
Članak
4.
Izvorišta koja se štite ovom Odlukom
podijeljena su u dvije grupe:
1. izvorišta koja se koriste za javnu
vodoopskrbu i
2. planirana i potencijalna izvorišta vode za
piće (u nastavku: potencijalna izvorišta).
Izvorišta koja se koriste za javnu
vodoopskrbu u smislu dinamike crpljenja maksimalnog kapaciteta 20 do 100 l/s
su: Čabranka, Kupica, Ribnjak i Ličanka.
Ostala izvorišta koja se koriste za javnu
vodoopskrbu iz ove Odluke imaju u smislu dinamike crpljenja maksimalni
kapacitet manji od 20 l/s.
Potencijalna izvorišta su: Kupa, Mala Belica,
Velika Belica, buduća akumulacija Križ odnosno privremeni zahvat u akumulaciji
Lokvarka, Zeleni Vir, Mlako vrelo, Studeno vrelo i Kamačnik.
Buduća akumulacija Križ odnosno privremeni
zahvat u akumulaciji Lokvarka je potencijalni zahvat površinske vode iz
akumulacija. Ostala izvorišta iz ove Odluke su zahvati podzemne vode iz
vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.
Članak
5.
Prostor prihranjivanja izvorišta iz članka 1.
stavka 1. ove Odluke obuhvaća dva sliva: Crnomorski i Jadranski sliv.
Unutar Crnomorskog sliva izdvojeni su
slijedeći slivovi:
Sliv izvora u Prezidu:
- izvorišta: Mlake, Trbuhovica.
Sliv izvorišta Čabranke:
- izvorišta: Čabranka, Sušica, Žikovci I,
Žikovci II, Tropeti, Paklenski jarak.
Sliv izvorišta u Zamostu:
- izvorišta: Donji Žagari, Mandli, Požarnica,
Sveta Gora, Podstene, Sokoli I, Sokoli II, Kamenje, Klanc, Hrib II.
Sliv izvorišta Kupe:
- izvorišta: Hrib I, Gločevac
- potencijalno izvorište: Kupa.
Sliv akumulacije i vodotoka Lokvarke:
- izvorišta: Mrzlica, Mihićevo, Maljenica,
Šćurak, buduća akumulacija Križ odnosno privremeni zahvat u akumulaciji
Lokvarka.
Sliv Velike i Male Belice:
- potencijalna izvorišta: Velika Belica, Mala
Belica.
Sliv izvorišta Kupice i Zelenog Vira:
-izvorišta: Kupica, Skrad I, Skrad II, Skrad
III, Željeznička postaja, Šubetov most, Vodica, Hribške staje, Frankopan,
Josipovac, Paletina, Stari Laz
- potencijalno izvorište: Zeleni Vir.
Sliv gornjeg toka rijeke Dobre:
- izvorišta: Veliki žljeb, Korito, Jazbina,
Hribac, Kicelj, Stari Lazi, Javorova kosa, Ribnjak, Draškovac, Topli potok
- potencijalna izvorišta: Studeno vrelo,
Mlako vrelo, Kamačnik.
Unutar Jadranskog sliva izdvojen je:
Sliv izvorišta Ličanke:
- izvorište: Ličanka
Zone zaštite prostiru se na području gradova:
Bakar, Čabar, Delnice i Vrbovsko te općina: Brod Moravice, Čavle, Fužine,
Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad u Primorsko-goranskoj županiji i grada
Ogulina u Karlovačkoj županiji.
III. ZONE SANITARNE ZAŠTITE
Članak
6.
Zone zaštite izvorišta određene su na osnovi
kriterija propisanih Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne
zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 66/11 i 47/13) za izvorišta sa
zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom
poroznosti maksimalnog kapaciteta do 20 l/s i 20 do 100 l/s u smislu dinamike
crpljenja i za potencijalna izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz
vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti, te za
potencijalna izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda iz akumulacija.
Članak
7.
Slivna područja izvorišta koja se koriste za
javnu vodopskrbu sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti podijeljena su prema stupnju opasnosti od
onečišćenja i drugih nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite:
- zona ograničenja - IV. zona
- zona ograničenja i nadzora - III. zona
- zona strogog ograničenja i nadzora - II.
zona
- zona strogog režima zaštite i nadzora - I.
zona
- vodoopskrbni rezervat.
Za pojedina izvorišta utvrđene su sljedeće
zone zaštite:
1. Četiri zone (I., II., III. i IV.) zaštite
za izvore Kupica, Ribnjak i Draškovac.
2. Tri zone (I., II. i III.) zaštite i
vodoopskrbni rezervat za izvorište Čabranke.
3. Tri zone (I., II. i III.) zaštite za:
- izvorište u slivu Gornje Dobre: Topli
potok,
- izvorišta na području Gerova: Donji Žagari,
Mandli, Požarnica i Podstene.
4. Dvije zone (I. i II.) zaštite za:
- izvorišta u slivu Čabranke: Sušica,
Tropeti, Paklenski jarak, Žikovci I i Žikovci II,
- izvorišta na području Prezida: Mlake i
Trbuhovica,
- izvorišta na području Gerova: Sokoli I, Sokoli
II, Kamenje, Klanc i Hrib II,
- izvorišta u slivu Kupe: Gločevac i Hrib I
- izvorišta u slivu Lokvarke: Mrzlica,
Mihićevo, Maljenica i Šćurak,
- podsustav malih izvorišta u slivu izvora
Kupice i Zelenog vira: Skrad I, II i III, Željeznička postaja, Šubetov most,
Vodica, Hribške staje, Frankopan, Josipovac i Paletina, Stari Laz.
- podsustav malih izvorišta u slivu gornjeg
toka rijeke Dobre: Veliki žljeb, Korito, Jazbina, Hribac, Kicelj, Stari Lazi,
Javorova kosa,
- Vrelo Ličanke.
Članak
8.
Slivna područja potencijalnih izvorišta sa
zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom
poroznosti podijeljena su prema stupnju opasnosti od onečišćenja i drugih
nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite:
- zona ograničenja - IV. zona
- zona ograničenja i nadzora - III. zona
- zona strogog ograničenja i nadzora - II.
zona
- vodoopskrbni rezervat.
Za potencijalna izvorišta utvrđene su
sljedeće zone zaštite:
1. Tri zone (II., III. i IV.) zaštite za
izvorišta Velika Belica, Mala Belica, Zeleni Vir i Kamačnik.
2. Dvije zone (II. i III.) zaštite i
vodoopskrbni rezervat za izvor Kupe.
3. Dvije zone (II. i III.) zaštite za izvore
Mlako vrelo i Studeno vrelo.
Članak
9.
Slivna područja potencijalnih izvorišta sa
zahvaćanjem površinskih voda iz buduće akumulacije Križ odnosno privremenog
zahvata u akumulaciji Lokvarka podijeljena su prema stupnju opasnosti od
onečišćenja i drugih nepovoljnih utjecaja u sljedeće zone zaštite:
- zona ograničenja i nadzora - III. zona
- zona strogog ograničenja i nadzora - II.
zona
- zona strogog režima zaštite i nadzora - I.
zona.
Za potencijalna izvorišta sa zahvaćanjem
površinskih voda iz akumulacija utvrđuju se:
1. Dvije zone (I. i II.) zaštite za
akumulaciju Križ.
2. Dvije zone (I. i III.) za akumulaciju
Lokvarka.
IZVORIŠTA SA ZAHVAĆANJEM PODZEMNE VODE IZ
VODONOSNIKA S PUKOTINSKOM I PUKOTINSKO-KAVERNOZNOM POROZNOSTI
ČETVRTA ZONA SANITARNE ZAŠTITE
Obuhvat četvrte zone sanitarne zaštite
Članak
10.
Četvrta zona sanitarne zaštite (u nastavku:
IV. zona) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotin
skom i pukotinsko-kavernoznom
poroznosti obuhvaća dijelove slivova od granica slivnog područja izvorišta do
vanjske granice treće zone zaštite. To je područje sliva izvora s mogućim
tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko - kavernozno podzemlje do zahvata vode u
razdoblju od 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno, područje s kojeg
su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno
priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju
voda odnosnog izvorišta.
Granice IV. zone ucrtane su na topografskoj
karti mjerila 1 : 50 000 (Karta 1).
Zabrane u IV. zoni
Članak
11.
U IV. zoni zabranjuje se:
- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda te
ispuštanje pročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode,
- građenje postrojenja za proizvodnju na
osnovi baznih kemijskih procesa, postrojenja metalurške industrije, postrojenja
koja koriste radioaktivne tvari i postrojenja za proizvodnju opasnih, ostalih
(drugih) onečišćujućih tvari kao i prioritetnih tvari za vode i vodni okoliš,
- građenje građevina za oporabu, obradu i
odlaganje opasnog otpada,
- građenje cjevovoda za transport tekućina
koje su opasne za vodu,
- uskladištenje radioaktivnih i za vode i
vodni okoliš opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih kao i prioritetnih tvari,
- građenje benzinskih postaja i drugih
spremnika naftnih derivata za potrebe djelatnosti i domaćinstava bez mjera
zaštite,
- izvođenje istražnih i eksploatacijskih
bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta,
- građenje autocesta i državnih cesta,
parkirališta površine 1000 m2
ili većih, aerodroma i manipulativnih površina bez građevina odvodnje, uređaja
za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja onečišćenih
oborinskih voda,
- skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na
mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove
Odluke,
- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva
kod miniranja većeg opsega,
- odlaganje otpadnog mulja iz uređaja za
obradu otpadnih voda,
- nekontrolirano odlaganje otpada.
Mjere zaštite u IV. zoni
Članak
12.
Na području IV. zone mjere zaštite provode se
na sljedeći način:
1. Odvodnju i pročišćavanje sanitarnih i
tehnoloških otpadnih voda rješavati izgradnjom sustava javne odvodnje s drugim
stupnjem pročišćavanja, a gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za
gradnju sustava javne odvodnje (na područjima izvan aglomeracija) otpadne vode
pročišćavati na vlastitom uređaju odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s
ispuštanjem u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz
tlo putem upojnih građevina ili ponovno koristiti nakon odgovarajućeg
pročišćavanja za tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja.
2. Oborinske vode s parkirališta većih od
1000 m2 te radnih i
manipulativnih površina onečišćenih naftnim derivatima prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili preko
separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije pročišćavanja
ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih
građevina.
3. Oborinske vode autocesta i državnih cesta
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora - taložnika, odnosno
druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja,
ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz
tlo putem upojnih građevina.
4. U gospodarskim objektima koja koriste
opasne, ostale (druge) onečišćujuće i prioritetne tvari moraju se provoditi
sljedeće mjere zaštite:
- skladištiti u zatvorenom prostoru u
originalnoj ambalaži ili u nadzemnim spremnicima u prihvatnom bazenu,
- manipulaciju navedenim tvarima obavljati
isključivo na mjestima koja imaju izgrađen propisani sustav zaštite (natkriveni
prostor, nepropusna podloga, prihvatni bazen),
- periodično obavljati kontrole radi
identifikacije mogućih mjesta propuštanja (procjeđivanja) opasnih, ostalih
(drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari.
5. Benzinske postaje moraju se graditi sa
spremnicima s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i
dojavu propuštanja.
6. Spremnici naftnih derivata za potrebe
djelatnosti i domaćinstava moraju biti dvostijenski ili jednostijenski u
tankvani, a ako su ukopani, s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko
detektiranje i dojavu propuštanja.
7. Trafostanice s uljnim transformatorom
moraju imati vodonepropusnu uljnu jamu. Trafostanice s količinom
transformatorskog ulja većom od 600 l moraju biti izgrađene s dvostrukom
barijerom.
8. Sva područja s velikim rizicima od erozije
nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja treba urediti pošumljavanjem i
zatravnjivanjem.
9. Transport opasnih, ostalih (drugih)
onečišćujućih i prioritetnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite
u skladu sa važećim propisom o prijevozu opasnih tvari.
Članak
13.
IV. zona potencijalnih izvorišta sa
napajanjem ili zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom potoznosti utvrđena je po istim kriterijima kao i zone
zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.
U IV. zoni zaštite potencijalnih izvorišta
primjenjuju se zabrane i ograničenja te mjere zaštite kao u zonama zaštite
izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.
TREĆA ZONA SANITARNE ZAŠTITE
Obuhvat treće zone sanitarne zaštite
Članak
14.
Treća zona sanitarne zaštite (u nastavku:
III. zona) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti, obuhvaća dijelove krških slivova izvan
vanjskih granica druge zone, s mogućim tečenjem vode kroz krško podzemlje do
zahvata vode u razdoblju između 1 i 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno
područja u kojem su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja između 1-3 cm/s
odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični
statističko-hidrogeološki sliv).
Granice III. zone ucrtane su na topografskoj
karti mjerila 1:50 000 (Prilog 2).
Zabrane u III. zoni
Članak
15.
Na području III. zone, uz zabrane iz članka
11. ove Odluke, zabranjuje se:
- građenje građevina za uporabu, obradu i
odlaganje neopasnog otpada, osim reciklažnih dvorišta, transfer stanica i
pretovarnih stanica predviđenih prostorno planskom dokumentacijom, uz
provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevine,
- građenje benzinskih postaja bez spremnika s
dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja
te zaštitnom građevinom (tankvanom),
- podzemna i površinska eksploatacija
mineralnih sirovina osim postojećih eksploatacijskih polja kamena koja imaju
rudarsku koncesiju, s propisanim mjerama zaštite,
- građenje županijskih cesta i parkirališta
površine iznad 500 m2 bez
sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,
- prijevoz opasnih, ostalih (drugih)
onečišćujućih i prioritetnih tvari, osim za lokalne potrebe, na državnoj cesti
D3 Rijeka - Zagreb, na dionici Gornje Jelenje - Vrbovsko i županijskoj cesti ŽC
5032 Gornje Jelenje - Crni Lug, do njihove rekonstrukcije,
- građenje i rekonstrukcija željezničke pruge
bez mjera zaštite za slučaj incidenta s opasnim teretom,
- stočarska proizvodnja (farme s više od 20
UG) bez primjene Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog
nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse iz
propisa o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,
- primjena gnojiva s dušikom na
poljoprivrednoj površini ukoliko nije u skladu sa načelima korištenja gnojiva
iz propisa o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,
- primjena gnojiva pomiješanog s otpadnim
muljem,
- upotreba pesticida koji sadrže opasne,
ostale (druge) onečišćujuće i prioritetne tvari,
- građenje cjevovoda za transport tekućina
koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisanih mjera zaštite voda,
- upotreba kemijskih sredstava pri
proizvodnji umjetnog snijega,
- regularno gospodarenje šumama.
Mjere zaštite u III. zoni
Članak
16.
Na području III. zone provode se, uz mjere
zaštite iz članka 12. ove Odluke, i sljedeće mjere zaštite:
1. Oborinske vode županijskih cesta
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora - taložnika i laguna
odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci
pročišćavanja ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
2. Do rekonstrukcije državne ceste D3 Rijeka
- Zagreb, na dionici Gornje Jelenje - Delnice i županijske ceste ŽC 5032 Gornje
Jelenje - Crni Lug, promet opasnim tvarima preusmjeriti na autocestu A6.
3. Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s parkirališta površine iznad 500 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na
sustav javne oborinske odvodnje ili preko separatora - taložnika, odnosno druge
odgovarajuće tehnologije ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem
kroz tlo putem upojnih građevina.
4. Rekonstrukciju postojećeg magistralnog
naftovoda za međunarodni transport Omišalj - Sisak izvesti uz propisani sustav
zaštite i kontrole s ciljem postizanja mjera zaštite voda.
5. Na poljoprivrednim površinama,
poljoprivredna gospodarstva, uključujući i stočarsku proizvodnju, dužna su
osigurati uvjete i provoditi mjere propisane Akcijskim programom zaštite voda
od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i koristiti gnojivo
u skladu s važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju
gnojiva:
- uporaba gnojiva mora biti kontrolirana, u
skladu s potrebama biljaka za hranjivima,
- u tijeku jedne kalendarske godine
poljoprivredne površine mogu se gnojiti stajskim gnojem do granične vrijednosti
od 170 kg/ha dušika (N),
- stajski gnoj skladištiti na uređenim
gnojištima u vodonepropusnim spremnicima,
- tekući dio stajskog gnoja mora biti
prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz koji ne smije biti istjecanja.
6. Uporaba pesticida mora biti u skladu s
posebnim mjerama zaštite pitke vode i vodnog okoliša iz važećeg propisa o
uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida. Za
suzbijanje štetnih organizama i zaštitu bilja dati prednost integriranoj zaštiti
bilja te biološkim, fizikalnim i dr. nekemijskim mjerama koje su ekonomski i
ekološki opravdane. Pesticidi koji se koriste moraju biti što je više moguće
specifični za ciljanu vrstu i imati najmanje moguće štetne učinke na zdravlje
ljudi, okoliš i neciljane organizme.
7. Pri izradi novih i reviziji postojećih
programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez
oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja
šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera
zaštite voda i mjera za sprečavanje erozije.
Članak
17.
III. zona potencijalnih izvorišta sa
zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-
kavernoznom potoznosti utvrđena je po istim kriterijima kao i zone zaštite
izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.
U III. zoni potencijalnih izvorišta
primjenjuju se iste zabrane i ograničenja te mjere
zaštite kao u zonama zaštite izvorišta koja
se koriste za javnu vodoopskrbu.
DRUGA ZONA SANITARNE ZAŠTITE
Obuhvat druge zone sanitarne zaštite
Članak
18.
Druga zona sanitarne zaštite (u nastavku: II.
zona) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti, ovo je potrebno dopisati obuhvaća glavne
podzemne drenažne tokove s mogućim tečenjem do zahvata vode do 24 sata, odnosno
područja s kojeg su brzine (prividne i stvarne) tečenja veće od 3 cm/s, odnosno
unutarnji dio klasičnog priljevnog područja.
II. zona obuhvaća ponore i ponorne zone u
slivnom području.
Granice područja II. zone ucrtane su na
topografskoj karti mjerila 1: 50 000 (Prilog 2).
Zabrane u II. zoni
Članak
19.
U II. zoni, uz zabrane iz članka 15. ove
Odluke, zabranjuje se:
- poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke
proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i nekemijskih metoda za
zaštitu bilja i suzbijanje
štetnih organizama u skladu sa važećim propisom o uspostavi akcijskog okvira za
postizanje održive uporabe pesticida,
- stočarska proizvodnja, osim za potrebe
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 UG uz provedbu
mjera zaštite voda propisanih Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja
uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i primjenu gnojiva u skladu s
važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,
- primjena dozvoljenih gnojiva na
poplavljenom, zamrznutom ili snijegom prekrivenom tlu,
- primjena dozvoljenih gnojiva na 3 m
udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 m ili više, na
nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj
od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka,
- gradnja groblja i proširenie postojećih,
- ispuštanje pročišćenih oborinskih voda s
autocesta, državnih i županijskih cesta;
- građenje svih industrijskih postrojenja,
- građenje cjevovoda za transport tekućina
koje mogu izazvati onečišćenje voda,
- građenje drugih građevina koje mogu
ugroziti kakvoću podzemne i površinske vode,
- sječa šume osim sanitarne sječe,
- izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba
mehanizacije kod radova i aktivnosti vezanih uz gospodarenje šumama,
- građenje reciklažnih dvorišta i pretovarnih
stanica za otpad,
- izgradnja i rekonstrukcija željezničke
pruge bez sustava kontrolirane odvodnje,
- uporaba herbicida radi održavanja protupožarne
zaštite pruge,
- građenje benzinskih postaja i svih
spremnika tekućeg goriva za pogon i grijanje,
- građenje trafostanica s uljnim
transformatorom, osim ako zbog snage transformatorske stanice nije moguće
koristiti suhi transformator,
- prijevoz opasnih, ostalih (drugih)
onečišćujućih i prioritetnih tvari lokalnim cestama, osim lož ulja za potrebe
grijanja individualnih stambenih objekata.
Mjere zaštite u II. zoni
Članak
20.
Na području II. zone provode se, uz mjere
zaštite iz članka 16. ove Odluke, i sljedeće mjere zaštite:
1. Izgraditi sustav javne odvodnje s
odvođenjem otpadnih voda izvan II. zone. U slučaju kada odvođenje otpadnih voda
sustava javne odvodnje izvan zone nije opravdano stoga što ne bi proizvelo
nikakvu korist za okoliš ili stoga što zahtjeva prekomjerne materijalne
troškove, otpadne vode rješavati na uređaju visokog stupnja pročišćavanja te
pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u
podzemne vode, procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene
otpadne vode moguće je ispuštati samo uz predhodno detaljno utvrđivanje
značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.
2. Sve građevine moraju se priključiti na
sustav javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan II. zone. U iznimnim slučajevima,
kada priključenje na sustav javne odvodnje nije opravdano stoga što ne bi
proizvelo nikakvu korist za okoliš ili stoga što zahtjeva prekomjerne
materijalne troškove, otpadne vode iz građevina u vlasništvu pravnih i fizičkih
osoba moguće je rješavati na vlastitom uređaju visokog stupnja pročišćavanja te
pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u
podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene
otpadne vode moguće je ispuštati samo uz predhodno detaljno utvrđivanje
značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.
Otpadne vode građevina s opterećenjem do 30
ES moguće je zbrinjavati u nepropusnoj sabirnoj jami.
3. Postojeće državne i županijske ceste
moraju imati zatvoreni sustav odvodnje i bočne branike.
4. Do rekonstrukcije državnih i županijskih
cesta, granicu II. zone potrebno je označiti tablama sa natpisom II.
vodozaštitne zone.
5. Rekonstrukciju cesta provoditi uz
propisane mjere zaštite.
6. Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s parkirališta površine iznad 200 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na
sustav javne oborinske odvodnje ili preko separatora - taložnika odnosno druge
odgovarajuće tehnologije ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem
kroz tlo putem upojnih građevina.
7. Sve devastirane površine moraju se urediti
i ozeleniti.
8. Pri izradi novih i reviziji postojećih
programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu,
njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje
prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i
zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta
isključivo lakim traktorima i konjima.
9. Područje ponora i ponornih zona u blizini
naselja i cesta ograditi.
Članak
21.
II. zona potencijalnih izvorišta sa
zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-
kavernoznom potoznosti utvrđena je po istim kriterijima kao i zone zaštite
izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.
U II. zoni potencijalnih izvorišta
primjenjuju se iste zabrane i ograničenja te mjere zaštite kao u zonama zaštite
izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu.
PRVA ZONA SANITARNE ZAŠTITE
Obuhvat prve zone sanitarne zaštite
Članak
22.
Prva zona sanitarne zaštite (u nastavku: I.
zona) izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti utvrđuje se radi zaštite izvorišta, građevina
i uređaja za zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog
onečišćenja vode, te drugih namjernih ili slučajnih negativnih utjecaja.
I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje
zahvata vode, izvor, kaptažu, crpne stanice, postrojenja uređaje za preradu
vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje.
I. zone prikazane su na katastarskim
podlogama, u digitalnom obliku.
Članak
23.
Pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i
obavlja javnu vodoopskrbu (u nastavku: korisnik izvorišta) mora biti vlasnik
ili zakoniti posjednik nekretnine na kojoj se nalazi izvorište uključujući
cijeli prostor zone potreban za njegovu fizičku zaštitu.
Korisnici izvorišta iz ove Odluke su javni
isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe: Komunalac d.o.o. Delnice,
Komunalac d.o.o. Vrbovsko i KD Čabranka d.o.o. ili njihovi pravni slijednici.
Zabrane u I. zoni
Članak
24.
U I. zoni zabranjeno je postojanje i građenje
bilo kakvih objekata i obavljanje bilo kakvih aktivnosti osim onih vezanih za
zahvaćanje, pripremu i transport vode prema sustavu vodoopskrbe.
Mjere zaštite u I. zoni
Članak
25.
Na području I. zone mjere zaštite provode se
na sljedeći način:
1. Područje zone mora biti ograđeno, a
pristup dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz
vodoopskrbu.
2. Sanitarne otpadne vode moraju se odvesti
izvan zone nepropusnom kanalizacijom ili izuzetno sakupljati u nepropusnu
sabirnu jamu.
3. Oborinske vode iz zaleđa ove zone moraju
se provesti izvan zone.
4. Oborinske vode s krovova objekata i
uređenih površina unutar zone moraju se provesti izvan zone.
5. Objekti i sadržaji unutar zone koji su
neophodni za pogon crpilišta moraju biti građeni i održavani s najvišim
stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.
VODOOPSKRBNI REZERVATI
Obuhvat vodoopskrbnih rezervata
Članak
26.
Vodoopskrbni rezervati izvorišta Čabranke i
izvorišta Kupe obuhvaćaju brdsko-planinsko područje, odnosno glavne zone
prikupljanja i zadržavanja vode u slivu.
Granice vodoopskrbnih rezervata ucrtane su na
topografskoj karti mjerila 1: 50 000 (Prilog 2).
Članak
27.
Na području vodoopskrbnih rezervata, uz
zabrane iz čl. 19. ove Odluke (zabrane u II. zoni), zabranjuje se i:
- prijevoz opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih
i prioritetnih tvari lokalnim i šumskim cestama,
- ispuštanje otpadnih voda u ponore i
estavele.
Članak
28.
U vodoopskrbnom rezervatu mjere zaštite
provode se na sljedeći način:
1. Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
rješavati na vlastitom uređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja
te ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih
građevina.
2. Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s parkirališta površine iznad 200 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na
sustav javne oborinske odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge
odgovarajuće tehnologije ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem
kroz tlo putem upojnih građevina.
3. Objekti i prostori za držanje stoke i
peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti
dotok vanjske vode na područje za držanje životinja.
4. Pri izradi novih i reviziji postojećih
programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu,
njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje
prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i
zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta
isključivo lakim traktorima i konjima.
5. Sva područja s velikim rizicima od erozije
nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja treba urediti pošumljavanjem i
zatravnjivanjem.
POTENCIJALNA IZVORIŠTA SA ZAHVAĆANJEM
POVRŠINSKIH VODA IZ AKUMULACIJA
Obuhvat III. zone
Članak
29.
III. zona akumulacije Lokvarka obuhvaća
cijelo slivno područje akumulacije Lokvarka do granica II. zone buduće
akumulacije Križ, II. zone izvora koji se koriste za vodoopskrbu u slivu
akumulacije Lokvarka.
Granica III. zone akumulacije Lokvarka
ucrtana je na topografskoj karti mjerila 1:50.000 (Prilog 2).
Zabrane u III. zoni
Članak
30.
U III. zoni, uz zabrane iz članka 15. ove
Odluke, zabranjuje se:
- skladištenje nafte i naftnih derivata, osim
za potrebe grijanja individualnih stambenih objekata.
Mjere zaštite u III. zoni
Članak
31.
U III. zoni primjenjuju se mjere zaštite iz
članka 16. ove Odluke.
Obuhvat II. zone
Članak
32.
II. zona potencijalnih izvorišta sa
zahvaćanjem površinskih voda iz akumulacija obuhvaća pojas širine od najmanje
100 metara sa svake strane dotoka mjereno od vanjske granice I. zone, a
prostire se uz dotok do granice podsliva akumulacije ili jezera, te pojas od
100 metara uz akumulaciju mjeren od vanjske granice I. zone.
Granice II. zone buduće akumulacije Križ
ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:50.000 (Prilog 2).
Zabrane i mjere zaštite u II. zoni
Članak
33.
U II. zoni buduće akumulacije Križ
primjenjuju se zabrane i ograničenja iz članka 19. te mjere zaštite iz članka
20. ove Odluke.
Obuhvat I. zone
Članak
34.
I. zona buduće akumulacije Križ obuhvaća
akumulaciju, branu, vodozahvatnu građevinu, crpnu stanicu, uređaj za
kondicioniranje vode, građevinu za čuvanje izvorišta, zaštitne taložnice na
ušću dotoka i zaštitni pojas uz akumulaciju u širini od 10 metara od ruba vode
pri najvišem vodostaju.
U I. zoni buduće akumulacije Križ moraju biti
ograđeni: vodozahvatna građevina, crpna stanica, uređaj za kondicioniranje vode
i građevine za čuvanje izvorišta.
I. zona privremenog zahvata u akumulaciji
Lokvarka obuhvaća kružni pojas promjera 20 metara iznad podvodnog vodozahvata,
koji je na koti -42,0 m u odnosu na najviši vodostaj 772 m.n.m. I. zona
označava se plutačama na površini vode.
I. zona u akumulaciji Lokvarka uspostavit će
se izgradnjom privremenog zahvata.
Pristup na područje I. zone dopušten je samo
uz odobrenje ovlaštenih osoba korisnika vodozahvata.
I. zone prikazane su na topografskoj podlozi,
u digitalnom obliku.
Članak
35.
U I. zoni potencijalnih izvorišta sa
zahvaćanjem površinskih voda iz akumulacija, uz zabrane i ograničenja te mjere
zaštite iz I. zone izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s
pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti, dodatno se zabranjuje:
- ispuštanje otpadnih voda iz pogonskih
građevina i voda za pranje uređaja za kondicioniranje voda,
- javni promet vozila i pješaka,
- korištenje svih vrsta plovila, sportova na
vodi i kupanje,
- ribarenje, sportski ribolov i uzgoj ribe,
- upotreba gnojiva i sredstava za zaštitu
bilja,
držanje i napajanje stoke.
IV. MJERE ZA SANACIJU STANJA U ZONAMA ZAŠTITE
Članak
36.
Program mjera sanacije za postojeće građevine
i djelatnosti unutar zona zaštite vode za piće u slivu izvora u Gorskom kotaru
određen je elaboratom »Mjere sanacije na postojećim objektima unutar zona
sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara«, RiEKO-
LAB d.o.o., 2007. i »Elaboratom zaštitnih zona privremenog zahvata vode za piće
iz akumulacije Lokvarka«, RiEKO-LAB d.o.o., 2010. Program mjera sanacije
preuzet je u elaborat »Novelacija zona sanitarne zaštite izvorišta na području
Gorskog kotara«, Geotehnički fakultet, 2013. koji se sastoji se od tekstualnog
i grafičkog dijela.
Program mjera sanacije sastavni je dio ove
Odluke.
Programom mjera sanacije određuju se izvori
onečišćenja, mjere, aproksimativni troškovi i nositelji sanacije, te prioriteti
i rokovi realizacije. Provođenje mjera sanacije iz ovog Programa predviđa se,
prema razini prioriteta, u dvije faze. Mjere iz prve razine prioriteta treba
provesti do kraja 2018. godine, iz druge razine do kraja 2025. godine.
U slučaju promjene vlasnika ili korisnika
građevine, obveze propisane Programom mjera sanacije prenose se na novog
pravnog sljednika.
V. MIKROZONIRANJE
Članak
37.
Iznimno od odredbi članka 11., 15. i 19. ove
Odluke mogu se dopustiti određeni zahvati u prostoru odnosno određene
djelatnosti u zonama sanitarne zaštite:
- ako se provedu detaljni vodoistražni radovi
kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se
namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost
(mikrozona) na vodonosnik,
- ako se na temelju detaljnih vodoistražnih
radova izradi poseban elaborat koji ima za svrhu dokazati okolnosti iz ovoga
članka (u daljnjem tekstu: elaborat mikrozoniranja),
- ako se elaboratom mikrozoniranja predvide
odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika u mikrozoni.
Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne
zaštite mora dokazati neštetnost zahvata odnosno obavljanja djelatnosti u
mikrozoni u odnosu na propisanu zonu.
Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne
zaštite mora dokazati da su značajke u mikrozoni bitno drukčije od značajki na
temelju kojih je utvrđena zona sanitarne zaštite u kojoj se mikrozona nalazi.
Izvođač vodoistražnih radova i izrade
elaborata mikrozoniranja može biti isključivo osoba registrirana za obavljanje
geoloških i hidrogeoloških istraživanja s certificiranim rješenjem o ispunjenju
uvjeta za obavljanje djelatnosti vodoistražnih i drugih hidrogeoloških radova
izdanog od ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
Članak
38.
Investitoru planiranog zahvata u mikrozoni
vodopravnim uvjetima će se odrediti provođenje radnji iz članka 37. ove Odluke.
Dokaže li se okolnost iz članka 37. stavka 2.
odnosno stavka 3. ove Odluke, vodopravnim uvjetima će se odrediti uvjeti za
poduzimanje zahvata u mikrozoni i obveza poduzimanja mjera zaštite.
Izvedba zahvata u mikrozoni provodi se uz
vodni nadzor.
Ne dokaže li se okolnost iz članka 37. stavka
2. odnosno stavka 3. ove Odluke Hrvatske vode će odbiti zahtjev za zahvate u
prostoru koji nisu dopušteni ili su zabranjeni prema članku 11., 15. i 19. ove
Odluke.
Članak
39.
Vodoistražne radove, izradu elaborata i mjere
zaštite u mikrozoni radi dopuštenja obavljanja djelatnosti koje su inače
zabranjene u zoni sanitarne zaštite financira zainteresirani investitor.
Dokaže li se okolnost iz članka 37. stavka 2.
odnosno stavka 3. ove Odluke, nadležno upravno tijelo Primorsko- goranske
županije, uz suglasnost Hrvatskih voda, donosi akt kojim dopušta obavljanje
djelatnosti u mikrozoni.
Ne dokaže li se okolnost iz članka 37. stavka
2. odnosno stavka 3. ove Odluke nadležno upravno tijelo Primorsko- goranske
županije obavijestit će zainteresiranog investitora da su na snazi zabrane iz
ove Odluke.
VI. IZVORI I NAČIN FINANCIRANJA
Članak
40.
Potrebni sanacijski zahvati i mjere zaštite
za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite obavljaju se
na krajnji trošak vlasnika odnosno drugog posjednika postojeće građevine
odnosno osobe koja obavlja djelatnost suprotno odredbama ove Odluke.
Mogući izvori financiranja sanacijskih
zahvata i mjera zaštite za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona
sanitarne zaštite definirani su sljedećim zakonima: Zakon o financiranju vodnog
gospodarstva, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o financiranju lokalne i područne
(regionalne) samouprave, Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o održivom
gospodarenju otpadom.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
41.
Granice zona zaštite prikazane su na
topografskim kartama i u GIS aplikaciji na digitalnom mediju, a pohranjene su
po jedan primjerak u Hrvatskim vodama, Vodnogospodarskom odjelu za slivove
sjevernog Jadrana, Primorsko- goranskoj županiji - Upravnom odjelu za prostorno
uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije i kod javnih isporučitelja vodnih usluga
javne vodoopskrbe.
Sastavni dio ove Odluke su sljedeći
kartografski prikazi:
Karta 1. Karta obuhvata zona sanitarne
zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara, MJ 1:200 000,
Karta 2. Zone sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće na području Gorskog kotara, MJ 1:50 000.
Članak
42.
Granice zona sanitarne zaštite i odredbe ove
Odluke unose se u sve dokumente prostornog uređenja koji obuhvaćaju slivno
područje izvorišta koja se štite ovom Odlukom.
Postojeći razvojno planski dokumenti moraju
se uskladiti s odredbama ove Odluke.
Do usklađenja dokumenta prostornog uređenja s
odredbama ove Odluke mjerodavne su granice zona sanitarne zaštite utvrđene ovom
Odlukom.
Članak
43.
Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljaju
nadležne inspekcije temeljem posebnih propisa.
Članak
44.
Za nepridržavanje odredbi ove Odluke
primjenjuju se kaznene odredbe Zakona o vodama, Zakona o komunalnom
gospodarstvu, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o održivom gospodarenju otpadom,
Zakona o poljoprivredi i Zakona o prijevozu opasnih tvari.
Članak
45.
Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se van
snage Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području
Gorskog kotara (»Službene novine« broj 23/ 04).
Članak
46.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-04/14-01/2
Ur. broj: 2170/1-01-01/5-14-20
Rijeka, 27. ožujka 2014.
PRIMORSKO-GORANSKA
ŽUPANIJA
Županijska skupština
Predsjednik
*tablica
se nalazi na
kraju dokumenta*
