44.
REPUBLIKA HRVATSKA
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština
Klasa: 021-04/13-01/1
Ur. broj: 2710/1-01-01/5-14-60
Rijeka, 27. veljače 2014.
Na temelju članka 47. stavka 1. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11,
90/11, 50/12 i 80/13), članka 11. stavka 2. Pravilnika o sadržaju i obveznim
prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (»Narodne novine«, broj
117/12), članka 52. točke 23. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene
novine« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika
Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 26/09,
16/13 i 25/13-pročišćeni tekst), Županijska skupština Primorsko-goranske
županije na 7. sjednici od 27. veljače 2014. godine, donijela je
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru Primorsko-goranske županije
za razdoblje od 2005. do 2012. godine.
Predsjednik
Erik
Fabijanić
IZVJEŠĆE
O STANJU U PROSTORU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
(za razdoblje od 2005. do 2012. godine)
UVOD
U skladu s propisima koji reguliraju područje
prostornoga uređenja i gradnje, radi praćenja provedbe dokumenata prostornog
uređenja na razini županija propisana je obveza izrade četverogodišnjih
izvješća o stanju u prostoru.
Županijska skupština Primorsko-goranske
županije na sjednici od 27. listopada 2005. g. donijela je Izvješće o stanju u
prostoru Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2000. do 2004. godine. Za
slijedeće četverogodišnje razdoblje pripremljeno je Izvješće o stanju u
prostoru, ali nije upućeno u proceduru donošenja zbog značajnih promjena
zakonske regulative te ustroja i nadležnosti upravnih tijela i institucija.
U srpnju 2007. g. donesen je, a od 1.
listopada 2007. u primjeni je Zakon o prostornom uređenju i gradnji kojim je
bitno izmijenjen sustav prostornog uređenja. Temeljem tog Zakona osnovana je
Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, kao i
Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije koji
je preuzeo poslove izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje iz nadležnosti
Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji. Javna ustanova Zavod za
prostorno uređenje i Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša započeli
su s radom 1. siječnja 2008. Tijekom 2008. i sljedeće dvije godine obavljale su
se intenzivne aktivnosti na stvaranju uvjeta za rad Upravnoga odjela za
graditeljstvo i zaštitu okoliša, posebice na kadrovskoj ekipiranosti i
informatičkoj opremljenosti, te su se rješavali veliki zaostaci u rješavanju
dozvola za gradnju.
Temeljem Zakona o prostornom uređenju i
gradnji iz 2007. godine bilo je najavljivano donošenje novih podzakonskih
propisa, između ostalih i onoga koji bi trebao regulirati pitanje izrade i
sadržaja izvješća o stanju u prostoru, a koji je donijet tek 29. rujna 2010. i
u skladu s kojime je započela izrada novog Izvješća. Tijekom izrade Izvješća
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ocijenilo je postojeći
Pravilnik neodgovarajućim i pokrenulo izradu novog Pravilnika.
U izradi tog novog Pravilnika o sadržaju i
obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru uz predstavnike
Ministarstva sudjelovali su i predstavnici osam županijskih zavoda za prostorno
uređenje, među kojima je bio i predstavnik Zavoda za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije. Novi je Pravilnik donesen tek potkraj prošle
godine - 24. listopada 2012., na kraju već drugoga četverogodišnjeg razdoblja,
te je u skladu s njim dovršena izrada ovog Izvješća koje obuhvaća dva
četverogodišnja razdoblja i odnosi se na razdoblje 2005.-2012.
Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje
2005.-2012. nije do sada dostavljeno na usvajanje Županijskoj skupštini zbog
intenzivnih i brojnih aktivnosti vezano za izradu i donošenje novoga prostornog
plana naše Županije, koji je donesen 12. rujna 2013. Osim toga, ove su godine
održani izbori i formirana su tijela nove županijske vlasti pa smatramo
opravdanim da upravo na početku novog mandatnog razdoblja predstavničko tijelo
Županije donese osim županijskoga prostornog plana i Izvješće o stanju u
prostoru za proteklo razdoblje čime su stvorene sve pretpostavke za kvalitetno
planiranje, provedbu i praćenje stanja u prostoru u sljedećem razdoblju.
1 POLAZIŠTA
1.1 OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA
Izvješće o stanju u prostoru
Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: Izvješće) je dokument kojim se
predstavničko tijelo Primorsko-goranske županije, stručna i šira javnost
izvješćuje o stanju u prostoru u Županiji za razdoblje od 2005. do 2012. godine.
Uočavanje i evidentiranje promjena stanja u
prostoru u promatranom periodu kao i promjena vezanih uz stanje izrade i
provedbe dokumenata prostornog uređenja, te prijedlozi aktivnosti za
unapređenje stanja u prostoru i ocjene potrebe izrade novih, odnosno izmjene i
dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja na razini Županije i drugih
dokumenata od važnosti za Županiju osnovni su razlozi izrade Izvješća.
Prema odredbama Zakona o prostornom uređenju
i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), kao i prethodnog Zakona o
prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Izvješće usvaja
predstavničko tijelo Primorsko-goranske županije. Nakon usvajanja Izvješće se
objavljuje u Službenim novinama Primorsko-goranske županije i dostavlja Ministarstvu
graditeljstava i prostornog uređenja.
Izvješće je izrađeno na temelju prikupljenih
i obrađenih podataka o prostoru, sukladno preporučenoj metodologiji izrade
Izvješća (Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o
stanju u prostoru NN 117/12). Za potrebe izrade Izvješća provedene su analize
stanja u prostoru i zaštite prostora, utvrđeni su trendovi razvoja u prostoru,
te je analizirana izrada i provedba dokumenata prostornog uređenja. U početnoj
fazi izrade Izvješća, izrađena je detaljna analiza stanja u prostoru koja se
planira objaviti u obliku presjeka desetogodišnjega prostornog razvoja
Primorsko-goranske županije.
1.1.1 Metodologija izrade Izvješća
Metodologija izrade Izvješća zasniva se na
analizi:
-zakonske regulative,
-demografskih i gospodarskih kretanja,
-institucionalnog kapaciteta regionalne i
lokalne samouprave u segmentu prostornog uređenja,
-osnovnih prostornih struktura i korištenja
zemljišta,
-sustava i opremljenosti naselja,
-infrastrukturnih sustava,
-zaštite prostora i kulturne baštine,
-izrade prostorno planskih dokumenata i
akata.
Na temelju izrađenih analiza prepoznati su
problemi, konflikti i trendovi u prostoru Županije.
Za potrebe analize stanja i trendova u
prostoru, Županija je, ovisno o tematici koja je analizirana, promatrana po
težištima razvoja, prirodnim cjelinama ili administrativnim granicama (područja
i mikroregije) te po infrastrukturnim sustavima.
U poglavljima 2.1. Gospodarske djelatnosti,
2.2. Prostorna struktura korištenja i namjene površina i 2.3. Sustav naselja
prostor je promatran prema područjima, odnosno težištima razvoja koja su bila
definirana u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN 14/00, 12/05,
50/06, 8/09 i 3/11), a to su Gorski kotar, Priobalje i Otoci kao težišta
razvoja. U navedenim poglavljima je prostor Općine Omišalj zbog svojih
funkcionalnih i gospodarskih obilježja promatran u sklopu Priobalja, dok je u
poglavlju 1.3.3. Stanovništvo i 3. Analiza izrade i provedbe dokumenata
prostornog uređenja Općina Omišalj obrađena u sklopu područja Otoci.
U poglavlju 2.2. Prostorna struktura
korištenja i namjene površina pri promatranju prirodnih površina podjela između
područja Gorskog kotara i Priobalja ne slijedi točnu granicu administrativnih
jedinica. Ovakva podjela provedena je radi realnijeg sagledavanja prostora.
Primjerice, administrativna područja pojedinih općina (npr.: Jelenje, Bakar)
sežu duboko u kopno, te njihovi dijelovi po svojim prirodnim i funkcionalnim
obilježjima više pripadaju goranskom nego priobalnom području. Kada bi se u
analizu prirodnih područja Priobalja uzimale u obzir i velike površine šumskog
zaleđa jedinica lokalnih samouprava, rezultati ne bi pokazali stvarnu sliku
stanja u prostoru.
Građevinska područja su radi lakše obrade i
usporedbe podataka promatrana prema granicama administrativnih područja
jedinica lokalnih samouprava, ali pritom treba napomenuti da raspored
građevinskih područja slijedi predviđenu podjelu po prirodnim prostornim
cjelinama. Naime, u priobalnim općinama su gotovo sva građevinska područja
stvarno i smještena u uskom priobalnom području.
U poglavlju 2.4. Opremljenost prostora
infrastrukturom sustav je valjalo sagledati u cijelosti, a pojedinačne teme
(primjerice vodoopskrba) su se zbog svoje prirode, a i načina vođenja podataka,
morale promatrati prema sustavima koji su već uspostavljeni, odnosno prema
područjima djelovanja pojedinih isporučitelja.
U Izvješću se koriste odgovarajući
statistički podatci preuzeti iz Popisa stanovništva, te podaci prikupljeni od
strane ustanova, komunalnih i trgovačkih društava, te županijskih upravnih
odjela, ureda državne uprave, jedinica lokalne samouprave, te ostalih
javnopravnih tijela s javnim ovlastima.
Izvješće se izrađuje temeljem podataka do
kraja 2012. godine, osim u dijelovima za koja nije bilo odgovarajućih podataka,
gdje je utvrđena zadnja godina prikupljanja podataka. U Izvješću su naznačeni
neki značajni događaji koji su se dogodili tijekom 2013. godine, iako ova
godina nije predmet ovog Izvješća.
1.1.2 Ciljevi izrade Izvješća
Osnovni je cilj izrade Izvješća uočavanje i praćenje promjena stanja
u prostoru i promjena vezanih uz stanje izrade i provedbe dokumenata prostornog
uređenja te prepoznavanje nužnih aktivnosti s ciljem unapređenja stanja u
prostoru.
Specifični ciljevi izrade Izvješća su:
-sabrati i ocijeniti izradu prostornih
planova u Županiji u vremenu od 2005. do 2012. godine,
-prepoznati procese i pojave u prostoru, te
ocijeniti ulogu prostornog planiranja u navedenim procesima i pojavama,
-ocijeniti načela razvoja određena Prostornim
planom Primorsko-goranske županije,
-ocijeniti ulogu općina i gradova u
formiranju cjelovitog sustava prostornog uređenja u Županiji,
-primijeniti politiku sustavnog uređenja
prostora i promicati smjernice županijskog prostornog razvoja u skladu s
državnim i europskim smjernicama prostornog razvoja,
-utvrditi prostorne odnose u regiji,
-potvrditi potrebu izmjene ili izrade novog
Prostornog plana Primorsko-goranske županije 1.
1 Novi Prostorni plan
Primorsko-goranske županije usvojen je na sjednici Županijske skupštine 12.
rujna 2013. godine
1.2 ZAKONODAVNO INSTITUCIONALNI OKVIR
1.2.1 Izvješće o stanju u prostoru
Izvješća o stanju u prostoru i Program mjera
za unapređenje stanja u prostoru dokumenti su čija je izrada bila propisana do
2007. godine Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 30/94, 68/98, 61/00,
32/02, 100/04). Donošenjem novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN
76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) ukinuta je obveza izrade Programa mjera i ostaje
samo obveza izrade Izvješća o stanju prostoru, kao četverogodišnjeg dokumenta
praćenja stanja u prostoru na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj
razini.
1. studenoga 2012. g. stupio je na snagu
Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u
prostoru (NN 117/12). Pravilnikom je propisana obveza donošenja Izvješća na
razini Republike Hrvatske najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na
snagu Pravilnika.
Rok dovršetka izrade Izvješća za regionalnu i
lokalnu samoupravu je godina dana od dana stupanja na snagu Pravilnika, ukoliko
je proteklo četverogodišnje razdoblje od usvajanja prethodnog Izvješća. Ukoliko
na dan stupanja na snagu Pravilnika nije proteklo četverogodišnje razdoblje od
usvajanja prethodnog Izvješća rok dovršetka izrade Izvješća je najkasnije
godina dana od isteka tog četverogodišnjeg razdoblja.
1.2.2 Zakoni koji uređuju prostorno
planiranje
Temeljni zakon koji uređuje tematiku
korištenja prostora je Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09,
55/11, 90/11 i 50/12). No, s obzirom na to da korištenje prostora obuhvaća
širok spektar različitih djelatnosti, korištenje prostora je uređeno i zakonima
koji uređuju ostale djelatnosti i tematike zasebno. Na taj način, na prostorno
planiranje i stanje u prostoru imaju utjecaja brojni propisi i podzakonski akti
koji uređuju različite tematike, npr.: zaštitu okoliša, zaštitu prirode,
razvrstavanje cesta, luka, korištenje poljoprivrednog zemljišta, šuma, itd.
Slijedom prethodno navedenog, u ovom
poglavlju su ukratko opisani zakoni koji imaju utjecaja na prostorno planiranje
i stanje u prostoru u Županiji.
Prva značajnija izmjena zakonske regulative,
koja je značajno utjecala na stanje u prostoru dogodila se 2004. g., kada je
izmjenom tadašnjega važećeg Zakona (NN 100/04) utvrđeno zaštićeno obalno
područje i donesena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenoga obalnog područja
mora (NN 128/04). Ovom su Uredbom definirani uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog
obalnog područja mora radi njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski
učinkovitog korištenja. Ova Uredba se primjenjivala u postupku izrade,
donošenja i provedbe prostornih planova. Radi usklađenja s Uredbom, obavljene
su izmjene prostornih planova koji su zahvaćali područje zaštićenoga obalnog
područja (u daljnjem tekstu ZOP), među ostalim i Prostornog plana Županije.
Uredbom su definirani stroži uvjeti u
planiranju građevinskih područja u ZOP-u te je onemogućeno ili su postroženi
uvjeti za planiranje pojedinih vrsta namjena koje bi mogle imati negativan
utjecaj (npr.: zabranjeno je planiranje građevina za istraživanje i
iskorištavanje mineralnih sirovina, iskorištavanje snage vjetra za električnu
energiju). Također je definirano da se Prostornim planom Županije mora odrediti
položaj, veličina, te vrsta i kapacitet izdvojenih građevinskih područja (izvan
naselja) ugostiteljsko-turističke namjene.
U srpnju 2007. donesen je »novi« Zakon o
prostornom uređenju i gradnji koji je u svoje odredbe imao ugrađene odredbe
koje reguliraju ZOP, a Uredba je stavljena izvan snage. Ovaj je Zakon nakon
toga imao više izmjena i dopuna, a trenutno je u tijeku izrada novog zakona
koji bi prema najavi trebao donijeti značajne izmjene u sustavu prostornog
planiranja.
U svrhu poticanja ulaganja u području gradnje
2009. g. je donesen Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja (NN 69/09, 128/10, 136/12 i 76/13) s ciljem omogućavanja početka
gradnje gospodarski značajnih građevina u kraćem roku. Ovaj Zakon uređuje
gradnju, izdavanje akata za građenje, uporabu i uklanjanje građevina za koje se
prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola i
potvrda glavnog projekta, te provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora.
Hrvatski sabor je 2012. g. donio Zakon o
potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja
(NN 08/12). Ovaj je Protokol prvi međunarodnopravni instrument kojim se uvodi
obveza integralnog upravljanja obalnim područjem uzimajući u obzir prostorno
planiranje, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu kulturne baštine, održivu
poljoprivredu, ribarstvo, turizam te ostale gospodarske djelatnosti u obalnom
području.
Jedna od značajnijih novosti u zakonskoj
regulativi koja uređuje ovo područje je i Zakon o postupanju s nezakonito
izgrađenim zgradama donesen 2011. g. (NN 90/11), često nazivan »Zakon o
legalizaciji«. Ovaj je Zakon uređivao uvjete, postupak i pravne posljedice
uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada. Sredinom 2012. g,
radi omogućavanja što djelotvornije provedbe legalizacije i nezakonito
izgrađenih zgrada, donesen je novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim
zgradama (NN 86/12), koji je podijelio objekte u četiri kategorije prema
veličini i sukladno tome definirao potrebnu dokumentaciju za ozakonjenje.
U ovom Izvješću neće biti moguće analizirati
kakve je posljedice na prostor i prostorne planove imao ovaj Zakon, s obzirom
na kratko vrijeme njegove provedbe u odnosu na razdoblje koje promatra ovo
Izvješće.
Temeljni zakon koji se bavi zaštitom okoliša
je Zakon o zaštiti okoliša donesen 2007.g. (NN 110/07) kojim su propisani
instrumenti zaštite okoliša. Donošenjem Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja
plana i programa na okoliš (NN 64/08) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na
okoliš (NN 064/2008) propisano je utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša za zahvate u prostoru. Provođenjem ovakvog sustava teži se da se već u
ranim fazama planiranja pokažu prepreke koje bi se mogle pojaviti provedbom
planiranih zahvata te da se sagleda najkvalitetnije rješenje u skladu sa
zahtjevima određenog prostora.
2005. g. donesen je Zakon o zaštiti prirode
(NN 70/05 i 139/08 i 57/11) kojim je uređen sustav zaštite i cjelovitog
očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. Zakonom su utvrđene prirodne
vrijednosti: zaštićena područja, zaštićene svojte i zaštićeni minerali,
sigovine i fosili koji su razvrstani u razrede međunarodnog, državnog i
lokalnog značenja. Zaštita prirode provodi se unošenjem uvjeta i mjera zaštite
prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja
prirodnim dobrima u djelatnostima od utjecaja na prirodu. Republika Hrvatska je
također potpisnica svih značajnijih sporazuma međunarodnog javnog prava koji
uređuju zaštitu prirode (Konvencija o biološkoj raznolikosti, Ramsarska
konvencija, Cites konvencija, Bernska konvencija, Bonska konvencija i drugi).
Do značajnih je promjena u sustavu zaštite
prirode došlo stupanjem na snagu Uredbe o proglašenju ekološke mreže 2007.
godine (NN 109/07). Ovom se Uredbom za čitavo područje Republike Hrvatske
definira Nacionalna ekološka mreža (NEM), odnosno sustav međusobno povezanih
ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja svojom uravnoteženom
biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i
biološke raznolikosti. Nacionalna ekološka mreža Republike Hrvatske predstavlja
pripremu za Europsku ekološku mrežu NATURA 2000 kojoj je svaka zemlja članica
Europske Unije obvezna pridružiti. Nacionalna ekološka mreža uvodi obvezu provedbe
postupka ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu
kako je propisano Zakonom o zaštiti prirode.
Planiranje izgradnje i održavanja javnih
cesta u Županiji odvijalo se do 2011. godine prema Zakonu o javnim cestama, a
provodilo se dugoročno kroz Strategiju razvitka javnih cesta, srednjoročno,
kroz četverogodišnje programe građenja i održavanja javnih cesta te godišnje,
kroz planove građenja i održavanja. U razdoblju od prethodnog Izvješća Vlada RH
donijela dva Programa građenja i održavanja javnih cesta, za razdoblja od 2005.
do 2008. te od 2009. do 2012. godine.
Hrvatski sabor donio je u srpnju 2011. Zakon
o cestama (NN 84/11, 22/13) kojim je Zakon o javnim cestama stavljen izvan
snage. Ovim su Zakonom utvrđeni osnovni organizacijski okviri, financiranje i
nositelji gospodarenja cestama u Hrvatskoj. Stupanjem na snagu ovog zakona
problematika nerazvrstanih cesta na cjelovit je način uređena jednim propisom.
Odlukom o razvrstaju cesta (NN 44/12), dolazi do promjena u mjerodavnosti na području
velikih gradova, odnosno na području Grada Rijeke.
U razdoblju od prethodnog Izvješća,
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Naredbu o razvrstaju
luka otvorenih za javni promet na području Primorsko-goranske županije (NN
32/11, 117/12). Ovom su Naredbom u luke otvorene za javni promet uvrštene dvije
dodatne luke županijskog značenja, luka Surbova-Baška (planirana) i luka
Opatija. Došlo je i do promjene u broju razvrstanih luka otvorenih za javni
promet lokalnog značenja, te je broj luka povećan za više od 53,8%.
Temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim
lukama (NN 158/04, 100/04 i 141/06) donesen je Pravilnik o kriterijima za
određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog
i lokalnog značenja koji se u međuvremenu više puta mijenjao (NN 94/07, 79/08 i
114/12).
Sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o
zračnom prometu iz 2007. godine (NN 46/07), Vlada Republike Hrvatske osnovala
je Agenciju za civilno zrakoplovstvo koja je započela s radom 2009. godine. Iste
je godine donesen i novi Zakon o zračnom prometu (NN 69/09 i 84/11) kojim se
uređuju sve aktivnosti u civilnom zrakoplovstvu, a koje se izvode na teritoriju
i u zračnom prostoru Republike Hrvatske.
Zakon o elektroničkim komunikacijama donesen
je 2008. godine (NN 73/08, 90/11), i njime se uređuje područje elektroničkih
komunikacija. Zakon donosi promjene u pogledu elektroničke komunikacijske
infrastrukture koja u cijelosti postaje od interesa za Republiku Hrvatsku, a za
obavljanje regulatornih i ostalih poslova u okviru djelokruga i mjerodavnosti
propisanih Zakonom osnovana je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke
komunikacije (HAKOM).
Strategiju upravljanja vodama (NN 91/08)
Hrvatski je sabor usvojio 2008. g. Strategijom se određuju polazišta i ciljevi
integralnog gospodarenja i zaštite voda na području Republike Hrvatske. »Novi«
Zakon o vodama donesen 2009. g. (NN 153/09, 130/11) uređuje pravni status voda,
vodnog dobra, vodnih građevina, način upravljanja i zaštite voda. Zakonom se
definiraju novi pojmovi, kao što su uslužna područja i aglomeracije. Temeljem
ovog Zakona Vlada Republike Hrvatske donosi planove upravljanja vodnim
područjem rijeke Dunav i jadranskim vodnim područjem. Ovi su planovi izrađeni i
u tijeku je postupak njihovog donošenja. Hrvatske vode temeljem važećeg Zakona
mogu donijeti i detaljnije planove upravljanja, koji za sada za područje
Županije nisu izrađeni. Temeljem Zakona o vodama doneseni su pravilnici
temeljem kojih je utvrđena obaveza usklađenja postojećih Odluka o vodozaštiti s
odredbama Zakona iz čega je proizašla obaveza usklađenja svih Odluka o
vodozaštiti.
Prema važećem Zakonu o vodama i Strategiji
upravljanja vodama, županijski planovi formalno više ne čine obveznu plansku
dokumentaciju, no njihovi stručni dijelovi sadržani u studijama zaštite voda
trebaju postati dio Plana upravljanja vodnim područjem.
Republika Hrvatska je tijekom pregovora o
pristupanju Europskoj Uniji zatražila prijelazna razdoblja za provedbu
vodno-komunalnih direktiva (Direktiva o kakvoći voda namijenjenih za ljudsku
potrošnju te Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda), kojim se
potpuna primjena Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda produžuje
do 31. prosinca 2023. Na području Županije Planom provedbe vodno-komunalnih
direktiva (izmijenjen 2009./2010.) određene su prioritetne aglomeracije za
izgradnju sustava prikupljanja otpadnih voda.
Vlada Republike Hrvatske je 2005. g.
prihvatila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim
zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj koji cjelovito obuhvaća problematiku
navodnjavanja te utvrđuje prava, obveze i ovlasti sudionika u procesu
navodnjavanja. Projektom je planirano da županije zainteresirane za razvoj
navodnjavanja usporedno s Projektom izrađuju županijske planove navodnjavanja,
kao temeljnu plansku podlogu za usmjeravanje i poduzimanje konkretnih
aktivnosti na razvoju navodnjavanja pojedinih područja. Temeljem navedenog,
Županija je 2006. godine usvojila Plan navodnjavanja Primorsko-goranske
županije (SN 43/06), nominirala projekte Nacionalnom povjerenstvu i Hrvatskim
vodama za sufinanciranje, te izradila veći broj projekata. U Planu su obrađene
agroekološke karakteristike područja Županije u pogledu pedoloških,
hidropedoloških, klimatskih, hidroloških, hidrogeoloških,
poljoprivredno-proizvodnih i agrarno-ekonomskih uvjeta.
Građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju
su u vlasništvu Republike Hrvatske, a s njima upravljaju Hrvatske vode. Osim
navedenih građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, vodne građevine za melioracije
su u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave i njima upravljaju
županije. Po Zakonu o vodama u tijeku je prijelazno razdoblje u upravljanju
detaljnim melioracijskim sustavima odvodnje. Primopredaja Hrvatskih voda obavit
će se nakon što se sustavi obnove i dovedu u funkcionalno stanje te će županija
imati sva prava i obveze u skladu sa Zakonom.
1.3 OSNOVNA OBILJEŽJA ŽUPANIJE
1.3.1 Prirodna i geografska obilježja
Primorsko-goranska županija je jedna od sedam
primorskih županija u Republici Hrvatskoj. Na sjeveru graniči s Republikom
Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku s Karlovačkom, te na
jugoistoku s Ličko-senjskom i Zadarskom županijom. Županiji pripada i dio
obalnoga mora s državnom granicom udaljenom 22 km jugozapadno od otoka Suska.
Zbog svojega položaja, Županija je prometno sjecište putova koji povezuju
srednju i jugoistočnu Europu i dio zemalja zapadne Europe sa Sredozemnim morem.
Površina teritorija Županije iznosi 3.587 km2, a površina akvatorija, tj. obalnog mora 4.344 km2. Županija osim kopnenog dijela, obuhvaća i veći broj
stalno naseljenih otoka: Krk, Cres, Rab i Lošinj te otoke Lošinjskog
arhipelaga: Unije, Ilovik, Susak i Srakane2.
Po zadnjem službenom popisu stanovništva
2011. godine, na području Županije je stalno boravilo 296.195 stanovnika, što
čini 6,9% ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Srednja gustoća
naseljenosti Županije iznosi 83 stanovnika/km2, što je više od prosječne gustoće naseljenosti
Republike Hrvatske, koja iznosi 76 stanovnika/km2.
Županiju obilježava izrazita razvedenost
obale, posebne klimatske pogodnosti i položajna blizina prostoru srednje
Europe. Ukupna dužina obale iznosi 1.065 km, od čega obale kopna 133 km, a
obale otoka 932 km. Povoljan geoprometni položaj utjecao je na gospodarstvo,
tako da značajan dio stanovništva radi u gospodarskim djelatnostima vezanim uz
promet i more. Slijedom toga su se na području Županije razvila središta s
razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću
od značenja za cijelu Hrvatsku. Grad Rijeka s 128.624 stanovnika predstavlja
poslovno, upravno-administrativno, gospodarsko i kulturno središte Županije.
Županija se sastoji od tri fizionomski
izražene cjeline, među kojima je izrazita razlika u reljefu, klimi,
naseljenosti i izgrađenosti.
Gorski kotar zauzima 35,5% površine Županije,
a u njemu stalno boravi samo 23.011 stanovnika. Prema Köppenovoj klasifikaciji
klima, područje Gorskog kotara najvećim dijelom ima umjereno toplu vlažnu klimu
s toplim ljetom (Cfb), a samo mali dio vlažnu borealnu klimu (Df). Odlikuje se
kakvoćom zraka, mnogim šumskim i vodnim resursima te bogatom bioraznolikošću.
Područje je malo izgrađeno i vrlo rijetko nastanjeno.
Gorski kotar karakterizira visoki planinski reljef. Najistaknutiji
gorski masivi su Risnjak i Velika Kapela. Nedaleko od Mrkoplja, na području
Velike Kapele, nalazi se najviše stalno nastanjeno naselje u Republici Hrvatskoj,
Begovo Razdolje (1060 m, 48 stanovnika). U Gorskom kotaru uglavnom prevladava
reljef pokrivenog krša s mjestimično izraženim tipičnim krškim oblicima
(ponikve, škrape, ponori, jame, ponornice).
2 Izvor: GIS baza JU Zavod za
prostorno uređenje Primorsko-goranske županije
Karakteristika Gorskog kotara je velika
količina oborina (više od 2000 mm godišnje). Najveći dio tzv. visokoga Gorskog
kotara pokrivaju kontinentske šume bukve i jele, a niži, sjeveroistočni dio,
širi pojas između Broda na Kupi i Ogulina većim dijelom je pokriven
kontinentskom bukovom šumom. Najviši dijelovi Risnjaka i Velike Kapele obrasli
su klekovinom bora krivulja, subalpinskim bukovim šumama i šikarom, te šumama
smreke. Gorski kotar je najvećim dijelom pokriven smeđim tlima na vapnencima i
dolomitima, a mjestimice je razvijena i vapnenačko-dolomitna crnica te
crvenica. Najveća ponornica na ovom području je Dobra, a glavni površinski
vodotok Kupa. Najvećim dijelom toka, od Osilnice do Zdihova, rijeka Kupa je
državna granica Hrvatske i Slovenije. Na području Gorskog kotara nalaze se i
dva energetski važna akumulacijska jezera, Lokve i Bajer.
Otoci su druga velika cjelina Primorsko-goranske županije; zauzimaju 28,1%
teritorija Županije i na njima stalno boravi 39.706 stanovnika. Većina
sjevernojadranskih otoka, ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom
(Cfa), dok pojedini manji dijelovi Krka i Cresa spadaju u tip Cfb - umjerena
topla vlažna klima s toplim ljetom. Jedino južni dio Lošinja spada u tip
mediteranske klime s vrućim ljetom (Csb).
Dva niza velikih kvarnerskih otoka zatvaraju
Riječki zaljev, koji je s pučine dostupan kroz tri prolaza: Velih vrata, između
Cresa i Istre, Srednjih vrata, između Cresa i Krka, te uskog Vinodolskog
kanala. Obale svih četiriju velikih otoka (Krk, Cres, Lošinj i Rab) obiluju
zaljevima, zatonima i dragama pa im je obala relativno dugačka, s visokim
koeficijentom razvedenosti. Zbog specifičnog reljefa otoka, koji mjestimično
dosižu visinu sredogorja, mikroklima je otoka značajno različita. To posebno
dolazi do izražaja na otoku Rabu, gdje je »kalifrontska«, od bure zaštićena
jugozapadna obala, svojim mediteranskim obilježjima klime i bujnom vegetacijom
posve drugačija od ogoljelog, buri okrenutoga sjeveroistočnog dijela otoka.
Najveći dio otoka Krka te sjeverni dio Cresa i Raba, obrasli su
submediteranskom šumom i šikarom hrasta medunca, crnograba i bjelograba, dok su
južna obala Krka i Raba te južni dio otoka Cresa i otok Lošinj pokriveni
samoniklom mediteranskom zimzelenom makijom hrasta crnike. Otoci su, kao i
priobalje, pretežno građeni od vapnenaca krede, dok se u udolinskim prostorima
nerijetko nalaze flišne naslage. Jedna od hidromorfoloških posebnosti
kvarnerskih otoka je slatkovodno Vransko jezero na otoku Cresu s razinom oko 13
m iznad mora. Vransko jezero je jedinstven hidrografski fenomen na Jadranu,
površine 5,5 km2 i 74 m
dubine, na najdubljem dijelu jezera 60 m ispod morske razine. Vransko jezero
sadrži više od 200 milijuna kubnih metara čiste pitke vode. Godišnja količina
oborina na otocima Kvarnera je između 800 i 1.200 mm.
Priobalje s neposrednim zaleđem, zauzima oko
36,4% teritorija Županije. Za razliku od Gorskog kotara i Otoka na području
Priobalja stalno boravi 233.478 stanovnika, a od toga broja u Gradu Rijeci
stalno boravi 128.624 stanovnika. Priobalje se prostire od Plomina na zapadu do
Sibinja Krmpotskog na istoku. To je uzak priobalni pojas, u zapadnom je dijelu
omeđen masivom Učke, na sjeveru priobalnim grebenima Grobnišćine, a na istoku
vinodolskom priobalnom uzvisinom. Priobalni pojas je demografsko i gospodarsko
težište Županije.
Na dijelu Priobalja prevladavaju
slabopropusne naslage paleogenskog fliša koje u vinodolskoj udolini omogućavaju
tradicionalnu poljodjelsko-vinogradarsku djelatnost. Vinodolska flišna zona u
svojem je sjeverozapadnom dijelu potonula i potopljena morem, tvoreći
morfološki prepoznatljiv prostor Bakarskog zaljeva. S iznimkom flišnog pojasa
Klana - Cernik - Vinodol, ostali dio Priobalja, uključujući i masiv Učke,
građen je od karbonatnih stijena kredne starosti. Zbog relativno velike
nagnutosti padina, tla su velikim dijelom erodirana ili vrlo tanka. Kamenjar je
raširen, a znatne su vapnenačko-dolomitne površine pokrivene smeđim tlom.
Samonikli vegetacijski pokrov obilježen je prevladavajućim submediteranskim
šumama te šikarama hrasta medunca i crnog graba, odnosno, hrasta medunca i
bijelog graba. Na većem dijelu Priobalja godišnje padne između 1.000-1.500
milimetara oborina, s iznimkom nešto vlažnijeg liburnijskog primorja, gdje
srednja godišnja količina oborina iznosi 1.500 do 2.000 milimetara. Podzemnim
tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko
riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i
naselja.
1.3.2 Upravno-teritorijalna podjela
Primorsko-goranska županija ustrojena je kao
jedinica područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi 36
jedinica lokalne samouprave, od toga 14 gradova i 22 općine. U promatranom
izvještajnom razdoblju, 28. srpnja 2006. g. osnovana je jedna nova jedinica
lokalne samouprave, Općina Lopar, a nastala je izdvajanjem iz sustava Grada
Raba (vidjeti kartogram 1).
Osim zakonskih propisa koji uređuju djelokrug
i ustroj državne uprave i samouprave jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11,
90/11 i 50/12) donio je značajne promjene u djelovanju Županije. Zakonom je
izdavanje akata provedbe dokumenata prostornog uređenja izuzeto iz nadležnosti
ureda državne uprave u županiji i preneseno u nadležnost upravnih tijela
županije i velikih gradova. Županija je temeljem Zakona donijela Odluku o
izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih odjela i službi
u Primorsko-goranskoj županiji (SN 35/07) kojom je osnovala novo upravno tijelo
Županije, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, koje je preuzelo dio službenika i poslova Službe za prostorno
uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša državne uprave u Primorsko-goranskoj
županiji.
U Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije ustrojene su unutarnje ustrojstvene
jedinice koje obavljaju upravne i stručne međusobno povezane poslove koji se
odnose na izdavanje akata vezanih uz izradu i provedbu dokumenata prostornog uređenja
i građenja i to:
.Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo
za područje gradova Bakar, Kastav, Kraljevica te općine Jelenje, Klana,
Kostrena, Viškovo i Čavle.
.Ispostava u Crikvenici za područje gradova
Crikvenice i Novog Vinodolskog te Općine Vinodolske.
.Ispostava u Delnicama za područje gradova
Delnice, Čabra i Vrbovskog, te općina Lokve, Fužine, Skrad, Mrkopalj, Brod
Moravice i Ravna Gora.
.Ispostava za područje grada Krka, te općina
Punat, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj i Vrbnik.
.Ispostava u Malom Lošinju za područje
gradova Mali Lošinj i Cres.
.Ispostava u Opatiji za područje Grada
Opatije, te općina Lovran, Mošćenička Draga i Matulji.
.Ispostava u Rabu za područje Grada Raba i
Općine Lopar, te
.Odsjek za zaštitu okoliša i drugostupanjski
upravni postupak koji obavlja stručne i upravne međusobno povezane poslove koji
se odnose na zaštitu i praćenje stanja okoliša, izradu dokumenata zaštite
okoliša, mjere za unapređenje stanja u okolišu, valorizaciju i zaštitu kulturne
i prirodne baštine, revitalizaciju kulturno-povijesnog naslijeđa, te
drugostupanjski upravni postupak iz područja komunalnog gospodarstva i
spomeničke rente.
Zakon je također propisao i obvezu županija
da za djelatnost prostornog uređenja na svom području osnuju zavode za
prostorno uređenje županije kao javne ustanove. Sukladno tome,
Primorsko-goranska županija je donijela Odluku o osnivanju Javne ustanove Zavod
za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (SN 43/07). Javna ustanova je
preuzela službenike, poslove, opremu i arhivu upravnog tijela Županijskog
zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje.
Državna uprava
Prema Zakonu o sustavu državne uprave (NN
150/11), upravne i stručne poslove državne uprave na području jedinice područne
(regionalne) samouprave obavlja ured državne uprave u županiji.
Ured državne uprave neposredno provodi zakone
i druge propise i osigurava njihovu provedbu, rješava u upravnim stvarima u
prvom stupnju (ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim
tijelima državne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te
povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave).
Provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor i prati stanje u svom djelokrugu
te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u
pojedinim upravnim područjima.
Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz
djelokruga i nadležnosti Ureda državne uprave, u Primorsko-goranskoj županiji
ustrojeno je pet unutarnjih ustrojstvenih jedinica:
-Služba za gospodarstvo,
-Služba za društvene djelatnosti,
-Služba za opću upravu,
-Služba za imovinsko-pravne poslove, i
-Služba za zajedničke poslove.
Zakonom je predviđeno da se za obavljanje
određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave u županiji, mogu odlukom
Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog predstojnika ureda državne uprave,
osnovati ispostave ureda u gradovima i općinama izvan sjedišta ureda. Tako je u
Županiji osnovano osam ispostava ureda državne uprave: u Crikvenici, Čabru, Delnicama,
Krku, Malom Lošinju, Opatiji, Rabu i Vrbovskom.
Državna geodetska uprava
Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru
nekretnina (NN 16/07 i 124/10), Državna geodetska uprava (DGU) je državna
upravna organizacija koja obavlja upravne i stručne poslove iz područja
geodezije, kartografije, katastra nekretnina, te vodi brigu o uspostavi
nacionalne infrastrukture prostornih podataka, državnoj službenoj kartografiji,
geodetskoj dokumentaciji, podacima o katastru nekretnina, prostornim jedinicama
i vodovima, te temeljem svojih poslova neposredno utječe na stanje u prostoru u
županiji.
Područni ured za katastar (PUK) Rijeka,
sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave (NN 39/12),
obavlja poslove iz nadležnosti DGU-e za područje Županije. Područni ured za
katastar Rijeka ustrojen je na način da su za pojedina područja Županije
ustrojeni zasebni uredi katastara nekretnina koji pokrivaju pojedino područje u
Županiji. Tako su u Područnom uredu za katastar Rijeka ustrojeni Odjeli za
katastar nekretnina Rijeka, Opatija, Crikvenica, Delnice i Krk, te Ispostave
katastra nekretnina na Rabu, u Čabru, Vrbovskom, Malom Lošinju i Cresu.
Područna (regionalna) i lokalna samouprava
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i
19/13) propisao je, djelokrug poslova od lokalnog i područnog (regionalnog)
značenja. Županija obavlja poslove od područnog (regionalnog) značenja. To su
poslovi koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko
planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje
javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih ustanova, izdavanje akata prostornog uređenja i drugih akata vezanih uz
gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje Županije, a
izvan područja Grada Rijeke, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove
lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu u
nadležnosti državnih tijela. To su poslovi koji se odnose na uređenje naselja i
stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu
o djeci, primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, odgoj i osnovno obrazovanje,
kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje
prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, te
ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Jedinice lokalne samouprave za obavljanje
poslova iz svoje nadležnosti ustrojavaju upravne odjele i službe, te mogu
unutar svojih nadležnosti, predvidjeti radno mjesto za obavljanje poslova
prostornog i urbanističkog planiranja.
Tijekom prikupljanja i obrade podataka za
izradu Izvješća izvršena je analiza sistematizacije radnih mjesta za poslove
prostornog i urbanističkog planiranja u jedinicama lokalne samouprave. Analizom
je utvrđeno da je od ukupno 36 jedinica lokalne samouprave, samo 12 jedinica
lokalne samouprave predvidjelo radno mjesto za obavljanje poslova prostornog i
urbanističkog planiranja, a od navedenih samo je sedam jedinica i stvarno
odredilo djelatnika zaduženog za poslove prostornog i urbanističkog planiranja.
U 14 jedinica lokalne samouprave koje imaju
manje od 3.000 stanovnika i gdje su po Zakonu formirani jedinstveni upravni
odjeli, poslove iz područja prostornog i urbanističkog planiranja uglavnom
obavljaju pročelnici jedinstvenoga upravnog odjela, dok u jedinicama lokalne
samouprave većim od 3.000 stanovnika, gdje je moguće formirati više upravnih
odjela, ovu je mogućnost iskoristilo 10 jedinica. Zakonski je omogućeno da
određene poslove »manje« jedinice lokalne samouprave može obavljati susjedna
»veća« jedinica lokalne samouprave, međutim ovakav način rada u jedinicama
lokalne samouprave u Županiji do sada nije zaživio.
Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije na poslovima prostornog i urbanističkog planiranja
s jedinicama lokalne samouprave surađuje niz godina. Na temelju prikupljenih
iskustava prepoznato je pravilo da je suradnja bolja i jednostavnija s
jedinicama lokalne samouprave koje imaju zaposlenog djelatnika na poslovima
prostornog i urbanističkog planiranja.
1.3.3 Stanovništvo
Promjena broja stanovnika i gustoća
naseljenosti
Primorsko-goranska županija ima obilježja
depopulacijske županije. Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. g., u
Županiji stalno boravi 296.195 stanovnika. Usporedbom s podacima iz Popisa iz
2001. g. broj stanovnika koji stalno borave u Županiji se smanjio za 9.310.
Prema podacima iz Popisa stanovništva iz
2011. g., na području Gorskog kotara stalno boravi 23.011 stanovnika, na
području Otoka 39.706, te na području Priobalja 233.478 stanovnika. Broj
stanovnika koji stalno borave u Gorskom kotaru smanjio se između zadnja dva
popisna razdoblja za 3.109, dok se na području Otoka povećao za 1.019. Također
se i broj stanovnika Priobalja smanjio za 7.220. Međutim, za uočiti je da je
između zadnja dva popisna razdoblja broj stanovnika Grada Rijeke smanjen za
15.419, dok se na preostalom području Priobalja broj stanovnika povećao za
8.199.
Na području Priobalja živi više od 78,8% od
ukupnog broja stanovništva Županije. Preostali dio je raspodijeljen na
teritoriju Gorskog kotara (7,8%) odnosno Otoka (13,4%).
*tablica
se nalazi na
kraju dokumenta*
