KOLEKTIVNI UGOVOR
za radnike Lož Metalpres d.o.o.
sklopljen između Republičkog
sindikata radnika Hrvatske i Lož Metalpres d.o.o.
dana 17. siječnja 2014. godine.
I. UVODNE ODREDNICE
Članak 1.
Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i
obveze iz rada i na temelju rada radnika zaposlenih u Lož Metalpres (u daljnjem
tekstu: Poslodavac), kao i prava i obveze Poslodavca sukladno Zakonu i drugim
propisima.
Članak 2.
Potpisnici sklapaju ovaj Kolektivni ugovor u cilju sporazumnog rješavanja i
uređivanja radnih odnosa, osiguravanja ekonomske i socijalne sigurnosti
zaposlenih te razvoja, unapređenja i profitabilnosti Društva.
Članak 3.
Ovaj Kolektivni Ugovor primjenjuje se na stranke koje su ga potpisale i sve
radnike Poslodavca bez obzira da li su zasnovali radni odnos na određeno ili
neodređeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom.
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 4.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu u skladu s Zakonom o radu ili drugim
zakonskim propisima.
Članak 5.
Ugovaranje i trajanje pokusnog rada, pripravničkog staža, volonterskog rada
i stručnih ispita uredit će se Pravilnikom o radu.
Članak 6.
Poslodavac može određene poslove povjeriti radnicima da ih obavljaju kod
kuće u sljedećim slučajevima:
-majci s djetetom do 6 godina starosti,
-samohranom roditelju s djetetom do 10 godina starosti,
-invalidu Domovinskog rata,
-invalidu rada.
Rad pod uvjetima iz prethodnog stavka može se obavljati ako postoje svi potrebni
uvjeti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovan radni odnos.
Odredbe o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom
radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci uredit će se ugovorom
o radu radnika iz stavka 1. ovog članka.
Članak 7.
Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala
Poslodavac može zaposliti kao pripravnika, a način njegovog osposobljavanja
mora biti propisan Pravilnikom o radu.
Iznimno, pripravnik se može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi
obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom roka utvrđenog u
ugovoru o radu.
Članak 8.
Prije stupanja na rad organizacijska jedinica Poslodavca u kojoj radnik
zasniva radni odnos mora radniku omogućiti upoznavanje s općim aktima
Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa, kao
i s Kolektivnim ugovorom.
Članak 9.
Ako radnik svojim radom ne ostvaruje predviđene rezultate rada na radnom
mjestu, može se pokrenuti postupak otkaza ugovora o radu ili postupak otkaza
ugovora o radu s ponudom novog ugovora za radno mjesto koje odgovara znanjima
radnika.
III. RADNO VRIJEME
Članak 10.
Puno radno vrijeme zaposlenika uključujući i dnevni odmor, iznosi 40 sati
tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 (pet) radnih dana, osim kad se zbog
efikasnosti i kvalitete sustava, odnosno tehnologije rada tjedno radno vrijeme,
uz savjetovanje s radničkim vijećem, raspoređuje na 6 (šest) dana u tjednu.
Članak 11.
U slučaju potrebe posla, radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da u
okviru jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje dulje a u drugom kraće
od punog radnog vemene. U tom slučaju, a nakon savjetovanja s radničkim
vijećem, preraspodijeljeno radno vrijeme u tromjesečnom periodu može trajati
četrdestosam sati, ali ne dulje od pedeset šest sati tjedno, a u narednom
tromjesečnom periodu mora biti skraćeno, kako bi u šestomjesečnom razdoblju
bilo u okviru redovnog radnog vremena.
Radnik mora Poslodavcu dostaviti pismenu izjavu o pristanku na
preraspodijeljeno radno vrijeme iz stavka 1. ovog članka.
Članak 12.
Odluku o prekovremenom radu donosi Poslodavac, s tim da se radniku može
izdati nalog za prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim
Zakonom.
Odluka o prekovremenom radu mora biti pisana i dostavljena radniku
najkasnije u roku od 5 dana nakon početka obavljanja prekovremenog rada.
Trudnica, majka s djetetom do 3 godine starosti, roditelj djeteta s težim
smetnjama u razvoju i samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti može
raditi prekovremeno samo ako da pisani pristanak, osim u slučaju više sile.
IV. ODMOR I DOPUSTI
Članak 13.
Radnik koji radi najmanje 6 (šest) sati dnevno i maloljetnik koji radi više
od 4,5 sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30
(trideset) minuta neprekidno.
Vrijeme odmora ne može se koristiti u prva dva sata nakon početka radnog
vremena niti zadnja dva sata radnog vremena.
Korištenje stanke uredit će se Pravilnikom o radu.
Radnici koji rade dulje od 10 sati dnevno imaju pravo na odmor u tijeku rada
u dvostrukom trajanju.
Vrijeme i raspored korištenja odmora (stanke) Poslodavac je dužan istaknuti
na vidljivom mjestu u radnom prostoru.
Članak 14.
Radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu na plaćeni godišnji odmor u
trajanju od najmanje Zakonom predviđenog trajanja godišnjeg odmora.
Članak 15.
Pri utvrđivanju broja dana godišnjeg odmora subota i nedjelja se ne računaju
u dane godišnjeg odmora.
Pravo na puni godišnji odmor prvi put se stječe nakon šest mjeseci
neprekidnog radnog staža.
Do stjecanja prava na puni godišnji odmor zaposlenik ima pravo na godišnji
odmor srazmjerno mjesecima koliko je proveo na radu.
Članak 16.
Ugovorne strane suglasne su da Poslodavac može, prilikom utvrđivanja radnog
kalendara za poslovnu godinu, a uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem,
predvidjeti kolektivni godišnji odmor.
Članak 17.
Radnik koristi godišnji odmor na vlastiti zahtjev, uz odobrenje nadležnog
rukovoditelja ili direktora.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u više dijelova uključujući i po
jedan (1) dan ako proces rada to omogućava, uz obavijest i odobrenje nadležnog
rukovoditelja ili direktora najmanje jedan dan ranije.
Opći odjel Poslodavca dužan je, najkasnije do 31.03. tekuće godine, utvrditi
broj dana godišnjeg odmora, za svakog radnika i o tome obavijestiti financijsko
računovodstveni odjel neposredno, a radnike putem oglasne ploče ili na drugi
primjeran način.
Na reguliranje načina odobravanja i korištenja godišnjih odmora primjenjuje
se i Organizacijski propis br. 6.
Članak 18.
Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u
trajanju od najmanje 20 radnih dana.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i
neradni dani određeni Zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se za svakog radnika tako da se
najkraćem trajanju godišnjeg odmora pribrajaju dani godišnjeg odmora po
slijedećim osnovama:
1.DUŽINA RADNOG STAŽA RADNIKA
. od navršene 2 godine do navršenih 10 godina - 1 radni dan
. do navršenih 20 godina - 2 radna dana
. do navršenih 30 godina - 4 radna dana
. iznad navršenih 30 godina - 5 radnih dana
2.STRUČNA SPREMA RADNIKA
. do III stupnja - 1 radni dan
. do V stupnja - 2 radna dana
. do VI i višeg stupnja - 3 radna dana
3.Za svako dijete do 15 godina starosti - 1 radni dan
Pravo radnika na godišnji odmor temeljem dužine radnoga staža računa se
prema stažu koji će radnik imati do kraja tekuće godine.
Sveukupno trajanje godišnjeg odmora radnika može trajati najviše 26 radnih
dana.
Članak 19.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od 7 radnih dana u toku
kalendarske godine na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih institucija, u
slučajevima:
1.Sklapanje braka 3 dana
2.Sklapanje braka djeteta 2 dana
3.Rođenje ili posvojenje djeteta 2 dana
4.Smrti roditelja, bračnog druga ili djeteta 4 dana
5.Smrti roditelja bračnog druga, braće, sestara, djedova i baka 2 dana
6.Smrt unuka ili unuke 1 dan
7.Selidbe na novu adresu stanovanja 2 dana
8.Elementarne nepogode koja je teže oštetila imovinu radnika 4 dana
9.Teške bolesti bračnog druga, roditelja ili djece 3 dana
10. Za svako dobrovoljno darivanje krvi 1 dan plaćen uvećano za 50%
Ako u slučajevima iz stavka 1. ovog članka radnik mora putovati u mjesto
udaljeno više od 200 kilometara od mjesta prebivališta ili boravišta, ima pravo
koristiti jedan dodatni dan.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u ovom
članku neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom godine koristio
po drugim osnovama.
Pravo korištenja plaćenog dopusta iz ovog članka strogo je namjensko, a
svaka zlouporaba predstavlja povredu radne dužnosti koja se sankcionira.
Prava iz ovog članka mogu se koristiti isključivo u vrijeme kad nastupi
određeni događaj.
Članak 20.
U posebnim slučajevima radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti
neplaćeni dopust tijekom kalendarske godine u pravilu do 30 (trideset) dana, i
to za sljedeće:
. njegu bolesnog ili hendikepiranog člana uže obitelji;
. izgradnju ili popravak kuće i popravak stana radi otklanjanja posljedica
više sile;
. liječenje na vlastiti trošak;
. izobrazbu, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na vlastiti
trošak;
. posjet članovima uže obitelji koji žive u inozemstvu.
Kada to okolnosti dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1.
ovog članka može se odobriti radniku u trajanju i više od 30 (trideset) dana.
V. ZAŠTITA NA RADU
Članak 21.
Poslodavac je obvezan stalno raditi na unapređenju zaštite na radu,
primjenjivati je, a radnik je dužan pridržavati se propisa iz područja zaštite
na radu.
Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje
radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija
i osposobljavanje radnika za rad na siguran način te brigu za potrebnu
organizaciju i sredstva.
Radi prilagodbe tehničkom napretku Poslodavac je obvezan planirati
tehnološki razvitak proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim
ili manje opasnim.
Poslodavac je obvezan prigodom uvođenja novih tehnologija informirati
radnike, odnosno njihove povjerenike za zaštitu na radu o tehnološkim
karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost
radnika.
Članak 22.
Poslodavac ne može ugovoriti i isplatiti novčanu naknadu radnicima koji rade
u štetnim i
opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za propuštenu primjenu propisa
zaštite na
radu.
Članak 23.
Od dana nastanka invalidnosti, odnosno od dana prekvalifikacije ili
dokvalifikacije do ponude drugih poslova radniku - invalidu rada te ratnom
invalidu - pripada plaća radnog mjesta isplaćivana na temelju prethodno
sklopljenog ugovora o radu, osim u slučajevima kad je Poslodavac u mogućnosti
osigurati radno mjesto u skladu s rješenjem mjerodavne institucije, a radnik to
prihvaća.
VI. PLAĆE, NAKNADE PLAĆE I DODACI NA PLAĆE
Članak 24.
Za izvršeni rad kod Poslodavca radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:
-osnovne plaće
-stimulativnog djela
-dodatka na staž
-ostalih dodataka i uvećanja
Plaća se obračunava u bruto iznosu, jednom mjesečno za protekli mjesec.
Plaća se u pravilu isplaćuje do 15.-tog, a najkasnije do 20-tog, dana u
tekućem mjesecu.
Osnovna plaća
Članak 25.
Osnovna plaća utvrđuje se umnoškom najniže plaće za najjednostavniji rad iz
članka 26. i koeficijenta složenosti za svako pojedino radno mjesto iz »Tabele
radnih mjesta prema grupama složenosti i koeficijentima KU«, koja je sastavni
dio ovog Kolektivnog ugovora.
Članak 26.
Najniža osnovna plaća za najjednostavniji rad utvrđuje se u visini 1.800,00
kuna (bruto) za 174 efektivna sata rada mjesečno uz ostvarenje uobičajenog ili
normiranog radnog učinka.
Stimulativni dio
Članak 27.
Stimulativni dio sastoji se od kolektivnog i osobnog stimulativnog
djela.
Članak 28.
Osobni stimulativni dio utvrđuje se u određenom postotku uz osnovnu plaću.
Elementi za utvrđivanje stimulativnog dijela plaće su količina rada, kvaliteta
rada, pravovremenost izvršavanja radnih zadataka, zalaganje.
Kolektivni stimulativni dio određuje direktor, mjesečno ili za duže
razdoblje, zavisno od rezultata poslovanja, u obliku faktora ili postotka.
Članak 29.
Osobni stimulativni dio plaće određuje direktor samostalno ili na prijedlog
rukovoditelja odjela poduzeća, u skladu s slijedećim kriterijima i mjerilima:
KRITERIJI STIMULACIJA
a)Radnik ne ostvaruje potrebnu količinu rada,
kvaliteta rada je nezadovoljavajuća, zalaganje slabo,
radno vrijeme slabo iskorišteno (zakašnjavanje, ranije
napuštanje radnog mjesta, zloupotreba pauza u toku radnog
vremena) slaba higijena prostora -20 - 0
b)Radnik ostvaruje predviđenu količinu rada, kvaliteta
rada zadovoljavajuća, zalaganje normalno, iskorištenost radnog
vremena normalna, radni prostor uredan. 0 - 5
c)Radnik ostvaruje veću količinu posla od predviđene,
kvaliteta rada je dobra, zalaganje vrlo dobro, iskorištenost
radnog vremena maksimalna, radni prostor uredan. 6 - 13
d)Radnik ostvaruje veću količinu rada od predviđene,
kvaliteta rada primjerena uz maksimalno zalaganje,
prisutna kreativnost u radu, radni prostor primjeran.
Radnik pokazuje pripadnost firmi i doprinos ostvarenju
ciljeva firme. 14 - 20
Članak 30.
Za izuzetne napore (usko grlo u proizvodnji, ostvarenje kratkih neplaniranih
rokova itd.) i posebne radne rezultate, doprinos poslovnom rezultatu
inovacijom, racionalizacijom ili drugim oblicima stvaralaštva direktor poduzeća
ovlašten je djelatniku dodijeliti novčani iznos ili drugi oblik materijalne
stimulacije.
Dodatak na staž
Članak 31.
Radnik ima pravo dodatka na osnovnu plaću 0,5 % za svaku navršenu godinu
ukupnog radnog staža.
Ostali dodaci i uvećanja
Članak 32.
Na utvrđenu bruto plaću radnika po svim elementima dodaje se dodatak za
topli obrok u iznosu od 25,00 kn bruto dnevno, za efektivne sate rada.
Članak 33.
Radnik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću i to:
. prekovremeni rad 50%
. rad noću 50%
. rad nedjeljom 50%
. rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom 50%
. rad na dan Božića 100%
. rad na dan Uskrsa 100%
.za smjenski rad svim proizvodnim radnicima koji
imaju predviđenu mogućnost za rad u smjenama
(dopodnevna, popodnevna ili noćna) 10%
Dodaci na osnovnu plaću međusobno se isključuju u slučaju njihovog
kumuliranja, a primjenjuje se najpovoljniji dodatak (postotak), osim kada se
radi o prekovremenom i smjenskom radu koji se kumulativno primjenjuju.
Naknada plaće
Članak 34.
Za razdoblja u kojim ne radi zbog opravdanih razloga određenih Zakonom, ovim
Kolektivnim ugovorom i drugim propisima radnik ima pravo na naknadu plaće u
visini njegove prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca i to u
slučajevima:
.plaćenog dopusta;
.blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,
.rada u upravljačkim i sindikalnim tijelima, vojne vježbe, vježbe u
jedinicama MUP-a, vatrogasnim vježbama, osposobljavanja, sudjelovanja u obrani
i civilnoj zaštiti, izobrazbe i prekvalifikacije te stručne izobrazbe za
potrebe poslodavca;
.obavljanja sistematskih liječničkih pregleda;
.zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika.
.kad odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu nakon
što je prethodno o istom informirao rukovoditelja ili ovlaštenu osobu za
zaštitu na radu.
Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini svoje
prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
Članak 35.
Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti (bolovanja), radnik ima pravo
na naknadu plaće u najniže propisanim iznosima i osnovici određenima Zakonom.
U slučaju odsutnosti radnika zbog bolovanja uzrokovanog profesionalnim
bolestima ili povredom na radu, radniku pripada naknada plaće u visini 100
posto osnovice utvrđene općim propisima.
VII. OSTALE ISPLATE RADNICIMA
Pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora
Članak 36.
Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od 400,00
kuna.
U slučaju bitno otežanog poslovanja radi izvanrednih i nepredvidljivih
okolnosti (viša sila, ispad tržišta, statusne promjene, zakonske regulative i
sl) čime bi bilo narušeno redovno poslovanje društva, Poslodavac i Sindikat
pregovarati će o isplati regresa.
U slučaju boljih rezultata poslovanja, Poslodavac i Sindikat pregovarati će
o povećanju iznosa iz stavka 1. ovoga članka.
Otpremnine
Članak 37.
Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada u
Društvu, osim ako se ugovor o radu ne otkazuje iz razloga uvjetovanih
ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini 1/3 prosječne plaće za
svaku navršenu godinu staža kod poslodavca.
Članak 38.
Prilikom odlaska u mirovinu radniku se isplaćuje otpremnina u iznosu od tri
njegove prosječne mjesečne neto plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, ali ne
manje od neoporezivog iznosa propisanog Pravilnikom o porezu na dohodak.
Jubilarne nagrade
Članak 39.
Nakon određenog broja godina ukupnog radnog staža radniku se isplaćuje
jubilarna nagrada i to:
.za 10 godina u iznosu od 1.500,00 kuna
.za 20 godina u iznosu od 2.500,00 kuna
.za 30 godina u iznosu od 3.500,00 kuna
.za 35 godina u iznosu od 4.500,00 kuna
.za 40 godina u iznosu od 5.000,00 kuna
Pokloni djeci radnika
Članak 40.
Povodom božićnih blagdana radniku se isplaćuje dar za dijete do 15 godina
starosti, navršeno u tekućoj godini, u visini od 300,00 kn.
U slučaju da je u razdoblju od 01. siječnja do 30. rujna tekuće godine
ostvaren gubitak u poslovanju dar iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se u
visini 50% predviđenog iznosa.
Izvanredne pomoći
Članak 41.
Radniku ili njegovoj obitelji isplaćuje se potpora, za slučajeve:
1.Smrti radnika - u visini maksimalnog neoporezivog iznosa propisanog
Pravilnikom o
porezu na dohodak.
2.Smrt člana uže obitelji radnika (bračnog druga, djece ili roditelja) -
1.000,00 kn
3.Neprekidnog bolovanja dužeg od 180 dana - 1000,00 kn
Isplata potpore iz ovog članka vrši se na temelju vjerodostojne isprave
nadležne institucije.
Prigodna isplata
Članak 42.
Krajem poslovne godine radniku se isplaćuje prigodna nagrada ili dar u
iznosu od 400,00 kn.
Odluku o tome hoće li se prigodna nagrada radnicima isplatiti u novcu ili
kao dar u naravi donosi poslodavac.
Osiguranje radnika
Članak 43.
Poslodavac se obvezuje osigurati radnike za slučaj nezgode na radu u
slučajevima trajnog invaliditeta i smrti.
Poslodavac radnike osigurava za vrijeme rada, te odlaska i dolaska na posao.
Polica osiguranja sastavni je dio Kolektivnog ugovora.
Troškovi prijevoza na posao i s posla
Članak 44.
Radniku se nadoknađuju troškovi prijevoza na posao i s posla umanjeni za tri
kilometra u svakom pravcu.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla iznosi 1,10 kn po kilometru.
Naknada troškova prijevoza iz ovog članka obračunava se i isplaćuje samo za
dane nazočnosti radnika na radu, u proteklom mjesecu.
Dnevnice i troškovi službenog putovanja
Članak 45.
Za službeno putovanje radniku pripada naknada prijevoznih troškova i naknada
punog iznosa troškova noćenja najviše do iznosa računa te dnevnica u visini
utvrđenog propisima o porezu na dohodak.
Naknada troškova dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuje se
internim propisima.
Troškovi se nadoknađuju na temelju vjerodostojne dokumentacije (računa,
prijevozne karte i dr.).
Radnik kojem je odobreno korištenje vlastitog automobila za službene svrhe
ima pravo, za svaki prijeđeni kilometar, na naknadu u iznosu od dvije (2,00) kn
po prijeđenom kilometru.
Naknade učenicima i studentima
Članak 46.
Učenicima srednjih škola na obveznom praktičnom radu pripada nagrada
srazmjerno vremenu provedenom na radu i to:
.učenicima 1. razreda 50% neoporezivog iznosa nagrade;
.učenicima 2. razreda 60% neoporezivog iznosa nagrade;
.učenicima 3. razreda 70% neoporezivog iznosa nagrade;
.učenicima 4. razreda 80% neoporezivog iznosa nagrade.
Praktični rad studenata regulira se ugovorom putem student servisa.
Pomoć djeci umrlih radnika
Članak 47.
Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se djeci prema
slijedećim kriterijima:
.za djecu predškolskog uzrasta (godinu dana prije škole) 15%
.za djecu u osnovnoj školi 20%
.za djecu u srednjoj školi 30%
.za djecu u visokoškolskoj ustanovi 50%
prosječne isplaćene neto plaće u Društvu u prethodnoj godini.
Novčana pomoć isplaćuje se jednom godišnje, na početku školske godine, uz
predočenje potvrde o upisu u prvu i svaku slijedeću godinu škole ili
visokoškolske ustanove (fakulteta).
VIII. OTKAZNI ROKOVI KOD UGOVORA O RADU
Članak 48.
U slučaju redovitog otkaza primjenjuje se otkazni rok utvrđen Zakonom.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće izbivati s rada 8
sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili
ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i
priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Odredbe o otkazu primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i
istodobno predlaže radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Članak 49.
Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca s obrazloženim razlozima za
donošenje tog akta mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.
IX. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 50.
U ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati
zaštitu prema odredbama Zakona i Pravilnika o radu.
Zahtjev za zaštitu prava podnosi se Direktoru u roku od 15 dana, računajući
od dana kad je uručena odluka kojom je povrijeđeno njegovo pravo.
Članak 51.
Poslodavac je dužan osigurati radniku rad u okruženju nesmetanom od
seksualnog uznemiravanja bilo koje vrste.
Pod seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu podrazumijeva se nepoželjno I
destruktivno ponašanje seksualne prirode ili drugi oblici ponašanja koji se
temelje na
spolu, a koji ugrožavaju dostojanstvo žena i muškaraca na poslu, a
obuhvaćaju neželjeno fizičko (neželjeni dodiri, primoravanje na seksualne
usluge), verbalno (nepoželjni seksualni komentari i aluzije) ili neverbalno
ponašanje (pogledi, pokreti, pornografske slike).
X. ODGOVORNOST RADNIKA
Članak 52.
O odgovornosti radnika za izvršavanje radnih obveza, a u svezi sa savjesnim
i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i odgovornost radnika za
štetu Poslodavcu odlučuje se sukladno Zakonu i Pravilniku o radu.
XI. UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 53.
Poslodavac je dužan sindikatu osigurati slijedeće:
.prostor za rad i održavanje sastanaka bez naknade troškova
.stručne, tehničke i administrativne usluge za rad koje pružaju zaposlenici
poslodavca
.održavanje sastanaka sa zaposlenicima
.obračun i naplatu sindikalne članarine i drugih obveza, ako to sindikat
pismeno zatraži za svoje članove i uz njihov pismeni pristanak
.sindikalno izvješćavanje i distribuciju sindikalnog materijala u skladu s
propisom Poslodavca o oglašavanju u krugu tvornice.
Članak 54.
Sindikalni povjerenik ima pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće
svog radnog mjesta na teret poslodavca i to tako da za svakog člana Sindikata
ima pravo na najviše 30 minuta aktivnosti tijekom kalendarske godine.
Pored te sindikalne aktivnosti povjerenik može izostati s rada do 7 radnih
dana godišnje uz naknadu plaće svog radnog mjesta zbog pohađanja sindikalnih
sastanaka, osposobljavanja i sl.
XII. RJEŠAVANJE SPOROVA
Članak 55.
Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće
riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.
Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.
Članak 56.
Mirenje iz prethodnog članka provodi Mirovno vijeće.
Mirovno vijeće čine tri člana:
.jedan predstavnik Poslodavca
.jedan predstavnik sindikata ili njihovih udruga, odnosno udruga više razine
i
.jedan član kojeg izaberu stranke u sporu s liste koje utvrđuje
Gospodarsko-socijalno
vijeće.
Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika Vijeća.
Članak 57.
Potpisnici ovog Ugovora mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog Mirovnog
vijeća.
Prijedlog koji stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog
ugovora.
XIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 58.
Ugovor je sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 59.
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu Ugovora, i to
u pisanom obliku.
Druga strana je obvezna očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku
od 15 (petnaest) dana.
Članak 60.
Svaka strana potpisnica ovog Ugovora može otkazati Ugovor, ali je prije toga
dužna pisano najaviti svoje odstupanje ostalim potpisnicima Ugovora, najmanje
tri mjeseca prije otkazivanja ovog Ugovora.
Članak 61.
Ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 31. 12. 2015.
Postupak sklapanja novog Ugovora početi će najkasnije tri mjeseca prije
isteka roka valjanosti Ugovora. Do potpisivanja novog Kolektivnog ugovora
primjenjuju se odrednice ovog Ugovora.
Članak 62.
Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora, a najkasnije
u roku od
60 dana nakon potpisivanja Ugovora, ako Zakonom nije propisan kraći rok.
Članak 63.
Poslodavac i Sindikat imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odrednica
Ugovora i praćenje njihove primjene najkasnije u roku od 30 dana od dana
potpisivanja.
Zajedničko tijelo ima četiri člana od kojih po dva člana imenuje svaka
ugovorna strana.
Zajedničko tijelo donosi Poslovnik o svojem radu.
Članak 64.
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane,
svaka u
svojem dijelu, a troškove Mirovnog vijeća i zajedničkog tijela za tumačenje
Ugovora strane dijele podjednako.
Članak 65.
Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a primjenjuje se od 1. siječnja
2014. godine.
Danom početka primjene ovog Ugovora prestaje važiti čistopis Kolektivnog
ugovora o pravima i obvezama zaposlenika i poslodavca od 13. 2. 2008. godine i
svi zaključci i dogovori vezani za taj
Ugovor.
Članak 66.
Ovaj se ugovor objavljuje u Narodnim novinama.
za Lož Metalpres za RSRH
Direktor, Potpredsjednik,
Anton Štimac Ivan Majdak