Temeljem članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«
broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) i članka 33. Statuta Grada
Kastva (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 26/09 i 13/13) Gradsko
vijeće Grada Kastva na 8. sjednici održanoj 23. siječnja 2014. godine, donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 14 za dio građevinskog područja
naselja Kastav, oznake N1-3, u daljnjem tekstu: Plan. Izrađen od »Plan 21«
d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 11/11, na topografsko-katastarskom planu, u
mjerilu 1:2 000.
Obuhvat Plana određen je Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja UPU
14 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3 (SN PGŽ br. 47/10 i
15/12), kao i u grafičkom dijelu Prostornog plana uređenja Grada Kastva,
kartografski prikaz br. 3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Područja
primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25000 i kartografski prikaz
br. 4B-2. »Građevinsko područje naselja Kastva - Prikaz UPU-a i DPU-a.« u mj.
1:5000.
Površina obuhvata Plana je 5,40 ha.
Urbanistički plan uređenja 14 za dio građevinskog područja naselja Kastav,
oznake N1-3 izrađuje se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i
pratećim podzakonskim aktima, te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela
Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
Plan se sastoji od namjene i uvjeta korištenja površina, načina uređivanja
prostora, načina opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeta
gradnje, smještaja i oblikovanja, mjere unaprijeđenja i zaštite okoliša i
krajobraza te druge elemente bitne za područje obuhvata.
Plan se u cjelosti provodi neposredno.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2
(dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana
uređenja Grada Kastva, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona,
izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, popis
sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi
Plana, sažetak za javnost).
UVEZ I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
4.1. Uvjeti gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina unutar zona (S1)
i (S2)
4.2. Uvjeti gradnje višestambenih građevina unutar zone (S3)
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
5.3.4. Plinoopskrba
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6.1. Uvjeti uređenja zelenih površina
6.1.1. Uvjeti uređenja dječjih igrališta (Z2)
6.1.2. Uvjeti uređenja vrtova i odmorišta (Z3)
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
7.2. Kulturno-povijesne cjeline
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000
2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2 a. Promet Mj. 1:2000
2.b. Telekomunikacije, energetski sustav i plinoopskrba Mj. 1:2000
2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:2000
3.a. Uvjeti korištenja Mj. 1:2000
3.b. Mjere posebne zaštite Mj. 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje
4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000
4.b. Način gradnje Mj. 1:2000
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana
uređenja Grada Kastva, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona,
popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri
izradi Plana, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka
izrade Plana, sažetak za javnost).
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja N1-3 u prostoru Grada
Kastva
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini Grada Kastva
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne
vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja naselja Brestovice
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja
2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na planirani i
postojeći broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježje izgrađene strukture,
vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih te
ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. Stambena namjena (S)
- čisto stanovanje (S1)
- stanovanje s mogućnošću poslovnog prostora (S2)
- stanovanje s pratećim sadržajima mješovitih namjena (S3)
3.2.2. Javne-zelene površine (Z)
- igrališta (Z2)
- odmorišta i vrtovi (Z3)
3.2.3. Površine infrastrukturnih građevina (IS)
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Pošta i telekomunikacije
3.5.2. Energetski sustav
3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Mjere posebne zaštite
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 2.
Namjena površina utvrđuje se za potrebe stanovanja, izgradnju javnih i
društvenih građevina, građevina mješovite namjene, uređenje javnih površina i
ulica, zasnivanje i uređenje javnih zelenih površina te izgradnju građevina
prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Članak 3.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
- Stambena namjena (S)
- čisto stanovanje (S1)
- stanovanje s mogućnošću poslovnog prostora (S2)
- stanovanje s pratećim sadržajima mješovitih namjena (S3)
- Javne zelene površine-igrališta (Z2)
- Javne zelene površine-vrtovi i odmorišta (Z3)
- Zaštitne zelene površine (Z)
- Površine infrastrukturnih sustava (IS)
Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1- Korištenje
i namjena površina.
Članak 4.
Područje stambene namjene (S) namjenjeno je za gradnju stambenih objekata
obiteljske (do 1 stambene jedinice) ili višeobiteljske (do 3 stambene jedinice)
tipologije. Unutar područja stambene namjene moguće je planirati
infrastrukturne i prometne građevine i površine, javne zelene površine, dječja
igrališta, vrtove i odmorišta, te sportsko- rekreacijske površine.
Područje čistog stanovanja (S1) namjenjuje se izgradnji namjenski
homogenih građevina (stalnog ili povremenog) obiteljskog stanovanja bez
pratećih sadržaja.
Područje stanovanja s mogućnošću poslovnog prostora (S2) podrazumijeva
zonu višeobiteljskog stanovanja koju je iznimno, te prema drugim odredbama ovog
Plana moguće, isključivo u suterenskoj ili prizemnoj etaži, dopuniti
komplementarnim poslovnim sadržajima poput manjih dućana, videoteka, kafića ili
ureda; tako da njihova površina ne prelazi 50 % površine građevine. Unutar ove
zone moguće je graditi i obiteljske građevine.
Članak 5.
Područje stanovanja s pratećim sadržajima mješovitih namjena (S3) - je
zona višestambenih građevina unutar kojih je moguće planirati prateće poslovne
i ugostiteljske sadržaje.
Prateće poslovne i ugostiteljske sadržaje moguće planirati u prizemnim
etažama, tako da njihova površina ne prelazi 20% GBP građevine. Pod poslovnim
sadržajem podrazumjevamo upotrebu prostora za djelatnosti tihih djelatnosti
(npr. odvjetnički uredi i sl.). Korištenje prostora je moguće i u svrhu obrtne
djelatnosti koja neće stvarati buku (npr. krojački salon, postolar i sl.)
Članak 6.
Površine namjenjene igralištima (Z2) uređuju se kao djelovi naselja
namijenjeni igri djece nižeg i višeg uzrasta, unutar kojih je potrebno osim
zelenila pravilno uklopiti i sprave za dječju igru zajedno sa rekvizitima. Sva
urbana oprema postavljena na igralištima treba biti unificirana na razini
naselja a potrebno se u smislu sigurnosti primijeniti i druge propise. Moguće
je planirati igralište za djecu višeg uzrasta ili moguću rekreaciju odraslih (
npr. igralište za tenis, odbojku, košarku i sl).
U smislu obogaćivanja ponude unutar ovih zona iznimno je moguće planirati
i manje ugostiteljske programe.
Članak 7.
Područja definirana kao zelene površine - vrtovi i odmorišta (Z3)
površine su hortikulturno uređene urbane 'praznine' unutar naselja koje se
uređuju kao mjesta za odmor,druženje i opuštanje građana. Ovisno ja2014.
Stranica33—broj2
kontekstu i treba preferirati
visoko i nisko zelenilo sa urbanom opremom. Na dijelu područja moguće je
planirati i vrtove, održavajući osnovnu karakteristiku vrtača - plodno tlo.
Članak 8.
Na području Površina infrastrukturnih građevina (IS) dozvoljava se
gradnja infrastrukturnih objekata - trafostanica, te linijskih infrastrukturnih
sustava kao i površina prometnica.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 9.
Na području obuhvata Plana nije predviđeno građenje građevina gospodarske
djelatnosti.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 10.
Na području obuhvata Plana nije predviđeno građenje građevina društvene
djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 11.
Na području obuhvata Plana planiraju se tri zone stambene namjene:
- S1-područje čistog stanovanja jedinstvene obiteljske tipologije (do 1
stambene jedinice)
- S2 - područja stanovanja sa mogućnošću poslovnog prostora koji se može
planirati u višeobiteljskoj tipologiji (do 3 stambene jedinice,ili 2 plus
poslovni prostor), te iznimno i prema lokalnim uvjetima-u obiteljskoj tipologiji.
- S3 - područje stanovanja višestambenih građevina s pratećim sadržajima
unutar koje je moguće planirati poslovne i ugostiteljske sadržaje.
4.1. UVJETI GRADNJE OBITELJSKIH I VIŠEOBITELJSKIH GRAĐEVINA UNUTAR ZONA
(S1) I (S2)
Članak 12.
Unutar stambene namjene S1 i S2, grade se slobodnostojeće obiteljske i
višeobiteljske građevine, te se planiraju prema sljedećim nomativima:
1. Oblik i veličina građevne čestice
- najmanja površina građevne čestice iznosi za obiteljske 600 a za
višeobiteljske 800,0 m2.
2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)
iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis)
iznosi u nadzemnom dijelu 0,6 za obiteljske, a 0,9 za višeobiteljske građevina
- najveća GBP smije iznositi 400 m2
- najviša visina građevine 6,5 m za obiteljske a 9,5 m za višeobiteljske,
- najveći broj stambenih jedinica: 3 stana ili 2 stana i poslovni prostor
unutar S2, 1 stan unutar S1
- najveći broj etaža: tri etaže (podrum(ili suteren) i dvije nadzemne, za
obiteljske, a četiri etaže (podrum (ili suteren) i tri nadzemne) za
višeobiteljske građevine
- dozvoljeno je planirati i poslovne prostore ali u prizemlju
višeobiteljske građevine.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Građevina mora biti udaljena 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje
6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina.
4. Uređenje građevne čestice
Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a
najmanje 40% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti
površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji
stabala.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.
Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane
građevine u katastarsku podlogu.
Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 2 i stavku 3
ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili
izgradnje nove prometnice.
Smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice
stambene građevine tako da se osigura:
- najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, a za poslovne sadržaje
unutar građevne čestice stambene građevine sukladno članku 88. PPUGK
(parkirališne površine).
Za gradnju pomoćnih građevina u slučaju provedbe na temelju ovoga Plana
utvrđuju se sljedeći uvjeti:
- pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od granica građevne
čestice mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od
susjednih osnovnih građevina, osim od prometnice ili javne površine,
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice koja
se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,
- iznimno, garaža i spremište mogu biti i na manjoj udaljenosti, odnosno
na granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju nema otvora,
- iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice ili javne površine
može biti i manja uz suglasnost nadležne službe,
- spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti sukladno
prethodnom podstavku, ako je to neophodno radi zadovoljavanja propisanih
tehničkih uvjeta postave spremnika,
- najviša visina pomoćne građevine je 3,5 m,
- najveća tlocrtna površina pomoćne građevine je 60,0 m2.
Ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio te pomoćni dio najviša
visina poslovnog i pomoćnog dijela građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu
etažu.
Poslovni i manji proizvodni te pomoćni dio građevine može biti građevina
izdvojenog volumena koja sa stambenim čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.
Najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg proizvodnog te
pomoćnog prostora je do 50% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine.
Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a
najmanje 40% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti
površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji
stablašica.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Pri projektiranju novih građevina potrebno je težiti suvremenim
arhitektonskim rješenjima uklopivim u kontekst i podneblje.
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem
ambijentu i tipologiji krajolika.
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni
i zahtjevima arhiteh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
kovanja. Ne dopušta se uporaba
pokrova od bitumenskog, salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog
krova iznosi 23o.
6. Način i uvjeti priključenja stambenih građevina na javno - prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje.
Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
8. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina
Postojeće građevine rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.
Mogu se rekonstruirati i građevine smještene na manjim parcelama od ovdje
propisanih,ali uz akceptiranje svih drugih normativa gradnje (kig,kis,visina,broj
stanova) kao i obvezno rješavanje parkiranja na parceli.
Postojeće građevine koje u bilo kojem segmentu ovdje datih normativa
izlaze iz propisanih okvira, rekonstrukcijom se zadržavaju u postojećem stanju,
ali bez njihova povećavanja.
Ukoliko zatečena izgrađenost građevinske čestice prelazi propisane
koeficijente izgrađenosti isti se rekonstrukcijom ne mogu povećavati.
Prigodom rekonstrukcije moguće je zadržati zatečenu udaljenost građevine
od ruba građevne čestice i ukoliko je ista manja od udaljenosti propisane ovim
Planom, ali se rekonstrukcijom navedena udaljenost ne smije smanjivati
Tavanske je prostore moguće prenamijeniti u stambene ukoliko su takvi
zahvati unutar planski propsanih normativa, uz obvezno poštivanje parkirališnih
normativa propisanih ovim Planom
Neposrednom provedbom ovog Plana nije dozvoljena prenamjena pomoćnih
građevina i garaža u stambeni prostor
4.2. UVJETI GRADNJE VIŠESTAMBENIH GRAĐEVINA UNUTAR ZONE (S3)
Članak 13.
Unutar zone stanovanja s pratećim sadržajima mješovitih namjena (S3),
višestambene se građevine planiraju prema sljedećim nomativima:
1. Oblik i veličina građevne čestice
- najmanja površina građevne čestice višestambene građevine je 1200 m2.
2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) do
0,30,
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) do
1,4,
- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,
- najveći broj etaža: četiri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža ( Po +
4),
- svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u
sklopu osnovne višestambene građevine i to u prizemnoj etaži,
- najveća građevna bruto površina (GBP) višestambene građevine je 2400 m2
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od
6,0 m od ruba građevne čestice.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu
građevine (h/2), ali ne manje od 6,0 m.
Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane
građevine u katastarsku podlogu.
Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 2 i stavku 3
ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili
izgradnje nove prometnice.
4. Uređenje građevne čestice
Smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice
stambene građevine tako da se osigura:
- za jednu stambenu jedinicu - 2 PM,
- u svrhu omogućavanja kvalitetnog uređenja okućnice uvjetuje se gradnja
podzmenog parkinga u podzemnoj etaži. Neizgrađeni prostor građevne čestice
služi ozelenjivanju, pozicioniranju dječjih Igrališta te krajobraznom uređenju.
- Potrebno je u sklopu vanjskog uređenja okućnica, te putem režima
pješačkih puteva, omogućiti i adekvatan pdostup interventnih vozila, dok je
mirujući promet zadržan u pozemnoj etaži.
- Neizgrađeni dio građevne čestice višestambene građevine mora biti
uređen, a najmanje 30% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice
mora biti površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen
sadnji stabala.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Pri projektiranju novih višestambenih građevina potrebno je težiti
suvremenim arhitektonskim rješenjima uklopivim u kontekst i podneblje.
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem
ambijentu i tipologiji krajolika.
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni
i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja.
6. Način i uvjeti priključenja stambenih građevina na javno - prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje.
Višestambene su građevine u obuhvatu ovog Plana složene građevine koje se
sastoje iz zajedničke podzemne garaže i nadzemnih građevina.
Višestambenim se građevinama pristupa iz javne garaže koja se nalazi u
podrumskoj etaži. Garaža se planira za više nadzemnih građevina koje čine
cjelinu složene višestambene građevine, i može se rješiti cjelovito prvom fazom
realizacije projekta (za sve nadzemne građevine) ili etapno-što se utvrđuje
lokacijskom dozvolom.
Za svaku od četiri izdvojene površine-građevne čestice složenih
višestambenih građevina: S3-1, S3-2, S3-3, S3-4 nadzemne se građevine rješavaju
fazno, što se također utvrđuje lokacijskom dozvolom.
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu
određuje se na način da je ja2014. Stranica35—broj2
nesmetano odvijanje prometa. Ako
se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija,
pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije.
Svaka građevinska čestica ima osiguran priključak na javnu prometnu
površinu, neposredno ili (iznimno) posredno s prometne površine, kojim se osigurava
pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup
vatrogasnog vozila. U zoni višestambenih građevina S3 pristup interventnim
vozilima do građevina osiguran je nadzemnom pješačkom površinom (PP), koja je
pretežito u režimu pješačkog prometa a iznimno se može koristiti i za potrebe
interventnih vozila.
Za eventualne manje poslovne sadržaje u prizemlju višestambene građevine
potrebno je osigurati dostupnost, parking i skladištenje.
Podzemne garaže se grade unutar dimenzija građevne čestice za svaku od
površina S3-1, S3-2, S3-3, S3-4.
- podzemna garaža smije imati najviše jednu etažu.
- podzemna garaža gradi za više nadzemnih građevina zajedno, u prvoj fazi
realizacije lokacijske dozvole kao jedinstvena cjelina u podzemnom dijelu za svaku
od 4 površine S3, a može se planirati i etapno
- najmanja svjetla visina podzemne garaže iznosi 2,5 m.
- podzemna garaža smije biti izgrađena do rubova građevne čestice
(najveći koeficijent izgrađenosti kig 1,0; koeficijent
iskoristivosti kis 1,0)
- podzemna garaža može se izvesti i ispod zelene površine uređene
okućnice, uz osiguranje dovoljnog nadsloja (barem 1,5-2,5 m) za sadnju
zelenila, pri čemu podzemna garaža ima javni karakter.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
8. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina
Postojeće građevine rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.
Tavanske je prostore moguće prenamijeniti u stambene ukoliko su takvi
zahvati unutar planski propsanih normativa, uz obvezno poštivanje parkirališnih
normativa propisanih ovim Planom
Neposrednom provedbom ovog Plana nije dozvoljena prenamjena pomoćnih
građevina i garaža u stambeni prostor.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1 UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak 14.
Na postojeće definirane kategorije javnih cesta određene planom više
razine nadovezuju se ostale postojeće i planirane nerazvrstane ceste za koje se
ovim Planom određuju kategorije sabirnih i stambenih ulica. Sve kategorije su
vidljive iz grafičkog priloga 2a.- Prometna infrastrukturna mreža.
Ovim se Planom prometnice klasificiraju kao:
- Sabirne ulice (SU)
- Stambene ulice (U)
Članak 15.
Sabirne ulice
U kategoriju sabirnih ulica je ovim prijedlogom uvrštena postojeća
prometnica koja ima funkciju povezivanja prostora sa povezivanjem stambenih
ulica na prometnice višeg reda.
U kategoriju sabirnih ulica su razvrstane:
SU 4 - je postojeća prometnica, na koju se priključuje stambena ulica U
2. Sabirna ulica se priključuje na državnu cestu (D304) Kastav - Rubeši - čvor
Diračje (Kastavske ceste), te na novoplanirani prometni koridor na području
obuhvata UPU-a 4.
Članak 16.
Stambene ulice
U ovu kategoriju su uvrštene sve preostale prometnice.
U 1 - je novoplanirana prometnica, koja predstavlja glavnu komunikaciju
unutar zona stambene namjene S3 (višestambena izgradnja s pratećim sadržajima
mješovitih namjena). Stambena ulica U 1 se priključuje na novoplanirani
prometni koridor na području obuhvata UPU-a 4.
U 2 - je dijelom postojeća, dijelom novoplanirana prometnica. Stambena
ulica U 2 je prometnica koja povezuje sjeveroistočni dio naselja sa državnom
cestom (D304) Kastav - Rubeši - čvor Diračje (Kastavske ceste) i sabirnom
prometnicom SU 4.
U 3 - je postojeća prometnica koja jednim svojim dijelom prolazi
područjem obuhvata Plana. Ova prometnica predstavlja glavnu komunikaciju
najistočnijeg dijela obuhvata Plana sa ostalim prometnicama višega ranga.
Iznimno, građevnim česticama smije se pristupiti i kolno- pješačkim
pristupima (KPP) dužine do 50 m, i širine najmanje 3 m, osim u zonama
višestambene izgradnje S3.
Članak 17.
Pješačke ulice
Planom su predviđene tri pješačke ulice, u funkciji povezivanja
postojećeg dijela naselja sa novoplaniranim i povezivanja mreže prometnica sa
javnim zelenim površinama. Iznimno, pješačke ulice služe i za osiguravanje
pristupa interventnih vozila.
Članak 18.
Prijedlog dogradnje prometne mreže
Ovdje se daju dimenzioniranja koja se primjenjuju na novim i
rekonstruiranim prometnicama. Nove prometnice vidljive su iz situacijskih
prikaza, a definiranje zahtjevanih tipskih širina s obzirom na pojedine
kategorije prometnica iz poprečnih profila po pojedinim tipovima. Sva
situacijska rješenja su izrađena u mjerilu 1:2.000. Poprečni profili nisu
građevinski već samo na razini prostornih rješenja, a definiraju se na sljedeći
način: (rubnik/R/ + trake kolnika /K/ + nogostup /N/ + rubnik/R/).
Članak 19.
Poprečni profili sabirnih i stambenih ulice (U 1, U2, U 3, SU 4) je
određen sa: rubnik/R/ + trake kolnika /K/ + nogostup /N/ + rubnik/R/ = 0,50m +
2,75m + 2,75m + 1,50m + 0,50m=8,00 m.
Članak 20.
Način i uvjeti priključenja stambenih građevina na javno - prometnu
površinu i komunalnu infrastrukture
Najmanja širina kolno - pješačkog pristupnog puta za pristup građevini
iznosi 3,0 m za obiteljske i višeobiteljske; 6,5 m za višestambene građevine.
Svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu
površinu, neposredno ili posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački
i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog
voh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
Za poslovne sadržaje u prizemlju stambene građevine potrebno je osigurati
dostupnost, parking i skladištenje; kao i manevarski prostor za odvijanje
radnog procesa.
Parkiranje se organizira u okvirima okućnica stambenih i drugih građevina
za višeobiteljsku i obiteljsku tipologiju unutar namjene S1 i S2.
Za zonu S3 obvezna je gradnja podzemne garaže.
Ovim rješenjem se ne predviđa korištenje uličnog parkiranja duž ulica,
osim na sjevernom dijelu sabirne ulice oznake broj 2.
Pri dimenzioniranju parking površina za potrebe stanovanja, potrebno je
osigurati 2 parking mjesta po stanu.
Plan više razine omogućuje izgradnju površina i građevina, za potrebe parkiranja,
na zasebnim građevinskim česticama.
Smještaj osobnih vozila za stambene sadržaje unutar građevne čestice
potrebno je riješiti sukladno sljedećim normativima:
- za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti poslovno- stambene
građevine - 2 PM,
- uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000
m2 korisne površine),
- trgovački sadržaji: 1 PM/30,0 m korisne površine (33 PM/1.000 m korisne
površine),
- proizvodni sadržaji (obrti) : 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,
- ugostiteljski sadržaji (kafići): 1 PM/3 do 8 sjedala,
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 21.
Podzemne garaže su javne komunalne građevine koje se planiraju u zonama
stambene namjene S3 (višestambena izgradnja s pratećim sadržajima mješovitih
namjena).
Podzemne garaže mogu se graditi u dimenzijama građevne čestice kao javne
parkirališno - garažne površine.
Podzemna građevina garaže izvodi se za više nadzemnih građevina (koje
zajedno s garažom čine cjelinu složene građevine) kao jedinstvena cjelina u
podzemnom dijelu, a koju je moguće izvesti i etapno.
Odvijanje prometa na podzemnim parkirališno - garažnim površinama
(pristup vozila, parkiranje / garažiranje i ponovno uključenje u promet)
omogućeno je dvosmjernom stambenom ulicom U 1 koja se s nadzemne razine spušta
u podzemnu razinu.
Dostupnost interventnim vozilima do višestambenih građevina s pratećim
sadržajima mješovitih namjena osigurava se javnom pješačkom površinom u
nadzemnom dijelu - dostupnost do podzemnih garaža osigurana je stambenom ulicom
U 1.
Uvjeti građenja podzemnih garaža su sljedeći:
- maksimalna veličina građevne čestice jednaka je veličini prostorne
cjeline u nadzemnoj razini, odnosno površini zona S3-1, S3-2, S3-3 i S3-4;
- podzemna garaža smije biti izgrađena do rubova građevne čestice
(najveći koeficijent izgrađenosti kig 1,0; koeficijent
iskoristivosti kis 1,0);
- podzemna garaža smije imati najviše jednu etažu;
- najmanja svjetla visina podzemne garaže iznosi 2,5 m;
- podzemna garaža može se izvesti i ispod zelene površine uređene
okućnice nadzemne višestambene građevine, uz osiguranje dovoljnog nadsloja
(barem 1,5-2,5 m) za sadnju zelenila,;
- broj parkirališnih / garažnih mjesta u podzemnoj garaži dimenzionira se
sukladno normativima iz članka 20. stavak 8 ovih Odredbi, ovisno o broju
stanova i veličini pratećih sadržaja mješovitih namjena u višestambeni
građevinama za koje je zajednička podzemna garaža predviđena;
- pri izgradnji dokumentacije za građenje te prilikom izgradnje i
korištenja podzemnih garaža potrebno je pridržavati se svih mjera zaštite
određenih posebnim propisima.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 22.
Trgovi i pješačke površine moraju se urediti upotrebom primjerenih
elemenata opločenja (primjenom šljunka, granitnih ili betonskih kocki), u skladu
sa mediteranskim kontekstom.
Prilikom uređenja javnih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo
u najvećem mogućem opsegu.
Planom se predviđaju pješačke površine uz postojeće i planirane stambene
građevine, kako bi se osiguralo nesmetano i regulirano kretanje. Javne zelene
površine su također dostupne putem pješačkih površina koje se nastavljaju na
cestovne.
5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 23.
Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se
postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na
mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema
starosti mreže.
Duž planiranih magistralnih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK
za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se odrediti
projektima.
Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma
elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta
tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije
prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih
radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju
širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati
korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i
televizijskog signala.
Investitori stambenih i poslovnih objekata unutar obuhvata ovog Plana
karaktera trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za
kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom
ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 1 cijev
040 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za
uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće
priključenje postojećih objekata s manjim brojem stanova ili interpoliranih
objekata zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 24.
Sukladno planskim obvezama, na području ovog Plana može se graditi samo
na uređenoj građevinskoj čestici, tj. samo ako je osiguran prometni pristup,
pitanje vodoopskrbe i odvodnje, kao i broj potrebnih parkirališnih mjesta; ili
čije je uređenje započeto temeljem Programa izgradnje objekata i uređaja
komunalne infrastrukture prema posebnom propisu na način da su izvedeni barem
zemljani radovi u skladu s Prostornim Planom.
5.3.1. Vodoopskrba
Članak 25.
Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom ovog pja2014.
Stranica37—broj2
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i
postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.c
Vodoopskrba i odvodnja.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od
odgovarajućih materijala minimalnog promjera 100 mm.
Priključenje se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj
površini neposredno uz cjevovod javne vodoopskrbe, na tehnički najpovoljnijem
mjestu, imajući u vidu udaljenost od građevine koja se priključuje, a u njemu
se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno
okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.
Na vodovodni sustav priključuje se hidranti odnosno hidrantski vodovi,
koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg profila 80 mm. Njihov raspored,
položaj i karakteristike se određuje u skladu sa posebnim propisima vezanim uz
protupožarnu zaštitu.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili
kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički
uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i
ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi
vodoopskrbe vode iznad kolektora.
Tijekom izrade projektne dokumentacije moguće je planirati i realizirati
manja operativna i opravdana tehnička odstupanja u smislu duljine ogranka,
položaja trase i slično; a moguća su odstupanja od ovdje datih prijedloga
profila cjevovoda.
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Kanalizacija
Članak 26.
Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda
vrši se neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u
trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.c
Vodoopskrba i odvodnja
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi
od materijala, najmanjeg promjera 300 mm.
Priključenje se izvodi na način da se izradi priključno okno na javnoj
površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno
se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje
okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.
Do izgradnje javne kanalizacijske mreže dozvoljava se sanitarno-potrošne
otpadne vode sakupljati septičke taložnice. Odredba ovog stavka se ne
primjenjuje na višestambene građevine koje moraju biti priključene na sustav
javne odvodnje.
Lokacija taložnica mora omogućiti kasnije priključenje na planirani
kanalizacijski sustav.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i
zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina
upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja adekvatnim uređejem za
pročišćavanje.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama
minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s
linijskim rešetkama.
Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 27.
Buduća trafostanica 20/0,4 kV gradit će se na lokaciji načelno nacrtanoj
u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacije trafostanica 20/0,4 kV odredit će se
nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa i definiranja stvarnih potreba
kupaca. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina.
Za trafostanicu 20/0,4 kV je potrebno osigurati zasebnu parcelu na način
da trafostanice bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele, a 2 m od javne
površine.
Stambene ili mješovite zone u istočnom dijelu plana nalaze se maksimalno
250 m od planirane trafosatnice 20/ 0.4 kV, tako da je njihovo napajanje
električnom energijom moguće osigurati iz spomenute planirane trafosatnice.
Prema tome u tom dijelu plana, nije potrebno predviđati dodatne srednjenaponske
elektroenergetske građevine.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima
po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti
će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po
određivanju mikro lokacija trafostanica.
Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvodit će se podzemnim
kabelima, ili kao nadzemne na betonskim ili Fe stupovima s izoliranim kabelskim
vodičima.
Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone
plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i
upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i
sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta razvijati će se u
sklopu sadašnje i buduće nadzemne niskonaponske mreže, odnosno kao samostalna
na zasebnim metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. U dijelu gdje će
se izvoditi kao samostalna, trase će se što je moguće više izvoditi u
zajedničkim kanalima s distributivnom mrežom 20 kV i 0,4 naponskog nivoa.
5.3.4. Plinoopskrba
Članak 28.
Ovim planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže na cijelom
području Plana. Opskrba plinom Grada Kastva, a samim time i područja Plana
predviđena je priključenjem na transporno-distributivni plinovod prirodnog
plina Viškovo - Matulji iz MRS Rijeka - zapad.
Plinska mreža na području Plana predviđena je kao srednjetlačna plinska
mreže maksimalnog radnog tlaka do 4 bar pretlaka.
Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže koja će
se, u skladu s dinamikom izgradnje naselja, širiti svim postojećim i planiranim
ulicama. Planirane trase utvrđene su kartografski.
Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno
utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije koja će
se izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinifikacije,
važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i
drugim okolnostima.
Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu u sklopu
ovoga urbanističkog plana uređenja. Plinsku mrežu potrebno je polagati u
koridoru prometnica, a iznimno u se mogu polagati ispod nogostupa.
Svi cjevovodi srednjetlačne plinske mreže moraju zadovoljavati uvjete za
plinovode radnog tlaka do 4 bar pretlaka.
Plinovod treba polagati poštujući minimalne svijetle razmake između
plinske cijevi i ostalih građevih;broj2 Petak,31.siječnja2014.
ture (instalacija) u skladu s
trenutno važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.
Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede
adekvatna pješčana posteljica na način da zemljani sloj iznad cijevi plinovoda
iznosi najmanje 1,0 m, a za kućne plinske priključke od 0,6 do 1,0m. U slučaju
izvedbi manjih ukopavanja cijevi plinovoda potrebno je izvesti zaštitu
plinovoda na način kako je to definirano zakonskom regulativom i pravilima
tehničke prakse.
Plinske priključke za opskrbu prirodnim plinom stambenih, poslovnih i
javnih objekata potrebno je izvesti u skladu s Tehničkim pravilima za
regulaciju tlaka plina do 5 bar - HSUP-P 590, Tehničkim propisom za plinske
instalacije HSUP-P 600, te ostalom pozitivnom regulativom i uvjetima lokalnog
distributera plina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
6.1. Uvjeti uređenja zelenih površina
Članak 29.
Ovim Planom predviđene su dvije (2) vrste javnog zelenila:
- igrališta (Z2)
- vrtovi i odmorišta (Z3)
U obuhvatu ovog Plana osiguran je minimum površine javnog zelenila od 20m2
po stanovniku, propisan odredbama prostornog plana više razine.
U postojećim i novoplaniranim zelenim površinama, gdje je to moguće,
zadržati izvornu geomorfološku strukturu i postojeću vegetaciju kao motiv
projektiranja i uređenja javnog prostora.
Selekcija biljnih vrsta mora biti usklađena s autohtonim vrstama i
egzotama koje uspjevaju u ovom podneblju. Unutar područja označenog kao javne
zelene površine nije moguće planirati gradnju građevina osim onih predviđenih
ovim Planom
Unutar javnog zelenila dozvoljena je gradnja manjih dječjih igrališta,
fontana, paviljona, odmorišta i sličnih objekata koji su u funkciji korištenja
prostora te iznimno (unutar zaštitnih zelenih površina Z) i ali na način da
njihova ukupna površina ne prelazi 1% ukupne površine javnog prostora.
Javne zelene površine ne smiju biti zatvorene i nepristupačne građanima.
U sklopu javnih zelenih površina potrebno je onemogućiti svako kretanje
motornih vozila, uz izuzetak servisnih i interventnih vozila.
U dijelu pješačkih šetnica moguće je voditi biciklističke staze, ali je
iste potrebno odvojiti od pješačkih puteva.
Prostore za vrtove-odmorišta potrebno je skladno pozicionirati spram
glavnih pješačkih komunikacija te ih inkorporirati u zelenilo. Unutar zaštitnih
zelenih površina Z moguće je planirati postavu religiznog ili spomen obilježja
koje će se svojim oblikovnim karakteristikama uklopiti u okolinu.
Ulaze i glavne šetnice potrebno je osvijetliti javnom rasvjetom a urbanu
opremu odabrati i uskladiti na razini Grada posebnim Odlukama. Unutar javnih
zelenih površina nije moguće ni trajno ni privremeno locirati sadržaje i
programe koji bukom, zauzećem prostora i načinom funkcioniranja ometaju osnovnu
funkciju prostora
U sklopu zelenih površina ne smiju se saditi vrste raslinja koje u
pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi (tkzv.
alergeni).
6.1.1. Uvjeti uređenja dječjih igrališta (Z2)
Članak 30.
- najmanja površina novoplaniranog dječjeg igrališta iznosi 200 m2,
za djecu svih uzrasta
- dječje igralište mora biti ograđeno čvrstom ogradom visine najmanje 1 m
- površina dječjeg igrališta za igru loptom mora biti ograđena transparentnom
ogradom visine 3,0 m
- podne površine ispod dječjih sprava moraju biti od elastičnih
materijala
- sugerira se upotreba šarenih elemenata uređenja i sprava za igru
- najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti ozelenjeno
- Kod oblaganja površina za igru i rekreaciju moguće je koristiti
sljedeće materijale : prirodnu travu, zemljani teren (npr. Tenisit), gumene
antistresne podloge za djecu, te gumene sportske podloge.
- Opremu dječjih igrališta potrebno je opremiti visokootpornim i ekološki
prohvatljivim materijalima i vodootpornim bojama ( visokotporno drvo , ekološki
prihvatljiva plastika, te metalne konstrukcije u idealnim omjerima). Oprema
igrališta za djecu se sastoji od tobogana, ljuljački, njihalica, kombiniranih
igrala i sl. Prostore je moguće opremiti i opremom predviđenom za rekreaciju,
pošto je područjem obuhvata planirana zona koja povezuje dvije vrtače -
sportsko rekreativan program u vidu sprava za rastezanje, vježbanje i sl
- Zbog planiranja naselja visokog standarta, isti motiv je potrebno
slijediti i kod opremanja prostora za rekreaciju - poželjno je unutar igrališta
i područja rekreacija planirati opremu prilagođenu za osobe sa posebnim
potrebama.
Unutar ovih područja moguće je planirati prizemnu građevinu-paviljon
ugostiteljske namjene, najveće površine 150 m2.
6.1.2. Uvjeti uređenja vrtova i odmorišta (Z3)
Članak 31.
- najmanja površina novoplaniranog vrta ili odmorišta 500 m2
- najmanje 50% površine potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti
izvornim vrstama,
- planiraju se kao nadopuna mreže urbanog zelenila na mjestima vezanim uz
pješačke ili cestovne puteve
- potrebno je urediti pješačke puteve i mjesta mogućih odmorišta,
predlaže se planiranje 'rekreacijskih puteva' koji se nastavljaju na
rekreacijeske površine i igrališta obuhvaćena zonom Z2
- odabir urbane opreme potrebno je unificirati na razini naselja,
- moguće je planirati i održavati postojeće poljoprivredne površine,
preporuča se i razvijanje 'najamnog vrtlarenja' za stanovnike naselja, posebno
stanara višestambenih objekata koji nemaju privatnu poljoprivrednu površinu.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
Članak 32.
Zaštita krajobraza
Unutar područja obuhvata Plana postoje dvije (2) zone zelenila koje su
planom više razine prepoznate kao Osobito vrijedan predio - prirodni
krajoja2014. Stranica39—broj2
U zonama prepoznatim kao prirodni krajobraz, u građevinskom području
naselja nije planirana gradnja.
U vrtačama, koje se ne koriste za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,
dozvoljava se uređivnaje postojeće vegetacije i opremanje vrtače manjom urbanom
opremom za potrebe korištenja u vidu javne zelene površine (vrt, odmaralište,
park itd.).
U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti predlažu se
slijedeće mjere:
- nije dopuštena sječa zelenila i stabala,
- obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku projektirati na principu
uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim prirodnim i kontekstualnim
oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena
uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan
graditeljsko - ambijentalni sklop
- pejzaž područja obuhvata Plana uglavnom ima očuvanu pejzažnu i prirodnu
komponentu,
- pri planiranju novih cestovnih pravaca treba uvažiti prostorne i
morfološke značajke terena I krajobraza, što znači da se koriste njegove
prirodne značajke, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika,
svedu na minimum
- na temelju krajobrazne valorizacije bioloških, geoloških i kulturnih
svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz
njihova međudjelovanja potrebno je razraditi mehanizme očuvanja postojeće krajobrazne
raznolikosti
- nastojati spriječiti smanjivanje šumskih površina zabranom sječe
zelenila i stabala.
Članak 33.
Zaštita kulturne baštine
Na području obuhvata ovoga Plana, planom višega reda prepoznato je
područje podzida i ograđenih terasastih parcela - Ćikovići. Ova područje spada
pod preventivno zaštićena nepokretna kulturna dobra - Etnološke zone.
Uredenje etnozona se temelji na očuvanju vitaliteta naselja,promoviranju
tradicionalnog života, rada i stvaranja domicilnog stanovnika.
Potrebno je očuvati poljoprivredne površinama unutar etnozona.
Uređivanje unutar etnozona mora se temeljiti na korištenju iskljucivo
lokalnih arhitektonskih izraza i gradevinskih materijala.
7.2. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE
Članak 34.
U obuhvatu Plana nema prepoznatih kulturno - povijesnih cjelina.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 35.
Komunalni otpad iz domaćinstava na području ovog Plana prikuplja se u
kontejnere i odvozi ga KD »Čistoća« na komunalno odlagalište »Viševac«. Odvozom
komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje Grada Kastva.
Dimenzioniranjem koridora prometnica unutar obuhvata UPU 14 omogućena je
postava kontejnera i eko-otoka sukladno zahtjevima nadležnog komunalnog
društva.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije predviđa se uvođenje
jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom odnosno šireg sustava zbrinjavanja
otpada Grada Rijeke i okolnih općina/gradova odvoženjem na centralno
odlagalište. Centralna zona za gospodarenje otpadom utvrđena je na lokaciji
Marišćina čime će se riješiti prihvat komunalnog i neopasnog tehnološkog
otpada, dok bi se opasan otpad skladištio do otpremanja u centar za obradu i
odlaganje koji se utvrđuje na državnoj razini.
Osnovne mjere zaštite prostora koje bi korisnici prostora i lokalna
samouprava Grada Kastva trebali provoditi su:
- razvijanje službe komunalnog redarstva
- evidentiranje stvarnog stanja terena odnosno pojave divljih odlagališta
- sanacija divljih odlagališta
- provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
ZAŠTITA TLA
Članak 36.
Zaštita poljoprivrednog tla
Na području obuhvata Plana nalazi se zemljište IV i koje se definira kao
ostalo poljoprivredno zemljište (P3) i namjenjuje se isključivo poljoprivrednoj
proizvodnji.
Male površine ostalih poljoprivrednih površina tla i vrtače, koje
nalazimo i na obuhvatu ovoga Plana, nije bilo moguće zaštiti Planom višega
reda, pa je to učinjeno stavljanjem istog u kategoriju zaštite kao osobito
vrijednog predjela - prirodni krajobraz. Prema namjeni ovakva područja su
zelene površine uz građevinska područja naselja koja prvenstveno služe
ratarskoj djelatnosti. Obzirom da su većina takvih i sličnih površina, kojim
obiluje područje Grada Kastva, nasipavanjem pretvorena u građevinsko zemljište
ili su neodržavanjem površine zapuštene moguće je da lokalno stanovništvo neće
imati interesa da na takvim površinama obnavlja poljoprivredne aktivnosti.
U tom slučaju zaštita ne bi imala smisla pa se preporuča da se površine
pročiste i da se koriste u vidu parkovnih površina. Pored stručnog uređenja
postojeće vegetacije šišanjem, podrezivanjem, uklanjanjem podrasta,
dohranjivanjem zemljišta i sl. vrtaču je moguće opremiti minimalnom urbanom
opremom kojim bi se omogućilo daljnje korištenje i održavanje (šumska staza,
rasvjeta, klupe za odmor, koševi za smeće i sl.).
Bilo kakva daljnja gradnja je zabranjena izuzev nužne infrastrukture.
Članak 37.
Zaštita tla za građenje
Na području Grada Kastva nalazi se tlo I i la geotehničke kategorije
(Zona krša i zona pokrivenog krša) koje je općenito pogodno za izgradnju.
Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera
zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i
graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom
projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.
Članak 38.
Zaštita zraka
Područje Grada Kastva pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili
neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je zadržati
postojeću kvalitetu zraka na način da onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje
preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odgovarajućim zakonskim aktima.
U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je promicati
upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korish;broj2
Petak,31.siječnja2014.
Zbog uspostave kontrole kakvoće zraka potrebno je odrediti potencijalne
izvore zagađenja odnosno njihov utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju, te na
specifične prirodne i kulturne cjeline (vrtače (posebno Gospodski dol), šuma
Lužina, povijesne cjeline).
U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova
(općina) moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela
u Zakonom dozvoljene granice Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom
području, su proizvodni pogoni unutar naselja, te izgrađeni i planirani
kapaciteti unutar planirane radne zone Žegoti, farme za uzgoj stoke i peradi,
ali i male kotlovnice i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni, planirani
željeznički i sl.).
Na području obuhvata UPU14 nailazimo prije svega na zagađenje zraka
vezano za ispušne plinove sa prometnica.
Članak 39.
Zaštita voda
Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom
području predmetno područje nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.
Članak 40.
Zaštita od buke
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je slijedeća:
- u zonama odmora i rekreacije, kulturno-povijesne lokalitete 50 dBA za
dan i 40 dBA za noć
- u naseljima, turističkim zonama i zonama odgojno- obrazovnih
institucija 55 dBA za dan i 45 dBA za noć
- u poslovno-stambenoj zoni s objektima javne namjene izvan gradskog
središta, dječja igrališta 60 dBA za dan i 50 dBA za noć
- u zonama duž autoputova i glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i
50 dBA za noć
- u industrijskim, skladišnim i servisnim područjima, te područjima
transportnih terminala, bez stanova - na granici zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine u zoni s kojom graniči
Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju mjerenje razine buke na
određenim područjima. Postojeći izvori buke na području Grada Kastva su
slijedeći:
- promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila i vozila za
snabdijevanje i odvoz otpada kroz povijesnu jezgru grada Kastva, te po lokalnim
i nerazvrstanim cestama unutar naselja
- promet osobnih automobila, autobusa prigradskog prijevoza i teretnih
vozila županijskim i državnim cestama
- promet tzv. »riječkom obilaznicom«
- djelatnost manjih proizvodnih metaloprerađivačkih i drvno prerađivačkih
pogona
Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave potrebno je
osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili,
ako to nije moguće (kao u slučaju »riječke zaobilaznice«) postavljanjem zvučnih
barijera (prirodnih ili izgrađenih).
Članak 41.
Mjere posebne zaštite
Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih
dobara za područje Grada Kastva, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o
metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN
br. 38/08) donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj
provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne zaštite pri izradi
planova užih područja.
U planovima užih područja potrebno je grafički i tekstualno označiti i
opisati:
a. Način i smjerove evakuacije naselja, poslovnih zona, definirati glavne
prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjeti zone
i objekte koji su pogodni za zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.),
locirati zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje
evakuiranih osoba;
b. Utvrditi, ukoliko je moguće, lokacije opasnih tvari, lokacije sirena
za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi, moguće izvore tehničko-tehnoloških
nesreća u gospodarstvu i prometu, zone posebno ugrožene od potresa (velike
gustoće i neotporna konstrukcija objekta), lokaciju za deponiranje materijala
od urušavanja;
c. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali,
sportske dvorane, trgovačke centre, i veće proizvodna postrojenja, definirati
obvezu vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju
uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06);
Članak 42.
Sklanjanje ljudi
Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih
mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na
području Grada Kastva nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u
građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni
uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i
spašavanja za Grad Kastav, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji
se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
Članak 43.
Zaštita od rušenja
Udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr.
primjenjuje se prema Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«,
broj 29/ 83, 36/85 i 42/86).
Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način
da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u
dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da
se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj
(prizemnoj) razini.
U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
(protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS
ljestvici njihoja2014. Stranica41—broj2
prema mikroseizmičnoj
rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske
za povratni period od 500 godina.
Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja Grada Kastva, a
posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po
protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na
rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi od
posljedica rušenja.
Članak 44.
Zaštita od potresa
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno
Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07) i
postojećim tehničkim propisima.
U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom
planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za
značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih
parametara za pojedinu lokaciju.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim
novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000
koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade
nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno
projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i
propisima
Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina
osnovni stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 8o MCS.
Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih
građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno
projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno
djelovanje potresa.
Članak 45.
Zaštita od požara
Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju
ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih
sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni
ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva, a provodi se prema
Planu zaštite od požara na području Grada Kastva, čiji kartografski prikaz
sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene
ugroženosti.
Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene
te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju
propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati
na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili
projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili
stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih
prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim
sadržajima.
U projektiranju planiranih građevina na području Grada Kastva prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne
unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće
proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama,
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito
poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili
boravi veći broj ljudi,
- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju
Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale
gospodarske građevine.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u
naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih
hidranata.
Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim
završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga
interventna vozila na završetku:
- slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku
formirano ugibalište,
- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište
koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.
Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne
trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno
obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib,
okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.
U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:
a. organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara
i tehnoloških eksplozija) osmatračko- dojavne službe
b. osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište
c. zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu
namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.
Temeljem članka 15 Zakona o zaštiti od požara (»N.N.«, br.58/93, 33/05,
107/07 i 38/09) za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je
izraditi elaborat zaštite od požara.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 46.
U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama
Planova više razine PPU Grada Kastva , (SN.PGŽ.broj 13/10 ) te PPPGŽ (SN.PGŽ
broj 14/00, 12/05,50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu:
osigurati prometni pristup, parkiranje, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih
voda i priključak na električnu struju.
Članak 47.
Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Plana dovršit će
se sukladno odredbama članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA
Članak 48.
Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se izgradnja planova užeg
podrh;broj2 Petak,31.siječnja2014.
10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
NAMJENI
Članak 49.
Unutar obuhvata ovog Plana ne postoje građevine suprotne namjene u odnosu
na planiranu.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 50.
Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana,
ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog
vijeća Grada Kastva.
Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Kastva, u
pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i
zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za
graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.
Članak 51.
Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja UPU 14 za dio
građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, ishođena su sva Zakonom
propisana mišljenja i suglasnosti.
Članak 52.
Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u Službenom Glasniku PGŽ-a.
Klasa: 021-05/14-01/01
Ur. broj: 2170-05-06/1-14-4
Kastav, 23. siječnja 2014.
GRADSKO VIJEĆE GRADA
KASTVA
Predsjednik Gradskog
vijeća
Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif., v. r.
