84.
Odbor za statutarno - pravna pitanja Općine
Viškovo na sjednici održanoj 28. listopada 2013. godine utvrdio je pročišćeni
tekst Poslovnika o radu Općinskog vijeća. Pročišćeni tekst Poslovnika o radu
Općinskog vijeća obuhvaća Poslovnik o radu Općinskog vijeća (»Službene novine
Primorsko goranske županije« broj: 37/09.), Odluku o Izmjenama i dopunama
Poslovnika o radu Općinskog vijeća (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj: 15/13.) i Odluku o 2. izmjenama i dopunama Poslovnika o radu
Općinskog vijeća (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj: 33/13.)
u kojima je utvrđeno vrijeme stupanja na snagu.
Klasa: 021-05/13-01/04
Ur. broj: 2170-09-03/01-13-8
Viškovo, 28. listopada 2013.
Predsjednica
Odbora za statutarna pravna pitanja
Marina Tomić Pujić,
dipl. iur. v.r.
POSLOVNIK O RADU OPĆINSKOG VIJEĆA
(pročišćeni tekst)
I. UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom se
detaljnije uređuje način konstituiranja Općinskog vijeća, ostvarivanje prava i
dužnosti vijećnika, prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Općinskog
vijeća, radna tijela, njihov sastav i način rada, odnos Općinskog vijeća i
Općinskog načelnika, način i postupak donošenja akata, vijećnička pitanja, red
na sjednici, postupak izbora i imenovanja, zapisnici te druga pitanja od
značaja za rad Općinskog vijeća Općine Viškovo.
II. KONSTITUIRANJE
OPĆINSKOG VIJEĆA
Članak 2.
Konstituirajuća
sjednica Općinskog vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima
utvrđenim zakonom, a Općinsko vijeće je konstituirano izborom predsjednika
Općinskog vijeća, ukoliko je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina
članova Općinskog vijeća.
Konstituirajućoj
sjednici Općinskog vijeća do izbora predsjednika predsjedava prvi izabrani član
s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova, a ukoliko je više lista
dobilo isti najveći broj glasova sjednici presjedava prvi izabrani kandidat s
liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.
Nakon što je
Općinsko vijeće konstituirano, izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša
domovino«.
Članak 3.
Nakon izvješća
Mandatne komisije o provedenim izborima, vijećnici polažu prisegu.
Predsjedatelj
izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:
»Prisežem svojom
čašću da ću dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Općine Viškovo obavljati
savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske,
zakona i Statuta Općine Viškovo, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak
Republike Hrvatske i Općine Viškovo«.
Predsjedatelj poslije
pročitane prisege proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je
izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje, izgovara: »Prisežem« i potpisuje
izjavu o davanju prisege.
Vijećnik koji nije
bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje
obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je
nazočan.
Članak 4.
U slučaju mirovanja
mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika izabranog
na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste
liste s koje je izabran i član koje je mandat prestao ili mu miruje, a određuje
ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste.
Vijećnika izabranog
na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje
neizabrani kandidat s dotične liste, a određuje ga politička stranka sukladno
sporazumu, a kad sporazum nije zaključen, političke stranke zamjenika određuku
dogovorno. Ako se dogovor političkih stranaka ne postigne, zamjenjuje ga prvi
sljedeći neizabrani kandidat s dotične liste.
Političke stranke
su dužne o sklopljenom sporazumu odnosno postignutom dogovoru obavijestiti
upravno tijelo nadležno za poslove predstavničkog i izvršnog tijela.
Vijećnika izabranog
na kandidaciskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi slijedeći neizabrani
kandidat s liste.
Članak 5.
Nakon izbora
članova Mandatne komisije, dane prisege vijećnika, izbora članova Odbora za
izbor i imenovanja, izbora predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, predsjednik
Općinskog vijeća ili najmanje 1/3 vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog reda
konstituirajuće sjednice.
III. PRAVA I
DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak 6.
Prava i dužnosti
vijećnika propisana su Statutom Općine Viškovo.
Članak 7.
Vijećniku su
dostupni službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u Upravnim
odjelima, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Vijeću, a preslike
materijala vijećnik može koristiti i izvan prostora općine.
Vijećnik može
tražiti od pročelnika Upravnog odjela ureda načelnika obavijesti i uvid u
materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Vijeća ili se pripremaju za
sjednice Vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu
kao vijećniku potrebne.
U Upravnom odjelu
ureda načelnika stavlja se na raspolaganje vijećnicima tehnička i informatička
sredstva i materijali koji su potrebni za obavljanje njihove dužnosti te
osiguravaju i drugi uvjeti za njihov rad.
Članak 8.
Vijećnici Općinskog
vijeća mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub
nezavisnih vijećnika.
Klub vijećnika mora
imati najmanje 3 člana.
Klubovi vijećnika
obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Općinskog vijeća,
priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima.
Predsjednik
Općinskog vijeća brine da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi
tehnički uvjeti za rad.
Upravni odjel ureda
načelnika osigurat će klubovima vijećnika prostorne i druge tehničke uvjete za
rad (prostoriju za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i dr.).
IV. PRAVA I
DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA
Članak 9.
Vijeće ima
predsjednika i dva potpredsjednika.
Predsjednika i
potpredsjednika bira Općinsko vijeće, javnim glasovanjem, većinom glasova svih
vijećnika.
Predsjednik i jedan
potpredsjednik bira se iz reda predstavničke većine, a drugi potpredsjednik iz
reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog. Prijedlog za izbor
predsjednika i potpredsjednika iz reda predstavničke većine može dati najmanje
1/3 vijećnika, a prijedlog za izbor potpredsjednika iz reda predstavničke
manjine daje predstavnička manjina.
Prijedlog vijećnika
mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik
može svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog kandinca2013. Stranica9107—broj54
Članak 10.
Izbor predsjednika
i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata.
Ako prigodom
glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat ne
dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.
Ako je za izbor
predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u
ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.
Ako su kandidati
dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.
Ako niti u
ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja
se izborni postupak u cijelosti.
Između izabranih
potpredsjednika Vijeća, predsjednik Vijeća određuje potpredsjednika, koji ga
zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
U slučaju
nemogućnosti predsjedavanja Općinskim vijećem, predsjednika vijeća zamjenjuje
potpredsjednik vijeća izabran na prijedlog većine u vijeću.
Članak 11.
Prava i dužnosti
predsjednika Općinskog vijeća propisana su Statutom Općine Viškovo i ovim
Poslovnikom.
Članak 12.
Predsjednik
Općinskog vijeća prema potrebi, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od
predsjednika klubova vijećnika.
Članak 13.
Predsjedniku
Općinskog vijeća u pripremanju i organiziranju sjednice Općinskog vijeća pomaže
pročelnik upravnog odjela koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće, koji
ujedno obavlja i poslove koje mu povjeri predsjednik Općinskog vijeća.
V. RADNA TIJELA
Članak 14.
Uz Odbor za
statutarno - pravna pitanja i Odbor za izbor i imenovanje čiji je djelokrug
rada reguliran Statutom Općine Viškovo stalna radna tijela Općinskog vijeća su
i:
1.Odbor za
gospodarstvo, razvoj poduzetništva i zaštitu potrošača
2.Odbor za međuopćinsku
i međunarodnu suradnju
3.Odbor za
prostorno i urbanističko planiranje, uređenje naselja i stanovanja
4.Odbor za
socijalnu skrb i primarnu zdravstvenu zaštitu
5.Odbor za hrvatske
branitelje Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
6.Odbor za kulturu
7.Odbor za sport
8.Odbor za
predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje
9.Odbor za zaštitu
i unapređenje prirodnog okoliša i energetske učinkovitosti
10.Odbor za
proračun i financije
11.Odbor za
apliciranje i praćenje projekata financiranih iz fondova Europske unije
Članak 15.
Odbor za
gospodarstvo, razvoj poduzetništva i zaštitu potrošača:
-razmatra
prijedloge akata iz područja gospodarstva
-razmatra
prijedloge akata iz područja razvoja poduzetništva
-razmatra
prijedloge akata iz područja turizma
-razmatra
prijedloge akata iz područja zaštite potrošača
-razmatra
koncepciju i strategiju razvitka poduzetništva i male privrede
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 16.
Odbor za
meduopćinsku i medunarodnu suradnju:
-razmatra
prijedloge akata iz područja međuopćinskih i međunarodnih odnosa,
-surađuje s
odgovarajućim odborima općina i drugih zemalja,
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 17.
Odbor za prostorno
i urbanističko planiranje, uređenje naselja i stanovanja:
-razmatra
prijedloge akata iz područja prostornog i urbanističkog planiranja
-razmatra
prijedloge akata iz područja uređenja naselja
-razmatra
prijedloge akata iz područja stanovanja i unapređenja prirodnog okoliša
-surađuje s
odgovarajućim odborima drugih gradova i općina
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 18.
Odbor za socijalnu
skrb i primarnu zdravstvenu zaštitu:
-razmatra pitanja
iz područja socijalne skrbi na području općine
-razmatra pitanja
iz područja primarne zdravstvene zaštite
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 19.
Odbor za hrvatske
branitelje Domovinskog rata i članova njihovih obitelji:
-razmatra
prijedloge akata i pitanja iz područja hrvatskih branitelja Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji
-surađuje sa
udrugama proizašlim iz Domovinskog rata na razini PGŽ-a i Općine Viškovo
-surađuje sa
sličnim odborima drugih gradova i općina
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 20.
Odbor za kulturu:
-razmatra
prijedloge akata iz područja kulture
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 21.
Odbor za sport:
-razmatra
prijedloge akata iz područja sporta i tjelesne kulture
-obavlja i druge
poslove po odluci Vash;broj54 Utorak,31.prosinca2013.
Članak 22.
Odbor za
predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje:
-razmatra
prijedloge akata iz područja predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 23.
Odbor za zaštitu i
unapređenje prirodnog okoliša i energetske učinkovitosti:
-razmatra
prijedloge akata iz područja zaštite prirodnog okoliša
-razmatra
prijedloge akata iz područja unapređenja prirodnog okoliša
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 24.
Odbor za proračun i
financije:
-razmatra prijedloge
akata iz područja proračuna općine
-razmatra
prijedloge akata iz područja financija i realizaciju kapitalnih investicija
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 25.
Odbor za
apliciranje i praćenje projekata financiranih iz fondova Europske unije:
-razmatra
prijedloge akata i pitanja vezana za apliciranje i praćenje projekata
financiranih iz fondova Europske unije
-obavlja i druge
poslove po odluci Vijeća
Članak 26.
U radnim tijelima
Općinskog vijeća razmatraju se i usaglašavaju stajališta izražena ili upućena
vijećnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u Općinskom vijeću.
Radna tijela
Općinskog vijeća, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta i o tome u
pisanom obliku obavještavaju Općinsko vijeće.
Radna tijela
razmatraju izvješća tijela i organizacija koji na temelju Zakona podnose svoje
izvješće Općinskom vijeću, zauzimaju o tome svoja stajališta, a na njihov
prijedlog o izvješću se može provesti rasprava i na sjednici Općinskog vijeća.
Članak 27.
Mandat
predsjednika, zamjenika predsjednika i članova stalnog radnog tijela traje do
isteka mandata saziva Općinskog vijeća.
Članak 28.
Predsjednik radnog
tijela Općinskog vijeća organizira rad tijela, predlaže dnevni red i
predsjedava njegovim sjednicama.
Predsjednik potiče
razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz
djelokruga radnih tijela.
Predsjednik
surađuje s predsjednikom Općinskog vijeća, predsjednicima drugih radnih tijela
Općinskog vijeća te s pročelnicima upravnih odjela o pitanjimna iz djelokruga
radnog tijela Općinskog vijeća.
Predsjednik se
brine o provođenju zaključaka radnog tijela Vijeća i obav1ja druge poslove
odredene ovim poslovnikom.
Zamjenik
predsjednika radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika,
ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim poslovnikom.
U slučaju
spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i njegovog zamjenika, sjednicom
radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti
predsjednik radnog tijela.
Članak 29.
Sjednicu radnog
tijela saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovi
zaključka Općinskog vijeća ili ako to zatraži predsjednik Općinskog vijeća ili
trećina članova radnog tijela Općinskog vijeća uz navođenje pitanja koja treba
razmotriti na sjednici.
Ako predsjednik ne
sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela sazvat će
predsjednik Općinskog vijeća.
Članak 30.
Radna tijela
Općinskog vijeća mogu zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako
sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom
glasova nazočnih članova.
O radu na sjednici
radnog tijela vodi se zapisnik.
Članak 31.
Radno tijelo
obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima
obavijestiti Općinsko Vijeće.
Radno tijelo može
izvjestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu
podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja.
Kad podnosi
izvješće ili prijedlog Općinskom vijeću, radno tijelo određuje izvjestitelja
koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev
Općinskog vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog
tijela.
Izvjestitelj se na
sjednici izjašnjava u ime radnog tijela prijedlogom radnog tijela, ali ne može
izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega ako za
to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o
kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište.
Članak 32.
Radna tijela
surađuju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Općinskom vijeću
podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.
Članak 33.
Radna tijela imaju
pravo zatražiti od upravnih odjela i drugih tijela Općinskog vijeća
odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima
ovi odjeli raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i
evidentirati.
Članak 34.
Radno tijelo
Općinskog vijeća može na sjednicu pozvati znanstvene, stručne i javne
djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se
raspravljaju na sjednca2013. Stranica9109—broj54
VI. ODNOS OPĆINSKOG
VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA
Članak 35.
Općinski načelnik
prisustvuje sjednicama Općinskog vijeća.
Općinski načelnik
određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu
uvrštene u dnevni red sjednice Općinskog vijeća.
Članak 36.
Izvjestitelj,
nazočan na sjednicama Općinskog vijeća i radnih tijela Općinskog vijeća,
sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta Općinskog načelnika te daje
obavijesti i stručna objašnjenja.
Ako na raspravi
nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Općinsko vijeće može, smatra li da je
prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.
Članak 37.
O sazvanim
sjednicama predsjednik Općinskog vijeća izvješćuje Općinskog načelnika
najkasnije 10 dana prije dana održavanja sjednice.
Članak 38.
Način i postupak
pokretanja razrješenja Općinskog načelnika propisan je Statutom Općine Viškovo.
VII. AKTI VIJEĆA
Članak 39.
Općinsko vijeće na
temelju prava i ovlaštenja, utvrđenih zakonom i ovim Poslovnikom donosi Statut,
odluke, Proračun Općine i projekciju Proračuna, Odluku o izvršenju proračuna,
Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna.
Članak 40.
Odluka se donosi
kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva, načina rada i odnosa u Općinskom
vijeću.
Odlukom se kao
aktom vršenja prava Općinskog vijeća, odlučuje o izboru. odnosno imenovanju i
razrješenju, o imenovanju u određena tijela, o potvrdi akata organizacija i
zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom te
se izvršavaju druga zakonom i Statutom utvrdena prava.
Članak 41.
Akti kojima se
uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Općinskom vijeću ili vrše druga
opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.
Članak 42.
Svako radno tijelo
Općinskog vijeća može u okviru svojeg djelokruga donositi zaključke o svom radu
i preporuke.
Članak 43.
Akte Općinskog
vijeća potpisuje predsjednik Općinskog vijeća, odnosno potpredsjednik ako je
predsjedavao Općinskom vijeću na kojem su akti doneseni.
Članak 44.
Na izvornike
odluka, drugih propisa i općih akata Općinskog vijeća stavlja se pečat
Općinskog vijeća.
Pod izvornikom
odluka odnosno drugih propisa i općih akata Općinskog vijeća, razumijeva se
onaj tekst odluke odnosno drugog propisa i općeg akta, koji je usvojen na
sjednici Općinskog vijeća.
Izvornici akata
Općinskog vijeća čuvaju se u pisarnici.
O izradi izvornika
akata Općinskog vijeća, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju
izvornika i evidenciji brine se Upravni odjel ureda načelnika.
Članak 45.
Opći akti Općinskog
vijeća, odluke o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili
imenuje Općinskog vijeće objavljuju se u službenom glasilu Primorsko - goranske
županije.
Zaključci kojima se
zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja i utvrđuju obveze tijela Općinskog
vijeća u pogledu izvršavanja odluka, objavljuju se u službenom glasilu po
posebnoj odluci Općinskog vijeća
O objavljivanju
akata iz stavka 1.ovog članka brine se Upravni odjel ureda načelnika.
Postupak donošenja
akata
Članak 46.
Postupak donošenja
akta pokreće se prijedlogom akta.
Ovlašteni
predlagatelji akata koje donosi Općinsko vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika
i Općinski načelnik, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu
podnijeti samo određena tijela.
Prijedlog akta
sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst
odredaba važećeg akta koji se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog akta može
se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija, ako je predlagatelj vijećnik rok za
predaju prijedloga je najkasnije 30 dana prije održavanja sjednice Općinskog
vijeća.
Ako predsjednik
Općinskog vijeća ustanovi da podneseni prijedlog odluke Općinskom vijeću,
odnosno drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovog Poslovnika,
zatražit će od predlagatelja da u određenom roku uskladi prijedlog akta s
odredbama ovog Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj
akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje
akata utvrđenim ovim Poslovnikom, a ako nedostaci akta ne budu otklonjeni u
roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i
nije upućen Općinskom vijeću.
Predlagatelj akta
odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno
izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći
akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost
ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj akta
ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja
mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima
i primjedbama.
Općinski načelnik
može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista
prava ima i izvjestitelj radnog tijela.
Članak 47.
Ako dva ili više
predlagatelja upute posebne prijedloge akata kojima se uređuje isto područje,
predsjednik Općinskog vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge
akata u jedan prijeash;broj54 Utorak,31.prosinca2013.
Ako se ne postigne
dogovor, predsjednik Općinskog vijeća će unijeti prijedloge akta u prijedlog
dnevnog reda sjednice Općinskog vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak 48.
Uvodno izlaganje i
dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 15 minuta.
Nakon uvodnog
obrazloženja predlagatelja akta, o predloženom prijedlogu akta prvo se
izjašnjavaju klubovi vijećnika u trajanju od 10 minuta.
Nakon klubova
vijećnika o predloženom prijedloga akta izjašnjavaju se radna tijela u trajanju
od 10 minuta.
Članak 49.
U tijeku rasprave
odlučuje se i o podnesenim amandmanima.
Amandmanom se može
predložiti izmijena, dopuna ili brisanje jednog ili više članaka pojedinog
akta.
Rasprava o
podnesenim amandmanima u pravilu se odvija cjelovito i odvojeno od usvajanja
pojedinih amandmana osim ako se ne odluči da se nakon rasprave o pojedinom
amandmanu prijeđe na odlučivanje.
Nakon provedene
rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.
Članak 50.
Prijedlog za
izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se pismeno u obliku amandmana uz
obrazloženje.
Amandman se upućuje
predsjedniku Općinskog vijeća 48 sati prije održavanja sjednice putem
pisarnice, a predsjednik Općinskog vijeća ga prije odlučivanja dostavlja
vijećnicima.
Članak 51.
Predsjednik
Općinskog vijeća dostavlja podnesene amandmane na prijedlog akta predlagatelju
akta i Općinskom načelniku kad on nije predlagatelj akta.
Članak 52.
Predlagatelj akta
može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.
Općinski načelnik
može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na konačni prijedlog akta i
kada nije predlagatelj.
Članak 53.
Ako su podneseni
amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prijedloga akta
Općinsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima
ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.
Glasovanje o
amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Općinski načelnik, neovisno da li je
on predlagatelj, a iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka.
Članak 54.
O amadmanima
izjašnjava se predlagatelj i Općinski načelnik, neovisno da li je predlagatelj
odluke ili ne.
Izjašnjavanje prema
stavku 1. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave,
neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amadmanima.
Članak 55.
Amandman koji je
podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se
odvojeno ne glasuje:
1. ako ga je podnio
predlagatelj akta,
2. ako ga je podnio
vijećnik ili klub vijećnika i s njima se suglasio predlagatelj akta.
Ako vijećnik
zatraži da se o pojedinom amandmanu iz stavka 1. ovog članka posebno
izjašnjava, o tom se amandmanu glasuje odvojeno.
Članak 56.
Ako konačni
prijedlog akta nije podnio Općinski načelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim
se nije suglasio Općinski načelnik glasuje se odvojeno.
Amandman prihvaćen
na sjednici Općinskog vijeća postaje stavni dio konačnog prijedloga akta o kome
se odlučuje.
Članak 57.
O amandmanima se
glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga odluke na koju se odnose.
Ako je na jedan
članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o
amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju
dalje o ostalim amandmanima.
VIII. DONOŠENJE
AKTA PO HITNOM POSTUPKU
Članak 58.
Iznimno, opći akt
se može donijeti po hitnom postupku, samo ako to zahtijevaju interesi obrane i
drugi osobito opravdani razlozi.
Uz prijedlog da se
akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog
podnosi vijećnik, tada mora imati pismenu podršku još 5 vijećnika.
Predsjednik
Općinskog vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom
postupku, vijećnicima te Općinskom načelniku ako on nije predlagatelj.
Članak 59.
O prijedlogu da se
akt donese po hitnom postupku odlučuje se prilikom utvrđivanja dnevnog reda na
početku sjednice, a može se odlučivati i tijekom utvrđivanja dopune dnevnog
reda.
Ako predsjednik
Općinskog vijeća nije unio u prijedlog dnevnog reda sjednice prijedlog da se
akt donese po hitnom postupku, a prijedlog je podnesen u rokovima i na način
određen ovim Poslovnikom, na zahtjev predlagatelja akta najprije se odlučuje
bez rasprave o uvrštavanju u dnevni red, a ako prijedlog bude prihvaćen,
odlučuje se o prijedlogu za hitan postupak.
Članak 60.
Na predloženi akt
koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja
rasprave.
O postupku s
amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika
koje se odnose na prijedloge akata koji se donose po redovnom postupku.
IX. DONOŠENJE
PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA PRORAČUNA OPĆINE VIŠKOVO
Članak 61.
Prijedlog proračuna
za proračunsku godinu, projekciju proračuna za slijedeće dvije godine,
prijedlog odluke o izvršavanju proračuna i godišnji izvještaj o izvršenju
proračuna Općine Viškovo podnosi Općinski načelnik kao jedini ovlašteni
predlagatelj na način i u rokovima propisanim zaknca2013. Stranica9111—broj54
Općinski načelnik
može podneseni prijedlog proračuna povući i nakon glasovanja o amandmanima, a
prije glasovanja o proračunu u cjelini.
Ako se proračun za
narednu godinu ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, a
općinski načelnik ne predloži odluku o privremenom financiranju, većina svih
vijećnika ima pravo predložiti donošenje odluke o privremenom financiranju.
Odluka o
privremenom financiranju mora biti predložena u skladu sa zakonom.
Članak 62.
Ako se u zakonom
određenom roku ne donese proračun odnosno odluka o privremenom financiranju, na
prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno raspušta Općinsko
vijeće i razrješuje općinskog načelnika te imenuje povjerenika i raspisuje
prijevremene izbore sukladno posebnom zakonu.
Članak 63.
Prijedlog
proračuna, projekcija proračuna i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna
raspravlja se najprije u načelu, a zatim po razdjelima, a o amandmanima se
glasuje nakon zaključivanja rasprave.
Članak 64.
Proračun i godišnji
izvještaj o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.
X. VIJEĆNIČKA
PITANJA
Članak 65.
Na svakoj sjednici
Općinskog vijeća, u pravilu prije prelaska na prvu točku dnevnog reda, vijećnici
mogu postavljati pitanja Općinskom načelniku.
Pitanja se mogu
postavljati usmeno i pismeno.
Članak 66.
Općinski načelnik
dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je
pitanje postavljeno. U protivnom dužan je navesti razloge zbog kojih ne može
odgovoriti.
Pismeni odgovor na
pismeno postavljeno pitanje daje se u roku od 20 dana od dana kada je pitanje
dostavljeno Općinskom načelniku. U istom roku dužan je odgovoriti na usmeno
postavljeno pitanje ako vijećnik nije dobio odgovor na sjednici ili je zatražio
pismeni odgovor.
Ako ne može dati
odgovor u roku iz stavka 2. ovog članka dužan je preko predsjednika Općinskog
vijeća obavijestiti vijećnika i navesti razloge zbog kojeg nije u mogućnosti
odgovoriti u predviđenom roku na vijećničko pitanje.
Članak 67.
Pitanja koja
vijećnici postavljaju, kao i odgovori na to pitanje moraju biti jasni, precizni
i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose na
postavljeno pitanje.
Vijećničko pitanje
mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovog Poslovnika.
Ako smatra da
postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovoga Poslovnika predsjednik
Općinskog vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje
uskladi s tim odredbama.
Ako vijećnik ne
uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća
neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojem je namijenjeno i o tome će
obavijestiti vijećnika.
Članak 68.
Općinski načelnik
dostavlja pismeni odgovor vijećniku na pitanje putem predsjednika Općinskog
vijeća.
Predsjednik Vijeća
dostavlja odgovor vijećniku, a na prvoj idućoj sjednici Općinskog vijeća na
čijem je dnevnom redu davanje odgovora na postavljena pitanja, obavještava
Općinsko vijeće o postavljenom pitanju i o dobivenom odgovoru.
Na zahtjev
Općinskog načelnika kojem je postavljeno pitanje, Općinsko vijeće može
produljiti rokove za davanje odgovora na pitanje.
Članak 69.
Ako bi se odgovor
odnosio na pitanje koje predstavlja službenu ili vojnu tajnu ili je povjerljive
naravi, Općinski načelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku
ili na sjednici Općinskog vijeća bez prisustva javnosti ili na zatvorenoj
sjednici radnog tijela u čiji djelokrug spada to pitanje. O tom prijedlogu
odlučuje Općinsko vijeće.
Članak 70.
Nakon primljenog
odgovora vijećnik može na sjednici Općinskog vijeća iznijeti mišljenje o
odgovoru ili postaviti dopunsko pitanje.
Vijećnik koji nije
bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Općinskog vijeća obavijestio
Općinsko vijeće o pitanju koje je postavio i dobivenom odgovom, može pismeno
dostaviti svoje mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.
XI. PODNOŠENJE
IZVJEŠĆA OPĆINSKOG NAČELNIKA
Članak 71.
Općinski načelnik
podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta Općine Viškovo.
Članak 72.
Prijedlog za
traženje izvješća od Općinskog načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog
djelokruga može podnijeti najmanje 5 vijećnika.
Prijedlog se
podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu
donošenje zaključka o traženju izvješća Općinskog načelnika. U prijedlogu mora
biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži
izvješće.
Članak 73.
Predsjednik
Općinskog vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve
iduće sjednice Općinskog vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali
ne prije nego što protekne 20 dana od dana primitka.
Članak 74.
Predstavnik
vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na
sjednici Općinskog vijeća izložiti i obrazložiti prijeash;broj54
Utorak,31.prosinca2013.
Općinski načelnik
ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.
Članak 75.
Raspravu o izvješću
Općinskog načelnika Općinsko vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju
koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka
kojim se od Općinskog načelnika traži izvršavanje općih akata Općinskog vijeća.
Članak 76.
Vijećnici koji su
podnijeli prijedlog za traženje izvješća Općinskog načelnika mogu prijedlog
povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.
XII. RED NA
SJEDNICI
Sazivanje sjednice
Članak 77.
Predsjednik
Općinskog vijeća saziva sjednice po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
Predsjednik
Općinskog vijeća je dužan sazvati sjednicu na obrazložen zahtjev najmanje jedne
trećine članova Vijeća u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Ukoliko predsjednik
Općinskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovoga članka, sjednicu
će sazvati Općinski načelnik u roku od 8 dana.
Nakon proteka
rokova iz stavka 2. i 3. ovog članka sjednicu Općinskog vijeća može na zahtjev
jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zahtjev
vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.
Sjednica sazvana na
način propisan stavcima 2.,3. i 4. ovog članka mora se održati u roku od 15
dana od dana sazivanja.
Sjednica sazvana
protivno odredbama stavaka 2.,3., 4. i 5. ovog članka smatra se nezakonitom, a
doneseni akti ništavima.
Članak 78.
Sjednicu Općinskog
vijeća saziva predsjednik Općinskog vijeća.
Na sjednicu
Općinskog vijeća pozivaju se: vijećnici, Općinski načelnik, zamjenici Općinskog
načelnika, izvjestitelji i ostali pozvani od strane predsjednika vijeća.
Sjednice Općinskog
vijeća mogu se sazvati i elektroničkim putem.
Materijali za
sjednicu Općinskog vijeća dostavljaju se: vijećnicima, Općinskom načelniku,
zamjenicima Općinskog načelnika, izvjestiteljima po pojedinim temama,
predsjedniku vijeća mjesnog odbora, predstavniku i vijeću nacionalnih manjina i
predsjedniku radnih tijela.
Predsjednicima
radnih tijela dostavljaju se samo oni materijali koji se odnose na djelokrug
njihovog rada.
Predsjednik
Općinskog vijeća odlučuje koji materijali se odnose na djelokrug rada određenog
radnog tijela te o tome pismeno obavještava upravni odjel.
Materijali se
dostavljaju u digitalnom obliku.
Članak 79.
Sjednice Vijeća
traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.
Svaka sjednica
Vijeća ima svoj redni broj tijekom jednog saziva Općinskog vijeća, bez obzira
koliko dana one traju.
Dnevni red
Članak 80.
Dnevni red sjednice
Općinskog vijeća predlaže predsjednik Općinskog vijeća.
Ako je dnevni red
sjednice predložen pismeno uz poziv za sjednicu, predsjednik Općinskog vijeća
može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način što će iz
pismeno predloženog dnevnog reda izostaviti pojedine predmete.
Nakon što je
utvrđen dnevni red prema odredbama ovog Poslovnika predsjednik Općinskog vijeća
objavljuje usvojeni dnevni red, time da tijekom sjednice može promijeniti
redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.
Članak 81.
Dnevni red sjednice
Općinskog vijeća utvrđuje se u pravilu u početku sjednice.
Ako u prijedlog
dnevnog reda nije unesen predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj na
način predviden ovim Poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o
prijedlogu se odlučuje bez rasprave.
Članak 82.
Prilikom
utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se
pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a
nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.
Nakon donošenja
odluka iz prethodnog stavka ovog članka, predsjednik Općinskog vijeća daje na
usvajanje dnevni red u cjelini.
Predsjedavanje i
sudjelovanje
Članak 83.
Sjednici Općinskog
vijeća predsjedava predsjednik Općinskog vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili
spriječenosti potpredsjednika vijeća izabran na prijedlog većine vijećnika.
Članak 84.
U radu sjednice,
kao gosti, mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Općinskog
vijeća.
Nitko ne može
govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika
Općinskog vijeća.
Govornika može
opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Općinskog vijeća.
Predsjednik
Općinskog vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom
govoru.
Članak 85.
Prelaskom na točku
dnevnog reda Predsjednik Općinskog vijeća daje riječ predlagatelju akta.
Nakon što je predlagatelj
završio svoje izlaganje predsjednik Općinskog vijeća otvara raspravu.
Po otvaranju
rasprave predsjednik Općinskog vijeća daje riječ predsjednicima Klubova
vijećnika po redoslijedu kako su se prijavili za raspravu.
Predsjednici
Klubova vijećnika mogu govoriti u funkciji predsjednika Klubova vijećnika
jednom, najdulje 10 minca2013. Stranica9113—broj54
Nakon izlaganja
predsjednika Klubova vijećnika, Predsjednik Općinskog vijeća daje vijećnicima
riječ po redosljedu kojim su se prijavili.
Nakon izlaganja
predsjednika klubova vijećnika, predsjednik Općinskog vijeća daje riječ
predsjedniku radnog tijela Općinskog vijeća, koji može govoriti u funkciji
predsjednika radnog tijela najdulje 10 minuta.
Predsjednik
Općinskog vijeća utvrđuje vijećnike i redoslijed vijećnika koji su se prijavili
za raspravu, prije iznošenja stavova klubova vijećnika.
Nakon utvrđivanja
redoslijeda prijavljenih vijećnika predsjednik Općinskog vijeća daje riječ
vijećniku po redoslijedu prijavljivanja.
Vijećnik u prvom
krugu rasprave može govoriti najdulje 5 minuta. Iznimno, zbog važnosti teme
Općinsko vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje».
Nakon što su svi
prijavljeni vijećnici sudjelovali u raspravi predsjednik Općinskog vijeća
poziva sve vijećnike da se prijave za drugi krug rasprave.
U drugom krugu
rasprave mogu sudjelovati svi vijećnici neovisno o sudjelovanju u prvom krugu
rasprave.
Vijećnik u drugom
krugu rasprave može govoriti najdulje 3 minute.
Članak 86.
U tijeku rasprave
svaki vijećnik neovisno da li je sudjelovao u raspravi i Općinski načelnik ima
pravo zatražiti od predsjednika Općinskog vijeća najviše dvije replike na
iznijet govor, isto se mora odmah omogućiti, ali ne duže od 1 minute po
replici.
Članak 87.
Nakon što je
rasprava po točki dnevnog reda završena Predsjednik Općinskog vijeća poziva
predlagatelja da se
očituje o podnijetim amandmanima.
Predsjednik
Općinskog vijeća poziva Općinskog načelnika da se očituje o podnijetim
amandmanima kad on nije predlagatelj akta.
Članak 88.
Vijećniku koji želi
govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjednik
daje riječ čim je ovaj zatraži.
Govor tog vijećnika
ne može trajati dulje od tri minute.
Predsjednik je
dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno
utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o tom
se odlučuje na sjednici bez rasprave.
Članak 89.
Govornik može
govoriti samo o temi o kojoj se raspravIja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik
udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik Općinskog vijeća će ga opomenuti
da se drži dnevnog reda. Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme
dnevnog reda, predsjednik Općinskog vijeća će mu oduzeti riječ.
Održavanje reda i disciplinske
mjere
Članak 90.
Red na sjednici
osigurava predsjednik Općinskog vijeća.
Za remećenje reda
na sjednici predsjednik Općinskog vijeća može vijećniku izreći disciplinsku
mjeru:
1. opomene
2. opomene s
unošenjem u zapisnik,
3. opomene s
oduzimanjem riječi
4.opomene s
oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja
o pojedinoj točki dnevnog reda
5. udaljavanje sa
sjednice.
Disciplinske mjere
konačne su nakon što ih je izrekao predsjednik Općinskog vijeća.
Članak 91.
Opomena se izriče
vijećniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi
način krši odredbe ovog Poslovnika.
Vijećnik je počinio
disciplinski istup iz stavka 1. ovog članka ako:
-se u govoru ne
drži predmeta o kojem se raspravlja,
-govori, a nije
dobio odobrenje predsjednika Općinskog vijeća,
-svojim upadicama
ili na drugi način ometa govornika,
-se javi za
ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu Poslovnika, a započne
govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,
-omalovažava ili
vrijeđa predsjednika Općinskog vijeća ili druge vijećnike, te Općinskog
načelnika
-svojim vladanjem
odstupa od općih pravila vladanja u vijeću,
-na drugi način
remeti rad sjednice.
Članak 92.
Opomena s unošenjem
u zapisnik izriče se vijećniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom
remeti red ili na drugi način krši odredbe ovog Poslovnika što bitnije ometa
rad sjednice, odnosno ako je već jedanput na sjednici dobio opomenu.
Opomena iz stavka
1. ovog članka može se izreći i kada vijećnik, služeći se svojim pravima,
zloupotrebljava odredbe ovog Poslovnika kako bi spriječio raspravu ili
odlučivanje.
Članak 93.
Opomena s
oduzimanjem riječi izriče se vijećniku koji se u svom govoru i nakon što mu je
izrečena opomena, bez i s unošenjem u zapisnik, ne drži predmeta o kojem se
raspravlja.
Opomena s
oduzimanjem riječi izreći će se vijećniku i kada svojim govorom na grublji
način vrijeđa predsjednika Općinskog vijeća ili vijećnike, odnosno ako svojim
govorom teže narušava ugled vijeća i vijećnika te Općinskog načelnika.
Članak 94.
Iznimno, vijećniku
koji je svojim ponašanjem tako narušio red na sjednici, može se uz mjeru
oduzimanja riječi izreći i mjera udaljenja sa sjednice za vrijeme rasprave i
odlučivanja o točki dnevnog reda tijekom koje je počeo disciplinski istup.
Članak 95.
Vijećniku se izriče
disciplinska mjera udaljavanja sa sjednice vijeća kada je svojim vladanjem
toliko narušio red i prekršio odredbe ovog poslovnika o redu na sjednici tako
da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitash;broj54
Utorak,31.prosinca2013.
Disciplinska mjera
iz stavka I. ovog članka može se izreći od 1 do 10 dana i stupa na snagu odmah
nakon njezina izricanja na sjednici vijeća.
Za vrijeme dok
traje mjera udaljenja sa sjednice, vijećnik ne može sudjelovati niti u radu
radnih tijela.
Vijećnik je dužan
odmah napustiti sjednicu, a ako to ne učini predsjednik Vijeća može izreći
disciplinsku mjeru u dvostrukom trajanju.
Ako se vijećnik
niti nakon izricanja ove mjere ne udaljiji sa sjednice, predsjednik Općinskog
vijeća će prekinuti sjednicu i naložiti da se vijećnik udalji iz dvorane za
sjednice.
Članak 96.
Protiv disciplinske
mjere isključivanja sa sjednice vijećnik ima pravo prigovora.
Prigovor se podnosi
vijeću u roku od 48 sati, od izricanja disciplinske mjere, a predsjednik
Općinskog vijeća upućuje prigovor svim vijećnicima.
Predsjednik
Općinskog vijeća unosi prigovor u dnevni red prvoga narednog dana, ako je
sjednica u tijeku, odnosno za prvu narednu sjednicu. Odluku o prigovoru
Općinskom vijeće donosi većinom glasova nazočnih vijećnika, bez rasprave time
da pravo govora ima samo vijećnik koji je podnio prigovor.
Članak 97.
Vijeće može po
prigovoru:
-potvrditi izrečenu
disciplinsku mjeru,
-smanjiti vrijeme
na koje je vijećnik isključen sa sjednice vijeća,
-ukinuti
disciplinsku mjeru.
Odluka Općinskog
vijeća je konačna.
Članak 98.
Predsjednik
Općinskog vijeća može naložiti da se iz vijećnice udalji svaki slušatelj koji
narušava red.
Ako je red narušen,
predsjednik Općinskog vijeća može naložiti da se udalje svi slušatelji iz
vijećnice u kojoj se održava sjednica.
Osobe koje se za
vrijeme sjednice nalaze u vijećnici službeno, obvezne su u pogledu održavanja
reda izvršavati naloge predsjednika Vijeća.
Tijek sjednice
Članak 99.
Nakon otvaranja
sjednice predsjednik Općinskog vijeća daje potrebna objašnjenja u vezi s radom
sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.
Predsjednik
Općinskog vijeća obavještava vijećnike o broju nazočnih vijećnika na sjednici
te o tome koji su ga vijećnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati
sjednici.
Članak 100.
Poslije utvrđivanja
dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama i to redom koji je
utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu. Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenog
dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih vijećnika.
Vijećnik koji se
prijavio za govor i nije bio nazočan u dvorani kad je prozvan gubi pravo
govoriti o predmetu iz dnevnog reda za koji se prijavio.
Bez obzira da li je
nazočan dovoljan broj vijećnika za pravovaljano odlučivanje predsjednik Vijeća
može odlučiti da se najprije provede rasprava o dijelu ili svim predmetima
utvrđenog dnevnog reda, te da se nakon rasprave pristupi odlučivanju.U ovom
slučaju obvezno se utvrđuje dan i sat kada će se odlučivati.
Vrijeme
postavljanja pitanja Općinskom načelniku
Članak 101.
Na svakoj sjednici
Općinskog vijeća, u pravilu prije prelaska na prvu točku dnevnog reda, određuje
se vrijeme u kojem vijećnici imaju pravo postavljanja usmenih ili pismenih
pitanja neovisno o dnevnom redu Općinskom načelniku.
Pitanja moraju biti
kratka i jasno formulirana i u pravilu takva da se na njih može odgovoriti
odmah bez pripreme.
Vijećnik ima pravo
postaviti najviše dva pitanja.
Vrijeme određeno za
postavljanje pitanja Općinskom načelniku traje do 30 minuta.
Odlučivanje
Članak 102.
Za donošenje akata
na sjednici Općinskog vijeća potrebna je nazočnost većine vijećnika.
Glasovanje
Članak 103.
Glasovanje na
sjednici je javno, osim ako vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje
tajno.
Javno glasovanje
provodi se istovremeno dizanjem ruke ili poimeničnim izjašavanjem.
Članak 104.
Predsjednik
Općinskog vijeća objavljuje rezultat glasovanja.
Na zahtjev jednog
vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Općinskog vijeća nalaže
brojanje i ponovno objavIjuje rezultat glasovanja.
Članak 105.
Tajno glasovanje
provodi se glasačkim listićima.
Glasački listići su
iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom vijeća.
Na glasačkom
listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.
Ukoliko se glasuje
o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti postavljeno jasno i
precizno, a glasuje se »za«, »protiv« ili ,»suzdržan«.
Glasačke listiće
priprema zaduženi službenik, koji predsjedniku Općinskog vijeća pomaže kod
tajnog glasovanja.
Predsjednik
Općinskog vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati
kod tajnog glasovanja.
Članak 106.
Službenik ili
vijećnik koji pomaže predsjedniku Općinskog vijeća u provodenju tajnog
glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće, zaokruživanjem rednog broja
ispred imena vijećnika kojemu je glasački listić predan.
Broj glasačkih
kutija i mjesta na koja će se postaviti određuje službenik Upravnog odjela
ureda načelnca2013. Stranica9115—broj54
Glasovanju kod
svake kutije prisustvuje jedan od vijećnika izabran da pomaže predsjedniku
Općinskog vijeća.
Članak 107.
U slučaju ponovnog
glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje
provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.
Članak 108.
Vijećnik može
glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.
Nevažeći je
nepopunjeni listić na kojemu su dopisana nova imena, odnosno glasački listić
koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je
vijećnik glasovao.
Članak 109.
Nakon što su svi
nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Općinskog
vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata
glasovanja u vijećnici u kojoj se održava sjednica.
Rezultat glasovanja
utvrđuje se na temelju predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja
utvrđuje predsjednik Općinskog vijeća u prisutnosti vijećnika koji su mu
pomagali kod samog glasovanja.
Predsjednik
Općinskog vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je
provedeno tajno glasovanje.
XIII. IZBORI I
IMENOVANJA
Članak 110.
Vijeće imenuje,
odnosno bira te predlaže osobe u državna tijela i organizacije, te ostale
institucije na temelju prijedloga ovlaštenih predlagatelja.
Prije početka
glasovanja, predsjednik Općinskog vijeća obavještava vijećnike o načinu
glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata izbora i imenovanja odnosno razrješenja.
Članak 111.
Ako se ne može
utvrditi koji su kandidati izabrani odnosno imenovani zbog toga što su dva ili
više kaindidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se ponavlja samo za te
kandidate.
Ako prilikom
glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se
ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.
U prvom ponavljanju
glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od petine glasova
nazočnih vijećnika.
U drugom
ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od
trećine glasova nazočnih vijećnika.
Ako ni u drugom
ponovljenom glasovanju, pojedini kandidat ne dobije potrebnu većinu, prijedlog
za izbor tog kandidata se skida sa popisa predloženih kandidata.
XIV. ZAPISNlCI
VIJEĆA
Članak 112.
O radu na sjednici
vodi se zapisnik u pismenoj formi.
Zapisnik sadrži
osnovne podatke o radu sjednice i to:
-prisutnost na
sjednici
-utvrđeni dnevni
red
-vijećnička pitanja
i odgovore
-popis učesnika u
raspravi po točkama dnevnog reda
-doneseni akti i
utvrđeni rezultati glasovanja
-evidenciju o
pauzama u tijeku sjednice
-zaključke klubova
vijećnika i radnih tijela ukoliko su razmatrala to pitanje iz njihove
nadležnosti
Članak 113.
Svaki vijećnik ima
pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.
O osnovanosti
primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.
Ako se primjedba
prihvati, izvršit ća se u zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik na koji
nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim
primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik
potpisuje predsjednik Općinskog vijeća i službenik zadužen za vođenje
zapisnika.
Izvornike zapisnika
sjednica vijeća čuva pismohrana.
Stručni,
administrativni, tehnički i drugi poslovi za Općinsko vijeće obavljaju se u
Upravnom odjelu ureda načelnika.
Članak 114.
Sjednice vijeća
tonski se snimaju, a isti snimak se čuva sukladno odredbama Pravilnika o
zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva.
Zaduženi službenik
Upravnog odjela ureda načelnika dužan je omogućiti vijećniku na njegov zahtjev
uvid u tonski snimak sjednice do usvajanja zapisnika.
XV. JAVNOST RADA
Članak 115.
Sjednice Općinskog
vijeća su javne.
O radu Općinskog
vijeća javnost se obavještava putem sredstava javnog priopćavanja i objavom na
web stranicama Općine.
Najava održavanja
sjednice, materijal za sjednicu, donesene odluke i akti Općinskog vijeća
objavljuju se na službenim web stranicama općine o čemu brigu vodi Upravni
odjel ureda načelnika.
Članak 116.
Sjednicama Vijeća
mogu prisustvovati zainteresirani građani, predstavnici udruga građana,
predstavnici medija i predstavnici pravnih osoba.
Isti su dužni
predsjedniku Općinskog vijeća u roku od 24 sata prije održavanja sjednice
vijeća dostaviti popis osoba koje predlažu da prisustvuju sjednici, s tim da će
Predsjednik Općinskog vijeća prema raspoloživim sjedećim mjestima za goste
odrediti broj osoba koje će biti pozvane na sjednicu u svojstvu gosta.
Na zahtjev gosta
predsjednik Općinskog vijeća može mu nakon završene rasprave dati riječ u
trajanju najviše jednom do 5 minuta.
U svom izlaganju
gost se mora pridržavati slijedećeg:
-držati se predmeta
o kojem se raspravlja,
-da ne omalovažava
ili vrijeđa predsjednika Općinskog vijeća, druge vijećnike i Općinskog
načelnika
-da svojim
vladanjem ne odstupa od općih pravila vladanja u vijeću ili na drugi način
remeti rad sjedash;broj54 Utorak,31.prosinca2013.
Zbog nepoštivanja
stavka 4. ovog članka predsjednik Općinskog vijeća može gostu oduzeti riječ ili
ga udaljiti iz vijećnice.
Članak 117.
Od dostupnosti
javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali vijeća, koji su u skladu s
posebnim propisima označeni kao službena, vojna odnosno državna tajna.
Vijećnik ne smije
iznositi podatke koje je saznao na sjednicama, a imaju karakter povjerljivosti
naveden u stavku 1. ovog članka.
Način rukovanja
dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom ili državnom.tajnom, uređuje se
uputom.
Članak 118.
Sjednice ili
pojedini dio sjednice radnih tijeta Općinskog vijeća mogu se po odluci radnog
tijela održati bez nazočnosti javnosti.
Članak 119.
Izvjestitelji
sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Općinskog vijeća i
njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.
Na sjednicama
radnog tijela Vijeća može se odlučiti da izvjestitelji tiska i drugih sredstava
javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravija o
nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska
i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje
se to na sjednici odlučiti. Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o
takvom pitanju mogu davati tek po isteku određenog roka.
Članak 120.
Dužnost je
izvjestitelja tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja da iznose točne
podatke o temama koje se razmatraju u vijeću.
Radi pružanja
pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika
priopćavanja u vijeću, osigurava im se pravovremena dostava materijala i
praćenje rada na sjednicama vijeća i radnih tijela, razgovori s predstavnicima
predlagatelja i drugi kontakti s izvjestiteljima.
Članak 121.
Radi što potpunijeg
i točnijeg obavješćivanja javnosti o radu vijeća i radnih tijela može se dati
službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja.
Konferencija za
tisak održava se po odluci vijeća.
XVI. PRIJELAZNE I
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 122.
Ovaj Poslovnik
Općinskog vijeća Općine Viškovo stupa na snagu osmog dana od dana objave u
službenom glasilu Primorsko-goranske županije.
Stupanjem na snagu
ovog Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Viškovo prestaje važiti
Poslovnik Općinskog vijeća Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko- goranske
županije« broj: 24/01., 6/06.).
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odluke o izmjenama
i dopunama Poslovnika o radu Općinskog vijeća (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj: 15/13.)
Članak 31.
Ove Izmjene i
dopune Poslovnika o radu Općinskog vijeća stupaju na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«, osim članka 16. koji
stupa na snagu na dan stupanja na snagu Odluke o raspisivanju prvih sljedećih
općih i redovnih izbora za članove predstavničkog i izvršnog tijela.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odluke o izmjenama
i dopunama Poslovnika o radu Općinskog vijeća (»Službene novine
Primorsko-goranske županije broj: 33/13.)
Članak 20.
Ove Izmjene i
dopune Poslovnika o radu Općinskog vijeća stupaju na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.