SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

79.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 29. Statuta Općine Baška (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/13), Općinsko vijeće Općine Baška, na sjednici održanoj 30. listopada 2013. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU-9 - Draga Bašćanska - jug (N4-1)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja UPU-9 - Draga Bašćanska - jug (N4-1), u daljnjem tekstu: UPU-9, što ga je izradila tvrtka CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, registrirana za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja.

Članak 2.

UPU-9 se donosi za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Draga Bašćanska (N4-1), za područje obuhvata utvrđeno u članku 153. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Baška (»Službene novine« Primorsko - goranske županije, broj 01/08, 11/12 i 34/12 - pročišćeni tekst), u daljnjem tekstu: PPUO Baška.

Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima UPU-9.

Ukupno područje obuhvata UPU-9 iznosi oko 2,0 hektara.

Područje obuhvata UPU-9 se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora.

Članak 3.

UPU-om-9 se, na temelju planskih rješenja i odredbi PPUO Baška, utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

UPU-9 sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za područje obuhvata.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu »Urbanistički plan uređenja UPU-9 - Draga Bašćanska - jug (N4-1)« koji se sastoji od:

1. TEKSTUALNI DIO PLANA - Odredbe za provođenje

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe

III. ZAVRŠNE ODREDBE

2. GRAFIČKI DIO PLANA - kartografski prilozi u mjerilu 1 : 2.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav

2.C. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda

2.D. Uređenje vodotoka i voda

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A. Uvjeti korištenja

3.B. Oblici korištenja

3.C. Područja primjene posebnih mjera zaštite - zaštita i spašavanje

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

3. OBAVEZNI PRILOZI PLANA

- Obrazloženje plana

- Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

- Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

- Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

- Izvješće o javnoj raspravi

- Mišljenja, suglasnosti, odobrenja i drugi akti nadležnih tijela i osoba (sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

- Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

- Sažetak za javnost

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Svi zahvati u prostoru na području obuhvata moraju se obavljati u skladu s UPU-9.

U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi koji su drugačiji od normi iz UPU-9, primjenjivat će se strože norme.

Na području obuhvata UPU-9 ne mogu se graditi građevine ili uređivati i koristiti prostor na način koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Površine javne namjene

Članak 6.

Na području obuhvata UPU-9 planirane su zone i površine javnih namjena namjene kako slijedi:

- vodne površine - bujice - planska oznaka V (plava)

- površine infrastrukturnih građevina i uređaja - planska oznaka IS (bijela)

Razgraničenje, razmještaj i veličina površina javnih namjena prikazani su kartografskim prikazom broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu 1:2.000.

1.2. Površine drugih namjena

Članak 7.

Na području obuhvata UPU-9 planirane su zone i površine drugih namjena namjene kako slijedi:

- površine mješovite - pretežito stambene namjene - planska oznaka M1 (žuta)

- zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena)

Razgraničenje, razmještaj i veličina površina drugih namjena prikazani su kartografskim prikazom broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu 1:2.000.

1.3. Razgraničenje površina javnih i drugih namjena

Članak 8.

Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazima zbog neusklađenosti stare izmjere i nove izmjere ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se prilikom izdavanja akata o građenju a sukladno razgraničenjima utvrđenim odgovarajućom posebnom geodetskom podlogom pri čemu prilikom razgraničenja prostora granice ne smiju ići na štetu javnog prostora.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 9.

Na području obuhvata UPU-9 nije moguća gradnja građevina gospodarskih djelatnosti.

Iznimno, u sklopu stambeno - poslovnih građevina u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (planska

oznaka M1) moguć je smještaj poslovnih, uslužnih, trgovačkih i turističko - ugostiteljskih sadržaja, te ostalih pratećih sadržaja koji ne zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje. Ukupna površina pratećih sadržaja u sklopu stambeno - poslovne građevine može iznositi najviše 40% izgrađene bruto površine predmetne građevine.

Gradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina sa ili bez izvora zagađenja na području obuhvata UPU-9 nije dozvoljena.

Za stambeno - poslovne građevine i prostore gospodarskih djelatnosti koje se grade u području obuhvata UPU-9 primjenjuju se uvjeti smještaja koji su ovom Odlukom propisani za gradnju stambenih građevina.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 10.

Na području obuhvata UPU-9 nije planiran smještaj građevina društvenih djelatnosti, građevina sportsko - rekreacijske namjene ni uređenje površina sporta i rekreacije.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 11.

Na građevnoj čestici u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) može se graditi jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina te prateće pomoćne i manje gospodarske građevine.

Stambene građevine na području obuhvata UPU-9 su građevine koje su u cijelosti namijenjene stanovanju.

U sklopu stambeno - poslovnih građevina na području obuhvata UPU-9 moguć je smještaj poslovnih, uslužnih, trgovačkih i turističko - ugostiteljskih sadržaja, te ostalih pratećih sadržaja koji ne zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje. Ukupna površina pratećih sadržaja u sklopu stambeno - poslovne građevine može iznositi najviše 40% izgrađene bruto površine predmetne građevine.

U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se, osim građevina iz stavka 1. ovog članka, graditi i privatni pristupni putovi, parkirališta, pješački putovi i površine, javne zelene površine i građevine komunalne infrastrukture.

Članak 12.

Na području obuhvata UPU-9 moguć je smještaj:

- obiteljskih kuća sa najviše 2 stana i najveće građevinske bruto površine do 400 m²

- višeobiteljskih građevina sa više od 2 stana, ali ne više od 4 stana i građevinske bruto površine od najmanje 500 m² do najviše 1.500 m²

Gradnja višestambenih građevina sa više od 4 stana na području obuhvata UPU-9 nije dozvoljena.

Članak 13.

Stambene građevine po načinu gradnje mogu biti:

- obiteljske kuće - samostojeće, dvojne (poluugrađene) ili skupne (ugrađene)

- višeobiteljske građevine - samostojeće

Samostojeća stambena građevina na vlastitoj građevnoj čestici ima slobodan neizgrađen prostor sa sve četiri strane.

Dvojna (poluugrađena) stambena građevina se jednom svojom stranom nalazi na međi građevne čestice, dok na preostale tri strane ima neizgrađeni prostor. Uvjet za gradnju dvojne građevine je da je i na susjednoj građevnoj čestici građevina izgrađena ili planirana na zajedničkoj međi.

Skupna (ugrađena) stambena građevina se s obje svoje bočne strane nalazi na međi građevne čestice dok je prostor ispred i iza takve građevine neizgrađeni prostor. Uvjet za gradnju skupne građevine je da su i na susjednim građevnim česticama građevine izgrađene ili planirane na zajedničkoj međi.

U slučaju gradnje dvojnih i skupnih građevina bočni zidovi koji su izgrađeni na međama moraju biti izvedeni kao vatrootporni, bez ikakvih otvora, bez vijenca krova i istaka, a sljeme krova mora biti približno okomito na susjednu među na kojoj se gradi.

4.1. Veličina i izgrađenost građevinske čestice

Članak 14.

Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem čestice ili spajanjem više čestica, tako da omogući smještaj građevina i propisane udaljenosti građevina do ruba građevne čestice.

Veličina i izgrađenost građevnih čestica stambenih građevina, ovisno o vrsti i načinu gradnje iznosi:

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice definiran kao odnos izgrađene površine zemljišta svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti građevne čestice definiran kao odnos ukupne građevinske bruto površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Obračun koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice obuhvaća sve građevine koje se grade na predmetnoj građevnoj čestici i odnosi se i na nadzemni i na podzemni dio građevine.

4.2. Smještaj građevine na građevinskoj čestici

Članak 15.

Najmanja udaljenost građevina od regulacijskog pravca prometnice je 5,0 m, odnosno 4,0 m od regulacijskog pravca pristupnog puta.

Iznimno, građevine koje će se graditi uz javnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene posebnim uvjetima tijela odnosno pravne osobe koja upravlja predmetnom cestom.

Najmanja udaljenost građevina od granice susjednih građevnih čestica uz koje nije prislonjena (kod gradnje poluugrađenih, odnosno ugrađenih građevina) je 4,0 m pri čemu udaljenost od građevine na susjednoj građevnoj čestici mora biti najmanje pola visine građevine (h/2).

Najmanja udaljenost građevina iz ovog članka mjeri se od fasade uključivo istake na fasadi, balkone, terase i otvorena stubišta. Iznimno, terase, otvorena stubišta, rampe za pristup invalida i sl. u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena mogu se graditi i na udaljenosti manjoj od 4,0 m od međe ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 4,0 m.

4.3. Visina i oblikovanje građevina

Članak 16.

Broj etaža građevina na području obuhvata UPU-9 može biti najviše: 1 podzemna etaža i 2 nadzemne etaže, pri čemu se druga nadzemna etaža može oblikovati kao potkrovlje, odnosno Po/S+Pr+1 ili Po/S +Pr+ Ppotk.

Najveća visina građevine je 7,5 m, najveća ukupna visina građevine 10,0 m.

Umjesto potkrovlja može se graditi uvučena etaža oblikovana ravnim krovom, uvučena najmanje s ulične strane, a čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih dijelova građevine.

Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Članak 17.

Elementi oblikovanja građevina na području obuhvata UPU-9 trebaju biti usklađeni s morfologijom i tipologijom postojeće izgradnje u okruženju.

Krovna konstrukcija građevina može biti ravna ili kosa s nagibom krovnih ploha od najviše 25(. Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba kupa kanalica, mediteran crijepa ili drugog suvremenog pokrova, u skladu s oblikovanjem građevine. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje i slično.

Na području obuhvata UPU-9 moguća su i oblikovna rješenja koja na temelju kritičkog pristupa postojećim graditeljskim vrijednostima, bez izravnog preslikavanja tradicionalnih oblika i estetike, stvaraju suvremeni arhitektonski izričaj (korištenje modernih materijala, ravnog krova i sl.).

Na krovove i pročelja građevina moguće je predvidjeti postavu sunčanih kolektora i reklamnih panoa kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine, a u skladu s posebnom odlukom Općine Baška.

4.4. Način gradnje pomoćnih i manjih gospodarskih građevina

Članak 18.

Na građevnim česticama na području obuhvata UPU-9 mogu se uz stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu graditi i prateće pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene.

Pomoćne građevine na građevnoj čestici osnovne namjene su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, ostave sitnog alata, sušare, ljetne kuhinje, vrtne sjenice, cisterne za vodu, sanitarne jame i sl. koje funkcionalno služe stambenoj zgradi. Ovoj grupi pripadaju i kućni bazeni ili druge vanjske rekreacijske površine (dječje igralište, boćalište, teniski teren i sl.).

Manje gospodarske građevine na građevnoj čestici osnovne namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima u funkciji osnovne namjene koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

Gradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina je moguća prema sljedećim uvjetima:

- najveća dopuštena površina pomoćne građevine i manje gospodarske građevine je 50 m²;

- najveći broj etaža je 1 podzemna i 1 nadzemna (Po/ S+P);

- najveća dopuštena visina je 3,5 m.

Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi:

- prislonjene uz glavnu građevinu na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način,

- odvojeno od glavne građevine na istoj građevnoj čestici,

- na međi susjedne građevne čestice, uz uvjet:

. da je prema susjednoj čestici izveden vatrobrani zid,

. da se na zidu prema susjedu ne grade otvori,

. nagib krova ne smije biti prema susjednoj građevnoj čestici.

Ako građevine iz stavka 1. ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici moraju od nje biti udaljene najmanje 3,0 m.

Najmanja udaljenost pomoćne i manje gospodarske građevine od regulacijskog pravca prometnice je 5,0 m. Iznimno, garaža se može graditi i na manjoj udaljenosti, odnosno na regulacijskom pravcu ali samo uz uz suglasnost tijela, odnosno pravne osobe koja upravlja predmetnom cestom.

Za sve uslužne, trgovačke, ugostiteljske i slične djelatnosti u manjim gospodarskim građevinama, na građevnoj čestici je dodatno potrebno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno normativima propisanim ovom Odlukom.

Površina pomoćne i manje gospodarske građevine uračunava se u obračun koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice.

Materijalima i oblikovanjem pomoćne i manje gospodarske građevine moraju biti usklađene s oblikovanjem zgrade uz koju se grade.

Članak 19.

Potpuno ukopane cisterne za vodu mogu se graditi i na međi te se njihova površina ne uračunava u izgrađenu površinu građevinske čestice.

Otvoreni bazeni koji se grade na građevnim česticama stambenih i stambeno - poslovnih građevina trebaju biti udaljeni najmanje 3,0 m od granice građevne čestice. Otvorene bazenske školjke povrđine veaÆe od 12,0 m¸ uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti, kig, ali ne u koeficijent iskorištenosti, kis. Otvorene bazenske školjke površine manje od 12,0 m² i druge vanjske rekreacijske površine ne uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti, kig niti u koeficijent iskorištenosti, kis, ali ne obračunavaju se niti kao uređeno zelenilo, osim ako se radi o zatravljenim ili zemljanim rekreacijskim površinama.

4.5. Ograde i uređenje građevinske čestice

Članak 20.

Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza. Prilikom ozelenjavanja koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u ovom podneblju.

Najmanje 40% površine građevinske čestice na području obuhvata UPU-9 mora biti uređeno kao prirodni teren s visokim i niskim zelenilom.

Teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promjeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.

Podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom. Visina podzida ne smije prelaziti 1,5 m. Nagib terena koji zahtjeva više podzida potrebno je rješavati terasasto, uz kaskadni način izgradnje, sa najviše tri kaskade visine po 1,5 m, uz obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa.

Ograde se izgrađuju od kamena i zelenila, visine do najviše 1,6 m, ako pojedinačnim uvjetima gradnje nije drugačije određeno.

4.6. Prometno i komunalno opremanje građevinske čestice

Članak 21.

Priključivanje građevnih čestica na komunalne građevine i javni put izvodi se u pravilu na odgovarajućim mjestima duž regulacijske linije, na način pripisan od nadležne komunalne organizacije odnosno distributera. Iznimno, priključivanje na komunalne građevine moguće je po potrebi izvesti i na odgovarajućim mjestima duž dvorišnih međa.

Na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban broj parkirališno - garažnih mjesta u skladu s normativima koji su za određenu namjenu utvrđeni ovom Odlukom.

Na svakoj građevinskoj čestici potrebno je predvidjeti mjesto za privremeno sakupljanje komunalnog otpada vlasnika/korisnika predmetne građevinske čestice, te ga primjereno zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Mjesto za privremeno sakupljanje komunalnog otpada može biti predviđeno i u sklopu zgrade.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 22.

UPU-om-9 su osigurane površine za razvoj prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže sa pripadajućim građevinama i površinama.

Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom UPU-9 sukladno odredbama iz ove Odluke, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 23.

Infrastrukturni sustavi utvrđeni su kartografskim prikazima broj 2. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« u mjerilu 1:2.000.

Trase prometnica i komunalne infrastrukture određene su vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i okolnostima. Iznimno se dozvoljava i drugačiji razmještaj komunalne infrastrukture unutar trasa postojećih i planiranih prometnica od ovog predviđenim kartografskim prikazom iz prethodnog stavka ovog članka, ukoliko je opravdan projektnom dokumentacijom.

Na području obuhvata UPU-9 nije moguća interpolacija javne prometne mreže izvan prometnih koridora označenih kartografskim prikazima. Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na drugim površinama od onih utvrđenih UPU-om-9, pod uvjetom da se time ne narušavaju uvjeti korištenja tih površina te da se do predmetnih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (npr. trafostanice, mjerno redukcijske stanice i slično) mogu imati najmanju površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine, te po potrebi kolni pristup ili pravo služnosti do prometne površine. Ukoliko se građevine infrastrukturnih sustava postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica.

Članak 24.

Sve prometne površine unutar područja obuhvata UPU- 9, na koje postoji pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i mreža elektroničkih komunikacija).

Izgradnja komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena kao podzemna instalacija u koridoru javne prometne površine.

Mjesto i način priključenja građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu omogućeno je duž regulacijskog pravca građevne čestice i obavlja se na način pripisan od nadležne komunalne organizacije, odnosno distributera.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. ULICE I KOLNO - PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 25.

Prometne površine u području obuhvata UPU-9 omogućavaju odvijanje kolnog prometa, osiguravaju pristup građevinama kao i pristup interventnim, komunalnim i dostavnim vozilima, te osiguravaju prostor za polaganje komunalne i druge infrastrukture u prometnim koridorima. Unutar prometnih površina mogu se graditi i uređivati kolne i pješačke površine, javna parkirališta, zaštitno zelenilo, infrastrukturni objekti i uređaji i slično.

Sve ulice i kolno - pješačke površine na području obuhvata UPU-9 moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.

Građevna čestica ulice odnosno kolno - pješačke površine može biti i šira od planiranog koridora zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, podzida, nasipa, pješačkih staza i slično.

Članak 26.

Na kartografskom prikazu broj 2.A. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Prometna i ulična mreža« u mjerilu 1:2.000 određena je prometna i ulična mreža na području obuhvata UPU-9:

- glavna mjesna ulica (dio državne ceste D-102) - planska oznaka G

- ostale ulice - planska oznaka O

- kolno - pješačke površine - planska oznaka K

Prometnu i uličnu mrežu treba graditi u koridorima i profilima koji su prikazani na kartografskom prikazu iz stavka 1. ovog članka.

Glavna mjesna ulica je dio postojeće državne ceste D- 102, koja prolazi središnjim dijelom područja obuhvata UPU-9.

Sve preostale prometne površine unutar obuhvata UPU- 9 ulaze u kategoriju ostalih ulica (planska oznaka O), te kolno - pješačkih površina (planska oznaka K).

Osim prometne mreže prikazane na kartografskom prikazu iz stavka 1. ovog članka na području obuhvata UPU-9 omogućuje se i uređenje privatnih pristupnih putova koji služe za prilaz pojedinim stambenim građevinama i na koji se ne smiju spajati druge građevinske čestice.

Članak 27.

Za postojeće ulice unutar obuhvata UPU-9 koje su izgrađene u punoj širini, trasa ulice se svodi na parcelu ceste, a gdje god je moguće proširenje trase ulice do planirane širine, potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojeće ulice. Rekonstrukcija podrazumijeva izvedbu potrebnih radijusa, rješenje horizontalne i vertikalne signalizacije, reguliranje odvodnje, uređenje križanja radi preglednosti i slično.

Prilikom gradnje novih ulica ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prometnice prirodnim oblicima i konfiguraciji terena. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obavezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugima radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.

Članak 28.

Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometne mreže unutar obuhvata UPU-9 su:

a) za glavnu mjesnu ulicu (planska oznaka G):

- kolnik širine 7,0 m (2 x 3,5 m)

- jednostrani pješački nogostup širine 1,5 m

- raskrižja u nivou

- direktni prilazi građevnim česticama nisu mogući

- priključci ostalih ulica prema posebnim uvjetima Hrvatskih cesta d.o.o.

- ugibališta za autobusna stajališta prema posebnim uvjetima Hrvatskih cesta d.o.o.

b) Za ostale ulice (planska oznaka O):

- kolnik širine 5,5 m (2 x 2,75 m)

- jednostrani pješački nogostup širine 1,5 m.

- sa prometnice postoje prilazi zgradama

c) Za kolno - pješačke površine (planska oznaka K):

- najmanja širina 4,5 m

- postoje prilazi zgradama

Iznimno, širina privatnog pristupnog puta (kolno - pješačke površine) za prilaz pojedinim stambenim građevinama može iznositi najmanje 3,0 m i duljine najviše 30,0 m. Sva infrastruktura u privatnom pristupnom putu je dio komunalne opreme građevne čestice, a ne javna komunalna infrastrukturna mreža, osim ako nekim drugim aktom nije drugačije uređeno.

Članak 29.

Izgradnja priključaka i prilaza na državnu cestu D-102 izvodi se na temelju projektne dokumentacije odobrene od Hrvatskih cesta d.o.o.

Zaštitni pojas državne ceste D-102 određen je u širini od 25,0 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju u zaštitnom pojasu državne ceste D-102 investitor je sukladno posebnim propisima dužan prethodno ishoditi posebne uvjete građenja od Hrvatskih cesta d.o.o.

Konačno rješenje križanja državne ceste (oznaka G1) i ostale ulice (oznaka O1) odredit će se projektnom dokumentacijom u skladu s posebnim uvjetima građenja Hrvatskih cesta d.o.o..

Na državnoj cesti D-102 moguće je odvijanje javnog autobusnog prometa, te je u sklopu predmetnog prometnog koridora, i u skladu s posebnim uvjetima građenja Hrvatskih cesta d.o.o., moguće urediti ugibalište s autobusnim stajalištem.

5.1.2. PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 30.

Smještaj potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici predmetne građevine.

Na građevnim česticama stambenih i stambeno - poslovnih građevina potrebno je osigurati:

- za obiteljske kuće - najmanje 2,0 PGM po stanu

- za višeobiteljske kuće - najmanje 1,5 PGM po stanu.

Dimenzioniranje broja PGM za prateće sadržaje koji se grade u zoni mješovite pretežito stambene namjene (poslovni, ugostiteljsko - turistički i drugi sadržaji) određuje se unutar građevne čestice, ovisno o planiranom broju korisnika i korisnoj površini i prema normativima PPUO Baška.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Članak 31.

Kao javno parkiralište (namijenjeno posjetiteljima, povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi) može se koristiti prostor uz kolnik, i to isključivo kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

Parkirališna mjesta na javnim parkiralištima izvesti će se najmanjih dimenzija 2,5 x 5,0 m za jedno mjesto.

Članak 32.

Na području obuhvata UPU-9 nije predviđena gradnja javnih garaža.

Garaže za potrebe pojedinih sadržaja mogu se graditi na građevnoj čestici predmetne građevine i to u sklopu osnovne građevine ili kao zasebna građevina.

Parkiranje teretnih vozila na području obuhvata UPU-9 nije dopušteno.

5.1.3. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 33.

UPU-om-9 je planirano uređenje pješačkih površina (nogostupi, pješački putovi, stubišta, prilazi i slično) u skladu s kartografskim prikazom broj 2.A. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Prometna i ulična mreža« u mj. 1:2.000.

Na području obuhvata UPU-9 nije predviđeno uređenje trgova.

Pješačke površine se, osim na površinama iz stavka 1. ovog članka, mogu uređivati u sklopu površina svih planskih namjena na području obuhvata UPU-9.

Građevinska čestica pješačke površine može biti šira od planirane površine iz stavka 1. ovog članka zbog prometno

- tehničkih uvjeta kao što su: prilaz raskrižju, podzidi, nasipi i slično.

Najmanja širina javnih pješačkih staza na području obuhvata UPU-9 je 1,5 m.

Javne pješačke površine na području obuhvata UPU-9 moraju biti uređene prema važećim standardima u smislu urbane opreme, oblikovanja i finalne obrade partera. Gdje god to prostorne mogućnosti omogućavaju, potrebno je osigurati razdvajanje pješaka od kolnog prometa gradnjom nogostupa, trajnim oznakama na kolovozu i zaštitnim ogradama.

Javne pješačke površine iz stavka 1. ovog članka trebaju biti osvijetljene javnom rasvjetom a moguće je postavljanje urbane opreme uz uvjet da ne ometaju odvijanje pješačkog i kolnog prometa.

5.1.4. BICIKLISTIČKE STAZE

Članak 34.

Uz kolne prometnice na području obuhvata UPU-9 nije predviđena obavezna gradnja odvojenih biciklističkih staza.

Prometovanje biciklima može se, u skladu s režimom prometa i prometnom regulacijom, odvijati kolničkim trakama ili posebno označenom dijelovima kolno - pješačkih površina.

5.1.5. KRETANJE OSOBA SMANJENE POKRETLJIVOSTI

Članak 35.

Sve javne prometne i komunikacijske površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju.

U projektiranju građevina i prometnica primjenjivati će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija

5.2.1. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE U NEPOKRETNOJ MREŽI

Članak 36.

Planirana mreža elektroničkih komunikacija prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.B. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Elektroničke komunikacije i energetski sustav« u mjerilu 1:2.000.

UPU-om-9 se u planiranim ulicama osiguravaju koridori za gradnju podzemne distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) do svih planiranih građevina. Trase mreže elektroničkih komunikacija iz stavka 1. ovog članka su načelne i konačno će se odrediti u postupku utvrđivanja lokacijskih uvjeta, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na kabelsku kanalizaciju nepokretne elektroničke komunikacijske mreže osigurat će se za sve građevinske čestice na području obuhvata UPU-9.

Dimenzije i broj cijevi, kao i lokacije TK zdenaca bit će utvrđeni projektnom dokumentacijom.

Prikazani smještaji planiranih građevina i uređaja podzemne distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije u grafičkom dijelu Plana usmjeravajućeg je značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja. Konačni smještaj podzemne distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu te potrebama potrošača, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan u grafičkom dijelu Plana nije obvezatan.

5.2.2. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE U POKRETNOJ MREŽI

Članak 37.

Gradnja osnovnih postaja za potrebe mreže pokretnih elektroničkih komunikacija (samostojeći antenski stupovi i antenski prihvati na građevinama) na području obuhvata UPU-9 nije planirana.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 38.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazima broj 2.B. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Elektroničke komunikacije i energetski sustav«, 2.C. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda« i 2.D. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Uređenje vodotoka i voda« u mjerilu 1:2.000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu potrebno je, u pravilu, graditi podzemno u koridorima prometnica i u skladu s posebnim uvjetima građenja nadležnih distributera odnosno koncesionara.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama ostalih namjena pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Kroz detaljna projektna rješenja ili tijekom usklađenja sa drugim infrastrukturnim sustavima, moguća su odstupanja ukoliko se utvrde povoljniji parametri.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu sa planiranim trasama.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije. Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera odnosno koncesionara.

5.3.1. VODOOPSKRBA

Članak 39.

Priključenje planiranih sadržaja obuhvata UPU-9 na sustav javne vodoopskrbe Općine Baška planirano je povezivanjem na vodovodni cjevovod u koridoru državne ceste D-102.

Na području obuhvata UPU-9 u svim planiranim koridorima prometnih površina predviđeni su koridori za smještaj

vodoopskrbnih cjevovoda koji se u principu polažu ispod pješačke staze.

Trase vodoopskrbnih cjevovoda u kartografskom prikazu orijentacijske su, a detaljno će biti određene projektnom dokumentacijom pri čemu se moraju uskladiti s ostalim instalacijama komunalne infrastrukture (kanalizacija, plinovod, elektroenergetski vodovi, mreža elektroničkih komunikacija i dr.).

Tehnički elementi planiranih vodoopskrbnih cjevovoda (širina profila, kapacitet, tlakovi i drugo) kao i određivanje položaja pojedinih priključaka definirat će se projektnom dokumentacijom sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke i u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Vodoopskrbni cjevovodi se izvode na dubini cca 1,20 do 1,50 m u odnosu na uređenu kotu terena, a na križanjima vodoopskrbni cjevovodi moraju biti položeni iznad fekalne kanalizacije.

Kućne priključke potrebno je izvesti do glavnog vodomjernog okna koje mora biti postavljeno izvan građevine, ali unutar njezine čestice.

Članak 40.

Vodovodna mreža na području obuhvata UPU-9 mora imati najmanji profil koji zadovoljava potrebe protupožarne zaštite.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante.

5.3.2. ODVODNJA

Članak 41.

Sustav odvodnje područja obuhvata UPU-9 planiran je kao razdjelni sustav s odvojenim sustavima za odvodnju sanitarnih i fekalnih, odnosno oborinskih voda.

Članak 42.

PPUO-om Baška planirana je dogradnja postojećeg kolektora položenog uzduž Bašćanske doline od naselja Jurandvor do naselja Draga Bašćanska. PPUO-om Baška propisano je da se u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja Draga Bašćanska ne može graditi do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje sa spojem na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Općine Baška.

Na području obuhvata UPU-9 nije predviđena izgradnja precrpnih stanica u funkciji odvodnje otpadnih voda budući da je PPUO-om Baška u funkciji svladavanja visinskih razlika uz korito vodotoka Suha Ričina, uzvodno od područja obuhvata UPU-9 planirana izgradnja crpne stanice CS 6.

Na sustav javne odvodnje otpadnih voda biti će priključene sve građevine planirane na području obuhvata UPU- 9, odnosno do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda nije moguća gradnja građevina bez obzira njihovu kvadraturu, odnosno broj ES.

Kanale sustava javne odvodnje, čiji će se profili definirati projektnom dokumentacijom, potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Cijevi odvodnog sustava treba odabrati tako da izdrže opterećenje i da zadovoljavaju uvjete nepropusnosti. Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži. Dubina postavljanja cijevi kanalizacijske mreže mora po niveleti biti ispod instalacije vodovoda. Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Priključenje građevina na javni sustav odvodnje potrebno je izvesti sukladno važećim propisima i uvjetima nadležne komunalne tvrtke.

Sanitarno fekalne otpadne vode moguće je ispuštati direktno u javni odvodni sustav. Granične vrijednosti pokazatelja i dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari odnosno kakvoća otpadne vode koju se upušta u javni sustav odvodnje, mora biti u skladu odredbama posebnih propisa.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata UPU-9, ovisni o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno posebnom zakonu o vodama.

Članak 43.

Oborinske vode područja obuhvata UPU-9 odvode se sustavom lokalne javne oborinske odvodnje površinskih otpadnih voda s ispustom u vodotok Suhe Ričine - Bašćanske (Vele Rike).

Planski cjevovodi u funkciji javne odvodnje oborinskih voda polažu se, u pravilu, u koridorima prometnih površina i dimenzioniraju prema pripadajućim površinama. Iznimno, cjevovode je moguće graditi i na površinama ostalih namjena, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Oborinske vode s čistih površina (krovovi, travnjaci, pješačke površine i slično) mogu se bez prethodnog pročišćavanja ispuštati direktno u javni sustav oborinske odvodnje i/ili u okolni teren i na zelene površine. Iznimno, s parkirnih i manipulativnih prostora površine do 200 m² moguće je odvođenje oborinskih voda u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja.

Oborinske vode s kolnih prometnica, parkirališta i manipulativnih prostora čija je površina veća od 200 m² mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje tek nakon prethodnog čišćenja u odgovarajućim uređajima (slivnici s taložnicama, mastolovi i drugo). Hidrauličko dimenzioniranje taložnica ili separatora masti i ulja izvršit će se projektnom dokumentacijom. Poprečnim nagibima prometnih površina potrebno je zapriječiti mogućnost razlijevanja oborinske vode u neposredni kontaktni prostor.

5.3.3. UREĐENJE VODOTOKA I VODA

Članak 44.

U obuhvatu UPU-9 nalazi se dio toka bujičnog vodotoka Za Jašići, pritoke Suhe Ričine Bašćanske. Korito vodotoka Suhe Ričine Bašćanske smješteno je južno od granice obuhvata UPU-9.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava, planira se utvrđivanje inundacijskog područja, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra bujičnog vodotoka Za Jašići i vodotoka Suhe Ričine Bašćanske. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10,0 m, mjereno od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar inundacijskog pojasa zabranjeno je obavljanje radnji i/ili zahvata od mogućeg nepovoljnog utjecaja na vodni režim i/ili na povećanje stupnja ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

Korištenje koridora vodotoka za druge namjene kao i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu

se vršiti samo sukladno posebnom zakonu o vodama i uz suglasnost Hrvatskih voda.

UPU-om-9 je planirano djelomično izmještanje bujice Za Jašići (radi potrebe formiranja kružnog toka, te u uzvodnom dijelu toka). Planirani radovi na uređenju bujice Za Jašići mogu se vršiti samo u skladu s posebnim zakonom o vodama i uz suglasnost Hrvatskih voda.

Na zemljištu iznad natkrivenih dijelova bujičnog vodotoka Za Jašići nije dozvoljena gradnja osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. Prijelaze vodova komunalne infrastrukture preko vodotoka po mogućnosti treba izvesti iznad korita u sklopu konstrukcije prijelaznih građevina (most, propust). Optimalno je da infrastrukturni prijelazi budu što okomitiji na uzdužnu os korita.

Sve građevinske i druge zahvate u prostoru potrebno je izvoditi na način da uključuju antierozijsku zaštitu i to kroz ozelenjavanje zaštitnih zelenih površina, gradnju podzida i slično.

U svrhu obrane od poplava i osiguranja trajne planirane protočnosti, planira se provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje građevina te nadzor uređenja bujičnog vodotoka Za Jašići i vodotoka Suhe Ričine Bašćanske iz Plana obrane od poplava Primorsko - goranske županije za područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«.

Članak 45.

Dozvoljeni radovi na održavanju bujičnog vodotoka Za Jašići, vodnog dobra i vodnih građevina su oblaganje korita i obala kamenom, cementnim pločama, žičanim pleterom i sl., čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina.

Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina.

Članak 46.

U obuhvatu UPU-9 nalazi se izvor Na Banji, čije preljevne vode prihvaća bujični vodotok Za Jašići. Izvor je smješten u sklopu zaštitnih zelenih površina i zabranjeno je njegovo ograđivanje.

Način održavanja izvora, osiguranja kakvoće i količine vode, te uvjete korištenja vode može posebnom odlukom propisati Općina Baška.

Sve građevinske i druge zahvate na izvoru Na Banji potrebno je izvoditi na način da se ne izazovu erozivni procesi.

5.3.4. PLINSKA MREŽA

Članak 47.

Na području Općine Baška predviđeno je korištenje ukapljenog naftnog plina (u bocama i spremnicima ili kao umreženi energent za opskrbu većeg broja potrošača).

Po stvaranju preduvjeta za plinifikaciju Općine Baška biti će moguće izgraditi sustav plinifikacije područja obuhvata UPU-9, a realizacija kojega će se provoditi neposrednom provedbom. Trase i profili plinovoda odredit će se projektnom dokumentacijom, u skladu s važećim propisima i normama.

5.3.5. ELEKTROENERGETSKA MREŽA

Članak 48.

U koridoru državne ceste D-102 položen je postojeći 20 kV podzemni vod.

Napajanje novih sadržaja na području obuhvata UPU-9 osigurano je iz postojeće transformatorske stanice TS 20/ 0,4 kV DRAGA BAŠKA 2 koja je smještena sjeverozapadno od područja obuhvata UPU-9. Iznimno, za eventualno nove kupce električne energije koji zahtijevaju priključnu snagu koja se ne može osigurati iz postojeće trafostanice, moguć je smještaj novih trafostanica 20/0,4 kV (kao samostojeća građevina ili u sklopu drugih građevina) i to obavezno unutar predmetnog zahvata u prostoru i u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog distributera. Nove TS 20/0,4 kV će biti povezane u srednjenaponsku mrežu podzemnim 20 kV kabelima, te će se lokacijski uvjeti utvrditi na temelju ovog Plana, bez njegovih dodatnih izmjena i dopuna.

U svim javnim prometnim površinama u području obuhvata UPU-9 rezervirani su koridori u koje će se polagati podzemni srednjenaponski 20 kV i niskonaponski 0,4 kV kabelski vodovi. Iznimno, ukoliko tehnički nije moguće drugačije izvesti, dozvoljava se i izgradnja nadzemne niskonaponske mreže.

Trase elektroenergetske mreže orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupcima izdavanja akata za građenje.

Niskonaponska mreža planirana je od podzemnih kabelskih NN izvoda iz TS u sustavu NN kabela i NN razvodnih ormarića.

Iz razvodnih ormarića polagat će se NN podzemni kabelski priključci do svake čestice (kupca) a na kraju svakog priključka biti će lociran i priključno - mjerni NN ormarić.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležne tvrtke koja obavlja poslove elektroopskrbe.

5.3.6. MREŽA JAVNE RASVJETE

Članak 49.

Javnom rasvjetom odgovarajućeg standarda potrebno je kvalitetno rasvijetliti sve javne prometne površine na području obuhvata UPU-9.

Cjelovito rješenje javne rasvjete, uključivo lokaciju stupnih mjesta i odabir elemenata rasvjete definirati će se zasebnim projektom i na način propisan od strane nadležnog distributera.

5.3.7. OSTALI IZVORI ENERGIJE

Članak 50.

Na području obuhvata UPU-9 osim konvencionalnih izvora omogućava se i korištenje obnovljivih i alternativnih izvora energije (za grijanje, hlađenje, klimatizaciju, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i drugo). Pod alternativnim se izvorom energije smatra svaki oblik energije koji je jeftiniji i kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva i električna energija ili se mijenjaju njihovi

udjeli u ukupnoj potrošnji energije objekta pri čemu se prednost daje obnovljivim izvorima energije.

Na području obuhvata UPU-9 moguća je ugradnja sunčanih pretvornika (kolektora) na krovištima građevina za korištenje energije sunca za niskotemperaturno korištenje sunčeve energije. Smještaj sunčanih pretvornika treba biti takav da ne narušavaju ambijentalne vrijednosti naselja i okoliša.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 51.

UPU-om-9 su na kartografskom prikazu broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu 1:2.000 utvrđene zaštitne zelene površine.

U sklopu zaštitnih zelenih površina se u pravilu zadržava i uređuje postojeća vegetacija uz sadnju visoke vegetacije i to na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa. Zaštitna zelena površina uz bujični vodotok Za Jašići koristi se za održavanje i pristup vodotoku, te se predviđa sadnja biljnih vrsta pogodnih za stabilizaciju strmijih dijelova obale.

Na udaljenosti manjoj od 10,0 m od ruba vodotoka ili kanala zabranjeno je saditi drveće.

U sklopu zaštitnih zelenih površina moguće je uređenje kolnih prilaza i pristupnih puteva do građevnih čestica, ugibališta, okretišta, pješačkih staza i slično.

Unutar zaštitnih zelenih površina na području obuhvata UPU-9 nije predviđena gradnja, osim iznimno građevina koje služe uređenju i zaštiti prostora kao što su građevine komunalne infrastrukture, ograde i slično.

Na području obuhvata UPU-9 u svim kategorijama namjene površina, osim površina infrastrukturnih sustava, moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta.

Zelene površine potrebno je redovito održavati i obnavljati primarno autohtonim biljnim fondom. Na području obuhvata UPU-9 nije dozvoljena sadnja raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima može štetno djelovati na dišne organe ljudi.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 52.

Na području obuhvata UPU-9 nema zaštićenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa posebni zakon o zaštiti prirode.

PPUO-om Baška prostor Bašćanska Draga/Vela Rika predložen je za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. Do donošenja akata o zaštiti navedeno područje štiti se odredbama za provođenje PPUO Baška.

Članak 53.

Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže područje obuhvata UPU-9 nalazi se unutar područja Nacionalne ekološke mreže:

- međunarodno važnog područja za ptice: Kvarnerski otoci (HR1000033)

- kopnenog područja važnog za divlje svojte i stanišne tipove: Bašćanska Draga (HR2000899)

Mjere zaštite međunarodno važnog područja za ptice - Kvarnerski otoci su:

- regulirati lov i sprječavati krivolov

- osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo

- pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti

- zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste

- prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe

- sprječavanje trovanja zvijeri

- sprječavanje izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini

Mjere zaštite kopnenog područja važnog za divlje svojte i stanišne tipove - Bašćanska Draga uključuju određivanje kapaciteta posjećivanja područja Nacionalne ekološke mreže.

Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno odredbama posebnih propisa.

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Članak 54.

Na području obuhvata UPU-9 nema registriranih ili evidentiranih kulturnih dobara zaštićenih temeljem odredbi posebnog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Ukoliko se tijekom izvođenja zemljanih radova naiđe na pokretnu i/ili nepokretnu arheološku građu, potrebno je obustaviti daljnje radove i o nalazu obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.

Po završetku radova potrebno je okoliš maksimalno vratiti u izvorno stanje (sadnja autohtonog bilja i sl.) kako bi se umanjio efekt nove izgradnje u prirodnom ambijentu.

8. Postupanje s otpadom

Članak 55.

Na području obuhvata UPU-9 u postupku primarne reciklaže potencijalno iskoristivih otpadnih tvari planirano je odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada putem tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih na javnim površinama.

Do uspostave budućeg centralnog sustava gospodarenja otpadom na razini Županije odlaganje otpada s područja obuhvata UPU-9 obavljati će se izvan područja obuhvata na lokaciji »Treskavac« na području Općine Vrbnik.

Na svakoj građevnoj čestici potrebno je predvidjeti odgovarajući prostor za smještaj manjih spremnika za skupljanje kućnog otpada, te ga primjereno zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici.

Za postavljanje kontejnera za komunalni otpad, te izdvojeno sakupljanje korisnog otpada (staklo, papir, PET ambalaža i sl.) osigurati će se mjesta u skladu s posebnim uvjetima nadležna komunalne službe. Na području obuhvata UPU-9 moguća je, u skladu s posebnim odlukama Općine Baška, postava zelenih otoka za odvojeno prikupljanje korisnog dijela komunalnog otpada za koje je potrebno osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će po mogućnosti biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili slično.

Skupljanje otpada uz javne prometne površine potrebno je riješiti košarama za otpad.

Smještaj reciklažnog dvorišta na području obuhvata UPU-9 nije moguć.

9. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita okoliša

Članak 56.

Na području obuhvata UPU-9 ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem, načinom gradnje ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti okoliša iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim zakonima i propisima zaštite okoliša.

Unutar područja obuhvata UPU-9, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 1. ovoga članka.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštitu od buke i vibracija).

9.1.1. ZAŠTITA TLA

Članak 57.

Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi dalje do smještaja građevina na građevnoj čestici.

Zaštita tla vrši se uređenjem vodotoka kako bi se osigurao neškodljiv protok površinskih voda u svrhu zaštite od poplava, a time održavalo vodnu eroziju u prihvatljivim granicama.

Građevinske i druge zahvate na području obuhvata UPU-9 potrebno je izvoditi na način da se uključuje antierozijska zaštita i to kroz ozelenjavanje zaštitnih zelenih površina, gradnju podzida i slično.

U sklopu građevnih čestica treba formirati obavezne poteze uređenog zelenila, posebno na dijelovima uz prometnice.

Unutar obuhvata UPU-9 nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

9.1.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 58.

Za prostor obuhvata UPU-9 određena je obveza očuvanja I. kategorije kakvoće zraka.

Na području obuhvata UPU-9 nije dozvoljena gradnja građevina i djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka.

Sukladno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Na prostoru obuhvata UPU-9 potrebno je poduzeti sljedeće mjere zaštite zraka:

- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

- promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

- utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj regulativi,

- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi i objekti iz kojih se u zrak ispuštaju onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema posebnom propisu,

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- uređenjem javnih i zelenih površina osigurati povoljnije uvjete za regeneraciju zraka,

- provoditi održavanje javnih površina, redovito čišćenjem te izvedbu zaštitnih zelenih površina s očuvanjem postojećeg zelenila,

- uređenjem građevne čestice odnosno organizacijom tehnološkog procesa mora se spriječiti raznošenje prašine odnosno širenje neugodnih mirisa.

9.1.3. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 59.

Unutar obuhvata UPU-9 dopušta se maksimalna razina buke prema posebnom propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave:

- najveća dopuštena razina vanjske buke danju: 55 dBA

- najveća dopuštena razina vanjske buke noću: 45 dBA

Navedene vrijednosti odnose se na ukupnu razinu buke imisije od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno.

Na području obuhvata UPU-9 potrebno je pratiti pojave buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode.

Unutar obuhvata UPU-9 u svrhu zaštite od buke nije dozvoljen smještaj mehaničarskih, bravarskih, limarskih, kamenoklesarskih i sličnih radionica te ostalih potencijalnih izvora buke.

Na području obuhvata UPU-9 provodit će se urbanističke mjere zaštite od buke koje uključuju dislociranje tranzitnog prometa, te uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice.

9.1.4. ZAŠTITA VODA

Članak 60.

Područje obuhvata UPU-9 nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta određenih posebnom odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku.

U svrhu zaštite od plavljenja bujičnim vodama za vodotok Suhu Ričinu i bujicu Pod Peca planira se provođenje preventivnih mjera iz Plana obrane od poplava Primorsko - goranske županije za područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«.

Zaštita voda na području obuhvata UPU-9 ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

U smislu zaštite voda UPU-om-9 je kao najučinkovitija mjera predviđena izgradnja javnog razdjelnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Sve otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata UPU-9 investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.2. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 61.

Zaštita od prirodnih i drugih nesreća na području obuhvata UPU-9 provodi se prema »Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Baška« i u skladu s posebnim planovima zaštite i spašavanja i odredbama posebnih propisa.

U UPU-9 primijenjeni su propisi zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opas

nosti na način da se građevine moraju projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do susjedne građevine mora omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih vozila.

9.2.1. SKLANJANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

Članak 62.

Na području obuhvata UPU-9, u skladu s odredbama posebnog propisa, nije predviđena obveza izgradnje skloništa. Zaštita stanovništva predviđena je u pogodnim komunalnim objektima, podrumima i postojećim javnim objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje.

Način sklanjanja je detaljno utvrđen Planom zaštite i spašavanja Općine Baška, odnosno posebnim operativnim planovima sklanjanja, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji planovi nemaju utjecaj na prostorno planiranje.

Lokacija sirena za uzbunjivanje i davanje priopćenja stanovništvu PPUO-om Baška osigurana je u neposrednoj blizini područja obuhvata, tako da je na području UPU-9 osigurana čujnost signala za uzbunjivanje.

Površine za odlaganje materijala od urušavanja predviđene su PPUO-om Baška izvan obuhvata UPU-9.

9.2.2. ZAŠTITA OD POPLAVA

Članak 63.

U obuhvatu UPU-9 registrirana je bujica Pod Peca. Kao mjeru zaštite od poplava korito bujice Pod Peca planirano je uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku.

Mjere zaštite od poplava u području obuhvata UPU-9 uključuju gradnju objekata od čvrstog materijala.

U svrhu zaštite od plavljenja bujičnih vodotoka planira se provođenje preventivnih mjera iz Plana obrane od poplava Primorsko-goranske županije.

9.2.3. ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 64.

Prostor obuhvata UPU-9 prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS). Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

9.2.4. ZAŠTITA OD KLIZIŠTA

Članak 65.

Na području obuhvata UPU-9 ne postoje potencijalna klizišta.

Sve građevinske i druge zahvate u prostoru obuhvata UPU-9 potrebno je izvoditi na način da uključuju antierozijsku zaštitu i to kroz ozelenjavanje zaštitnih zelenih površina, gradnju podzida i slično.

9.2.5. ZAŠTITA OD TEHNIČKO - TEHNOLOŠKIH KATASTROFA IZAZVANIH NESREĆAMA U GOSPODARSTVU I PROMETU

Članak 66.

Na području obuhvata UPU-9 ne postoje i nisu planirane građevine u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima.

PPUO-om Baška planirano je izmještanje državne ceste D-102 na novu trasu izvan područja obuhvata UPU-9 čime se rješava moguća opasnost od tehničko - tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu. Do izmještanja ceste D-102 prijevoz treba vršiti sukladno posebnim propisima.

9.3. Mjere zaštite od požara

Članak 67.

Zaštita od požara na području obuhvata UPU-9 provodi se u skladu s važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prema prijedlogu tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Baška.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, poslovnih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Temeljem odredbi posebnog zakona o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju njega.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja u skladu s odredbama posebnog propisa.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno odredbama posebnog propisa.

10. Mjere provedbe

Članak 68.

Provedba UPU-9 vrši se neposredno, temeljem odredbi za provođenje iz ove Odluke i uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).

Članak 69.

Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, uključivo dokumente prostornog uređenja širih područja, izmjene upisa u registar zaštite prirode i kulturnih dobara, promjena kategorije razvrstavanja javnih cesta i slično ne smatraju se izmjenom UPU-9.

U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, stroži od normi iz ove Odluke, primijenit će se strože norme.

10.1. Obveza izrade detaljnijih planova uređenja

Članak 70.

Na prostoru obuhvata UPU-9 nije propisana izrada detaljnih planova uređenja, već se uređivanje prostora u cijelosti provodi neposrednom primjenom UPU-9.

10.2. Rekonstrukcija građevina

Članak 71.

Na prostoru obuhvata UPU-9 nema postojećih građevina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 72.

Urbanistički plan uređenja UPU-9 - Draga Bašćanska - jug (N4-1) izrađen je u 6 (šest) primjeraka izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Baška i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Baška.

Jedan primjerak izvornika UPU-9 čuva se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Baška.

Po jedan izvornik UPU-9 zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

1. Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske

2. Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj

3. Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije

4. Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko - goranske županije - Ispostava Krk

5. Pismohrani Općine Baška

U skladu s odredbama posebnog propisa svatko ima pravo uvida u dokumentaciju UPU-9. Uvid u UPU-9 može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Baška, Palada 88, Baška.

Članak 73.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/13-01/12

Ur. broj: 2142-03-01/1-13-19

Baška, 30. listopada 2013.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BAŠKA

Predsjednik
Ivica Juničić, v. r.