57.
Na temelju odredbe članka 100. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11,
90/11, 50/12, 55/12 i 80/13), Odluke o izradi izmjena i dopuna Urbanističkog
plana uređenja zone proizvodne namjene I2 (»Službene novine Primorsko-goranske
zupanije« broj br. 24/08) te članka 19. Statuta Općine Čavle (»Sluzbene novine
Primorsko-goranske županije« broj 25/ 09.), Općinsko vijeće Općine Čavle, na
sjednici održanoj 3. listopada 2013. godine donijelo je
O D
L U K U
o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja zone proizvodne namjene I2 - Soboli (UPU 3)
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog
plana uređenja radne zone proizvodne namjene I2 - Soboli (u daljnjem tekstu:
Plan).
Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja
zone proizvodne namjene I2 (»Službene novine Primorsko- goranske županije« br.
07/02), izrađuje se temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne
novine« br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/ 13), a sukladno
Odluci o izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja zone proizvodne
namjene I2 (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/08) i
odredbama Prostornog plana uređenja općine Čavle (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« br. 22/01, 09/ 05, 49/09 i 02/13).
Izmjene i dopune Plana izradila je tvrtka
Randić i suradnici d.o.o. iz Zagreba.
Članak
2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u
kartografskom prikazu broj 1.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 18,37
ha.
Članak
3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od
Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:
A. OSNOVNI DIO PLANA
I. OPĆE ODREDBE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3.Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Javna parkirališta
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
4.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5.Postupanje s otpadom
6.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
7.Mjere provedbe plana
7.1.Obveza izrade detaljnih planova uređenja
GRAFIČKI DIO
1.Korištenje i namjena površina Mj. 1:1000
2.a.Prometna infrastrukturna mreža Mj. 1:1000
2.b.Komunalna infrastrukturna mreža
- elektroinstalacije i telekomunikacije Mj.
1:1000
2.c.Komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:1000
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:1000
4.Način i uvjeti gradnje Mj. 1:1000
B. OBVEZNI PRILOZI PLANA
B.1. OBRAZLOŽENJE PLANA
1. POLAZIŠTA
1.1.Položaj, značaj i posebnosti naselja u
prostoru općine
1.1.1.Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2.Prostorno razvojne značajke
1.1.3.Infrastrukturna opremljenost
1.1.4.Obveze iz planova šireg područja
1.1.5.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja
u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1.Ciljevi prostornog uređenja općinskog
značaja
2.1.1Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.2.Prometna i komunalna infrastruktura
2.2.Ciljevi prostornog uređenja naselja
odnosno dijela naselja
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.Program gradnje i uređenja prostora
3.2.Osnovna namjena prostora
3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenja površina
3.4.Prometna i ulična mreža
3.5.Komunalna infrastrukturna mreža
3.6.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1.Uvjeti i način gradnje
3.7.Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
B.2.Izvod iz Prostornog plana višeg reda:
Prostornog plana uređenja općine Čavle
B.3.Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno- planska rješenja
B.4.Popis sektorskih dokumenata i propisa
koje je bilo porebno poštivati i izradi Izmjena i dopuna Plana
B.5.Zahtjevi i mišljenja na Plan
B.6.Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi
Plana
B.7.Evidencija postupka izrade i donošenja
Plana
B.8.Sažetak za javnost
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
4.
Namjena područja određuje se za potrebe
proizvodne i poslovne namjene, uređenje javnih zelenih i zaštitnih površina, te
izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Članak
5.
Namjena prostora na području obuhvata Plana
određuje se kako slijedi:
1.gospodarska namjena - poslovna -pretežito
zanatska (I2)
2.gospodarska namjena - poslovna -pretežito
uslužna (K1)
3.infrastrukturni sustavi (IS)
4.zaštitne zelene površine (Z)
Namjena površina prikazana je u kartografskom
prikazu 1.
Članak
6.
Područje gospodarske namjene - proizvodna
namjena - pretežito zanatska (I2) namjenjuje se proizvodnoj djelatnosti kao što
je nezagađujuća i tiha industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice
i druge djelatnosti.
Područja 1 i 6 proizvodna namjena - pretežito
zanatska (I2) namjenjuju se uz osnovnu namjenu navedenu u stavku 1. ovog članka
i poslovnoj djelatnosti koja obuhvaća skladišne i trgovačke sadržaje sa
pratećim uredskim sadržajima.
Područje gospodarske namjene - pretežito
uslužne (K1) namjenjuje se izgradnji usluznih sadržaja (restorana, gostionica i
sl.) te poslovnih i uredskih sadržaja. Unutar građevina u ovom području moguće
je postaviti sobe za smještaj (hotel) kao prateći sadržaj osnovnoj namjeni.
Površine infrastrukturnhi sustava (IS)
namijenjene su izgradnji potrebnih infrastrukturnih građevina, odnosno
izgradnju trafostanice.
Zaštitne zelene površine (Z) namjenjuju se
uređenim zelenim površinama, zaštitnoj i oblikovnoj funkciji.
Unutar svih područja moguće je i potrebno
graditi prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, odnosno čuvati
koridore za nju.
Članak
7.
Ako se prilikom prenošenja granica pojave
sporne situacije oko pripadnosti odnosne građevne čestice pojedinom području
namjene, moguća je korekcija granice ukoliko se time ne remeti provedba plana,
uzimajući u obzir odnos parcele prema mreži prometnica i infrastrukturnih
koridora.
Članak
8.
Postojećim građevinama na području obuhvata
Plana smatraju se građevine sa valjanim pravnim statusom za koje je izdana
građevna i uporabna dozvola, te one koje su izgrađene prije 15. veljače 1968.
Godine, kao i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o prostornom uređenju
i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) s njom
izjednačena.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
2.1. Oblik i veličina građevne čestice
Članak
9.
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice
poslovne i proizvodne namjene je 600 m2.
Najmanja dopuštena širina građevne čestice je
20 m.
Najveći dopušteni omjer širine i duljine
građevne čestice je 1:5.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice je 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
građevne čestice je 1,0.
Članak
10.
Dozvoljena etažnost građevine je najviše 6
etaža.
Najveća dopuštena visina građevine iznosi 20
metara.
2.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
11.
Građevina se mora smjestiti unutar gradivog
dijela čestice. Gradivi dio čestice može se utvrditi unutar gradivog dijela
područja, označenog u kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.
Obvezna građevna linija udaljena je najmanje
10 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema
javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
Na dijelovima građevne čestice prema
susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od
granice građevne čestice najmanje 6 m.
Postojeća građevina čija je udaljenost od
ruba susjedne građevinske čestice manja od gore propisane, može se
rekonstruirati u dijelu koji je izvan gradivog dijela čestice samo unutar
postojećeg horizontalnog gabarita.
Na površinama gospodarske namjene mogu se uz
građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su:
nadstrešnice i trijemovi,
prostori za manipulaciju,
parkirališta,
potporni zidovi,
komunalne građevine i uređaji,
prometne građevine i uređaji,
površine i građevine za šport i rekreaciju,
druge građevine prema zahtjevima tehnološkog
procesa.
Osnovne građevine i ostale građevine grade se
unutar gradivog dijela čestice.
Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu
se graditi i uređivati:
potporni zidovi,
prostori za manipulaciju,
parkirališta,
komunalne građevine i uređaji,
prometne građevine i uređaji,
reklamni panoi i oznake.
2.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak
12.
Građevine gospodarske namjene treba
projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih
građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija
građenja.
Građevine se mogu graditi i kao montažne,
prema načelima stavka (1) ovog članka.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u
pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.
Na krovište je moguće ugraditi kupole za
prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
2.4. Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina
Članak
13.
Za oblikovanje pomoćnih građevina vrijede
isti uvjeti oblikovanja kao i za osnovne građevine.
2.5. Uvjeti za smještaj vozila
Članak
14.
Parkiranje i/ili garažiranje vozila rješava
se na građevnoj čestici te namjene.
Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta
ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Na javnim parkiralištima za automobile
invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a
najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
2.6. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak
15.
Najmanje 10% površine građevne čestice
poslovne ili proizvodne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne
zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i
visokog zelenila.
Rubne dijelove građevnih čestica prema
susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama,
treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje
zelenih površina na građenoj čestici.
Zelene površine na građevnoj čestici potrebno
je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima
rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.
Članak
16.
Razlike između različitih nivoa platoa
potrebno je savladavati izgradnjom potpornih zidova i nasipa. Kada to tehničke
mogućnosti dopuštaju potporne zidove potrebno je izvesti terasasto i ozeleniti.
Kote prilaza pojedinim građevnim česticama
gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti
okolnog terena.
Prilaz vatrogasnih vozila građevinama
gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom
za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.
Članak
17.
Građevine gospodarske namjene moraju se
ograditi sigurnosnom ogradom. Dijelovi građevnih čestica koji su javnog
karaktera mogu biti neograđeni.. Ograda može biti puna do visine do 0,8 m, a
iznimno može biti i viša u slučaju potrebe tehničke zaštite pogona, ali ne viša
od 3,0 m, i u tom slučaju mora biti izvedena kao transparentna ograda od
željeznih profila iznad visine od 0,8 m.
Osnovni materijal za izgradnju ograde je
kamen, metal, beton i živica.
Članak
18.
Prilikom uređenja zaštitne zelene površine i
uređenja građevnih čestica uz državnu cestu D 40 potrebno je sanirati postojeći
rub iskopa izgradnjom potpornih zidova i nasipa.
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
19.
U kartografskom prikazu 2.A Prometna infrastrukturna
mreža i 4. Način i uvjeti gradnje utvrđena je trasa pristupne ceste i njen
pripadajući zaštitni pojas.
Gradnja ceste vrši se sukladno tehničkim
uvjetima određenim u točki 3.4. Tekstualnog dijela Plana i kartografskim
prikazom broj 2.A Prometna infrastrukturna mreža.
Trasu ceste moguće je korigirati prilikom
izrade projektne dokumentacije radi geomehaničkih ili tehničkih razloga unutar
zaštitnog pojasa ceste utvrđenim kartografskim prikazima 2.A Prometna
infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje. Do utvrđivanja čestice ceste
nije moguće utvrditi granice građevnih čestica gospodarske namjene.
Gradnja ceste može se vršiti fazno prema
dinamici pripremanja zemljišta.
Članak
20.
Gradnji građevina unutar obuhvata plana nije
moguće pristupiti do izgradnje pripadajućeg dijela ceste sa koje se ostvaruje
priključak na građevnu česticu.
Svaka građevna čestica mora imati neposredan
priključak na cestu.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
21.
Gradnja distributivne telekomunikacijske mreže
vrši se sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.2. Tekstualnog dijela
Plana i kartografskim prikazom broj 2.B.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
Članak
22.
Gradnja vodoopskrbnog sustava vrši se sukladno
tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.3. Tekstualnog dijela Plana i
kartografskom prikazu broj 2.C.
Gradnji novih i rekonstrukciji postojećih
građevine ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak
na vodovodnu mrežu.
3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
23.
Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.4.
Tekstualnog dijela Plana.
Prikupljanje i zbrinjavanje sanitarnih
(fekalnih ) otpadnih voda iz objekta te tehnoloških otpadnih voda potrebno je
riješiti unutar vlastite građevinske parcele na način da se postavi vlastiti
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Tehnološke otpadne vode, prije
ispuštanja, predobraditi će se na uređaju za predtretman, a čija će vrsta i
dimenzija ovisiti o vrsti samih tehnoloških otpadnih voda. Pročišćene otpadne
vode moguće je ponovno koristiti (recirkulacija) odnosno ispustiti neizravno u
podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene
otpadne vode moguće je ispuštati samo uz prethodno detaljno utvrđivanje
značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta (mikrozoniranje).
Iznimno, oborinske vode s parkirališta
površine iznad 200m2 moguće je
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje u
koridoru ceste (ukoliko se projektnom dokumentacijom ceste ustanovi mogućnost
prihvata iste) ili preko separatora- taložnika odnosno druge odogovarajuće
tehnologije kojom će se polučiti isti učinci porčišćavanja ispuštati neizravno
u podzemne vode porcjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
Otpadne vode građevina s opterećenjam do 10ES
(do 2m3/dan) iznimno je moguće
zbrinjavati u nepropusnoj sabirnoj jami.
Članak
24.
Oborinske vode sa planiranih prometnica,
manipulativnih i parkirališnih platoa prihvatiti će se preko
separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se
polučiti isti učinci pročišćavanja i ispuštati neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih bunara.
Krovne oborinske vode će se prihvatiti
krovnim vertikalama i sl. te će se ispustiti raspršeno u teren.
Sve oborinske vode potrebno je odvoditi na
način da plavljenjem ne ugrožavaju postojeće i planirane objekte odnosno
zemljište.
Oborinske vode sa planirane prometnice
odvodit će se putem odvodnog kanala u koridoru prometnice do uređaja za
pročišćavanje oborinskih voda, a sve sukladno kartografskom prikazu 2.c.
Komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja.
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak
25.
Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti
sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.1. Tekstualnog dijela Plana i
kartografskom prikazu broj 2.B.
Članak
26.
Planira se izgradnja trafostanice na
sjeverozapadnom dijelu zone uz samu cestu, na površinama infrastrukturnih
sustava Plana, a čija je načelna lokacija naznačena na kartografskom prikazu
2.B.Komunalana infrastrukturna mreža - elektroinstalacije i telekomunikacije.
Ista se gradi na zasebnoj parceli i to 1m od ruba građ.čestice i 2 m od ruba
kolnika (regulacijske linije). Lokacije ostalih trafostanica nisu naznačene u
grafičkom dijelu Plana, a njihove lokacije postavit će se prema potrebama
budućih potrošača. Iste mogu biti građene kao samostojeće građevine, uz osnovnu
građevinu ili ugrađene u osnovnu građevinu. Trafostanice treba koncipirati tako
da se na njih može priključiti više novih potrošača unutar površine jednog ili
više platoa, a iznimno za poznatog potrošača treba planirati vlastitu
trafostanicu. Planirane trafostanice mogu biti različitog kapaciteta s trafo
jedinicama snage 400 kVA ili 630 kVA. U načelu je trafostanice potrebno
planirati kao slobodno stojeće građevine s prilazom za teretna motorna vozila.
Građevna čestica za trafostanicu kapaciteta 1(2) x 400 (630) kVA, treba biti
dimenzija od 25 do 81 m2(za
trafostanice sa dva transformatora) te se gradi 1m od ruba građ.čestice i 2 m
od ruba kolnika (regulacijske linije). Visokonaponski priključak budućih
trafostanica izvest će se tipiziranim 10(20) kV podzemnim kabelima iz TS 35/ 10
kV Grobnik.
Niskonaponska mreža će se projektirati za
područje napajanje svake pojedine trafostanice 10(20)/0,4 kV, a izvest će se
tipiziranim podzemnim kabelima i slobodnostojećim razvodnim ormarima smještenim
na granicama građevinskih čestica.
Lokacija trafostanice i trase vodova ucrtane
na kartografskom prikazu 2.B.Komunalana infrastrukturna mreža -
elektroinstalacije i telekomunikacije su načelne, a njihove točne lokacije i
trase odrediti će se u fazi projektiranja.
Članak
27.
Rasvjeta prometnica (javna rasvjeta), izvest
će se tipiziranim elementima (kabeli, Fe stupovi, rasvjetne armature i dr), a
što će se rješavati kroz zasebne projekte koji će definirati njenu trasu i
napojne točke.
Pri planiranju i izvođenju elektroenergetskih
instalacija (kabeli VN, NN i JR), treba koristiti zajedničke kabelske kanale u
profilu prometnica, odnosno po pločnicima.
NAČIN IZVOĐENJA RADOVA
Članak
28.
Trase elektroenergetskih kabela potrebno je
međusobno uskladiti, tako da se što je više moguće polažu u zajedničke kabelske
kanale. U zajedničkom kabelskom kanalu treba zadovoljiti međusobne minimalne
udaljenosti. Način polaganje i izvođenje cijevi i kabela biti će definirani
projektima.
3.3.4. Plinoopskrba
Članak
29.
Polaganje ditributivne mreže plina izvodi se
u sklopu novih prometnica, a sve sukladno projektnoj dokumentaciji. Priključke
do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno dok se spoj priključka i
unutarnje plinske instalacije izvodi u fasadnim ili samostojećim ormarićima, a
sve sukladno zakonskoj regulativi.
5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak
30.
Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno
je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga nadopunjavati autohtonim
raslinjem.
5. Postupanje s otpadom
Članak
31.
Unutar područja obuhvata plana predviđeno je
organizirano prikupljanje otpada odvojeno po vrstama u odgovarajućim
kontejnerima.
Lokacije kontejnera za prikupljanje i
sortiranje otpadaka trebaju imati direktni pristup s kolnih površina.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili
prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Članak
32.
Proizvođač otpada, te svi sudionici u
postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi
Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05, 111/06, 60/08, 87/09) i
drugih važećih propisa vezanih na postupanje sa otpadom.
Članak
33.
Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.
Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna
svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati,
prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.
Članak
34.
Postupanje s tehnološkim otpadom mora se
obavljati u skladu s propisima.
Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o
području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja.
Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja
moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja.
Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s
drugim tvarima.
Članak
35.
Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno
po vrstama ambalažnog materijala.
Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine
gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene
za tu namjenu.
Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje
ambalažnog otpada proizvoda koje je stavio u promet.
Distributer proizvoda u ambalaži mora
preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.
Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada
postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu
svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu
proizvodnje energije.
Članak
36.
Nije dozvoljeno prikupljanje, skladištenje ni
obrada opasnog otpada.
6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
37.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) i
Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i
rade (»Narodne novine« broj 145/04).
Članak
38.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni,
rabljeni i odrzavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih
vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj
130/11) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07 i 150/08).
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
.prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku
rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,
.osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša.
.uređivanjem zelenih površina unutar građevne
čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za
prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
Članak
39.
Obzirom da sjevernim dijelom obuhvata, duž
državne ceste prolazi trasa plinovoda, a koja u slučaju nesreće predstavlja
opasnost za sudionike u prometu i slučajne prolaznike, prilikom rekonstrukcije
prometnice, istu je potrebno graditi na način da udovoljava sigurnosnim
zahtjevima i standardima, te da osigurava nesmetan promet svih vrsta vozila.
Članak
40.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na
području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Odluci o odvodnji
otpadnih voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općine Jelenje,
Čavle, Kostrena i Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 15/
98), Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i
slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SL.N.PGŽ 35/12), te Odluci o odvodnji
otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka (Sl.N. PGŽ 16/2013).
Sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda, u
području obuhvata Plana je zabranjeno:
* postojanje i građenje industrijskih i
zanatskih pogona i drugih objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne
tvari (u smislu Uredbe o opasnim tvarima u vodama NN 137/08),
.postojanje i građenje objekata za utovar,
istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim tvarima,
.građenje transportnih cjevovoda za opasne
tvari,
.odlaganje i prosipanje opasnih tvari,
.postojanje i građenje deponija i uređaja za
zbrinjavanje otpada.
Članak
41.
Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta vode za
piće, u području II. vodozaštitne zone je zabranjeno:
-poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke
proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,
-stočarska proizvodnja, osim za potrebe
poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu
mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u
korištenju gnojiva,
-izgradnja i rekonstrukcija željezničke pruge
bez sustava kontrolirane odvodnje,
-uporaba herbicida radi održavanja
protupožarne zaštite pruge,
-gradnja groblja i proširenje postojećih,
-ispuštanje pročišćenih oborinskih voda s
autocesta, državnih i županijskih cesta,
-građenje svih industrijskih postrojenja
-građenje benzinskih stanica i svih spremnika
tekućeg goriva za pogon i grijanje
-građenje trafostanica s uljnim
transformatorom, osim ako zbog snage trafostanice nije moguće koristiti suhi
transformator
-građenje drugih građevina koje mogu ugroziti
kakvoću podzemne vode
-eksploatacija zemlje, pijeska, šljunka,
kamena i drugih mineralnih sirovina,
-građenje reciklažnih dvorišta i pretovarnih
stanica za otpad
Pri odabiru uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda mora se voditi računa da uređaj za pročišćavanje mora postići takve
karakteristike pročišćavanja da efluent udovoljava iz Pravilnika o graničnim
vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/2013).
Članak
42.
Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta vode za
piće ,na području II. zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:
1. Izgraditi ili rekonstruirati sustav javne
odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan II. zone. U slučaju kada je odvođenje
otpadnih voda sustava javne odvodnje izvan zone otežano i zahtijeva velike
materijalne troškove, otpadne vode rješavati na uređaju visokog stupnja
pročišćavanja te pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti
neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz prethodno detaljno utvrđivanje
značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.
2. Sve građevine moraju se priključiti na
sustav javne odvodnje. U iznimnim slučajevima, kada je priključenje na sustav
javne odvodnje otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode iz
građevina u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba moguće je rješavati na
vlastitom uređaju visokog stupnja pročišćavanja te pročišćene otpadne vode
ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem
kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati
samo uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki
područja ispusta.
Otpadne vode građevina s opterećenjem do 10
ES (do 2 m3/dan) iznimno je
moguće zbrinjavati u nepropusnoj sabirnoj jami.
3. Oborinske vode s parkirališta površine
iznad 200 m2 prihvatiti
nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili preko
separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se
polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
4. U slučaju kada je zbog snage trafostanice
nužno graditi trafostanice s uljnim transformatorom one moraju biti građene s
dvostrukom zaštitom.
5. Područje ponora i ponornih zona u blizini
naselja i cesta ograditi.
6. Pri izradi novih i reviziji postojećih
programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu,
njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje
prirodne strukture bez oplodnih sječa, radi zaštite šumskog tla od erozije i
zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta
isključivo lakim traktorima, u suhom periodu.
7. Sve devastirane površine moraju se urediti
i ozeleniti.
Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća
Članak
43.
Mjere zaštite od prirodnih i drugih ugroza
izvode se sukladno Procjeni ugroženosti stanovništa, materijalnih i kulturnih
dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za općinu Čavle te Planu zaštite
i spašavnja općine Čavle.
Zaštita od ratnih opasnosti
Članak
44.
Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u
kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva,
stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o područjima gdje se grade
i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.
Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj
blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u
plavnim područjima
Članak
45.
Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim
izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih
pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim područjima, što se
utvrđuje posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva,
prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju
neposredne ratne opasnosti. Sklanjanje stanovništa će se provoditi i sukladno
Planu zaštite i spašavanja općine Čavle.
Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u
sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde
posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se kao
dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj
namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku
zaštitu.
Eventualna izgradnja skloništa osnovne
zaštite u području obvezne izgradnje skloništa, te u građevinama od značaja za
Republiku Hrvatsku na području općine Čavle je uvjetna jer je ograničena
trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.
Za sklanjanje se mogu koristiti i pogodne
postojeće komunalne i druge građevine prilagođene toj svrsi.
Pri projektiranju podzemnih građevina
(javnih, komunalnih i sl.) investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove
brze prilagodbe za sklanjanje ljudi tj. dio kapaciteta treba projektirati kao
dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, a ukoliko se za njih utvrde
posebni uvjeti građenja te ako u krugu od 250metara od takvih građevina
sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
Dvonamjenska skloništa trebaju se koristiti u
mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem
vremenu (24 sata) sposobna za potrebe sklanjanja. Skloništa građena isključivo
za sklanjanje (jednonamjenska) mogu primiti određene mirnodopske sadržaje koji
ne zahtijevaju neke posebne standarde, s tim da se u slučaju potrebe mogu brzo
isprazniti.
Skloništa se trebaju projektirati i graditi u
skladu s posebnim propisima i normama koji propisuju uvjete izgradnje skloništa
za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja.
Prilikom izgradnje skloništa potrebno je:
-skloništa planirati ispod građevina kao
podrumske etaže
-osigurati potreban opseg zaštite (50 kPa)
-osigurati rezervne izlaze iz skloništa.
Zaštita od rušenja
Članak
46.
Ovim Planom utvrđena je trasa nove sabirne
ulice s najmanjom dopuštenom udaljenosti građevina (međusobno i od javnih
prometnih površina) te najveće visine građevina, a kako bi se spriječilo da
eventualne ruševine zapriječe prometnice te time onemoguće evakuaciju i pristup
interventnim vozilima.
Zaštita od potresa
Članak
47.
Protupotresno projektiranje građevina kao i
građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju prostornom uređenju i
gradnji i postojećim tehničkim propisima.
Zaštite od potresa poslovnih, gospodarskih i
infrastrukturnih građevina provodi se tijekom projektiranja sukladno pozitivnim
hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima, kao i pravilima struke.
Područje obuhvata nalazi se u području 7,7 i
8- stupnja MCS skale seizmičke mikrorajonizacije.
Članak
48.
Neizgrađene površine na pojedinim platoima
mogu služiti kao prostori za evakuaciju ljudi. U grafičkom dijelu plana
označene su načelne lokacije za prostore za evakuaciju ljudi uz planirane
glavne pravce evakuacije. Na neizgrađenoj površini na glavnom ulazu u zonu
gospodarske namjene planirano je postavljanje glavnog logističkog centra u
slučaju nesreće gdje je potrebno osigurati kritičnu infrastrukturu u slučaju
nesreće (pitka voda, energetska infrastruktura, hitna medicinska pomoć i sl.).
Obzirom da je veći dio obuhvata Plana neizgrađen i nisu poznati budući
korisnici prostora, nije moguće propisati konkretne mjere zaštite u slučaju
teničko-tehnoloških ugroza izazvanih nesrećom u samim objektima.
Na području obuhvata Plana, uz državnu cestu,
prilikom potresa moglo bi doći do nastanka klizišta, te je stoga predviđena
izvedba nasipa i potpornih zidova na istom potezu duž državne ceste sukladno
kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja,uređenja i zaštite površina. Ista
lokacija klizišta ne predstavlja opasnost za građevine obzirom da je namjenjena
zaštitnom zelenilu te stoga na istom području nije moguća gradnja građevina.
Evakuacija stanovništva u slučaju prirodnih
ugroza (potresa), tehničko-tehnoloških nesreća u stacionarnim objektima ili
cestovnom prometu te ratnih opasnosti vršit će se sukladno Planu zaštite i
spašavanja općine Čavle.
U grafičkom dijelu plana označena su i
područja za privremene deponije materijala koji je nastao kao posljedica
rušenja.
Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja
stanovništva
Članak
49.
Na području obuhvata UPU-a potrebno je
uspostaviti sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva temeljem posebnih
propisa. U grafičkom dijelu plana ucrtana je načelna lokacija planirane sirene
za uzbunjivanje stanovništva. Njena točna lokacija biti će utvrđena detaljnijom
razradom sustava uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva, a ukoliko se
dokaže da sirene na drugim lokacijama (izvan obuhvata UPU-a) osiguravaju
funkciju uzbunjivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a ne treba
smještavati dodatne sirene.
U svim građevinama u kojima se očekuje
okupljanje većeg broja ljudi (trgovački centri, veća proizvodna postrojenja)
treba izvesti vlastiti sustav uzbunjivanja sukladno posebnim propisima.
Mjere zaštite od požara
Članak
50.
U cilju zaštite od požara potrebno je:
.graditi građevine većeg stupnja
vatrootpornosti,
.graditi protupožarne zidove,
.izvoditi dodatne mjere zaštite -
vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine
moraju imati vatrogasni prilaz određen po posebnom propisu.
Članak
51.
Prilikom projektiranja potrebno je
pridržavati se sljedećih mjera zaštite od požara:
-kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu,
dok je prilikom projektiranja i gradnje garaža potrebno primijeniti austrijske
smjernice TVRB N106.
-dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Čavle.
-prilikom gradnje niskih slobodnostojećih
objekata, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg
objekta, odnosno minimlano 6 metara, a ukoliko se ne može postići minimalna
propisana udaljenost između objekata potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara
-kod projektiranja novih prometnica i mjesnih
ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»N.N.«, br. 35/94, 55/94 i 142/03).
-prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»N.N.«, br. 8/06).
-za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»N.N.«, br. 108/95
i 56/10) te propisa donesenih na temelju istog.
-temeljem cl. 28. st. 2. Zakona o zaštiti od
požara (»N.N.«, br. 92/10) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
Zaštita od poplava
Članak
52.
Područje obuhvata Plana nije u poplavnoj zoni
te na istom području nisu visoke podzemne vode. Stoga isto područje nije
ugroženo od poplava koje mogu uzrokovati katastrofe i velike nesreće.
Zaštita se provodi u vezi s posljedicama do
kojih može doći uslijed većih oborina. Stoga pri projektiranju i gradnji treba
uzimati u obzir karakteristike oborinskih prilika, kao i kod projektiranja
kanalizacijske mreže, gdje treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima kiše
u kratkim vremenskim razmacima te istu mrežu dimenzionirati na takve uvjete.
6. Mjere provedbe plana
Članak
53.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina
na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti na uređenoj
građevnoj čestici sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,
38/09, 55/11, 90/11, 50/ 12, 55/12, 80/13).
Izradu projektne dokumentacije nužno je
realizirati u suradnji s nadležnim tijelima drzavne uprave, odnosno pravnim
osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima.
Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih
površina potrebno je poštivati Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13).
7.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak
54.
Unutar područja obuhvata plana nije propisana
obveza izrade detaljnih planova uređenja.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
55.
Plan je izrađen u tri izvornika ovjerenih
pečatom Općinskog vijeća Općine Čavle i potpisom predsjednika Općinskog vijeća
Općine Čavle.
Članak
56.
Izvornici Planova se čuvaju u pismohrani
Općine, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije i graditeljstva i Javnoj ustanovi »Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije«.
Članak
57.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz
članka 3. ove Odluke, koji čine njegov sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak
58.
Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje
vrijediti Odluka o Urbanističkom planu uređenja zone proizvodne namjene I2 (SN
PGŽ 07/02).
Članak
59.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/13-01/07
Ur. broj: 2170-03-13-01-2
Čavle, 3. listopada 2013.
Predsjednik
Općinskog vijeća
Marko
Sobotinčić
