SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 36. Petak, 11. listopada 2013.
OPĆINA ČAVLE
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

 57.

Na temelju odredbe članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13), Odluke o izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja zone proizvodne namjene I2 (»Službene novine Primorsko-goranske zupanije« broj br. 24/08) te članka 19. Statuta Općine Čavle (»Sluzbene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/ 09.), Općinsko vijeće Općine Čavle, na sjednici održanoj 3. listopada 2013. godine donijelo je

O D L U K U
o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja zone proizvodne namjene I2 - Soboli (UPU 3)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja radne zone proizvodne namjene I2 - Soboli (u daljnjem tekstu: Plan).

Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja zone proizvodne namjene I2 (»Službene novine Primorsko- goranske županije« br. 07/02), izrađuje se temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/ 13), a sukladno Odluci o izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja zone proizvodne namjene I2 (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/08) i odredbama Prostornog plana uređenja općine Čavle (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 22/01, 09/ 05, 49/09 i 02/13).

Izmjene i dopune Plana izradila je tvrtka Randić i suradnici d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskom prikazu broj 1.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 18,37 ha.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:

A. OSNOVNI DIO PLANA

I. OPĆE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.1.1. Javna parkirališta

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5.Postupanje s otpadom

6.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

7.Mjere provedbe plana

7.1.Obveza izrade detaljnih planova uređenja

GRAFIČKI DIO

1.Korištenje i namjena površina Mj. 1:1000

2.a.Prometna infrastrukturna mreža Mj. 1:1000

2.b.Komunalna infrastrukturna mreža

- elektroinstalacije i telekomunikacije Mj. 1:1000

2.c.Komunalna infrastrukturna mreža

- vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:1000

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:1000

4.Način i uvjeti gradnje Mj. 1:1000

B. OBVEZNI PRILOZI PLANA

B.1. OBRAZLOŽENJE PLANA

1. POLAZIŠTA

1.1.Položaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru općine

1.1.1.Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2.Prostorno razvojne značajke

1.1.3.Infrastrukturna opremljenost

1.1.4.Obveze iz planova šireg područja

1.1.5.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1.Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.2.Prometna i komunalna infrastruktura

2.2.Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1.Program gradnje i uređenja prostora

3.2.Osnovna namjena prostora

3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4.Prometna i ulična mreža

3.5.Komunalna infrastrukturna mreža

3.6.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1.Uvjeti i način gradnje

3.7.Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

B.2.Izvod iz Prostornog plana višeg reda: Prostornog plana uređenja općine Čavle

B.3.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno- planska rješenja

B.4.Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo porebno poštivati i izradi Izmjena i dopuna Plana

B.5.Zahtjevi i mišljenja na Plan

B.6.Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi Plana

B.7.Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

B.8.Sažetak za javnost

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Namjena područja određuje se za potrebe proizvodne i poslovne namjene, uređenje javnih zelenih i zaštitnih površina, te izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.

Članak 5.

Namjena prostora na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1.gospodarska namjena - poslovna -pretežito zanatska (I2)

2.gospodarska namjena - poslovna -pretežito uslužna (K1)

3.infrastrukturni sustavi (IS)

4.zaštitne zelene površine (Z)

Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1.

Članak 6.

Područje gospodarske namjene - proizvodna namjena - pretežito zanatska (I2) namjenjuje se proizvodnoj djelatnosti kao što je nezagađujuća i tiha industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i druge djelatnosti.

Područja 1 i 6 proizvodna namjena - pretežito zanatska (I2) namjenjuju se uz osnovnu namjenu navedenu u stavku 1. ovog članka i poslovnoj djelatnosti koja obuhvaća skladišne i trgovačke sadržaje sa pratećim uredskim sadržajima.

Područje gospodarske namjene - pretežito uslužne (K1) namjenjuje se izgradnji usluznih sadržaja (restorana, gostionica i sl.) te poslovnih i uredskih sadržaja. Unutar građevina u ovom području moguće je postaviti sobe za smještaj (hotel) kao prateći sadržaj osnovnoj namjeni.

Površine infrastrukturnhi sustava (IS) namijenjene su izgradnji potrebnih infrastrukturnih građevina, odnosno izgradnju trafostanice.

Zaštitne zelene površine (Z) namjenjuju se uređenim zelenim površinama, zaštitnoj i oblikovnoj funkciji.

Unutar svih područja moguće je i potrebno graditi prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, odnosno čuvati koridore za nju.

Članak 7.

Ako se prilikom prenošenja granica pojave sporne situacije oko pripadnosti odnosne građevne čestice pojedinom području namjene, moguća je korekcija granice ukoliko se time ne remeti provedba plana, uzimajući u obzir odnos parcele prema mreži prometnica i infrastrukturnih koridora.

Članak 8.

Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine sa valjanim pravnim statusom za koje je izdana građevna i uporabna dozvola, te one koje su izgrađene prije 15. veljače 1968. Godine, kao i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) s njom izjednačena.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Oblik i veličina građevne čestice

Članak 9.

Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne i proizvodne namjene je 600 m2.

Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m.

Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne čestice je 1:5.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0.

Članak 10.

Dozvoljena etažnost građevine je najviše 6 etaža.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 20 metara.

2.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 11.

Građevina se mora smjestiti unutar gradivog dijela čestice. Gradivi dio čestice može se utvrditi unutar gradivog dijela područja, označenog u kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.

Obvezna građevna linija udaljena je najmanje 10 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 m.

Postojeća građevina čija je udaljenost od ruba susjedne građevinske čestice manja od gore propisane, može se rekonstruirati u dijelu koji je izvan gradivog dijela čestice samo unutar postojećeg horizontalnog gabarita.

Na površinama gospodarske namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su:

nadstrešnice i trijemovi,

prostori za manipulaciju,

parkirališta,

potporni zidovi,

komunalne građevine i uređaji,

prometne građevine i uređaji,

površine i građevine za šport i rekreaciju,

druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Osnovne građevine i ostale građevine grade se unutar gradivog dijela čestice.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:

potporni zidovi,

prostori za manipulaciju,

parkirališta,

komunalne građevine i uređaji,

prometne građevine i uređaji,

reklamni panoi i oznake.

2.3. Uvjeti oblikovanja građevina

Članak 12.

Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

2.4. Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina

Članak 13.

Za oblikovanje pomoćnih građevina vrijede isti uvjeti oblikovanja kao i za osnovne građevine.

2.5. Uvjeti za smještaj vozila

Članak 14.

Parkiranje i/ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici te namjene.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se:

 

 

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

 

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

2.6. Uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 15.

Najmanje 10% površine građevne čestice poslovne ili proizvodne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici.

Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 16.

Razlike između različitih nivoa platoa potrebno je savladavati izgradnjom potpornih zidova i nasipa. Kada to tehničke mogućnosti dopuštaju potporne zidove potrebno je izvesti terasasto i ozeleniti.

Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

Članak 17.

Građevine gospodarske namjene moraju se ograditi sigurnosnom ogradom. Dijelovi građevnih čestica koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni.. Ograda može biti puna do visine do 0,8 m, a iznimno može biti i viša u slučaju potrebe tehničke zaštite pogona, ali ne viša od 3,0 m, i u tom slučaju mora biti izvedena kao transparentna ograda od željeznih profila iznad visine od 0,8 m.

Osnovni materijal za izgradnju ograde je kamen, metal, beton i živica.

Članak 18.

Prilikom uređenja zaštitne zelene površine i uređenja građevnih čestica uz državnu cestu D 40 potrebno je sanirati postojeći rub iskopa izgradnjom potpornih zidova i nasipa.

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 19.

U kartografskom prikazu 2.A Prometna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje utvrđena je trasa pristupne ceste i njen pripadajući zaštitni pojas.

Gradnja ceste vrši se sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.4. Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazom broj 2.A Prometna infrastrukturna mreža.

Trasu ceste moguće je korigirati prilikom izrade projektne dokumentacije radi geomehaničkih ili tehničkih razloga unutar zaštitnog pojasa ceste utvrđenim kartografskim prikazima 2.A Prometna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje. Do utvrđivanja čestice ceste nije moguće utvrditi granice građevnih čestica gospodarske namjene.

Gradnja ceste može se vršiti fazno prema dinamici pripremanja zemljišta.

Članak 20.

Gradnji građevina unutar obuhvata plana nije moguće pristupiti do izgradnje pripadajućeg dijela ceste sa koje se ostvaruje priključak na građevnu česticu.

Svaka građevna čestica mora imati neposredan priključak na cestu.

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 21.

Gradnja distributivne telekomunikacijske mreže vrši se sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.2. Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazom broj 2.B.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Opskrba pitkom vodom

Članak 22.

Gradnja vodoopskrbnog sustava vrši se sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.3. Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.C.

Gradnji novih i rekonstrukciji postojećih građevine ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na vodovodnu mrežu.

3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 23.

Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.4. Tekstualnog dijela Plana.

Prikupljanje i zbrinjavanje sanitarnih (fekalnih ) otpadnih voda iz objekta te tehnoloških otpadnih voda potrebno je riješiti unutar vlastite građevinske parcele na način da se postavi vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Tehnološke otpadne vode, prije ispuštanja, predobraditi će se na uređaju za predtretman, a čija će vrsta i dimenzija ovisiti o vrsti samih tehnoloških otpadnih voda. Pročišćene otpadne vode moguće je ponovno koristiti (recirkulacija) odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta (mikrozoniranje).

Iznimno, oborinske vode s parkirališta površine iznad 200m2 moguće je prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje u koridoru ceste (ukoliko se projektnom dokumentacijom ceste ustanovi mogućnost prihvata iste) ili preko separatora- taložnika odnosno druge odogovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci porčišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode porcjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

Otpadne vode građevina s opterećenjam do 10ES (do 2m3/dan) iznimno je moguće zbrinjavati u nepropusnoj sabirnoj jami.

Članak 24.

Oborinske vode sa planiranih prometnica, manipulativnih i parkirališnih platoa prihvatiti će se preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja i ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih bunara.

Krovne oborinske vode će se prihvatiti krovnim vertikalama i sl. te će se ispustiti raspršeno u teren.

Sve oborinske vode potrebno je odvoditi na način da plavljenjem ne ugrožavaju postojeće i planirane objekte odnosno zemljište.

Oborinske vode sa planirane prometnice odvodit će se putem odvodnog kanala u koridoru prometnice do uređaja za pročišćavanje oborinskih voda, a sve sukladno kartografskom prikazu 2.c. Komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja.

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 25.

Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.1. Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.B.

Članak 26.

Planira se izgradnja trafostanice na sjeverozapadnom dijelu zone uz samu cestu, na površinama infrastrukturnih sustava Plana, a čija je načelna lokacija naznačena na kartografskom prikazu 2.B.Komunalana infrastrukturna mreža - elektroinstalacije i telekomunikacije. Ista se gradi na zasebnoj parceli i to 1m od ruba građ.čestice i 2 m od ruba kolnika (regulacijske linije). Lokacije ostalih trafostanica nisu naznačene u grafičkom dijelu Plana, a njihove lokacije postavit će se prema potrebama budućih potrošača. Iste mogu biti građene kao samostojeće građevine, uz osnovnu građevinu ili ugrađene u osnovnu građevinu. Trafostanice treba koncipirati tako da se na njih može priključiti više novih potrošača unutar površine jednog ili više platoa, a iznimno za poznatog potrošača treba planirati vlastitu trafostanicu. Planirane trafostanice mogu biti različitog kapaciteta s trafo jedinicama snage 400 kVA ili 630 kVA. U načelu je trafostanice potrebno planirati kao slobodno stojeće građevine s prilazom za teretna motorna vozila. Građevna čestica za trafostanicu kapaciteta 1(2) x 400 (630) kVA, treba biti dimenzija od 25 do 81 m2(za trafostanice sa dva transformatora) te se gradi 1m od ruba građ.čestice i 2 m od ruba kolnika (regulacijske linije). Visokonaponski priključak budućih trafostanica izvest će se tipiziranim 10(20) kV podzemnim kabelima iz TS 35/ 10 kV Grobnik.

Niskonaponska mreža će se projektirati za područje napajanje svake pojedine trafostanice 10(20)/0,4 kV, a izvest će se tipiziranim podzemnim kabelima i slobodnostojećim razvodnim ormarima smještenim na granicama građevinskih čestica.

Lokacija trafostanice i trase vodova ucrtane na kartografskom prikazu 2.B.Komunalana infrastrukturna mreža - elektroinstalacije i telekomunikacije su načelne, a njihove točne lokacije i trase odrediti će se u fazi projektiranja.

Članak 27.

Rasvjeta prometnica (javna rasvjeta), izvest će se tipiziranim elementima (kabeli, Fe stupovi, rasvjetne armature i dr), a što će se rješavati kroz zasebne projekte koji će definirati njenu trasu i napojne točke.

Pri planiranju i izvođenju elektroenergetskih instalacija (kabeli VN, NN i JR), treba koristiti zajedničke kabelske kanale u profilu prometnica, odnosno po pločnicima.

NAČIN IZVOĐENJA RADOVA

Članak 28.

Trase elektroenergetskih kabela potrebno je međusobno uskladiti, tako da se što je više moguće polažu u zajedničke kabelske kanale. U zajedničkom kabelskom kanalu treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti. Način polaganje i izvođenje cijevi i kabela biti će definirani projektima.

3.3.4. Plinoopskrba

Članak 29.

Polaganje ditributivne mreže plina izvodi se u sklopu novih prometnica, a sve sukladno projektnoj dokumentaciji. Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno dok se spoj priključka i unutarnje plinske instalacije izvodi u fasadnim ili samostojećim ormarićima, a sve sukladno zakonskoj regulativi.

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 30.

Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga nadopunjavati autohtonim raslinjem.

5. Postupanje s otpadom

Članak 31.

Unutar područja obuhvata plana predviđeno je organizirano prikupljanje otpada odvojeno po vrstama u odgovarajućim kontejnerima.

Lokacije kontejnera za prikupljanje i sortiranje otpadaka trebaju imati direktni pristup s kolnih površina.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 32.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05, 111/06, 60/08, 87/09) i drugih važećih propisa vezanih na postupanje sa otpadom.

Članak 33.

Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

Članak 34.

Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.

Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja.

Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 35.

Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvoda koje je stavio u promet.

Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

Članak 36.

Nije dozvoljeno prikupljanje, skladištenje ni obrada opasnog otpada.

6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 37.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 145/04).

Članak 38.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i odrzavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07 i 150/08).

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

.prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

.osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

.uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Članak 39.

Obzirom da sjevernim dijelom obuhvata, duž državne ceste prolazi trasa plinovoda, a koja u slučaju nesreće predstavlja opasnost za sudionike u prometu i slučajne prolaznike, prilikom rekonstrukcije prometnice, istu je potrebno graditi na način da udovoljava sigurnosnim zahtjevima i standardima, te da osigurava nesmetan promet svih vrsta vozila.

Članak 40.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općine Jelenje, Čavle, Kostrena i Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 15/ 98), Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SL.N.PGŽ 35/12), te Odluci o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka (Sl.N. PGŽ 16/2013).

Sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda, u području obuhvata Plana je zabranjeno:

* postojanje i građenje industrijskih i zanatskih pogona i drugih objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari (u smislu Uredbe o opasnim tvarima u vodama NN 137/08),

.postojanje i građenje objekata za utovar, istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim tvarima,

.građenje transportnih cjevovoda za opasne tvari,

.odlaganje i prosipanje opasnih tvari,

.postojanje i građenje deponija i uređaja za zbrinjavanje otpada.

Članak 41.

Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće, u području II. vodozaštitne zone je zabranjeno:

-poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,

-stočarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

-izgradnja i rekonstrukcija željezničke pruge bez sustava kontrolirane odvodnje,

-uporaba herbicida radi održavanja protupožarne zaštite pruge,

-gradnja groblja i proširenje postojećih,

-ispuštanje pročišćenih oborinskih voda s autocesta, državnih i županijskih cesta,

-građenje svih industrijskih postrojenja

-građenje benzinskih stanica i svih spremnika tekućeg goriva za pogon i grijanje

-građenje trafostanica s uljnim transformatorom, osim ako zbog snage trafostanice nije moguće koristiti suhi transformator

-građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode

-eksploatacija zemlje, pijeska, šljunka, kamena i drugih mineralnih sirovina,

-građenje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad

Pri odabiru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se voditi računa da uređaj za pročišćavanje mora postići takve karakteristike pročišćavanja da efluent udovoljava iz Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/2013).

Članak 42.

Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće ,na području II. zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. Izgraditi ili rekonstruirati sustav javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan II. zone. U slučaju kada je odvođenje otpadnih voda sustava javne odvodnje izvan zone otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode rješavati na uređaju visokog stupnja pročišćavanja te pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.

2. Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje. U iznimnim slučajevima, kada je priključenje na sustav javne odvodnje otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode iz građevina u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba moguće je rješavati na vlastitom uređaju visokog stupnja pročišćavanja te pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.

Otpadne vode građevina s opterećenjem do 10 ES (do 2 m3/dan) iznimno je moguće zbrinjavati u nepropusnoj sabirnoj jami.

3. Oborinske vode s parkirališta površine iznad 200 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

4. U slučaju kada je zbog snage trafostanice nužno graditi trafostanice s uljnim transformatorom one moraju biti građene s dvostrukom zaštitom.

5. Područje ponora i ponornih zona u blizini naselja i cesta ograditi.

6. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa, radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima, u suhom periodu.

7. Sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti.

Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća

Članak 43.

Mjere zaštite od prirodnih i drugih ugroza izvode se sukladno Procjeni ugroženosti stanovništa, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za općinu Čavle te Planu zaštite i spašavnja općine Čavle.

Zaštita od ratnih opasnosti

Članak 44.

Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o područjima gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima

Članak 45.

Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim područjima, što se utvrđuje posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Sklanjanje stanovništa će se provoditi i sukladno Planu zaštite i spašavanja općine Čavle.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u području obvezne izgradnje skloništa, te u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području općine Čavle je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

Za sklanjanje se mogu koristiti i pogodne postojeće komunalne i druge građevine prilagođene toj svrsi.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi tj. dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, a ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja te ako u krugu od 250metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Dvonamjenska skloništa trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem vremenu (24 sata) sposobna za potrebe sklanjanja. Skloništa građena isključivo za sklanjanje (jednonamjenska) mogu primiti određene mirnodopske sadržaje koji ne zahtijevaju neke posebne standarde, s tim da se u slučaju potrebe mogu brzo isprazniti.

Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s posebnim propisima i normama koji propisuju uvjete izgradnje skloništa za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja.

Prilikom izgradnje skloništa potrebno je:

-skloništa planirati ispod građevina kao podrumske etaže

-osigurati potreban opseg zaštite (50 kPa)

-osigurati rezervne izlaze iz skloništa.

Zaštita od rušenja

Članak 46.

Ovim Planom utvrđena je trasa nove sabirne ulice s najmanjom dopuštenom udaljenosti građevina (međusobno i od javnih prometnih površina) te najveće visine građevina, a kako bi se spriječilo da eventualne ruševine zapriječe prometnice te time onemoguće evakuaciju i pristup interventnim vozilima.

Zaštita od potresa

Članak 47.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima.

Zaštite od potresa poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se tijekom projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima, kao i pravilima struke.

Područje obuhvata nalazi se u području 7,7 i 8- stupnja MCS skale seizmičke mikrorajonizacije.

Članak 48.

Neizgrađene površine na pojedinim platoima mogu služiti kao prostori za evakuaciju ljudi. U grafičkom dijelu plana označene su načelne lokacije za prostore za evakuaciju ljudi uz planirane glavne pravce evakuacije. Na neizgrađenoj površini na glavnom ulazu u zonu gospodarske namjene planirano je postavljanje glavnog logističkog centra u slučaju nesreće gdje je potrebno osigurati kritičnu infrastrukturu u slučaju nesreće (pitka voda, energetska infrastruktura, hitna medicinska pomoć i sl.). Obzirom da je veći dio obuhvata Plana neizgrađen i nisu poznati budući korisnici prostora, nije moguće propisati konkretne mjere zaštite u slučaju teničko-tehnoloških ugroza izazvanih nesrećom u samim objektima.

Na području obuhvata Plana, uz državnu cestu, prilikom potresa moglo bi doći do nastanka klizišta, te je stoga predviđena izvedba nasipa i potpornih zidova na istom potezu duž državne ceste sukladno kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja,uređenja i zaštite površina. Ista lokacija klizišta ne predstavlja opasnost za građevine obzirom da je namjenjena zaštitnom zelenilu te stoga na istom području nije moguća gradnja građevina.

Evakuacija stanovništva u slučaju prirodnih ugroza (potresa), tehničko-tehnoloških nesreća u stacionarnim objektima ili cestovnom prometu te ratnih opasnosti vršit će se sukladno Planu zaštite i spašavanja općine Čavle.

U grafičkom dijelu plana označena su i područja za privremene deponije materijala koji je nastao kao posljedica rušenja.

Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva

Članak 49.

Na području obuhvata UPU-a potrebno je uspostaviti sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva temeljem posebnih propisa. U grafičkom dijelu plana ucrtana je načelna lokacija planirane sirene za uzbunjivanje stanovništva. Njena točna lokacija biti će utvrđena detaljnijom razradom sustava uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva, a ukoliko se dokaže da sirene na drugim lokacijama (izvan obuhvata UPU-a) osiguravaju funkciju uzbunjivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a ne treba smještavati dodatne sirene.

U svim građevinama u kojima se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (trgovački centri, veća proizvodna postrojenja) treba izvesti vlastiti sustav uzbunjivanja sukladno posebnim propisima.

Mjere zaštite od požara

Članak 50.

U cilju zaštite od požara potrebno je:

.graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti,

.graditi protupožarne zidove,

.izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen po posebnom propisu.

Članak 51.

Prilikom projektiranja potrebno je pridržavati se sljedećih mjera zaštite od požara:

-kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu, dok je prilikom projektiranja i gradnje garaža potrebno primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.

-dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Čavle.

-prilikom gradnje niskih slobodnostojećih objekata, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimlano 6 metara, a ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost između objekata potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara

-kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»N.N.«, br. 35/94, 55/94 i 142/03).

-prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»N.N.«, br. 8/06).

-za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»N.N.«, br. 108/95 i 56/10) te propisa donesenih na temelju istog.

-temeljem cl. 28. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (»N.N.«, br. 92/10) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Zaštita od poplava

Članak 52.

Područje obuhvata Plana nije u poplavnoj zoni te na istom području nisu visoke podzemne vode. Stoga isto područje nije ugroženo od poplava koje mogu uzrokovati katastrofe i velike nesreće.

Zaštita se provodi u vezi s posljedicama do kojih može doći uslijed većih oborina. Stoga pri projektiranju i gradnji treba uzimati u obzir karakteristike oborinskih prilika, kao i kod projektiranja kanalizacijske mreže, gdje treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima kiše u kratkim vremenskim razmacima te istu mrežu dimenzionirati na takve uvjete.

6. Mjere provedbe plana

Članak 53.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti na uređenoj građevnoj čestici sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/ 12, 55/12, 80/13).

Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim tijelima drzavne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima.

Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13).

7.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 54.

Unutar područja obuhvata plana nije propisana obveza izrade detaljnih planova uređenja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 55.

Plan je izrađen u tri izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Čavle i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Čavle.

Članak 56.

Izvornici Planova se čuvaju u pismohrani Općine, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije i graditeljstva i Javnoj ustanovi »Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije«.

Članak 57.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine njegov sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 58.

Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje vrijediti Odluka o Urbanističkom planu uređenja zone proizvodne namjene I2 (SN PGŽ 07/02).

Članak 59.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/13-01/07

Ur. broj: 2170-03-13-01-2

Čavle, 3. listopada 2013.

Predsjednik Općinskog vijeća

Marko Sobotinčić

 

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Urba  


https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=858&mjesto=10008&odluka=57
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr