40.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11
i 50/12) (u daljnjem tekstu: Zakon), članka 58. Odluke o donošenju Prostornog
plana uređenja Grada Bakra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
21/03, 41/06, i 2/12) (u daljnjem tekstu: PPUG Bakra) i članka 30. Statuta
Grada Bakra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09, 37/09 i
7/13), Gradsko vijeće Grada Bakra na 4. sjednici održanoj 3. listopada 2013.
godine, donosi
ODLUKU
o donošenju UPU - 26 dijela naselja Plase - NA 91
I OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan UPU 26 za dio
građevinskog područja naselja Plase oznake Na 91 (u daljnjem tekstu:
Plan), izrađen od »Plan 21« d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 06/13, na
topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:2 000. Za izradu Plana koristila se
Posebna geodetska podloga k.o. Ružić Selo, izrađena od Ureda ovlaštenog
inženjera geodezije, Anita Burul, ing.geod. potvrđena od Područnog ureda za
katastar Rijeka.
Obuhvat Plana iznosi 3,46 ha te je utvrđen u
grafičkom dijelu Plana.
Obuhvat Plana određen je Odlukom o izradi UPU
26 (»Službene novine PGŽ« broj 27/12 od 13. srpnja 2012.).
Obuhvat Plana utvrđen PPUG Bakra u grafičkom
dijelu - kartografski prikaz 3. C - Uvjeti korištenja i zaštite prostora u
mjerilu 1:25.000 i kartografski prikaz 4.4 Građevinska područja u mjerilu
1:5000, s površinom obuhvata Plana koja iznosi cca 2,5 ha.
Sukladno stavku 3. članka 78. Zakona,
određuje se širi obuhvat urbanističkog plana od onog određenog PPUG Bakra,
odnosno, Urbanističkim planom UPU 26 obuhvatit će se dio građevinskog područja
naselja Plase NA 91, pripadajući dio županijske ceste oznake ŽC 5068 te
pristupni put oznake U 89.
Grafički prikaz granice obuhvata Plana,
sastavni je dio Odluke o izradi UPU - 26 dijela naselja Plase - NA 91.
Urbanističkim planom uređenja potrebno je
omogućiti racionalno korištenje prostora, te razvitak temeljen na načelu
održivosti. Pri tome treba težiti postizanju optimalnog i uravnoteženog odnosa
između postojećeg i planiranog dijela naselja, uz određivanje takvog načina
gradnje koji je primjeren području - nešto veće površine čestica, više zelenih
površina i sl.
Kroz rješenje područja Urbanističkog plana
uređenja potrebno je odrediti osnovne namjene površina:
-Površine namijenjene stambenoj izgradnji.
Sukladno smjernicama definiranima PPUG Bakra potrebno je odrediti uvjete
gradnje i elemente za uređenje, građenje i korištenje postojećih
(rekonstrukcija) i novih površina i građevina;
-Sukladno uvjetima plana više razine utvrditi
prostorne minimume i standard uređenja i oblikovanja javnog prostora (zelenilo,
igrališta, šetališta, odmorišta, parkirališta, trgovina, usluge i sl.);
-Definirati potrebe, mogućnost i uvjete
smještaja javnih i društvenih programa;
-Definirati svu prometnu, komunalnu i drugu
infrastrukturu sa zaštitom postojećih i/ili izgradnjom novih pješačkih i kolnih
komunikacija;
-Razraditi vrste i tipove parkirališnih
prostora, skupnih ili pojedinačnih;
-Zelene površine u pravilu formirati kao
grupirane i prateće površine.
Ovisno o posebnostima prostora potrebno je
definirati smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora, s time da
je u svemu potrebno pridržavati se cjelovitog Tekstualnog dijela PPUG Bakra te
Odredbi za provođenje Plana.
Planom je potrebno predvidjeti proširenje
građevinskog područja naselja uz potrebnu infrastrukturu.
Najveći dio obuhvata Plana je neizgrađen
prostor izuzetne kontekstualne i prostorne kvalitete pa je prije izrade plana
potrebno područje obuhvata proanalizirati na razini kvalitetne stručne podloge.
Stručne podloge koje su potrebne za izradu
plana su:
- urbanističko-arhitektonska studija-analiza
prostornih mogućnosti lokacije s osobitim naglaskom na definiranju tipova i
modela stanogradnje.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se
sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim
prilozima:
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za
provođenje) i grafički dio
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje,
izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Bakra, zahtjevi i mišljenja iz članka
79. i članka 94. Zakona, izvješća s prethodne i javne rasprave, evidencija
postupka izrade Plana, sažetak za javnost).
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za
provođenje) i grafički dio
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
3.1.Oblik i veličina građevne čestice
3.2.Smještaj građevine na građevnoj čestici
3.3.Uvjeti oblikovanja građevina
3.4.Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina
3.5.Uvjeti za smještaj vozila
3.6.Uvjeti uređenja građevnih čestica
3.7.Uvjeti priključenja na prometnu
infrastrukturnu mrežu
3.8.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i
nadogradnje obiteljskih građevina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije
i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama
5.1.Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2.Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
7.1.Mjere zaštite prirodnih cjelina
7.2.Kulturno-povijesne cjeline
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10.Mjere provedbe plana
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
10.2.Rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni
11.Završne odredbe
GRAFIČKI DIO
1.Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000
2.Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna
mreža
2 a.Promet Mj. 1:2000
2.b.Telekomunikacije i energetski sustav Mj.
1:2000
2.c.Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:2000
4.Način i uvjeti gradnje
4.a.Oblici korištenja Mj. 1:2000
4.b.Način gradnje Mj. 1:2000
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana
(Obrazloženje), Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana
uređenja Grada Bakra, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona,
izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana,
sažetak za javnost).
1.POLAZIŠTA
1.1.Položaj, značaj i posebnosti dijela
naselja Plase u prostoru Grada Bakra
1.1.1.Osnovni podaci o stanju u prostoru na
razini Grada Bakra
1.1.2.Prostorno razvojne značajke
1.1.3.Infrastrukturna opremljenost
1.1.4.Zaštićene prirode, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5.Obveze iz planova šireg područja
1.1.5.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja
u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2.CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1.Ciljevi prostornog uređenja gradskog
značaja
2.1.1.Demografski razvoj
2.1.2.Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3.Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4.Očuvanje prostornih posebnosti naselja
odnosno dijela naselja
2.2.Ciljevi prostornog uređenja Grada
2.2.1.Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja,
obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2.Unapređenje uređenja naselja i
komunalne infrastrukture
3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.Program gradnje i uređenja prostora
3.2.Osnovna namjena prostora
3.2.1. Stambena namjena (S)
3.2.2. Javna i društvena namjena (D)
3.2.3. Javne-zelene površine - javni park
(Z1)
3.2.4. Površine infrastrukturnih sustava (IS)
3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenja površina
3.4.Prometna i ulična mreža
3.5.Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Pošta i telekomunikacije
3.5.2. Energetski sustav
3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje
otpada
3.6.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7.Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Mjere posebne zaštite
II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
2.
Namjena površina utvrđuje se za potrebe
stanovanja (dijelom i sa pratećim poslovnim sadržajima), javnih i društvenih
djelatnosti, uređenje javnih zelenih površina i ulica, te izgradnju građevina
prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Članak
3.
Namjena površina na području obuhvata Plana
određuje se kako slijedi:
-Stambena namjena (S)
-Javna i društvena namjena (D)
-Javne zelene površine - javni park (Z1)
-Površine infrastrukturnih sustava (IS)
Namjena površina prikazana je u kartografskom
prikazu broj 1- Korištenje i namjena površina.
Članak
4.
Područje stambene namjene (S) namjenjuje se
izgradnji stambenih građevina obiteljske tipologije. Područje stanovanja
podrazumijeva zonu obiteljskog stanovanja koju je moguće, isključivo u
suterenskoj ili prizemnoj etaži, dopuniti komplementarnim poslovnim sadržajima
poput manjih dućana, videoteka, kafića ili ureda i to tako da njihova površina
ne prelazi 50 % površine građevine (ili površinu jedne etaže).
Unutar ovih površina moguće je iznimno
planirati građevine, uređaje i opremu u funkciji komunalne infrastrukture
naselja, kao i dječjih igrališta.
Članak
5.
Područje društvene namjene (D) namjenjuje se
izgradnji različitog spektra građevina javne i društvene namjene- socijalnog,
zdravstvenog, upravnog ili drugog srodnog sadržaja od javnog interesa. Unutar
ovih površina moguće planirati trgovačke i uslužne programe u funkciji naselja.
Unutar površina ovih površina moguće je
iznimno planirati građevine, uređaje i opremu u funkciji komunalne
infrastrukture naselja.
Članak
6.
Područja definirana kao javne zelene površine
- parkovi (Z1) površine su hortikulturno uređene 'praznine' unutar naselja koje
se uređuju kao mjesta za odmor,druženje i opuštanje građana. Treba preferirati
zelenilo bez gradnje, izuzev spomen obilježja, urbane plastike ili kapelica u
opsegu manjem od 1 % ukupne površine zelenila. Unutar ovih površina moguć
postav dječjih igrališta.
Članak
7.
Unutar površina infrastrukturnih sustava (IS)
moguće je planirati građevine, uređaje i opremu u funkciji prometne i komunalne
infrastrukture naselja.
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
Članak
8.
Unutar obuhvata ovog Plana nema građevina
gospodarskih djelatnosti.
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
Članak
9.
Kartografskim prikazima i drugim odredbama
ove odluke određeni su detaljni uvjeti i način gradnje građevina javne i
društvene namjene neposrednom provedbom koji, ovisno o vrsti zahvata u
prostoru, sadrže sljedeće elemente i ograničenja potrebne za izdavanje
lokacijske dozvole, ili rješenja o uvjetima gradnje:
- oblik i veličina građevinske čestice,
- namjena, veličina i GBP građevine
- smještaj građevine na građevnoj čestici,
- uvjete oblikovanja građevine,
-uvjete oblikovanja pomoćnih građevina,
-uvjete za smještaj vozila,
-uvjete uređenja građevnih čestica.
-način i uvjete priključenja na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu,
-mjere zaštite okoliša,
-druge podatke značajne za izgradnju i
uređenje građevina.
Članak
10.
3.1.Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja površina građevne čestice za gradnju
građevina javne i društvene namjene unutar namjene D iznosi 2500 m2.
3.2. Namjena, veličina i građevna brutto
površina građevine
Građevina ove namjene smije biti socijalnog,
zdravstvenog, upravnog, kulturnog ili drugog javnog karaktera.
Najveća GBP građevine iznosi 4000 m2.
3.3. Smještaj građevine javne i društvene
namjene na građevnoj čestici
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice kig iznosi 0,5,
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice kis iznosi 1,5,
Najviša visina građevine iznosi 11,0 m,
Najveći broj etaža: tri nadzemne etaže i
jedna podzemna (Po+P+2)
Građevina mora biti udaljena pola vlastite
visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice.
Najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz
prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0
m.
Neizgrađeni dio građevne čestice-najmanje 40%,
mora biti uređen temeljem hortikulturnog elaborata.
3.4.Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba
biti suvremenog tipa; volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima
uklopljeno u kontekst naselja Plase.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u
naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta: izgrađenost i iskoristivost
parcela, materijali i teksture, visine, krovišta, fasade i slično.
Krovište se definira prema odabranom
materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne
dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog, salonitnog i drvenog materijala.
Najveći nagib kosog krova iznosi 25Ê (stupnjeva). Iznimno, prema
ahitektonskom rješenju moguće je planirati i ravno krovište.
Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica, ili drugi materijal već upotrebljavan u autohtonoj arhitekturi
naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora u pravilu biti paralalno sa
slojnicama naselja.
3.5. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične
radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja.
40% građevne čestice potrebno je ozeleniti.
Ograda se gradi unutar građevne čestice
predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom
najdalje na regulacijskom pravcu.
Ograde, potporne zidove i druga uređenja
okućnice na neizgrađenom dijelu građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne
narušavaju izgled naselja.
Uvjeti za određivanje broja parkirališnih
mjesta:
- 1 PM/70,0m2 korisne površine (15 PM/1.000m2 korisne površine),
3.6. Uvjeti priključenja na prometnu
infrastrukturnu mrežu
Građevine društvene namjene grade se unutar
građevnog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice osigurana
dostupnost dvosmjernom prometnicom najmanje širine 5,5 m. Građevine društvene
namjene unutar obuhvata ovog Plana mogu se priključiti se na postojeću
županijsku cestu.
Uvjeti priključenja na komunalnu
infrastrukturnu mrežu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno
gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne
mreže s pripadajućim ovjektima i površinama ove Odluke.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
11.
4.1. Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja površina građevne čestice za gradnju
stambenih građevina unutar namjene S iznosi 400,00 m2.
4.2. Namjena, veličina i GBP građevine
Građevine mogu biti homogeno stambenog
karaktera, ili mješovitog stambeno-poslovnog s jednom gospodarskom etažom
primjerena sadržaja (uredi, ordinacije, manji ugostiteljski i trgovački
programi) uklopivog u naselje.
Najveća GBP stambenih građevina iznosi 400,00
m2.
Unutar građevine stambene namjene mogu se
planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ne zauzimaju površinu veću od jedne
etaže.
Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i
slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i,
buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.
4.3. Smještaj stambene građevine na građevnoj
čestici
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice kig iznosi 0,3,
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice kis iznosi 0,8,
Najviša visina građevine iznosi 9 m (do vijenca),
Najveći broj etaža: tri nadzemne etaže i
jedna podzemna (Po+P+2),
Unutar građevine moguće je planirati najviše
tri stambene jedinice ili dvije uz mogućnost planiranja poslovnog prostora.
Građevina mora biti udaljena pola vlastite
visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice.
Najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz
prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0
m,.
4.4. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Prostor na građevnoj čestici građevine
stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja
okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz
upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
Najmanje 30 % građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom.
Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 1,5 m.
Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.
Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene
mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao
jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma ili dvoetažne ako nagib terena
omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, konačno
zaravnatog terena.
Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene
grade se uz uvjet da:
-najveća dopuštena visina iznosi 6,0 m,
-tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne
površine građevine osnovne namjene.
Najmanja udaljenost građevina iz prethodnog
stavka ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:
-ako se grade kao slobodnostojeće građevine
moraju od granice građevne čestice biti udaljene najmanje 1,0 m,
-ako se grade kao poluotvorene građevine,
moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se
odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne
čestice,
-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije
strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz
uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar
pripadajuće građevne čestice.
Udaljenost pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.
Ako pomoćne i manje građevine gospodarske namjene
imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m.
4.4. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene
namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i
krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s
načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom
ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata
karakterističnih za tu arhitekturu.
Odnos dužine pročelja prema visini pročelja
mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.
Otvori na građevinama moraju poštivati
pravila proporcije karakteristične za arhitekturu Primorja.
Krovišta građevina mogu iznimno biti ravna, a
sugerira se gradnja kosog krovišta, izvedenog kao dvovodno ili jednovodno,
raščlanjenog na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom
krovnih ploha između 17 i 25Ê (stupnjeva). Pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica, crvene boje ili neki drugi materijal već
upotrebljavan u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova
mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore,
kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
4.5. Uvjeti za smještaj vozila
Uvjeti za određivanje broja parkirališnih
mjesta:
-za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti
stambene građevine - 2 PM,
-poslovni prostori i uredi: 1 PM/70,0m2 korisne površine (15 PM/1.000m2 korisne površine),
-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala.
4.6. Uvjeti priključenja na prometnu
infrastrukturnu mrežu
Građevine unutar obuhvata ovog Plana
priključuju se na postojeće ili planirane županijske, lokalne i nerazvrstane
ceste. Na razini ovog plana to su Glavna mjesna ulica (GMC), te sabirna (SU) i
stambena ulica (STU).
Pristup građevne čestice s prometne površine
na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano
odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta
različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,
Svaka građevinska čestica mora imati
priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (iznimno, pravom
služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup
čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila.
Najmanja širina pristupne prometnice je 5,5 m
za dvosmjerni, te 4,5 m za jednosmjerni promet.
Kolno-pješački prilazi se formiraju u
neizgrađenom dijelu ovog Plana isključivo za građevne čestice stambenih
građevina i njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m.
Uvjeti priključenja na komunalnu
infrastrukturnu mrežu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno
gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama ove Odluke.
4.7. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i
nadogradnje obiteljskih građevina
Postojeće građevine rekonstruiraju se prema
pravilima za novu gradnju.
Rekonstruirati se mogu u građevine smještene
na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata
izgrađenosti i iskoristivosti.
Postojeće građevine koje u segmentu ovdje
datih normativa (kig i kis) izlaze iz propisanih okvira, rekonstrukcijom se
zadržavaju u postojećem stanju, ali bez njihova povećavanja.
Prigodom rekonstrukcije moguće je zadržati
zatečenu udaljenost građevine od ruba građevne čestice i ukoliko je ista manja
od udaljenosti propisane ovim Planom, ali se rekonstrukcijom navedena
udaljenost ne smije smanjivati.
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina
i garaža u stambeni prostor.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
12.
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
PROMETNA I ULIČNA MREŽA
Pretežitim dijelom prometno se rješenje ovog
Plana oslanja na postojeću mrežu prometnica, odnosno županijsku cestu ŽC 5068
koja se ovim Planom nominira kao glavna mjesna ulica (GMC). Dostupnost naselja
osigurava se lokalnom nerazvrstanom cestom (pristupni put oznake U 89 u planu
više razine) koji dobiva karakter sabirne ulice (SU), a za ostale planirane
ulice predlaže se kategorija stambenih ulica (STU).
U cilju postizanja funkcionalne hijerarhije
prometnica, temeljem zatečene i izgrađene prometne infrastrukture i planirane
mreže prometnica provedena je nova planska kategorizacija prometnica na razini
ovog prometnog rješenja.
Članak
13.
Kategorizacija prometnica
Na postojeće definirane kategorije javnih
cesta ovim planskim rješenjem se nadovezuju ostale postojeće i planirane
nerazvrstane ceste za koje se predlažu kategorije glavne mjesne ulice te
sabirna ulica i stambene ulice. Sve kategorije su vidljive iz grafičkog
priloga, a zahtjevani poprečni profili po kategorijama definiraju se kako
slijedi:
- Glavne mjesne ulice (GMC)
Planom je obuhvaćena županijska cesta
Hreljin-Zlobin (ŽC 5068), i ona je sad (u kontekstu naselja Plase) nominirana
kao glavna mjesna ulica. GMC prolazi zapadnim dijelom obuhvata Plana te se na
sjeveru križanjem spaja na sabirnu ulicu (pristupni put oznake U 89). Ona čini
okosnicu prometne mreže, te je ujedno i glavna pristupnica stambenom dijelu
naselja Plase planske oznake NA 91. Unutar koridora ove prometnice moguće je
planirati stajalište javnog prijevoza.
- Sabirna ulica (SU-1)
U kategoriju sabirne ulice ovim je Planom
uvršten postojeći pristupni put koji je na na sjeveru raskršćem spojena na
cestu Hreljin-Zlobin (ŽC 5068), a južno se dalje nastavlja van obuhvata Plana
te se ponovno spaja na cestu Hreljin-Zlobin.
Dio površine je uređen, dok se dio tek mora
izgraditi.
- Stambene ulice (STU-1 i 2.)
Stambena ulica 1. i 2. su novoplanirane
prometnice koja će aktivirati još neizgrađeni dio naselja NA 91. Nalaze se u
centralnom dijelu obuhvata Plana i u svome istočnom dijelu se spajaju na
sabirnu ulicu (SU-1). Na završetku imaju formirano okretište.
Širina kolno-pješačkog pristupa može iznimno
biti do 4,5 m u najvećoj dužini od 50 m.
Članak
14.
U kartografskom prikazu 2.a. Prometna
infrastrukturna mreža utvrđeni su koridori. Do njihove konačne realizacije (tj.
izdavanja lokacijske dozvole za idejni projekt) potrebno je očuvanje sljedeće
širine koridora:
- za sabirnu prometnicu (SU) 15 m
- za stambene prometnice(STU): 10 m
Prije ishođenja lokacijskih dozvola za
navedene kategorije prometnica, nije moguća gradnja unutar njihovih zaštitnih
koridora.
Članak
15.
Ako postojeća lokalna cesta nema širinu od
4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjeran promet, potrebno je
osigurati prostor za rekonstrukciju ceste.
Do formiranja građevinske parcele za cestu,
udaljenost građevinskog pravca utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon
utvrđivanja građevne parcele za cestu, od granice te građevne parcele.
Priključci na prometnu infrastrukturu:
- građevine unutar obuhvata Plana priključuju
se u pravilu na postojeće ili planirane glavne mjesne, sabirne i stambenih
ulica,
- pristup građevne čestice s prometne
površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura
nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na
spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže
kategorije,
- svaka građevinska čestica mora imati
priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (pravom
služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup
čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,
- zemljište uz prometnicu moguće je urediti
kao javnu zelenu površinu, kao površinu za smještaj urbane opreme ili kao
površinu za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture,
- priključke na prometnu infrastrukturu
potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima iz članka 21. ovih
Odredbi.
Članak
16.
Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji
građenja i rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to
posebno navedeno, smjernice za projektiranje:
Glavne mjesne, sabirne i stambene ulice:
- najmanja širina prometnog traka ceste
iznosi 2,75 m za SU i STU, a za ulice s javnim prometom ili visokim udjelom
prometa teretnih vozila (GMC) iznosi 2,80 m,
- kod jednosmjernih cesta širina prometnog
traka iznosi najmanje 4,5m,
- Glavne mjesne ulice moraju imati jednostran
nogostup od 1,5m, od kojeg je građevinski pravac udaljen za 6,0m,
- Sabirne i stambene ulice u pravilu imaju
minimalno jednostrani nogostup širine 1,5m.
Kolno-pješački prilazi:
- kolno-pješački prilazi se formiraju unutar
obuhvata ovog Plana isključivo za građevne čestice stambenih građevina i
njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m,
- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za
građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0m,
- kolno-pješački prilaz duži od 50,0 m
mjereno od javne kolne površine smatra se cestom.
odnos visina pojedinih dijelova poprečnog
profila prometnica - smjernice za projektiranje:
- površine kolnika i traka za parkiranje su u
pravilu na istoj visini,
- nogostup nadvisuje kolnik ili trak za
parkiranje za 0,15 m,
- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba
rampe za invalidska ili dječja kolica.
parkirališne površine:
- unutar građevne čestice stambene građevine
potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po stambenoj jedinici,
- unutar građevne čestice građevine
gospodarske i stambene građevine potrebno je osigurati najmanji broj
parkirališnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj
površini
- uvjeti za određivanje broja parkirališnih
mjesta:
- za jednu stambenu jedinicu - 2 PM,
- uredi i poslovni sadržaji : 1 PM/70,0m2 korisne površine (15 PM/1.000m2 korisne površine).
Članak
17.
Kolno-pješački prilazi se formiraju unutar
obuhvata ovog Plana isključivo za građevne čestice stambenih građevina i
njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m. Najmanja širina kolno-pješačkog
prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0 m.
Planom se predviđa akcentiranje i uređenje
pješačkih putova. Ovime se omogućuje bolja povezanost unutar naselja. Putove je
potrebno očistiti od zelenila koje je radi neodržavanja onemogućilo korištenje
dijela pješačkih putova.
Članak
18.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne
planira se gradnja javnih parkirališta i garaža.
Parkiralište unutar građevine javne i
društvene namjene nema javni karakter.
Članak
19.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne
planira se gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina. Postojeći putevi
unaprijediti će se u sustav poveznica novouređenog naselja, između građevine
javne i društvene namjene i javnog parka.
Članak
20.
5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
U narednom razdoblju planirana je izgradnja
međunarodnog TK kabela I. razine Rijeka - Senj, duž planirane trase priobalne
dionice autoceste.
Trasom postojećeg optičkog kabela Rijeka -
Split - Dubrovnik položene su i rezervne cijevi u koje će se, prema potrebi,
montirati novi optički kabeli većeg kapaciteta ili boljih svojstava.
Razvoj telekomunikacijske mreže na području
Grada Bakra usmjeren je na:
- povećanje kapaciteta postojećih
komutacijskih čvorova, te novi čvor Škrljevo, kako bi se povećala mogućnost
količine i vrsta usluga koje se danas pružaju u suvremenim telekomunikacijama,
- izgradnju distributivne telekomunikacijske
kanalizacije (DTK) odgovarajućih kapaciteta, pristupnu TK mrežu predvidjeti
podzemnim TK kabelima uvučenim kroz cijevi kabelske kanalizacije, čime će se
ostvariti podzemni priključak svih građevina bez obzira na broj stambenih
jedinica,
- povezivanje svih postojećih i planiranih
UPS-ova na višu prometnu razinu predvidjeti isključivo optičkim sistemom
prijenosa po svjetlovodnim kabelima radi povećanja sigurnosti u njihovom radu,
- pratiti razvoj mobilne telekomunikacije u
vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog pokrivanja cjelokupnog područja
Grada Bakra, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih stanica.
Sve građevine, vodove i uređaje elektroničkih
komunikacija treba planirati i projektirati vodeći računa o pravu zajedničkog
korištenja od strane svih ovlaštenih operatera, te mogućnosti implementacije
novih tehnologija.
Lokacije i uvjeti smještaja građevina i
uređaja mreža elektroničke pokretne komunikacije određeni su Prostornim planom
Primorsko-goranske županije.
Članak
21.
5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Opskrba pitkom vodom
Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se
neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će
se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom
prikazu broj 2c vodoopskrba i odvodnja.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno
je korištenje cijevi od duktilnog lijeva.
Priključenje pojedinih objekata se izvodi na
način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu
građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza
vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim
vodom na uličnu vodovodnu mrežu.
Na vodovodni sustav priključuje se hidranti
odnosno hidrantski vodovi, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg
profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu
sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno
s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se
poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina
izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s
mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
22.
Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i
kanalizacije otpadnih voda vrši se neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će
se u trup postojećih te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u
kartografskom prikazu broj 2c vodoopskrba i odvodnja.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže
predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera
300 mm.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode se
pročišćavaju na vlastitom uređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja
pročišćavanja (moguće i septičke jame - koje su privremenog karaktera, a do
izgradnje uređaja za pročišćavanje) s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog
bunara ili drenaže.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih
okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih
građevina.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i
manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja
adekvatnim uređajem za pročišćavanje.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem
slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne
visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.
Najmanji promjer slivničkog priključka je 200
mm.
Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih
voda, odnosno na područjima na kojima se ne planira izgradnja sustava, otpadne
vode se prikupljaju nepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa, odnosno na
drugi način sukladno posebnim propisima, uvjetima nadležnih komunalnih službi,
te Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i
slivu izvora u Bakarskom zaljevu.
Članak
23.
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti
sukladno tehničkim uvjetima određenim u točki 3.5.2.Tekstualnog dijela Plana i
kartografskom prikazu broj 2b - elektroinstalacije i telekomunikacije.
Članak
24.
Kroz obuhvat plana jednim dijelom svoje
trase, prolazi 35 kV nadzemni vod EVP Meja - EVP Plase. Izgradnja objekata
ispod njega ili u njegovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve
slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (nadležni
distributer), a zaštićeni koridor u kojem je zabranjena gradnja mora iznositi
najmanje 15 m (7.5 m lijevo i 7.5 m desno od osi voda - stupa).
Unutar Plana nalazi se RS Plase.
Buduća trafostanica 10(20)/0,4 kV gradit će
se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mirko lokacija
trafostanice 10(20)/0,4 kV odredit će se nakon rješavanja imovinsko - pravnih
odnosa kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanica će se
graditi kao samostojeća građevina.
Za buduću trafostanicu 10(20)/0,4 kV potrebno
je osigurati zasebnu parcelu, na način da trafostanice bude minimalno udaljena
1 m od granica parcele, a 2 m od javne površine.
Za one nove kupce električne energije koji
zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih
trafostanica 10(20)/0,4 kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju
trafostanice 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u
građevini) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.
Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će
se podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća
odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne
trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacije trafostanice.
Niskonaponska mreža izvodit će se kao
podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na
betonskim ili željeznim stupovima.
Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i
pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima,
koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov
razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo
osvijetljenosti.
5.4.Uvjeti gradnje plinske mreže
Članak
25.
Za opskrbu prirodnim plinom Grada Bakra
predviđena je izgradnja dviju redukcijskih stanica - RS Bakar 1 (planirani
kapacitet 1600 m3/h) i RS
Bakar 2 (planirani kapacitet 1300 m3/h). Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje
ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u
domaćinstvima, te za opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.
Do realizacije koncepta plinofikacije
Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne
mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.
Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan
javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja
zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati,
koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog
pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i
načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.
Razmaci od podzemnih instalacija određuju se
obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.
Polaganje plinske distributivne mreže
obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Planom.
Priključke do građevina budućih korisnika
treba graditi podzemno.
Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje
plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o
radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.
Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na
mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.
Članak
26.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Površine namijenjene parkovima (Z1) uređuju
se kao dijelovi naselja koje se uređuju kao mjesta za odmor,druženje i
opuštanje građana. Ovisno o urbanom kontekstu treba preferirati zelenilo sa
urbanom opremom ili manje zelene 'trgove' koje treba rasteretiti pretencioznih
detalja i dodatka što znači da ova područja treba promišljati na minimalistički
način s naglaskom na prirodno okružje.
-najmanja površina novoplaniranog parka ili
odmorišta iznosi 200 m2
-najmanje 80% površine potrebno je ozeleniti
i hortikulturno urediti izvornim vrstama,
-unutar parka može se postaviti spomen
obilježje
-urbanu opremu unificirati na razini naselja
Plase.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
27.
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih
prirodnih cjelina.
Članak
28.
7.2. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE
Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih
kulturno-povijesnih cjelina.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
29.
Na području Grada Bakra Planom više razine
određena je proizvodna zona Kukuljanovo (bivša R27) - I1 kao prostor za
smještaj građevina za gospodarenje otpadom sukladno posebnim propisima i
dokumentima prostornog uređenja šireg područja.
Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s
otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom
potrebno je težiti:
-primarnom smanjenju količine otpada,
ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih
dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,
-reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i
preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje
i preradu pojedinih vrsta otpada,
-zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva
da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i
termičkim postupcima,
-tehnološki otpad zbrinjavati u skladu s
odredbama Zakona o otpadu.
Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
-izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja
otpada,
-sprečavanjem nenadziranog postupanja s
otpadom,
-iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u
materijalne i energetske svrhe,
-odlaganjem otpada na odlagališta,
-saniranjem otpadom onečišćenih površina.
Proizvođač otpada, te svi sudionici u
postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi
Zakona o otpadu (Narodne novine broj 175/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08 i
87/09) i drugih propisa:
- Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine
broj 27/ 96),
-Pravilnika o uvjetima za postupanje s
otpadom (Narodne novine broj 123/97, 112/01 i 23/07),
-Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom
(Narodne novine broj 53/96),
-Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim
otpadom (Narodne novine broj 32/98 i 23/07).
Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.
Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna
svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati,
prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.
Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade
otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz
propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.
Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće
spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili
prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Grad Bakar, odnosno ovlaštena pravna osoba.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim
tehnološkim otpadom osigurava Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.
Postupanje s opasnim otpadom smatra se
djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava
Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
30.
U skladu s odredbama državnog Plana
intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada
Bakra obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.
Planom više razine ne propisuju novi zahvati
za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onihnavedenih
Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN59/2000.) i Prostornim planom
županije (SN 14/00).
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u
naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je
mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/ 1994.)
i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.
Prostornim planom se određuju kriteriji
zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od
buke i mjere posebne zaštite.
Članak
31.
Zaštita tla
Prema fizičko-mehaničkim značajkama utvrđenim
Planom više razine, područje obuhvata Plana pripada I. katogoriji geotehničke
kategorizacije tla - zona kolog krša.
I. Geotehnička kategorija - zona golog krša:
-karbonatna stijenska masa je vidljiva na
površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom,
-teren nije deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina,
-nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim
vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima,
-upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti
dobra, mogućnost erozije vrlo mala,
-teren je u cijelosti pogodan za građenje,
manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme
padine.
Šumsko tlo
Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će
se slijedećim mjerama:
-održavati postojeće šume putem očuvanja i
pravilnog gospodarenja,
-povećati zaštitu šuma od onečišćivača,
požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja,
-stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi
ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih i seoskih naselja.
Poljoprivredno tlo
Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od
I. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije
dopuštena.
Za očuvanje i korištenje preostalog
kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće
mjere:
-smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za
nepoljoprivredne svrhe,
-poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave
hrane,
-prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim
granama, a temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.
Članak
32.
Zaštita zraka
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite
zraka jest smanjenje emisije.
Zbog blizine Rafinerije nafte i TE Rijeka, za
područje Grada Bakra od velikog je značaja stalna kontrola - monitoring -
kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo intervenirati na
vrijeme. Jedna od takvih mjernih postaja na području Grada Bakra postavljena je
u Krasici. Također, budući sadržaji u Bakarskom zaljevu vezano uz lučke
djelatnosti moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.
Za zaštitu zraka propisuju se i slijedeće
mjere:
-ograničavati imisije i propisivati tehničke
standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema važećim zakonskim
propisima-Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine broj
117/12);
-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije
propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u
skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima);
-zahvatom se ne smije izazvati »značajno«
povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene
utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije
doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline
izvora;
-najveći dopušteni porast imisijskih
koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka
određen je važećim zakonskim propisima- Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u
zraku (Narodne novine broj 117/12);
-stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani
na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije,
prema važećim zakonskim propisima-Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj
48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari iz
nepojretnih izvora (Narodne novine broj 117/12).
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
-prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te
svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,
-osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša,
-uređivanjem zelenih površina unutar građevne
čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za
prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
Članak
33.
Zaštita voda
Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone
sanitarne zaštite i nema registriranih vodotoka na tom području.
Odvodnju otpadnih voda treba odrediti prema
važećoj Odluci o zaštiti izvorišta za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i
sliva u Bakarskom zaljevu.
Zone sanitarne zaštite izvorišta na području
Grada Bakra određene su »Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu
izvora u Gradu Rijeci i u slivu izvora u Bakarskom zaljevu« (SN 25/12).
Zaštita slivnog područja izvora u Bakarskom
zaljevu treba se osigurati izvedbom nepropusne kanalizacije duž čitave trase
državne ceste koju obuhvaća ovaj Plan, a odvođenje oborinskih voda vrši se u
skladu s uvjetima sanitarne zaštite tj. prema novoplaniranoj UPOV Plase.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:
-zabraniti pranje automobila, drugih vozila i
strojeva kao i odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem
tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,
-korisnik građevne čestice mora brinuti o
zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja,
unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i
dopuštene koncentracije prema Uredbi o standard kakvoće voda (NN 87/10).
Članak
34.
Zaštita od buke
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša dopuštena razina
vanjske buke je sljedeća:
-u naseljima, 55 dBA za dan i 45 dBA za noć
-u zonama duž autoputova i glavnih gradskih
prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć
Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju
mjerenje razine buke na određenim područjima. Postojeći izvori buke na području
Grada Bakra su sljedeći:
-promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih
automobila i vozila za snabdijevanje i odvoz otpada kroz povijesnu jezgru grada
Bakra, te po lokalnim i nerazvrstanim cestama unutar naselja
-promet osobnih automobila, autobusa
prigradskog prijevoza i teretnih vozila županijskim i državnim cestama
-djelatnost manjih proizvodnih
metaloprerađivačkih i drvno prerađivačkih pogona
MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak
35.
Grad Bakar po Pravilniku o naseljenim
mjestima u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN
2/91) ne spada u zonu obvezne izgradnje skloništa osim eventualno u zonama
jakih ugroza uz industrijska postrojenja i unutar njih.
Sukladno navedenom, grad Bakar neće graditi
javna skloništa za potrebe sklanjanja ljudi, već će se stanovništvo sklanjati u
već postojećim skloništima te kućnim skloništima, podrumima i postojećim javnim
objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu,
pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje.
Mjere sklanjanja stanovništva moraju biti u
skladu sa elaboratom »Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada
Bakra«, odnosno »Planom zaštite i spašavanja Grada Bakra« (SN 34/11).
Članak
36.
Sklanjanje ljudi
Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim
izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih
pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se
utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Bakra, odnosno posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene
pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u
sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde
posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvat
ske, projektiraju se kao
dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj
namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku
zaštitu.
Članak
37.
Zaštita od rušenja
Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne
udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja
i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«,
broj 29/ 83, 36/85 i 42/86).
Prometnice unutar novih dijelova naselja
moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da
eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i
pristupa interventnim vozilima.
U projektiranju većih križanja i čvorišta s
prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli
lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed
projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.
U projektiranju građevina mora se koristiti
tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom
stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj
rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske
za povratni period od 500 godina.
Provedbenim prostornim planovima za pojedina
područja Grada Bakra, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje
nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati
otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće
mjere zaštite ljudi od posljedica rušenja.
Članak
38.
Zaštita od potresa
Područje Grada Bakra je s obzirom na
zabilježene intenzitete potresa na svom području svrstano u VIIIo (razorni potresi) prema karti maksimalnih intenziteta
potresa po MSK.
Protupotresno projektiranje kao i građenje
građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema
postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija
važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres.
U građevinama društvene infrastrukture,
športsko- rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj
različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra
112 i prenošenje važnih obavjesti ŽC 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je
potrebno poduzeti.
Ovim UPU utvrđuje se građevina društvene
namjene kao značajni gospodarski objekt, u kojem boravi velik broj ljudi koji
bi uslijed potresa mogli biti ugroženi.
Ovim Planom definirana su područja koja nisu
ugrožena urušavanjem kao zone za evakuaciju ljudi (zelenilo, trgovi, slobodne
površine i slično) a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom
incidentne situacije, također su definirane zone za privremeno deponiranje
materijala koji je nastao kao posljedica rušenja. Ista područja potrebno je i
kartografski prikazati.
Članak
39.
Zaštita od požara
Zaštita od požara ovisi o stalnom i
kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim
opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim
zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj I usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara
i tehnološkim eksplozijama Grada Bakra. Kartografski prikaz vatrogasnih
sektora, zona i vatrobranih pojaseva na prostoru Grada Bakra nalazi se u
posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara
stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi
se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i
prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u
naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće
požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.
Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je
pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima,
odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.
Kod projektiranja građevina radi veće
kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara
potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB - za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu
(bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i
veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći
broj ljudi,
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidranskog
razvoda i postave nadzemnih hidranata prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje
požara (Narodne novine 08/06)
Vatrogasne pristupe je potrebno planirati u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine broj
35/94, 55/94 i 142/03).
Vezano na zaštitu šuma od požara, područna
šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i
požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.
Osmatranje terena i javljanje požara
organizirano je na nivou Primorsko-goranske županije.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
40.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina
na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje
pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih
površina.
U smislu nužne komunalne opremljenosti
potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ (SN.PGŽ broj 14/00, 12/ 05,50/06 i 08/09)
o optimalno uređenom građevinskom
zemljištu (II. kategorija po
PPUG Bakra): osigurati prometni pristup, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih
voda i priključak na električnu struju.
Iznimno,moguće je predvidjeti i palijativno
rješenje odvodnje sukladno članku 22. ove Odluke.
Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih
površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera (N.N. 47/82).
Članak
41.
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Unutar ovog Plana nije predviđena izrada
planova užeg područje već se isti provodi neposredno.
Članak
42.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Postojećih građevina koje bi svojom namjenom
bile suprotne planskoj namjeni nema unutar obuhvata ovog Plana.
11. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
43.
Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri)
istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Bakra i
potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Bakra.
Izvornici Plana čuvaju se u upravnom odjelu
Grada Bakra za komunalni sustav, urbanizam i ekologiju, u pismohrani
Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu
okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornog planiranja.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj
županiji, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10,
51000 Rijeka.
Članak
44.
Na konačni prijedlog Urbanističkog plana
uređenja 26 za dio građevinskog područja Plase, oznake Na91, ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i
suglasnosti.
Članak
45.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u
»Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/13-01/07
Ur. broj: 2170-02-07/5-13-12
Bakar, 3. listopada 2013.
Predsjednik
Gradskog vijeća Grada Bakra
Milan
Rončević
