173.
Na temelju članka 66. stavka 4. Zakona o
zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07), a u vezi s člankom 277. stavkom
1. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 80/13), članka 20. Uredbe o
strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (»Narodne novine« broj
64/08), članka 28. točke 22. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene
novine« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika
Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 26/
09,16/13 i 25/13 - pročišćeni tekst), Županijska skupština Primorsko-goranske
županije na 4. sjednici održanoj 10. listopada 2013., donijela je
PROGRAM
PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA U ODNOSU
NA PROVEDBU PROSTORNOG PLANA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
1. UVOD
Prostorni plan Primorsko-goranske županije
(dalje: Prostorni plan) usvojen je 12. rujna 2013. godine na Županijskoj
skupštini Primorsko-goranske županije i objavljen u »Službenim novinama« broj
32/13.
U skladu s Uredbom o strateškoj procjeni
utjecaja plana i programa na okoliš (»Narodne novine« broj 64/08) tijekom
izrade Prostornog plana proveden je postupak strateške procjene utjecaja na
okoliš. Strateška procjena provedena je na temelju rezultata Strateške studije
kojom su prepoznati vjerojatno značajni utjecaji i opterećenja na okoliš koji
bi mogli nastati provedbom Prostornog plana, razrađena varijantna rješenja
planiranih zahvata uz odabir za okoliš najprihvatljivijih, utvrđene mjere
zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Utvrđene mjere i program
praćenja stanja okoliša rezultat su zakonskih propisa i obveza.
Sukladno članku 64. stavku 2. i 3. Zakona o
zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07), u svezi sa člankom 18. stavkom
5. i 6. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je mišljenje kojim se potvrđuje
da je postupak strateške procjene proveden sukladno Zakonu o zaštiti okoliša,
Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš, Pravilniku o
povjerenstvu za stratešku procjenu (»Narodne novine« broj 70/08) i Uredbi o
informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima
zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 64/08).
Program praćenja stanja okoliša utvrđen
strateškom procjenom integriran je u Prostorni plan. Određen je način praćenja
procijenjenih značajnih utjecaja na okoliš, a nave
Županija
dena praćenja kao i dodatna
istraživanja okoliša predviđena su na određenim područjima i lokalitetima za
sljedeće sastavnice okoliša: zrak, voda, tlo, more, biljni i životinjski
svijet. Praćenjem utvrđenih pokazatelja predviđeno je i praćenje stanja šumarstva,
lovstva, poljoprivrede, prometa, energetike, kulturne baštine, otpada i buke.
U skladu s člankom 20. stavkom 2. Uredbe o
strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš Program praćenja stanja
okoliša u odnosu na provedbu Prostornog plana Primorsko-goranske županije
sadrži ciljeve Prostornog plana, pokazatelje za praćenje stanja okoliša, način
provjere provedbe mjera zaštite okoliša, postupanje u slučaju neočekivanih
nepovoljnih utjecaja i izvore sredstava potrebnih za provedbu praćenja stanja okoliša.
2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
Prostornim planom određeni su sljedeći
temeljni ciljevi razvitka u prostoru Županije:
-Kvalitetno vrednovati geostrateški položaj i
prirodne resurse Županije putem naglašene pomorske orijentacije i izgradnje
nedostajuće infrastrukture.
-Osigurati pretpostavke za visoku stopu rasta
gospodarstva koja jamči uravnotežen i održiv razvitak na području cijele
Županije i povećati opću razinu razvijenosti.
-Povećati standard ljudi, zaposlenost i
kakvoću življenja te uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i
razvitka.
-Razviti kvalitetan prometni sustav, sukladan
potrebama prometnog povezivanja na svim razinama (regija, država, EU),
integrirajući sve prometne grane.
-Razvijati sustave vodoopskrbe i posebno
sustave odvodnje.
-Izgraditi cjelovit županijski sustav
zbrinjavanja otpada.
-Osigurati prostorno-planske preduvjete za
zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva osloncem na vlastite snage i
resurse u uvjetima koje mogu izazvati kraj ere jeftine energije i fosilnih
goriva kao i/ili klimatske promjene.
-Očuvati biološku raznovrsnost ekosustava na
kopnenom i podmorskim dijelu Županije, posebno područja bogata biljnim i
životinjskim vrstama.
3. POKAZATELJI ZA PRAĆENJE STANJA
OKOLIŠA
Pokazatelji praćenja stanja okoliša rezultat
su Strateške procjene, odnosno procijenjenih utjecaja koji mogu nastati
provedbom Prostornog plana
Pokazatelji za praćenje stanja okoliša su
sljedeći:
.kakvoća zraka,
.kakvoća voda,
.površina poljoprivrednog zemljišta,
.površine pod ekološkom poljoprivredom,
.površina zemljišta degradiranog sušom,
.kakvoća mora,
.invazivne vrste u moru,
.biološka raznolikost mora,
.količina ispuštenih balastnih voda,
.indeks bioraznolikosti,
.udio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrsta,
.broj ugroženih staništa,
.zaštićena područja u odnosu na ukupan
teritorij
Županije,
.udio šuma pod održivim upravljanjem,
.zdravstveno stanje šume,
.stanje divljači,
.ukupna emisija CO2 ekv. po energetskim sektorima,
.udio obnovljivih izvora energije u
energetskoj bilanci,
.potrošnja biogoriva u javnom gradskom
prijevozu,
.broj građevina i lokaliteta kulturne baštine
u blizini pojedinačnih novih zahvata za koje je proveden postupak procjene
utjecaja na okoliš,
.količina komunalnog, proizvodnog i opasnog
otpada,
.količina oporabljenog i odloženog otpada,
.broj reciklažnih dvorišta,
.stanje kapaciteta građevina za gospodarenje
otpadom (razvijenost, raspoređenost i dostatnost infrastrukture za oporabu i
zbrinjavanje otpada),
.broj strateških karata buke i akcijskih
planova za aglomeracije, glavne ceste, glavne željezničke pruge i zračne luke
na području Županije.
4. NAČIN PROVJERE PROVEDBE MJERA
ZAŠTITE OKOLIŠA
Praćenje utvrđenih pokazatelja i primjena
mjera zaštite okoliša pratit će se sljedećim programom praćenja stanja:
Zrak
Pratiti kakvoću zraka:
.ukupna emisija stakleničkih plinova, emisija
po sektorima
.ukupna emisija onečišćujućih tvari koje
uzrokuju zakiseljevanje, eutrofikaciju i prizemni ozon
.ukupna emisija teških metala i postojanih
organskih otapala (iz procesne industrije)
.u urbanim i industrijskim područjima
nastaviti pratiti kakvoću zraka na mjernim postajama sukladno dosadašnjoj
praksi u državnoj i lokalnoj mreži
.nastaviti praćenje kakvoće zraka u ruralnim
i zaštićenim područjima
.u okruženju onečišćivača kakvoću zraka
pratiti sukladno programu utvrđenom rješenjem o prihvatljivosti zahvata na
okoliš i/ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
Vode
Pratiti količinu vode:
.indeks eksploatacije obnovljivih izvora vode
.potrošnja vode po sektorima
Pratiti kvalitetu voda:
.prisutnost koliformnih bakterija u vodi za
piće
.indeks rizika od kemijskih toksikanata za
vodene ekosustave
.eutrofikacija površinskih voda, izvori
onečišćenja voda i njihovo uklanjanje
.zadovoljavanje kategorizacije voda
.udio voda koji se obrađuje u sustavima za
obradu voda
.obrađene industrijske otpadne vode prije
ispuštanja u more
.obrađene urbane otpadne vode prije
ispuštanja u more
.nastaviti postojeća praćenja:
-površinskih i podzemnih voda na
karakterističnim postajama u okviru nacionalnog monitoringa koje provode
»Hrvatske vode«
-površinskih i podzemnih voda - izvorišta
vode za piće u okviru nacionalnog monitoringa koje provodi Hrvatski zavod za
javno zdravstvo
-hidroloških praćenja i praćenja razina
podzemnih voda putem državnog hidrometeorološkog zavoda.
Praćenje kakvoće voda vezano uz pojedine
zahvate provoditi sukladno programu koji je određen vodopravnom dozvolom,
rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš i/ ili rješenjem o objedinjenim
uvjetima zaštite okoliša.
Tlo
Pratiti prenamjenu poljoprivrednog zemljišta
Pratiti dezertifikaciju: udio zemljišta
degradiran sušom.
More
Pratiti:
.hranjive tvari: trofički indeks. Nastaviti i
razvijati praćenje ekološkog stanja akvatorija Kvarnerskog zaljeva (nacionalni
projekt »Jadran«).
.biološku kakvoću mora
.unos stranih invazivnih vrsta
-status bioraznolikosti u moru.
.standard kakvoće mora za kupanje: granične
vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i druge značajke mora. Nastaviti
praćenje kakvoće mora za kupanje.
.utjecaj pomorskog prometa:
-iznenadna onečišćenja mora i pomorskog dobra
-unos balastnih voda
.utjecaj kopnenih gospodarskih aktivnosti na
more: iznenadna onečišćenja mora i pomorskog dobra kopnenim gospodarskim
aktivnostima. Nastaviti i razvijati praćenje izvora onečišćenja mora s kopna
(LBA program).
Prije svakog zahvata koji direktno zadire u
more izvršiti početno mjerenje kakvoće mora na parametre koji će ovisiti o tipu
i veličini zahvata.
Program praćenja mora pojedinog zahvata bit
će određen (tamo gdje je to potrebno) pojedinačnom vodopravnom dozvolom,
rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš i/ili rješenjem o objedinjenim
uvjetima zaštite okoliša.
Biološka raznolikost
Pratiti:
.indeks bioraznolikosti
.udio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrsta
.ugrožena staništa
.zaštićena područja u odnosu na ukupan
teritorij Primorsko-goranske županije
.udio šuma pod održivim upravljanjem.
Obavljati istraživanja i pratiti
koncentracije metala u vodenom stupcu i sedimentu Urinjske špilje (HR3000243).
Šumarstvo
Na šumskim područjima nastaviti redovito
praćenje zdravstvenog stanja šume, znakove propadanja stabala, bilježiti
promjene i usporediti ih s prijašnjim godinama tijekom kojih na predmetnom
području nije bilo novoizgrađenih pojedinačnih zahvata.
Lovstvo
Na lovno-gospodarskim područjima nastaviti
redovito praćenja stanja divljači, bilježiti promjene i usporediti ih s
prijašnjim godinama tijekom kojih na predmetnom području nije bilo
novoizgrađenih pojedinačnih zahvata.
Poljoprivreda
.Pratiti poljoprivrednu djelatnost
.Površine pod ekološkom poljoprivredom u
ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji
.Primjenu održive umjesto konvencionalne
poljoprivrede
Promet
.Pratiti socijalni i ekološki utjecaj
prometa:
-emisije stakleničkih plinova iz cestovnog
prometa
-emisija za ozon štetnih tvari
-korištenje čistijih i alternativnih goriva u
prometu
-udio voznog parka koji se koristi u javnom
gradskom prijevozu koji udovoljava standardima vezanima uz buku i emisije u
zrak.
Energetika
.Pratiti:
-ukupna emisija CO2 ekv. po sektorima
-udio obnovljivih izvora energije u
energetskoj bilanci
-potrošnju biogoriva u javnom gradskom
prijevozu.
Kulturna baština
.Osigurati povremeni nadzor objekata kulturne
baštine u blizini pojedinačnih zahvata, za koje je proveden postupak procjene
utjecaja na okoliš, od strane Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
Otpad
.Pratiti stanje sustava gospodarenja otpadom:
-ukupne količine proizvedenog otpada
-količine opasnog otpada
-količine oporabljenog otpada i količine
otpada koji se odlaže
-broj reciklažnih dvorišta
-stanje kapaciteta za gospodarenje otpadom
(razvijenost, raspoređenost i dostatnost infrastrukture za oporabu i
zbrinjavanje otpada).
Buka
.Pratiti izradu strateških karata buke i
akcijskih planova za aglomeracije, glavne ceste, glavne željezničke pruge i
zračne luke na području Županije.
.U okruženju pojedinih zahvata pratiti razinu
buke sukladno programu praćenja koji je propisan rješenjem o prihvatljivosti
zahvata na okoliš i/ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
U skladu s rezultatima strateške procjene i
ovim Programom praćenja stanja okoliša određen je način praćenja procijenjenih
značajnih utjecaja na okoliš. Navedena praćenja i dodatna istraživanja
predviđena su na određenim područjima i lokalitetima za sljedeće sastavnice
okoliša:
Zrak
Radi integralnog upravljanja zaštitom zraka,
potrebno je razvijati postojeći sustav upravljanja kakvoćom zraka. Radi toga
predviđa se provedba sljedećeg:
-Naročitu pažnju obratiti emisijama iz
cestovnog i pomorskog prometa (CO, NOx, PM10, VOC) i točkastih izvora lociranih na području općina
Kostrena i Omišalj i Grada Rijeke.
-Razvijati/poboljšati monitoring kakvoće
zraka što uključuje:
-modernizirati mrežu praćenja kakvoće zraka
zamjenom kemijskih metoda odgovarajućim analizatorima gdje god je to moguće;
-barem na jednoj postaji u gradu Rijeci
započeti s mjerenjem lebdećih čestica PM2.5;
-pristupiti analizi udjela pojedinih izvora u
onečišćenju zraka lebdećim česticama (PM2.5);
-nabaviti jednu kompletnu mobilnu ili lako
prenosivu stanicu za mjerenje onečišćenja zraka od prometa, ali i za druga
povremena mjerenja;
-iako su državnom mrežom već određene
lokacije za mjerenje pozadinskog onečišćenja, za potrebe Županije bilo bi
poželjno barem godinu dana mjeriti onečišćenja na rubnim dijelovima Županije:
-potrebno je započeti s uzorkovanjem i
analizom hlapivih ugljikovodika na plinskom kromatografu, tim više što se na
području Županije aromatski ugljikovodici (BTX) mjere na više mjesta
analizatorima kojima je to referentna metoda;
-za dobivanje opterećenja pojedinim
onečišćujućim tvarima na širem prostoru pribjeći korištenju pasivnih uzorkivača
(npr. NO2 i O3);
-obnoviti biološki monitoring šumskih sustava
i kartiranje kritičnog opterećenja na području Gorskog kotara.
Također treba uspostaviti odgovarajući
geografsko- informacijski sustav radi objedinjavanja podataka za područje
Županije dobivenih monitoringom kakvoće zraka s meteorološkim podacima, podacima
o emisijama onečišćujućih tvari u zrak te drugim potrebnim podacima definiranim
računskim modelima onečišćenja zraka i prognoziranja emisija. Takvo objedinjeni
podaci trebaju činiti osnovnu podlogu za upravljanje kakvoćom zraka.
Za provedbu integralnog upravljanja kakvoćom
zraka potrebno je nadopuniti module komercijalnog softvera koji se već koristi
s modulom za bazu podataka o emisijama, modulom za kartiranje onečišćenja (od
suštinskog značenja za prostorno planiranje) i modulom za predviđanje onečišćenja
zraka za naredni dan na osnovi emisija i meteorološke prognoze.
Prirodna baština
Planom je predviđeno praćenje stanja
populacije flore i faune, te vegetacije na područjima pod mogućim utjecajem
energetskih građevina (vjetroelektrane, sunčane elektrane i dr.) i značajnijih
prometnih koridora.
Uz cestovne koridore potrebno je organizirati
praćenje frekvencije prelaska životinja preko izgrađenih i planiranih prijelaza
za životinje.
Također, planira se uspostaviti praćenje
utjecaja onečišćenja i klimatskih promjena na živi svijet na kopnu i moru,
osobito na lokacijama uz industrijska postrojenja na području Urinja,
industrijske zone Kukuljanovo, Bakarskog zaljeva, Omišlja i područja Parka
prirode Učka.
Tlo i šume
Radi utvrđivanja nultog stanja kakvoće tla u
okruženju industrijskih zona, potrebno je obaviti istraživanja na područjima
koja su posebno osjetljiva (ranjiva) na onečišćenje teškim metalima i
zakiseljavanjem.
U Gorskom kotaru u šumama koje su ugrožene,
uspostaviti cjelovitu mrežu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih
procesa.
Vode
Poznavanje stanja voda potrebno je radi
ocjene mogućnosti njezinoga korištenja za razne namjene; utvrđivanja uzroka,
opsega i mogućih posljedica onečišćavanja; određivanja potrebnih mjera i
planova zaštite te kontrole poduzetih mjera zaštite.
Nacionalni program ispitivanja površinskih i
podzemnih voda na području Primorsko-goranske županije potrebno je proširiti na
sljedeći način:
-postojeću mrežu opažanja podzemnih voda
proširiti uključivanjem u monitoring izvora Cerovica u Riječkom zaljevu i
izvora u Gorskom kotaru: Velika Belica, Zeleni vir, Kamačnik i Studeno vrelo;
-dopuniti monitoring ekološkog stanja
površinskih voda biološkim i hidromorfološkim elementima;
-uspostaviti novu postaju ispitivanja
vodotoka Gornja Dobra poslije Vrbovskog uz hidrološku postaju Luki;
-ispitivanja kakvoće voda potrebno je
povezati s hidrološkim opažanjima.
Radi dobivanja što bolje podloge za
upravljanje vodama, potrebno je objediniti podatke dobivene ispitivanjima iz
Nacionalnog programa praćenja stanja podzemnih i površinskih voda koje provode
»Hrvatske vode« i monitoringa izvorišta javne vodoopskrbe koji provodi Hrvatski
zavod za javno zdravstvo u jedinstvenu bazu podataka kroz uspostavu
odgovarajućeg geografsko-informacijskog sustava za područje Županije.
Potrebno je uspostaviti praćenje kakvoće
podzemnih voda na utjecajnom području velikih izvora onečišćenja radi što
ranijeg otkrivanja onečišćenja. To obuhvaća u prvom redu praćenje utjecaja
odlagališta opasnog otpada Sovjak na kakvoću podzemnih voda, a posredno i mora.
More
Radi praćenja stanja i odgovarajućeg
upravljanja morskim okolišem potrebno je:
-Nastaviti s provedbom postojećih programa
praćenja mora na području Županije (praćenje ekološkog stanja akvatorija
Kvarnerskog zaljeva u sklopu sustavnog istraživanja Jadranskog mora); praćenje
kakvoće mora za kupanje; praćenje onečišćenja mora kopnenim izvorima i
aktivnostima (LBA program); praćenje kakvoće mora u blizini određenih
gospodarskih subjekata, te ih razvijati prema novim spoznajama i promjenama u
prostoru.
-Razviti i provoditi sustavni monitoring
lučkih područja (luke nautičkog turizma, brodogradilišta) od onečišćenja
opasnim tvarima uključujući štetne sustave protiv obrastanja brodova.
-Razviti i provoditi monitornig invazivnih
vrsta u lučkim područjima i remontnim brodogradilištima.
-Uspostaviti objedinjeno prikupljanje
podataka iz različitih monitoring programa koji se provode/ili će se provoditi
na području Županije temeljem važećih nacionalnih propisa (iz područja zaštite
okoliša, vodnog gospodarstva, pomorstva, ribarstva, zaštite prirode)
korištenjem GIS sustava kao preduvjet njegovog korištenja u upravljanju morskim
okolišem na osnovi ekosustavnog pristupa.
5. POSTUPANJE U SLUČAJU NEOČEKIVANIH
NEPOVOLJNIH UTJECAJA
U slučaju neočekivanih nepovoljnih utjecaja
na okoliš postupa se u skladu sa zakonom propisanim postupcima.
Kod iznenadnog onečišćenja mora primjenjuje
se Državni Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (»Narodne novine«
broj 92/08) i županijski planovi intervencija. Za Primorsko-goransku županiju
na snazi je Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u
Primorsko-goranskoj županiji (»Službene novine« 26/09). Ovim planom se utvrđuju
postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za
reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u
moru radi zaštite morskog okoliša, zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora.
Primjenjuje se kod iznenadnog onečišćenja mora uljem i/ili smjesom ulja
razmjera manjeg do 2.000 m3,
te za manji opseg i jačinu izvanrednog
prirodnog događaja u moru.
Plan se primjenjuje i na morske prostore, dno i podmorje koji obuhvaćaju pomorsko
dobro, unutarnje morske vode i teritorijalno more u granicama
Primorsko-goranske županije.
U slučaju iznenadnih i izvanrednih
onečišćenja kopnenih voda uzrokovanih onečišćenjem s kopna postupa se sukladno
Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda
(»Narodne novine« broj 5/ 11). Navedeni Državni plan, između ostalog, propisuje
subjekte u njegovoj provedbi uključujući i »Hrvatske vode« te obveznike izrade
operativnih planova mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda.
U slučaju onečišćenja priobalnih voda te u
slučaju onečišćenja kopna kao posljedice onečišćenja mora primjenjuje se
Državni Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, odnosno Plan
intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji, a
u slučaju onečišćenja kopnenih voda s plovila primjenjuju se propisi iz oblasti
unutarnje plovidbe.
U slučaju nezgode ili nesreće na
industrijskim postrojenjima koja značajno utječe na okoliš operater je sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša dužan:
-bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo
zaštite okoliša i prirode, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu
okoliša,
-poduzeti mjere za ograničavanje posljedica
za okoliš i za sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća,
-poduzeti mjere koje odrede nadležna tijela
kako bi se ograničile posljedice za okoliš i spriječile moguće daljnje nezgode
ili nesreće te
-bez odgađanja svaki nepredviđeni događaj u
postrojenju ili djelovanje u okoliš prijaviti inspekciji zaštite okoliša.
Prema Uredbi o sprječavanju velikih nesreća
koje uključuju opasne tvari (»Narodne novine« broj 114/08) za sva postrojenja u
kojima se nalaze opasne tvari u jednakoj ili većoj količini od propisane u
Prilogu I. iste Uredbe operateri su dužni u svrhu sprječavanja velikih nesreća
poduzeti mjere predostrožnosti i ispuniti propisane mjere i obveze kako bi se
spriječile posljedice za ljude, okoliš i materijalna dobra kao i po
infrastrukturu (kanalizacija, plinovodi i sl.) i postrojenja.
Prostornim Planom Primorsko-goranske županije
određene su sljedeće građevine ili zone koje bi u slučaju katastrofe imale
izvanlokacijski utjecaj: Petrokemija - Omišalj, Plinovodi, Naftovod - Omišalj,
TE Rijeka - Kostrena, Rafinerija nafte Urinj - Kostrena, Zračna luka - Rijeka i
Međunarodni aerodrom - Lošinj. Također određena su i ugrožena područja od
prometnica i od željezničkih pruga na području Županije kojima će se obavljati
promet opasnih tvari. Potencijalni rizik od katastrofa ili velikih nesreća u
prometu predstavlja i cestovni promet tunelom Učka.
Vezano uz pomorski promet veće zagađivanje
okoliša moguće je očekivati izlijevanjem mineralnih ulja i naftnih derivata kod
brodskih havarija i prekrcajima na terminalima naftovoda u Omišlju, Rafineriji
na Urinju i u prometu Riječkim zaljevom. Najfrekventniji prometni pravci
brodova s opasnim teretom su plovni put kroz Kvarner, plovni put kroz Kvarnerić
i plovni put kroz Velebitski i Vinodolski kanal.
Prostornim planom određeno je da prostornim
planovima užih područja za građevinska područja naselja i površine koje se
nalaze u zonama ugroze potrebno navesti popis kritične infrastrukture, na
kartografskom prikazu prikazati ugrožene zone, definirati urbanističke mjere
zaštite u ugroženim zonama, a građevine ili prostore u kojima se proizvode,
prerađuju i skladište zapaljive tekućine potrebno je smještati u građevinska
područja izdvojene namjene odnosno na što veću udaljenost od područja u kojima
ljudi rade i borave.
6. IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA
PROVEDBU PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Temeljem Zakona o zaštiti okoliša sredstva za
financiranje zaštite okoliša, pa tako i za praćenje stanja okoliša osiguravaju
se u državnom proračunu, proračunu jedinica područne (regionalne) i lokalne
samouprave i iz drugih izvora prema odredbama tog Zakona i drugih posebnih zakona
kojima se uređuje zaštita pojedinih sastavnica okoliša. Programe praćenja
stanja okoliša u okruženju zahvata za koje je proveden postupak procjene
utjecaja na okoliš osiguravaju nositelji zahvata temeljem rješenja o
prihvatljivosti zahvata za okoliš. Programi koji se provode u okviru posebnih
istraživanja sastavnica okoliša za potrebe pojedinih projekata financiraju se
iz drugih izvora uključujući i sredstva europskih fondova.
U nastavku navode se izvori financiranja
praćenja kvalitete zraka, voda, mora, prirodne baštine i šuma te praćenja
podataka o otpadu i razinama buke.
Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 130/11) na području Županije praćenje kvalitete zraka provodi se
na mjernim postajama državne mreže, lokalne mreže i na postajama instaliranim u
okviru onečišćivača (prema programima praćenja stanja utvrđenim temeljem
rješenja o prihvatljivosti zahvata). Povremeno, u slučaju kada postoji sumnja
da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kvaliteta takva da može narušiti
zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju
sastavnicu okoliša provode se mjerenja posebne namjene. Program praćenja koji
se provodi na državnim postajama financira se iz državnog proračuna Republike
Hrvatske, na lokalnoj mreži iz županijskog proračuna, a program koji se provodi
na postajama u okruženju onečišćivača financiraju sami onečišćivači. Troškove
mjerenja posebne namjene, ako se utvrdi da nije došlo do prekomjerne
onečišćenosti zraka, a onečišćivač nije poznat, snosi jedinica lokalne samouprave.
Prema Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj
153/ 09, 63/11, 130/11 i 56/13) nadzor nad stanjem površinskih, uključivo i
priobalnih voda te podzemnih voda provodi se sustavnim praćenjem stanja voda
koje obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi:
-zapremnina, razina, protok, brzina,
hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za
površinske vode,
-ekološko i kemijsko stanje i ekološki
potencijal za priobalne vode,
-kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora
i
-količinsko i kemijsko stanje za podzemne
vode.
Vrši se i prikupljanje podataka u okviru
biološkog monitoringa voda u cilju klasifikacije ekološkoga stanja voda, a
lokacije monitoringa su uključene u mrežu Europske unije. Ovaj monitoring
provode »Hrvatske vode« o čemu donose godišnji plan.
Prema Uredbi o standardu kakvoće voda
(»Narodne novine« broj 73/13) »Hrvatske vode« monitoring stanja podzemnih voda
provode prema Planu monitoringa koji obuhvaća uzorkovanje i ispitivanje
podzemnih voda na pokazatelje koji su indikativni za količinsko i kemijsko
stanje svakog propisanog elementa kakvoće.
»Hrvatske vode« su za potrebe uređenja voda i
zaštite od štetnog djelovanja voda također obvezne osigurati praćenje i
utvrđivanje hidroloških prilika - uključivo motrenje, prikupljanje, kontrolu,
obradu, čuvanje i objavu hidroloških podataka, analizu hidrološkog režima,
prognozu hidroloških ekstremnih pojava, poplava i suša, procjenu
poplavnih rizika, praćenje
stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
Onečišćivači su dužni osigurati financiranje
praćenja stanja voda, provedbe mjera zaštite voda, provedbe planova i programa
državnih ulaganja u gradnju građevina javne odvodnje, te troškove poduzimanja
mjera prevencije od onečišćivanja voda, bilo po osnovi odgovornosti za
onečišćenje, bilo plaćanjem naknade za zaštitu voda propisanu zakonom kojim se
uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.
Sredstva za praćenje kakvoće mora za kupanje
na plažama osiguravaju se temeljem Uredbe o kakvoći mora za kupanje (»Narodne
novine« broj 73/08) u Županijskom proračunu.
Vođenje podataka o balastnim vodama s brodova
osigurava se iz državnog proračuna. Podatke dostavljaju brodari preko lučkih
kapetanija u Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.
Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine«
broj 80/ 13) propisano je da je Zavod za zaštitu prirode zadužen za
uspostavljanje i organiziranje praćenja stanja očuvanosti prirode koje
obuhvaća:
-praćenje i ocjenu stanja divljih vrsta,
njihovih staništa, stanišnih tipova, a osobito praćenje stanja nacionalno
ugroženih vrsta i staništa, vrsta propisanih posebnim propisima donesenim na
temelju Zakona te svih vrsta ptica koje prirodno obitavaju na području Republike
Hrvatske,
-praćenje stanja zaštićenih i drugih dijelova
prirode.
Za istraživanja stanja očuvanosti prirode
koja se provode za potrebe izrade i provođenja planova upravljanja pojedinih
zaštićenih područja kao i drugih dokumenata i projekta iz područja zaštite
prirode sredstva se mogu osigurati u državnom proračunu, proračunu jedinica
područne (regionalne) i lokalne samouprave i iz drugih izvora.
Temeljem Zakona o šumama (»Narodne novine«
broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12) »Hrvatske šume« su
obvezne nadzirati stanje šuma i pratiti njihovo zdravstveno stanje. Preko
Nacionalnog koordinacijskog centra na odabranim šumskim plohama provodi se
procjena i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume u okviru posebnog
Međunarodnog programa sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom
onečišćenju zraka. Radom Nacionalnog centra za procjenu i motrenje utjecaja
atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave koordinira
Ministarstvo poljoprivrede. Svi vlasnici i posjednici šuma dužni su dopustiti
provedbu propisanih motrenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure šumskih
resursa, sakupljanja podataka sukladno međunarodnim obvezama te znanstvenih
istraživanja. Znanstvena istraživanja i programi praćenja u području šumarstva osiguravaju
se sredstvima »Hrvatskih šuma«, iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija
šuma i iz drugih izvora u skladu sa Zakonom.
Podaci o otpadu - količine proizvedenog i
sakupljenog neopasnog i opasnog otpada, količine oporabljenog otpada
uključujući i odloženi otpad, odnosno količine otpada koje su izvezene prate se
kroz registar onečišćavanja okoliša sukladno Pravilniku o registru
onečišćavanja okoliša (»Narodne novine« broj 35/08). Za vođenje registra
onečišćavanja okoliša nadležna je Agencija za zaštitu okoliša. Dostavu podataka
o proizvodnji i prijenosu s mjesta nastanka otpada na propisanim obrascima u
bazu registra dužni su osigurati obveznici (proizvođači, sakupljači i
obrađivači). Županija je putem svog nadležnog tijela obvezna osigurati provjeru
potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka.
Zakonom o zaštiti od buke (»Narodne novine«
broj 30/ 09 i 55/13) propisano je da su gradovi koji imaju više od 250.000
stanovnika kao i vlasnici odnosno koncesionari industrijskih područja, glavnih
cesta s više od 6 mil prolaza vozila godišnje, glavnih željezničkih pruga s
više od 60.000 prolaza vlakova godišnje i glavnih zračnih luka obvezni izraditi
stratešku kartu buke i akcijske planove. Svi obveznici izrade navedenih
dokumenata dužni su osigurati financijska sredstva za programe mjerenja razine
buke kojima će se kontrolirati učinkovitost propisanih mjera zaštite od buke.
Kako iz navedenog proizlazi da se radi o
brojnim i složenim postupcima praćenja stanja okoliša u kojima kao nositelji i
provoditelji sudjeluju brojne institucije u sklopu ovoga Programa nije moguće
navesti konkretne iznose, nego će potrebne iznose utvrditi i osigurati nadležne
institucije sukladno obvezama iz pojedinačnih provedbenih propisa.
7. STUPANJE NA SNAGU
Ovaj Program stupa na snagu prvi dan od dana
njegove objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-04/13-01/7
Ur. broj: 2710/1-01-01/4-13-9
Rijeka, 10. listopada 2013.
PRIMORSKO-GORANSKA
ŽUPANIJA
Županijska skupština
Predsjednik
Erik Fabijanić
