47.
Na temelju članka 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) i
članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je na
2. sjednici održanoj dana 12. srpnja 2013. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju IV. izmjena i dopuna
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA
MALOG LOŠINJA
I.TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom donose se IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada
Malog Lošinja (u daljnjem tekstu: Plan) (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 13/08 i 13/12).
Ovaj Plan je sukladno Odluci o izradi (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 19/12 i 8/13) izradio Nesek d.o.o. iz Zagreba.
Članak 2.
Plan je sadržan u elaboratu »IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja
Grada Malog Lošinja«, koji se sastoji od tekstualnog, grafičkog dijela i
obveznih priloga, a sadrži:
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
I.Temeljne odredbe
II. Odredbe za provođenje
III. Prijelazne i završne odredbe
GRAFIČKI DIO
Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000:
1.A. i 1.B. Korištenje i namjena površina
3.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
Zaštita prirode i zaštita kulturnih dobara
3.1.A. i 3.1.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju
Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000:
4.2. Građevinsko područje - Ćunski
4.4. Građevinsko područje - Mali Lošinj
4.6. Građevinsko područje - Nerezine
4.13. Građevinsko područje - Veli Lošinj
OBVEZNI PRILOZI
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 3.
Članak 22. mijenja se i glasi:
Na području Grada Malog Lošinja su određena slijedeća izdvojena građevinska
područja ugostiteljsko-turističke namjene:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 4.
U članku 23. mijenja se stavak (3) i glasi:
Privezište Čikat 1 oznake PR4 planirano je za privez plovila
vezanih za zonu ugostiteljsko-turističke namjene, a unutar kojeg je smješteno i
Molo Apostoli čija je namjena pristajanje izletničkih brodova i brodica.
Članak 5.
U članku 24. mijenja se stavak (2) i glasi:
Planiraju se privezišta u zonama ugostiteljsko-turističke namjene određenog
najvećeg kapaciteta kao slijedi:
Članak 6.
Članak 26. mijenja se i glasi:
Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Malog Lošinja,
određene kao sportsko rekreacijski centar (R1) jesu:
Članak 7.
Članak 32. mijenja se i glasi:
Na području grada Malog Lošinja su određena slijedeća građevinska područja
infrastrukturne namjene - IS, kao površine za infrastrukturne građevine koje
uključuju prostor za smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl., a
razgraničuju se na slijedeće namjene:
Članak 8.
U članku 40. mijenja se stavak (2) i glasi:
Ovim planom se na području Grada Malog Lošinja određuju sljedeće uređene
plaže:
Članak 9.
U članku 41. mijenja se stavak (1) i glasi:
Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima
s morske i kopnene strane. Na kopnenom dijelu uređene plaže potrebno je
osigurati pristup plaži preko javne prometne površine koja zadovoljava uvjete
utvrđene člancima 186. i 187. ovih Odredbi, a kojim se osigurava i
pristupačnost i osobama s poteškoćama u kretanju, te ovisno o prostornim
mogućnostima i lokalnim uvjetima uređivati dječja i rekreacijska igrališta,
sunčališta, terase i izgraditi građevinu s pratećim sadržajima.
Članak 10.
U članku 43. briše se stavak (2).
Članak 11.
U članku 62b. mijenja se stavak (1) i glasi:
Neizravni kolni prilaz građevnoj čestici, s mreže javnih prometnica može se
osigurati javnom prometnom površinom, kolnim pristupnim putom koji zadovoljava
uvjete utvrđene člancima 186. i 187. odredbi, na koji se način u neizgrađenom
dijelu naselja mogu priključiti do 4 građevne čestice te pješačkim putom na
malim otocima bez kolnog prometa.
Članak 12.
Članak 76a. mijenja se i glasi:
Neposrednom provedbom Plana mogu se graditi montažne građevine: kiosci i
štandovi, kao i plutajući objekti: valobrani, pontoni, platforme i sl. na
prostorima lučkih područja, privezišta i sidrišta.
Članak 13.
Članak 92a. mijenja se i glasi:
U sklopu građevinskih područja naselja Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli
Lošinj, Unije i Mali Lošinj se planiraju urediti zone gospodarske - poslovne
namjene ukupne površine 11,5 ha. Prostori koji su planirani za tu namjenu su
označeni na kartografskom prikazu 4. »Građevinska područja naselja«, u mjerilu
1: 5.000 a detaljno se razgraničavaju i definiraju prilikom izrade
urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, kada će se takva zona
utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta Križa. U sklopu zona K15
-Belej, K16 -Nerezine, K1-Punta Križa, K19 -Unije-Kanali,
je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati mogućnost jednog stana u
sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici. U sklopu
pojedine zone gospodarske - poslovne namjene su planirani slijedeći sadržaji:
-zona K15 u naselju Belej površine približno 1,09 ha, planira se
za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu
djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i
aromatičnog bilja, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne
gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih
utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,
-zona K16 u naselju Nerezine, površine približno 3,49 ha, planira
se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske
sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost;
mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za
masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge
poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne
narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,
-zona K17 u naselju Nerezine, postojeće brodogradilište -
površine približno 0,68 ha,
-zona K1 određuje se UPU-om u naselju Punta Križa, površine približno 1,2
ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku
poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija
ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i
prerada meda, obrada vune i sl. poljoprivredne gospodarske građevine te druge
poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne
narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,
-zona K18 u dijelu naselja Punta Križa - luka Jadrišćica, Pogana
površine približno 0,22 ha, planira se za manje uslužne, komunalne i trgovačke
sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na
okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,
-zona K19 u naselju Unije - Kanali, površine približno 0,28 ha,
planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku
poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana i sl. te druge poslovne
i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju
uvjete života i stanovanja u naselju.
-zona K110 u naselju Veli Lošinj površine približno 1,44 ha,
planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne, uključivo javno
parkiralište/garažu i manje proizvodno - zanatske sadržaje te druge poslovne i
gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju
uvjete života i stanovanja u naselju,
-zona K111 u naselju Mali Lošinj - Kovčanje, površine približno
3,08 ha, planira se za gospodarske i prometne sadržaje i djelatnosti, bez
štetnih utjecaja na okoliš, na kopnenom dijelu luke otvorene za javni promet.
Članak 14.
U članku 92d. dodaje se stavak (3) i glasi:
Unutar akvatorija brodogradilišne luke Mali Lošinj dozvoljava se izgradnja i
postavljanje suhih dokova, travel lifta nosivosti 400 tona, travel lift docka i
trailera do 120 tona nosivosti.
Članak 15.
U članku 110. mijenja se stavak (2) i glasi:
U sklopu građevinskog područja oznake T11 ukupni kapacitet
smještaja može iznositi do 1.500 kreveta dok u sklopu građevinskog područja
oznake T11-1 ukupni kapacitet može iznositi do 100 kreveta.
Članak 16.
U članku 111. brišu se stavci (4) i (5).
Članak 17.
U članku 115. mijenjaju se stavci (1) i (2) i glase:
Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Rapoća se
planira turističko naselje i /ili autokamp.
Najveći ukupni kapacitet zone Rapoća površine do 3,82 ha može iznositi do
400 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha.
Članak 18.
U članku 152. mijenja se stavak (1) i glasi:
Izgradnja građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) i
pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu za
prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje
3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 50 m od obalne crte, kao prizemne
građevine ukupne građevinske (bruto) površine do 400 m2 i najveće
visine do 5 m, uz mogućnost izgradnje potpuno ukopanog podruma do 1000 m2
građevinske (bruto) površine.
Članak 19.
U članku 163. mijenja se točka c. i glasi:
c.Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja za
korištenje aerodroma i letjelišta;
3.za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje zračni put,
4.za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje prostor za postavljanje prilaznih
svjetala nakon planiranog produženja uzletno-sletne staze,
5.za letjelište Unije se utvrđuje zračni put.
Članak 20.
U članku 178. mijenjaju se stavci (1) i (2) i glase:
Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom
prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustav«,
u mjerilu 1:25.000.
Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan
je člancima 44.-46. odredbi. Ovim su Planom određeni koridori i površine
infrastrukturnih sustava i to za:
-prometni sustav koji uključuje cestovni, pješački i promet u mirovanju te
pomorski i zračni promet,
-infrastrukturu pošte i elektroničkih komunikacija i druge povezane opreme,
-vodnogospodarskog sustava,
-sustav uređenja vodotoka i voda,
-energetskog sustava.
Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora se određuju na sljedeći
način:
Članak 21.
Članak 184. mijenja se i glasi:
Planirane nove ili rekonstruirane dionice su:
-novi odvojak ceste naselje Veli Lošinj - luka otvorena za javni promet
lokalnog značaja Rovenska,
-cesta u naselju Veli Lošinj koja prolazi obodno između turističkog naselja
Punta i zapadnog ruba jezgre naselja,
-nova ulazna cesta u naselje Artatore s ceste za aerodrom (L5157),
-novi dio ceste Poljana - most na Privlaci u Malom Lošinju,
-novi odvojak ceste s postojeće ceste za Čikat u pravcu Velopina, ispod
hotela Čikat.
-nova cesta od lokalne ceste (L58099) Ustrine - D100 do kamenoloma na
lokaciji Bojnak koji se nalazi uz granicu, na području Grada Cresa.
Članak 22.
Sadržaj članka 192. se briše.
Članak 23.
U članku 201. mijenja se stavak (1) i glasi:
Morske luke otvorene za javni promet na području Grada Malog Lošinja su:
-morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja Mali Lošinj,
-morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: 21 luka.
U članku 201. mijenjaju se točke 9. i 10. te glase:
9.Morska luka otvorena za javni promet Nerezine - Rapoća (Ufratar)
U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:
-privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih
brodica,
-privez za potrebe ugostiteljsko-turističke zone Rapoća oznake T24
(16 vezova, varijanta je osigurati vezove u okviru luke naselja).
10. Morska luka otvorena za javni promet Osor
Morska luka otvorena za javni promet Osor ima dva bazena, svaki s jedne
strane grada, koji su međusobno spojeni Osorskim kanalom.
U sklopu bazena 1 - sjevernog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih
djelatnosti:
-ukrcaj i iskrcaj putnika,
-ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,
-privez i odvez brodica nautičara i sportskih brodica,
-privez i odvez ribarskih brodova.
U sklopu bazena 2 - južnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih
djelatnosti:
-privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih
brodica.
Uređenje bazena 2 - južnog dijela luke Osor je vezano na planirani zahvat
rekonstrukcije državne ceste D100 i osorskog mosta, pri čemu se proširenjem
ceste planira korekcija obalnog zida u luci te zaštitom luke od valova
iz smjera juga čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke. Za
navedene zahvate u prostoru zaštitnog koridora 110kV pomorskog kabela kopnene
dionice potrebno je zatražiti izdavanje posebnih uvjeta građenja od nadležne
institucije.
U članku 201. dodaje se točka 22. i glasi:
22. Morska luka otvorena za javni promet Artatore
U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:
-ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
-ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,
-privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih
brodica,
-privez i odvez ribarskih brodova,
-privez i odvez teretnog broda,
-pristajanje hidroaviona.
Za uređenje luke Artatore planira se izgradnja lukobrana i obale čime će se
stvoriti preduvjeti za uređenje priveza u akvatoriju luke.
Članak 24.
Članak 204. mijenja se i glasi:
Ostale postojeće luke, lučice, mandrači i sidrišta se na ovom prostoru
tradicijski koriste za dolazak do poljoprivrednih posjeda, pašnjaka, do
groblja, šuma, lovišta, svjetionika i drugih površina. Svi postojeći pristani i
privezišta kapaciteta do 10 vezova se mogu uređivati i rekonstruirati zbog
povećanja standarda i osiguranja sigurnih uvjeta za privez, bez povećanja
kapaciteta te se koristiti na tradicijski način. Iznimno, navedene luke,
lučice, mandrači i sidrišta mogu se koristiti i u funkciji izletničkog turizma
i rekreacije ako su neposredno vezani na sadržaje ugostiteljsko-turističke i
sportsko-rekreacijske namjene na kopnu. Navode se slijedeće lokacije:
1.Uvala Ustrine (luka Ustrine),
2.Otok Trstenik- privezišta Portić,
3.Uvala Meli,
4.Uvala Galboka,
5.Uvala Toverašćica,
6.Uvala Baldarin,
7.Uvala Kaldonta,
8.Uvala Sonte,
9.Uvala Lučica,
10. Uvala Studenčić,
11. Uvala Liski,
12. Otok Koludarac - Uvala Englez,
13. Otok Murtar - zapadno privezište,
14. Uvala Krivica,
15. Uvala Balvanida,
16. Uvala Tresorka,
17. Uvala Kriška,
18. Otok Sv. Petar - Pod groblje,
19. Otok Sv. Petar,
20. Otok Male Orjule,
21. Otok Murtar - istočno privezište,
22. Otok Trstenik - Pristanište,
23. Uvala za Osirom,
24. Uvala Lanena,
25. Uvala Zakalčić,
26. Uvala Jadrišćica - Draga
27. Otok Koludarac.
Članak 25.
Članak 209. mijenja se i glasi:
Planira se dogradnja uzletno-sletne staze aerodroma Lošinj dužine 900 m na
najmanje 2.000 m duljine piste, čime bi se omogućio prihvat zrakoplova
kapaciteta do 200 putnika, odnosno na ukupnu duljinu od 3.000 m duljine čime se
osigurava prostor za postavu prilaznih svjetala. Osnovna širina uzletno-sletne
staze iznosi do 300 m, odnosno obostrani zaštitni pojas širine 150 m od osi
uzletno-sletne staze i obostrano dodatnih 25 m do ograde te je ukupna širina uz
uzletno-sletnu stazu 350 m. Uzletno-sletna staza je širine 45 m. Prostor
aerodroma se ograđuje.
Aerodrom je kodne oznake 3d ili manje, ovisno o tehničkim mogućnostima,
instrumentalnog nepreciznog prikaza.
Za pristup aerodromu iz zraka potrebno je osigurati prilazne ravnine sa
svake strane UUS-e 150 m iznad visine praga. Na tom području zabranjeno je
graditi objekte koji mogu ugroziti sigurnost aerodroma.
U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati prateće sadržaje; servisne,
uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i sl. sukladne osnovnoj
namjeni prostora. Za građevinsko područje aerodroma (IS3) se planom
rezervirao prostor ukupne površine 77,38 ha. Rekonstrukcija aerodroma »Mali Lošinj»
planira se u okviru površine građevinskog područja aerodroma (IS3) te prema
potrebi i na građevinskim zemljištima izvan građevinskog područja aerodroma.
Članak 26.
Naslov poglavlja 5.2. mijenja se i glasi:
5.2. INFRASTRUKTURA POŠTE I ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA
Članak 27.
U članku 212. mijenja se stavak (1) i glasi:
Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava i pošta prikazani su na
kartografskom prikazu br. 2.1. »Infrastrukturni sustav - pošta i elektroničke
komunikacije« u mjerilu 1:25.000.
Članak 28.
Članak 213. mijenja se i glasi:
Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema
načinu postavljanja dijeli se na:
-elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim
građevinama (antenski prihvat),
-elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na
samostojećim antenskim stupovima.
Za grafički prikaz samostojećih antenskih stupova koristi se »Zajednički
plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture« izrađen od Udruge
pokretnih komunikacija Hrvatske i potvrđen od Hrvatske agencije za poštu i
elektroničke komunikacije.
Površina zemljišta na kojem se smješta samostojeći antenski stup i povezana
oprema zadana je njegovim fizičkim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima
stabilnosti. U pravilu, maksimalna veličina površine, odnosno građevinske
čestice, za smještaj samostojećeg antenskog stupa iznosi 350 m2. Sve
instalacije i građevine moraju biti udaljene minimalno 2 m od ruba građevne
čestice odnosno površine za redovnu upotrebu građevine.
Za izgradnju samostojećih antenskih stupova potrebno je koristiti tipska
rješenja i projekte odobrene od strane
Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Samo u
slučaju da iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša nije moguće koristiti
prihvaćena tipska rješenja mogu se planirati, projektirati i graditi i drugi
tipovi samostojećih antenskih stupova. Objekte za smještaj telekomunikacijske
opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene
prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, osim ako
je posebnim propisima određeno drugačije. Slijedom tehnološkog razvitka
elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, postojeće antenske
stupove i njihovu opremu potrebno je prilagođavati novim standardima u cilju
povećavanja zdravlja ljudi, prirode i okoliša.
Samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava
smještaj više operatera, interventnih službi kao i ostalih zainteresiranih
korisnika.
Pristupni put građevnoj čestici samostojećeg antenskog stupa mora biti
minimalne širine 3 m. za pristupni put samostojećem antenskom stupu potrebno je
koristiti postojeće šumske putove, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale
prometne površine koje se kao takve u naravi koriste. U zaštićenim područjima
novi pristupni put se može formirati samo uz poštivanje uvjeta nadležnih
institucija.
Elektroenergetski priključak radijske opreme izvodi se podzemnim kablovima
ili zračnim vodovima do razvodnog ormara koji se smješta prema uvjetima
nadležnog distributera električne energije. Priključak se može izvesti putem
alternativnog izvora ili korištenjem obnovljivih izvora energije.
Idejni projekt koji se prilaže zahtjevu za ishođenje lokacijske dozvole za
građenje samostojećeg antenskog stupa mora, pored sadržaja propisanog zakonom,
obvezno sadržavati analizu smještaja antenskog stupa u odnosu na krajobrazne
vrijednosti okolnog prostora u krugu radijusa od minimalno 2000 m od odabrane
lokacije. Analiza krajobraza mora biti provedena na način da se sagledaju
prirodni potencijali i ograničenja prostora, posebno vodeći računa o prirodnim,
ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima navedenog područja. Valorizacijom
krajobraza potrebno je izvršiti inventarizaciju prostornih datosti odabrane
lokacije i šireg područja analizirajući:
-fizičke strukture prostora, kao što su topografija, geomorfološke značajke,
tlo, vodni tokovi, vegetacija, staništa flora i fauna, prirodne i ekološke
posebnosti i sl. te
-kultuno-povijesne datosti kao što su izgrađene - antropogene strukture,
etnološku baštinu, povijesno korištenje prostora i sl.
Odabir lokacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa izvršiti na način
da se ne naruši izgled krajobraza koristeći prostorne pogodnosti. Osobito je
potreno očuvati panoramski vrijedne prostore. Analiza krajobraza mora dokazati
da je odabrana lokacija za smještaj antenskog stupa u odnosu na prostor u krugu
radijusa minimalno 2000 m od same lokacije, optimalna, kao i odrediti vrstu,
tip i visinu antenskog stupa te uvjete uređenja i mjere zaštite građevne
čestice ili površine za redovnu upotrebu građevine.
Prije ishođenja lokacijskih dozvola za građenje novih samostojećih antenskih
stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već
elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju lokaciju, mora se izraditi
jednostavan račun propisima dopuštenog utjecaja više frekvencija na ljude i
okolinu.
Građenje samostojećih antenskih stupova nije dopušteno:
-na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim
cjelinama,
-u građevinskim područjima.
Iznimno se dozvoljava građenje samostojećih antenskih stupova u izdvojenim
građevinskim područjima gospodarske namjene.
Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno na vodnom dobru. U
postupku ishođenja lokacijske dozvole nadležno tijelo za izdavanje vodopravnih
uvjeta svojim će aktom utvrditi da li objekt utječe na vodni režim odnosno da
li je potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta.
Na područjima koja su zaštićena radi očuvanja prirode i prirodnih
vrijednosti nije dozvoljeno građenje samostojećih antenskih stupova. Iznimno,
ukoliko je zbog postizanja osnove pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i
izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području, potrebno je
planirati minimalan broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenst i
to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne
lokacije i vrhovi uzvisina.
Gradnja samostojećih antenskih stupova u zoni zračne luke, zračnog
pristaništa, letjelišta i heliodroma dopuštena je samo ako se aeronautičkom
studijom dokaže da isti ne probijaju zaštitne ravnine i ne ometaju sustave
kontrola i veze.
Članak 29.
Dodaje se članak 213a. koji glasi:
Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar objekta) treba projektirati i
izvoditi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku
mrežu poslovnih i stambenih zgrada (HAKOM, prosinac 2009.).
Članak 30.
Sadržaj članka 220. se briše.
Članak 31.
U članku 225. mijenjaju se stavci (1) i (2) i glase:
Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Grada Malog
Lošinja dio je cjelovitog sustava obrane od poplava na vodama II. reda
Primorsko-goranske županije, Sektor E - branjeno područje 23 - područje malih
slivova »Kvarnersko primorje i otoci« i »Podvelebitsko primorje i otoci« - mali
sliv »Kvarnersko primorje i otoci«.
Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra)
širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s
obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice
nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.
Članak 32.
Iza članka 226. dodaje se poglavlje navodnjavanje Unijskog polja i članak
226a. koji glasi:
Navodnjavanje oko 250 ha poljoprivredne površine Unijskog polja se planira s
ciljem razvoja održive poljoprivredne proizvodnje na otoku Unije. Prosječne
potrebe vode iznose 130 mm dok ukupne neto potrebe vode iznose 325.000 m3.
Vodne zalihe za navodnjavanje je moguće osigurati sakupljanjem oborinskih
voda uz prihranjivanje iz otočke vodne leće u povoljnijim hidrološkim
razdobljima. Potrebno je istražiti mogućnost izgradnje površinskih spremnika
(bazena) napajanih oborinskim vodama iz sustava nakapnih ploha ili iz
vodoopskrbnih ili drugih
izgrađenih vodnih sustava kao i osiguranje istraživanja i
izvedbe novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika.
Vodozahvat i dovod vode trebaju biti usklađeni s tipom sustava natapanja na
samoj poljoprivrednoj površini. Potrebni hidrotehnički zahvati i sustav za
navodnjavanje će se odrediti detaljnijim projektom ovisno o karakteristikama
kulture koja će se uzgajati, karakteristikama tla, veličini i obliku površine,
konfiguraciji terena, klimatskim karakteristikama, vrsti i položaju izvora
vode, količini i kakvoći vode, raspoloživoj radnoj snazi itd.
Članak 33.
U članku 231. mijenja se stavak (2) i glasi:
Postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili
zamijeniti na istoj lokaciji, ili što bliže postojećoj, novom trafostanicom
10(20)/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Planirane trafostanice 10(20)/
0,4 kV gradit će se kao samostojece građevine ili kao ugradbene u građevini.
Ako se trafostanice 10(20)/0,4 kV rade kao samostojeće građevine na zasebnoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene najmanje 1 m od granice susjedne
građevne čestice i 2 m od kolnika. Iznimno su moguće i manje udaljenosti prema
lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu
potrebno je osigurati direktni ili posredan pristup do javne površine.
Članak 34.
U članku 234. mijenja se stavak (2) i glasi:
Za korištenje sunčeve energije se planira instaliranje i/ili gradnja
samostojnih fotonaponskih sustava/elektrana u rasponu snage od 100 do 1000 kW.
Članak 35.
Dodaje se članak 234a. koji glasi:
Uvjeti za instaliranje/izgradnju fotonaponskih sustava/ elektrana su
sljedeći:
-Smjestiti elektrane:
-Izvan infrastrukturnih koridora,
-Izvan vrijednog poljoprivrednog zemljišta (obradivog tla), I. i II.
bonitetne klase,
-Izvan područja predloženih za zaštitu dijelova prirode i područja
graditeljske baštine (kulturno povijesne baštine),
-Izvan arheoloških lokaliteta,
-Izvan područja osobitih krajobraznih vrijednosti definiranih člankom 235.
ovih Odredbi;
-Predvidjeti uređenje pomoćnih građevina i postrojenja (prostor za
pretvarače i ostalu opremu) koristeći autohtone materijale i tehnike kako bi se
što bolje uklopili u postojeće stanje i okoliš;
-Općenito gdje god i kada god je moguće umjetne materijale zamijeniti
prirodnim radi što boljeg uklapanja u okoliš;
-Korisiti autohtone biljne vrste kada je potrebno radi boljeg uklapanja
postrojenja u okoliš. Posebno ih koristiti kako bi se prikrili eventualni
tragovi izvođenja radova;
-Priključak elektrane na mrežu predvidjeti prema dobivenoj prethodnoj
elektroenergetskoj suglasnosti od strane nadležnog tijela;
-Nakon isteka roka amortizacije sustavi/postrojenja se moraju zamijeniti
i/ili ukloniti te zemljište vratiti u prvobitno stanje.
Članak 36.
U članku 237. mijenja se stavak (8) i glasi:
Ovim se Planom utvrđuju sljedeće mjere zaštite prirode:
-u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu
vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i
njihovu neposrednu okolicu te obalno područje (prirodne plaže i stijene), treba
revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, treba poticati obnovu zapuštenih
vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.,
-u cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika
naselja mora se stvoriti i očuvati postojeći zeleni sustav u vidu mreže
drvoreda i zelenih površina (javnih i privatnih) koja prožima naselje te se
povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja,
-prilikom planiranja pojedine dijelove koji su do sada neizgrađeni treba
sačuvati kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i
pretvoriti u javne zelene površine,
-u što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno
planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (slika naselja u
krajobrazu),
-u što većoj mjeri potrebno je sačuvati postojeću vegetaciju te ju
ukomponirati u krajobrazno uređenje,
-na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati minimalnu površinu
koja mora ostati neizgrađena te obrasla vegetacijom,
-prilikom ozelenjavanja koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste
za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u tom podneblju,
-pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan
naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima
okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,
-treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica
turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete
održavanja i slobodnog razvoja prirode,
-treba ograničiti građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno
vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena
obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale,
-ne smije se širiti građevinska područja na područja park šuma otvaranjem
novih područja na kojima do sada nije postojala gradnja namijenjena turizmu,
stanovanju ili dr.,
-pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno
korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih
prirodnih izvora,
-korištenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja
prirodnim dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog
tijela državne uprave,
-za područja ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za zaštitu
ciljeva očuvanja za svako od područja, a koje su propisane Uredbom o
proglašenju ekološke mreže (Narodne novine 109/07),
-za planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim
zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost
područja ekološke mreže, treba ocijeniti njegovu prihvatljivost za ekološku
mrežu.
Članak 37.
U članku 237a. mijenja se stavak (1) i glasi:
Područje obuhvata Plana se prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN
109/07) dijelom nalazi u obuhvatu ekološke mreže unutar područja važnih za
divlje svojte i stanišne tipove: HR3000161 Cres-Lošinj rezervat dupina, Koridor
za morske kornjače, HR3000027 Podmorje Trstenika, HR2000885 Oruda, HR2000886
Palacol, HR3000007 Cres - rt Suha - rt Meli, HR3000028 I. strana V. i M.
Orjula, HR3000014 Ilovik i Sv. Petar, HR2000883 Punta Križa, HR3000017 Podmorje
otoka Suska, HR3000015 V. i M. Srakane, HR3000018 Podmorje otoka Unije,
HR5000032 Akvatorij zapadne Istre, HR2000884 Slatine kod Osora na Cresu,
HR3000178 Cres - uvale, HR2001036 Otočić V. Osir, HR3000008 Lošinj - Vela i
Mala Draga, HR3000009 Lošinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Lošinj - uvala
Krivičica, HR3000011 Lošinj - uvala Balvanida, HR3000012 Lošinj - uvala
Pijeska, HR3000013 Lošinj - uvala Vinikova, HR2000674 Otok Lošinj; kod
Televrina, HR3000436 Uvala Vognjišća - Unije, HR2000987 Vele stine - Unije, HR2000988
Male stine - Unije, HR2000962 Lokva u naselju Unije, HR3000262 Špilja na Punta
Križi, HR3000198 Medvjeđa pećina kod uvale Lučica (Lošinj), HR2000986 Šuma
Liski zapadno od Ćunskog, HR3000264 Špilja i prolaz (o. Srakane), HR2000675
Otok Koludarc, HR2000676 Mali Lošinj - uvala Baldarka, HR3000265 Špilja (o.
Lošinj), HR2000566 Kornu kod Bonića (Lošinj) i međunarodno važnog područja za
ptice: HR1000033 Kvarnerski otoci, HR1000032 Akvatorij zapadne Istre.
Članak 38.
Naslov poglavlja 8. mijenja se i glasi:
8.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 39.
U članku 299. mijenja se stavak (1) i glasi:
Detaljniji planovi uređenja koji se usklađuju sa Zakonom o prostornom
uređenju i gradnji i s ovim Planom, po potrebi mijenjaju i dopunjuju, te po
pribavljenoj suglasnosti Ministarstva ostaju na snazi i primjenjuju nakon
usvajanja ovog Prostornog plana su:
PUP »Proširenje groblja-Sv. Martin«, Mali Lošinj S.N. 8/ 92,
PUMN »Nerezine«, S.N. 32/94, S.N. 21/06.
Stavci (2), (3) i (4) se brišu.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.
Odluka će se temeljem članka 101. stavka 1. Zakona o prostronom uređenju i
gradnji (»Narodne novine» broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i
80/13) objaviti u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak 41.
Plan je izrađen u 6 (šest) izvornika.
Članak 42.
Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage slijedeći
kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja (»Službene
novine Primorsko-goranske županije» broj 13/08 i 13/12):
Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000:
1.A. i 1.B. Korištenje i namjena površina,
3.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Zaštita prirode i
zaštita kulturnih dobara,
3.1.A. i 3.1.B. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja
posebnih ograničenja u korištenju,
Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000:
4.2. Građevinsko područje - Ćunski,
4.4. Građevinsko područje - Mali Lošinj,
4.6. Građevinsko područje - Nerezine,
4.13. Građevinsko područje - Veli Lošinj.
Članak 43.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/12-01/23
Ur. broj: 2213701-01-13-19
Mali Lošinj, 12. srpnja 2013.
GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.
