23.
Na temelju članka 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne
novine» broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 34. Statuta Općine
Omišalj («Službene novine Primorsko-goranske županije» broj 30/09 i 14/13), a
po suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za
prostorno uređenje, KLASA: 350-02/13- 11/24, URBROJ:531-05-1-1-13-03 od 10.
travnja 2013.g., Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici 10. travnja
2013.godine, donijelo je
ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju
Prostornog plana uređenja općine Omišalj
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Omišalj
(»Službene novine Primorsko-goranske županije» broj 52/07, 14/10, 37/11-ispr. i
15/12- pročišćeni tekst).
Članak 2.
Ove izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Omišalj (u daljnjem
tekstu: Plan) izradio je JURCON PROJEKT d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s
Općinom Omišalj kao nositeljem izrade.
Članak 3.
Predmet ovih izmjena i dopuna Plana jesu izmjene i dopune u njegovom
tekstualnom i grafičkom dijelu u cilju:
-redefiniranja ugostiteljsko-turističkih zona unutar i izvan naselja,
-provjere, ispitivanja, analize i utvrđivanja opsega ukupne površine
građevinskog područja naselja sukladno postojećoj i planiranoj gustoći i
zatečenoj izgrađenosti,
-usklađivanja prometnih i infrastrukturnih koridora državne važnosti sa
PPUPGŽ,
-redefiniranja područja obuhvata i opsega potrebnih planova užeg područja,
te sukladno tome utvrđivanja i ažuriranja pravila i normativa za neposrednu
primjenu,
-analiza i provjera proizvodnih i poslovnih zona prema novijim trendovima u
gospodarstvu, ali i konkretnijim zahtjevima korisnika spram procesa rada i
poslovanja,
-analiza i provjera uvjeta gradnje za područja sportske i rekreacijske
namjene izvan naselja,
-utvrđivanja detaljnih uvjeta i smjernica gradnje unutar područja posredne
provedbe plana,
-redefiniranja smjernica za legalizaciju dijela građevina na području
naselja Njivice.
Članak 4.
U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Omišalj (u daljnjem
tekstu: Odluka), članak 4. mijenja se i glasi:
»U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće
značenje:
Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (c.u.p.o.v.) - tehnološki
povezane građevine u kojima se mehaničkim, fizikalno-kemijskim i biološkim
postupcima pročišćava otpadna voda prije ispuštanja u recipijent.
Crpna stanica (C.S.) - građevina opremljena elektro- strojarskim
postrojenjem za dizanje tekućine s niže na višu kotu.
Fizionomski izgled, karakter i sl. - skup vidljivih osobina izgrađenog
prostora prema kojima se može ocijeniti njegova urbana ili ruralna pripadnost.
Gradivi dio građevne čestice - površina unutar građevne čestice na kojoj je
dozvoljena gradnja. Površina se određuje odmjeravanjem udaljenosti od rubova
čestice, određenih ili preporučenih ovim Planom. Gradivi dio građevne čestice
je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevine i pomoćnih
građevina.
Građevinski pravac - linija na kojoj je moguće planirati najbliže pročelje
građevine u odnosu na pristupni put. Iznimno može biti izjednačen s
regulacijskim pravcem iako se u pravilu izmiče od njega.
Građevna linija je linija koja određuje položaj građevina u odnosu na
granicu građevne čestice.
Gustoća stanovanja - iskaz broja stanovnika područja prostorne cjeline po
hektaru površine prostorne cjeline.
Hortikulturno uređenje - uređenje okućnice građevine sadnjom stabala,
grmova, travnjaka, cvjetnica i sličnog biljnog materijala, a javnih površina i
postavom urbane opreme.
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne (brutto)
izgrađene površine građevina i površine građevne čestice.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih djelova građevine osim balkona, na građevnu česticu,
uključivši i terase u prizemlju građevine kad su iste konstruktivni dio
podzemne etaže.
Koridor prometnice - prostor predviđen za projektiranje i izgradnju
građevine prometne infrastrukture (ceste). Određena je ukupna širina koridora,
a mjeri se polovicom od osi na jednu i drugu stranu. Koridor se određuje i za
ostalu infrastrukturu.
Kultivirani krajobraz - krajolik čiji je izvorni izgled promijenjen
artificijelnim zahvatima, zahvaljujući kojima je postignuta nova krajobrazna
vrijednost istog prostora koja se može očitovati u zadržavanju prirodnog
ambijenta, ali i u snažnom prožimanju prirodnog fenomena i graditeljsko-urbanog
zahvata.
Kulturno dobro - nekretnina (građevina, površina-trg i sl., skulptura i
druga umjetnina koja nije prenosiva) i pokretnina (prenosivi predmeti, ali i
nasljeđe nematerijalnog karaktera poput običaja, pisma, glazbe i sl.) koji su radi
svoje povijesne, kulturno-umjetničke i druge vrijednosti, stavljeni pod zaštitu
i kao takvi, temeljem zakonskih propisa, registrirani u svojstvu kulturnog
dobra nacionalnog ili lokalnog značenja.
Lokalni uvjeti - uvjeti koji proizlaze iz osobina susjednih građevina,
uličnog poteza, odnosno dijela građevinskog područja, a koji utječu na vanjske
oblikovne, regulativne ili normativne specifičnosti građevine. Lokalnim
uvjetima smatraju se sljedeće osobitosti koje treba vrednovati pri određivanju
lokacijskih uvjeta:
-reljef, zelenilo;
-posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;
-karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;
-ambijentalne vrijednosti;
-veličina i izgrađenost građevnih čestica;
-način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;
-komunalna oprema;
-opremljenost komunalnom infrastrukturom;
Lučki bazen - dio lučkog operativnog akvatorija, omeđen operativnom obalom,
molovima i operativnim akvatorijem.
Lučki terminal - prostorna i/ili tehničko-tehnološka cjelina luke ili lučkog
sustava koju čini lučka infrastruktura (obale, privezi, instalacije, cesta,
željeznica i sl.) te lučka suprastruktura (skladišta, dizalice i dr.),
planirana, projektirana, izgrađena i opremljena u cilju prihvata i pretovara
određene vrste plovila i tereta ili putnika.
Međunarodni transportni plinovod - plinovod Italija - Hrvatska, s polazištem
iz podmorja Istre. Alternativna trasa (mali dio) magistralnog plinovoda
(U.N.P.) Plomin- Omišalj-Delnice-Slovenija prolazi područjem naselja Omišalj.
Magistralni plinovod - visokotlačni plinovod koji je dio visokotlačnog
transportnog sustava namijenjenog za prijenos plina od ulaza u transportni
sustav do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica s ciljem isporuke plina
kupcima, isključujući opskrbu plinom, a uključujući prijenos plina od ulaza u
transportni sustav do sustava skladišta plina te tranzit plina.
Međunarodni (međudržavni) plinovod - je plinovod koji prelazi ili premošćuje
granicu između država isključivo u svrhu povezivanja transportnih sustava tih
država (Zakon o tržištu plina). Na području općine Omišalj to je međunarodni
plinovod Omišalj - Casal Borsetti.
Mjerno-priključna stanica - građevina u kojoj se mreža miješanog plina u
budućnosti priključuje na međunarodni transportni plinovod.
Mješoviti sistem odvodnje - istim glavnim kolektorom odvode se komunalne,
industrijske i oborinske otpadne vode.
Mreža kanala (ulična) - gravitacijski ulični kanali s kućnim priključcima
vezani na kolektor.
Naselje Omišalj - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Pravilnikom o registru prostornih
jedinica i Zakonom o naseljima. Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela
ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom
(izgrađenom) opsegu.
Naselje Njivice - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Pravilnikom o registru prostornih
jedinica i Zakonom o naseljima. Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela
ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom
(izgrađenom) opsegu.
Općina Omišalj je jedinica lokalne samouprave.
Osnovna građevina - građevina čija je namjena sukladna namjeni građevinskog
područja (stambena, poslovna, javna i društvena i sl.), koja predstavlja
zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu i unutar
čije čestice se smještaju svi potrebni prostori u funkciji osnovne namjene.
Plinska opskrbna mreža - plinovod izgrađen u trupu ulice s priključcima
pojedinih potrošača.
Plinski čvor - dio transportnog sustava na kojemu je ostvarena međusobna
veza dva ili više plinovoda istog ili različitog radnog tlaka.
Primopredajna mjerno-redukcijska stanica - dio transportnog sustava na
kojemu operator transportnog sustava predaje plin iz transportnog sustava i na
kojemu se obavlja mjerenje količine plina, predgrijavanje plina i snižavanje
tlaka plina, a može se obavljati i pročišćavanje plina.
Podmorski ispust - kanal kojim se efluent odvodi u more.
Poluugrađena građevina - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne
čestice na način da se gradivi dio građevne čestice jednim svojim bridom
dodiruje s gradivim dijelom susjedne građevne čestice. U ovom smislu, pod
poluugrađenom građevinom podrazumijeva se dvojna građevina.
Pomoćna građevina - samostojeća ili poluugrađena građevina na građevnoj
čestici, namijenjena smještaju samo određenih sadržaja isključivo u funkciji
osnovne građevine (smještaj vozila, drvarnica, spremište, kotlovnica i sl.) i
funkcionalno odijeljena od nje, a podiže se samo u slučaju kada radi zatečenih
prostornih, funkcijskih, tehničko- tehnoloških i/ili uvjeta zaštite nije moguće
drugačije riješiti nastale potrebe.
Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno
i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj uporabi
ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na
površini ili ispod nje.
Površina infrastrukturnog sustava - dio površine grada određen kao
građevinsko područje namijenjeno izgradnji cestovne, željezničke, vodoopskrbne,
elektroenergetske, lučke i druge infrastrukturne građevine.
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova - podzakonski akt kojim
je određen tekstualni i grafički sadržaj prostornih planova, mjerila, plansko
znakovlje i simboli kartografskih prikaza, brojčani i grafički pokazatelji te
standard elaborata prostornog plana.
Prirodni krajobraz - prirodna krajobrazna vrijednost temeljena na jednom ili
više prirodnih fenomena: autohtona šuma, kamenjar, stijena, litica, glavica
brdo, klizište, draga, kanjon, vrtača, suhozid, terasasto uređeni i/ili kultivirani
tereni, krški fenomeni: škrapa, pećina, spilja i sl. po kojima se takav
krajobraz izdvaja iz ukupnog krajolika.
Prostorni plan užeg područja - dokument prostornog uređenja: Urbanistički
plan uređenja i Detaljni plan uređenja, odnosno drugi dokument prostornog
uređenja u skladu s pozitivnim zakonskim aktom, a čija izrada proizlazi iz
odredbi za provođenje ovoga Plana.
Redukcijska stanica (R.S.) - ukopano okno s reducir- ventilima za smanjenje
pritiska u opskrbnoj mreži.
Regulacijski pravac - pravac koji, položen u skladu s odredbama dokumenta
prostornog uređenja, odjeljuje građevnu česticu namijenjenu gradnji građevine
od građevne čestice namijenjene gradnji prometne infrastrukture. Regulacijski
pravac može se poklapati sa zatečenom granicom građevne čestice ili utjecati na
cijepanje postojeće i formiranje nove građevinske čestice.
Riječki prsten - u kontekstu Prostornog plana Primorsko-goranske županije,
predstavlja prostornu cjelinu koja obuhvaća jedinice lokalne samouprave u
neposrednom okruženju Grada Rijeke tj. Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav,
Kraljevicu, Matulji, Omišalj i Viškovo.
Samostojeća građevina - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne
čestice, čija su sva pročelja odmaknuta od granice građevne čestice.
Smjernice - sustav mjera urbanističkog planiranja i brojčanih prostornih
pokazatelja danih na razini preporuka, a koji se odnosi na smještaj, građenje i
korištenje građevine i građevne čestice i koji se ovim Planom uspostavlja kao
osnova za daljnju normativnu razradu putem prostornog plana užeg područja,
primarno urbanističkih i detaljnih planova uređenja (UPU i DPU).
Sportska luka - dio obalnog područja s pripadajućom površinom akvatorija,
zaštićenog pomorskom građevinom (najmanje valobranom) namijenjen
(cjelogodišnjem) smještaju manjih plovila (4-12 metara). Brodice u sportskoj
luci u vlasništvu su članova udruge ili same udruge koja ima koncesiju na luku.
Središte prostorne cjeline, centralno područje - područje prepoznatljivog
sadržaja potrebnog za zadovoljenje (svakodnevnih) potreba građana, a ujedno i
područje izraženih ambijentalnih vrijednosti koje potiču dolazak i korištenje
centralnih sadržaja, okupljanje i druženje građana te stvaraju prepoznatljivost
središta kao takvog u odnosu na druga središta.
Terminal za ukapljeni prirodni plin (UPP) - objekt koji je u vlasništvu
i/ili kojim upravlja energetski subjekt za plin i koji se koristi za
ukapljivanje plina ili prihvat, iskrcaj i ponovno uplinjavanje UPP-a,
uključujući postrojenja za pomoćne usluge i privremeno skladištenje potrebno za
proces ponovnog uplinjavanja i daljnju otpremu u transportni sustav,
isključujući dio terminala za UPP koji se koristi za skladištenje UPP-a (Zakon
o tržištu plina).
Tipologija (tipološki) - sustav vanjskih oblikovnih karakteristika kojima se
normira način gradnje, primjerice: stambena, školska, sportska, vjerska itd.
Unutar svake skupine mogu se izdvojiti daljnje tipologije, primjerice:
obiteljska, višeobiteljska, višestambena građevina unutar stambene,
osnovnoškolska, srednjoškolska, visokoškolska građevina unutar školskih
građevina itd. U tom smislu tipologijski obrazac predstavlja skup prostornih i
graditeljskih rješenja i osobina koje karakteriziraju korištenje i pojavnost
neke tipologije u prostoru (primjerice sve građevine bitne za stanovanje:
stambene građevine + prateći sadržaji + prometnice i sl.)
Transportni cjevovod - glavni cjevovod kojim su povezane vodospreme
međusobno ili s izvorom vode.
Transportni plinovod - visokotlačni plinovod od miješališta do
mjerno-redukcijske stanice.
Ugrađena građevina, građevina u nizu - građevina smještena unutar gradivog
dijela građevne čestice na način da se gradivi dio s dva (ili više) ruba
dodiruje odnosno nastavlja na gradivi dio susjednih građevinskih čestica.
Zaštićeni krajolik - prirodni ili kultivirani predio veće estetske,
kulturno-povijesne vrijednosti, odnosno krajolik prirodnog izgleda
karakterističan za neko područje.
Zona - dio građevinskog područja određene namjene, sadržaja i sl., dio
prostora uopće.«
Članak 5.
Članak 11. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Odredbama za provođenje Plana određuju se namjene za površine
građevinskih područja izdvojene namjene kako slijedi:
-gospodarsku namjenu (proizvodnu pretežito industrijsku I1, i poslovnu,
pretežito zanatsku I2),
-poslovnu namjenu-pretežito uslužnu (K1)
-ugostiteljsko-turističku namjenu T (hoteli -T1, turističko naselje - T2,
kamp-autokamp -T3)
-sportsko-rekreacijsku namjenu (sport R1, rekreacija R2 i uređene morske
plaže R3)
-površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, luka otvorena
za javni promet osobitog međunarodnog značenja u Omišlju IS2, odmorište Pušće
IS 3)
-groblja G
-odlagalište otpada-reciklažno dvorište (OK)
(2) Građevinska područja određena u stavku 1. ovog članka određena su
kartografskim prikazom broj 1. Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i
broj 4.1.-4.8. Građevinska područja.«
Članak 6.
Članak 19. mijenja se i glasi:
»Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za Republiku
Hrvatsku:
1. Proizvodne građevine:
-Terminal za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina: Petrokemija na otoku Krku
-postojeća građevina u proizvodnoj zoni u Omišlju
2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Pomorske građevine:
-luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja u Omišlju:
b) Luka za posebne namjene: prekrcajna luka-terminali za tekuće terete u
Omišlju
c) Cestovne građevine:
-Autoceste i brze ceste: čvor Križišće - novi most za otok Krk - Omišalj -
Valbiska (u koridoru istraživanja) čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj
d) Građevine zračnog prometa:
-Zračna luka Rijeka u Općini Omišalj za međunarodni i unutarnji promet za
prihvat i otpremu zrakoplova (sekundarna 4E kategorija).
-Granični prijelaz međunarodnog značenja: Rijeka II. kategorije
e) Poštanske i telekomunikacijske građevine
-Telekomunikacijske građevine međunarodne razine: međunarodni TK kabeli I.
razine
(Rijeka - Krk - Senj /Rab-Novalja),
3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
-Naftovodi i produktovodi: magistralni naftovod za međunarodni transport
Omišalj - Sisak (dio) i magistralni naftovod Omišalj - Urinj (dio);
-Terminal za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina : Petrokemija na otoku Krku
-Plinovodi (planirani): magistralni plinovod Kamenjak - Kukuljanovo - Urinj
- Omišalj , te alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni
transport podmorska dionica Pula - Plomin - Omišalj, i kopnena trasa Omišalj -
Zlobin - Republika Slovenija.«
Članak 7.
Članak 24. mijenja se i glasi:
»(1) Pomorska građevina, odnosno luka posebne namjene, prekrcajna luka -
naftni terminal u Omišlju, koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske
prenamijenjena u Luku otvorenu za javni promet od osobitog (međunarodnog)
gospodarskog interesa, ovim je Planom određena sukladno kartografskom prikazu
br. 1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25 000) i br. 4.1-4.8. Građevinska
područja (mj.1:5000).
U kopnenom je dijelu funkcionalni proces luke otvorene za javni promet od
osobitog međunarodnog značaja ujedinjen u cjelinu Terminala Jadranskog
naftovoda u Omišlju.
U sustav JANAF-a, na području Općine Omišalj smješteni su:
-naftni terminal u Omišlju
-u koridoru trase Omišalj-Sisak postojećeg međunarodnog magistralnog
naftovoda (kao i u koridoru planiranog podmorskog prijelaza Krk-kopno)
planiraju se novi cjevovodi Jadranskog naftovoda:
-međunarodni naftovod PEOP (Pan European Oil Pipeline)
-dio planiranog podmorskog prijelaza otok Krk-kopno, kao dijela naftovodne
dionice Omišalj- Sisak
-podmorski naftovod Omišalj-Urinj
-višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate
-planirana TS 110/35 kV u sklopu postojećeg rasklopišta Omišalj za potrebe
napajanja naftnog terminala Omišalj
(2) Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka
dozvoljava se neposredno obzirom da je riječ o jednoj uređenoj, komunalno
opremljenoj građevinskoj čestici koja se ne treba smatrati neuređenim dijelom
građevinskog područja izdvojene namjene.«
Članak 8.
U članku 26. stavku 1. iza riječi: »otok Krk« dodaje se oznaka i riječ: » -
Omišalj«.
Članak 9.
Članak 40. mijenja se i glasi:
»(1) Ukupna površina građevinskog područja naselja raspoređuje se u 2
statistička naselja: Omišalj i Njivice. Statističko naselje Njivice ima jedno
građevinsko područje oznake NA1, dok se statističko naselje Omišalj sastoji od
osnovnog građevinskog područja (NA3) i tri izdvojena područja naselja
(Lučica i Stran); riječ je o podjeli proizašloj iz tipoloških (povijesna
jezgra) i morfoloških, te topografskih i administrativnih obrazaca kako
postojećeg stanja, tako i planiranog razvoja.
(2) Pregled građevinskih područja s pripadajućom planskom oznakom, naslovom
i površinom, daje se u sljedećoj tablici:
radni naziv planska oznaka površina (ha) Izgrađeni Neizgrađeni
dio(ha) dio(ha)
Njivice-Kijac NA1 88,23 81,20 (91%) 7,03
Omišalj Lučica NA2 11,07 11,07 (100%) -
Omišalj NA3 102,31 87,13 (86%) 15,18
Stran NA4 22,03 15,20 (84%) 6,83
Mulic NA5 1,63 1,63 (100%) -
Ukupna površina građevinskog područja naselja općine Omišalj iznosi oko
225,27 ha ili oko 6,22 % ukupne površine Općine Omišalj, od čega površina
izgrađenog dijela iznosi 196,23 ha, a neizgrađenog dijela iznosi 29,04 ha.
Članak 10.
Članak 44. mijenja se i glasi:
»Unutar građevinskog područja naselja stambene građevine planiraju se kao:
-obiteljske,
-višeobiteljske,
-višestambene građevine.«
Članak 11.
Iza članka 44. dodaju se članci 44.a, 44.b, 44.c i 44.d. koji glase:
»Članak 44.a
»(1) Obiteljska građevina je građevina s najviše 3 stana, građevinske brutto
površine do 400 m2 (uključivo površinu pomoćnih građevina), najveće
dozvoljene katnosti podrum ili suteren te još dvije nadzemne etaže.
(2) U obiteljskim građevinama može se planirati jedino stambena namjena, a
iznimno je unutar iste planovima užeg područja moguće predvidjeti i do 20% od
ukupnog GBP-a kao poslovne sadržaje poput onih namijenjenih turizmu i
ugostiteljstvu, zatim manje trgovine, videoteke ili radionice tihog obrta. Za
poslovne je sadržaje potrebno osigurati utvrđen broj parkirališnih mjesta
sukladno članku 51.a Odluke, manevarski prostor za vozila dostave kao i prostor
za skladištenje. Poslovni prostori mogu se planirati jedino neposrednim
pristupom pristupnoj prometnici i ne više od etaže prizemlja.
(3) Obiteljske građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine,
polugrađene i građevine u nizu.
Članak 44.b
(1) Višeobiteljska građevina je građevina sa 4 do najviše 6 stanova čija najveća
katnost iznosi podrum ili suteren te još tri nadzemne etaže. Višeobiteljska
građevina može se planirati u najvećem opsegu od 600 m2 građevinske
brutto površine, uključivo površinu pomoćnih građevina.
(2) Unutar višeobiteljske građevine moguće je planirati do najviše 6
stambenih apartmanskih jedinica za ugostiteljsko-turističku namjenu uz obvezno
zadovoljenje potrebnog broja parkirališnih mjesta na parceli prema drugim
odredbama ovog Plana. U višeobiteljskim je građevinama kao nadgradnju osnovnoj
namjeni stanovanja i turizma moguće planirati poslovne sadržaje, ali ne više od
etaže prizemlja (uvjet neposredan pristup s prometnice); poput kafića,
restorana, manjih trgovina, videoteka, i sl. Poslovnih sadržaja može biti
najviše do 30% od ukupne površine zgrade, a za iste je u okviru građevne
čestice potrebno osigurati ne samo potreban broj parkirališnih mjesta već i
manevarski prostor za vozila dostave kao i prostor za skladištenje.
(3) Višeobiteljske građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine,
polugrađene i građevine u nizu.
Članak 44.c
(1) Planom užeg područja detaljnije se razrađuje primjena navedenih
tipologija unutar svakog građevinskog područja, uz uvažavanje svih posebnosti
pojedinog područja kao i topografskih karakteristika mikro i makroprostora.
(2) Obiteljske i višeobiteljske građevine ne smatraju se stambeno-poslovnim
i poslovnim građevinama bez obzira na broj stambenih jedinica koje stalno ili
periodično koriste kao turističke apartmane.
Članak 44.d
(1) Višestambene građevine su građevine sa 7 do 12 stambenih jedinica, a
tipologije normirane isključivo putem planova užeg područja. Ovim se Planom
samo načelno utvrđuje da je građevinu višestambene tipologije moguće graditi
sukladno detaljnim analizama prostora i planovima užeg područja te da se broj
parkirališno-garažnih mjesta utvrđuje drugim odredbama ovog Plana.
(2) Najveća dozvoljena katnost višestambene građevine iznosi podrum ili
suteren i četiri nadzemene etaže.
(3) Prizemlje višestambene građevine može se urediti kao poslovni prostor
ugostiteljsko-turističke namjene, prostor javne i društvene namjene, i sl. Uz
obvezu osiguranja potrebnog broja parkirališno garažnih mjesta kao i
manevarskog prostora za vozila dostave.
(4) Stambeno-poslovnim i poslovnim građevinama ovim se Planom smatraju samo
građevine višestambene tipologije u kojima je manje od 50% prostora stambene
namjene, dok ostatak otpada na poslovne sadržaje u najširem spektru - urede,
trgovine, ordinacije, kulturne sadržaje i druge javne sadržaje i slično.
Građevine ovih namjena lociraju se unutar područja mješovite namjene (M1 ili
M2) koja se konačno utvrđuju tek planovima užeg područja, iznimno i unutar
stambene namjene. Propisuje se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta sukladno
ovdje datim normativima, prometni infrastrukturni sustav za stalne i za
povremene korisnike, te se osigurava manevarski prostor za vozila dostave te
skladišni prostor. Najveći broj katova usuglašava se sa lokalnim uvjetima, ali
ne više od 4 nadzemne etaže.«
Članak 12.
Iza članka 44. d., naslov mijenja se i glasi: »2.2.1.1. Uvjeti gradnje
obiteljskih i višeobiteljskih građevina pri neposrednoj provedbi plana«.
Članak 45. mijenja se i glasi:
»Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je- sukladno grafičkom prikazu 3a.
Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja dijelova primjene
planskih mjera zaštite, mjerilo 1:25 000 u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja planirati unutar naselja obiteljske, višeobiteljske i
ugostiteljsko-turističke građevine.
(1) Oblik i veličina građevne čestice:
Oblik i veličina građevinske parcele trebaju biti što pravilniji i omogućiti
smještaj građevine uz propisane udaljenosti od granica parcele i komunikacija.
Na jednoj građevinskoj parceli može se izgraditi samo jedna građevina, a
čija je osnovna namjena stambena sa nadopunom pratećih poslovnih sadržaja, koji
ujedno mogu biti u funkciji ugostiteljstva i turizma. U njoj ili uz nju, unutar
površine za razvijanje tlocrta građevine, može se izgraditi garažna građevina.
Veličina građevinske parcele definirana je tablicom iz ovog članka.
(2) Namjena građevina:
U sklopu građevine može se planirati i poslovna namjena, pod uvjetom da je
kompatibilna sa stanovanjem, tj. da ne narušava uvjete stanovanja na susjednim
i okolnim parcelama, te da je na parceli moguće smjestiti sve potrebne sadržaje
vezane uz poslovnu djelatnost i to unutar dozvoljenih parametara utvrđenih ovim
Planom.
Pod poslovnom se namjenom podrazumijevaju trgovine, uredi, zdravstvene
ordinacije, videoteke i manji ugostiteljski objekti. Unutar stambenih građevina
moguće je planirati i javne i društvene programe (predškolske građevine,
autoškole ili škole stranih jezika i sl.) ako se zadovolje ostali nužni propisi
za njihovo funkcioniranje.
(3) Uređenje građevinske parcele:
Garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine jedne etaže,
može se izgraditi i izvan površine za razvijanje tlocrta.
Garažna se građevina smije sastojati iz najviše 2 parkirna mjesta.
Na građevinskoj parceli ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina poput
drvarnica, spremišta, izdvojenih poslovnih građevina i dr. U sklopu adaptacija
i rekonstrukcija postojećih građevina, obveza je investitora da takve pomoćne
građevine zamijeni prostorima unutar gabarita glavne građevine, a zamijenjene
građevine ukloni.
Na građevinskoj parceli dozvoljava se izvedba nadstrešnica, sjenica i
sličnih građevina u funkciji uređenja okućnice i podizanja razine stanovanja.
Sabirne jame, spremnici za gorivo, cisterne za vodu ne ulaze u ukupnu
površinu izgrađenosti ako su ukopani u teren.
(4) Visina građevine:
Najveća dozvoljena visina građevine data je Tablicom iz ovog članka.
Najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 60 m2, a najmanja
projektirana katnost barem 1 etažu.
(5) Smještaj na građevnoj čestici:
Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m, ako je
širina parcele takva da se uz takvu udaljenost može projektirati stambena
građevina standardnih osobina. U ovom slučaju, međutim, garažnu građevinu
potrebno je projektirati u sklopu stambene građevine.
Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m i u
slučaju kad nagib terena omogućuje pogled iz etaže prizemlja, preko krova susjedne
niže građevine.
Udaljenost građevine do ruba regulacijske linije u pravilu iznosi 6 m, no
ova se udaljenost može smanjiti na najviše 4 m u slučajevima specifičnih
lokalnih uvjeta, zatim pri rekonstrukciji ili interpolaciji unutar
urbaniziranih poteza u kojima nije ovakvo pravilo zatečeno, a prometni i drugi
zahtjevi ovoga Plana ne priječe realizaciju takve izgradnje.
U sklopu građevine može se planirati i poslovna namjena, pod uvjetom da je
kompatibilna sa stanovanjem, tj. da zagađenjem zraka, tla i bukom ne narušava
uvjete stanovanja na susjednim i okolnim parcelama, te da je na parceli moguće
smjestiti sve potrebne sadržaje vezane uz poslovnu djelatnost i to unutar
dozvoljenih parametara utvrđenih ovim Planom.
Pod poslovnom se namjenom podrazumijevaju trgovine, uredi, zdravstvene
ordinacije, videoteke i manji ugostiteljski objekti. Unutar stambenih građevina
moguće je planirati i javne i društvene programe (predškolske građevine,
auto-škole ili škole stranih jezika i sl.) ako se zadovolje ostali nužni
propisi za njihovo funkcioniranje.
(6) Uvjeti priključenja na prometnu i komunalnu infrastrukturu
Neposrednom primjenom ovih odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne
prometne uvjete koji su navedeni u točki 5.1. Prometni infrastrukturni sustav
te uvjete priključenja građevine na komunalnu infrastrukturu sukladno točki
5.2.
Neposrednom primjenom ovih odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne
prometne uvjete:
a) Do građevinske parcele osigurati neposredan pristup. Neposredan pristup
na parcelu moguć je sa svake stambene i sabirne ceste izravno. Ne dozvoljava se
izravan pristup na parcelu sa sekundarnih i primarnih cesta, već je iste
potrebno ostvariti distribucijom na ceste niže kategorije preko raskrižja u
razini. Planovima užeg područja moguće je iznimno i uz očivanje sigurnosnih
prometnih standarda omogućiti pristupe građevinskim česticama s primarnih i
sekundarnih cesta.
b) Parcela posjeduje samo jedan kolni ulaz/izlaz na prometnu površinu. Kod višestambenih
građevina površina za organizirano parkiranje može imati više ulaza/izlaza.
c) Kada ne postoji mogućnost uređenja neposrednog pristupa, parceli se može
pristupiti kolno-pješačkim pristupom širine barem 3.0 m. Dužina pristupa ne
može biti veća od 50 m, odnosno dužine parcele kroz ili uz koju priključak
prolazi. Na ovakav priključak može se vezati i više parcela, a maksimalno 3.
d) Najmanja širina kolnika jednosmjerne regulacije iznosi 4.50 m, a
dvosmjernog, kada se njime ne služe teretna vozila, 5.5 m.
e) Najmanja širina pješačkog hodnika (pločnika), kada se isti vodi uz
kolnik, iznosi 1.20 m, a ako je unutar pločnika drvored, tada je širinu
potrebno povećati na 3.00 m.
Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
(7) Arhitektonsko oblikovanje:
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti usklađeno s morfološkim
osobitostima pojedinačnog područja namjene u kojemu se zahvat u prostoru
planira, lokacije i lokaliteta te primjereno tipologiji okolne izgradnje i
tipologiji same građevine.
Potrebno je izbjegavati nekritičnu i neizbalansiranu primjenu elemenata tzv.
»primorske arhitekture«.
Projektiranje s tendencijom korištenja osobitosti i elemenata autohtonog
arhitektonskog izraza, usmjeriti k balansiranju mjerila cjeline i detalja, kao
i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su sve tehnologije
izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitektonskih
kvaliteta.
Vrsta krova, osim za područja jezgri naselja, nije određena. U slučaju
oblikovnog rješenja građevine kosim krovom, isti može biti izveden od kupa
kanalica, mediteran crijepa ili sličnog materijala, iznimno i obložen limom.
Na krovnim plohama, osim unutar povijesne jezgre, kao njihovi integralni
dijelovi i s nagibom samog krova mogu se postavljati sunčani kolektori.
Na pročeljima višestambenih građevina ne mogu se obavljati pojedinačne
intervencije bilo koje vrste i opsega. Također, odlukom o komunalnom redu
odredit će se način postavljanja antenskih i drugih prijemnih naprava, te
rashladnih uređaja no takve naprave ne mogu se postavljati na pročeljima
zgrada.
Ograde, potporne i obložne zidove (podzide), terase i stepeništa izvesti
tako da ne naruše izgled parcele, okoliša građevine, odnosno naselja kao
cjeline. Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen, a za ograde još i
zelenilo (živica) i metal.
Visina čvrstog dijela ograde parcela određuje se s najvećom visinom od 1.20
m. Unutar postojećih jezgri može se zadržati i viša zatečena visina ograda,
odnosno iste rekonstruirati do najviše zatečene visine, uz poželjnu
hortikulturnu obradu penjačicama ili lozom. Ako unutar postojećih jezgri nema
čvrstih ograda između parcela, u slučaju neophodne potrebe, ograđivanje izvesti
zelenilom i sličnim uklonivim sredstvima ograđivanja.
Na nagnutim terenima, radi očuvanja njihovog izvornog izgleda, ne dozvoljava
se izgradnja zidova viših od 1.5 m. Iznimno kod usjeka nastalih kao posljedica
izgradnje prometnica, obložni zidovi mogu biti i viši, no ako visina istih
prelazi 3 m, potrebno je pristupiti izvedbi terasastih zidova, a prostor između
njih ozeleniti.
Prilikom gradnje očuvati raspoloživo, pogotovo visoko, raslinje na parceli,
ili u njenom okolišu koji ostaje javnom površinom.
Hortikulturnu obradu parcela individualnog stanovanja, kao i parcela
parkovnog zelenila zasnivati na autohtonim vrstama, uz preporuku sadnje
crnogorice na lokalitetima gdje je potreban cjelogodišnji zeleni zaštitni ili
dekorativni pojas.
Prilikom uređenja okućnica najmanje 30% površine parcele hortikulturno
urediti, a posebnu pažnju obratiti hortikulturnoj obradi površine između
građevine i javne prometne površine.»
Članak 13.
Članci 46., 47. i 48. brišu se.
Članak 14.
Članak 51. mijenja se i glasi:
»Rekonstrukcija građevina
(1) Rekonstrukcije građevina čija namjena nije suprotna namjeni prostora
pojedinačnih područja namjene, kada se neposredno primjenjuju odrednice ovoga
Plana, obavljaju se prema ovdje datim uvjetima.
Pri planiranju rekonstrukcije treba uvažiti sve planski utvrđene normative,
a postojeće građevine koje u bilo kojem od navedenih kriterija prekoračuju
dopuštenu vrijednost smiju se rekonstruirati jedino unutar postojećih gabarita.
Rekonstruirati se mogu i građevine smještene na manjim građevinskim česticama
od ovdje propisanih, kao i građevine koje nisu odmaknute od međe prema ovdje
datim normativima ali uz obveznu primjenu svih drugih kriterija- prije svih
koeficijenta izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis).
Na pročeljima građevina koje se naslanjaju odnosno koje su udaljene manje od
2 metra od granice građevne čestice susjedne građevine, ne dozvoljava se
gradnja otvora ni balkonskih istaka
(2) Normativi gradnje za rekonstrukciju građevina ne odnose se na staru
jezgru grada Omišlja te mogu odstupati od ovih vrijednosti do donošenja planova
nižeg reda. Uvjeti za rekonstrukciju na području stare jezgre Omišlja utvrđuju
se temeljem konzervatorskih uvjeta.«
Članak 15.
Iza članka 51. dodaje se članak 51.a, koji glasi:
»Članak 51.a
»(1)Unutar parcele građevina individualnog stanovanja potrebno je osigurati
smještajnu površinu za vozila prema normativima navedenim u stavku 3. ovog
članka.
(2) Ako se unutar građevine nalazi i poslovni, ugostiteljski ili turistički
smještajni kapacitet, tada je potrebno i za korisnike i namještenike poslovnog
prostora osigurati površinu za smještaj vozila te manevarski prostor. Iznimno,
smještaj vozila može se osigurati izvan parcele na drugoj parceli, parceli
određenoj kao javna parkirna površina udaljene najviše 200 m od dotične
građevine ili unutar javne garaže u radijusu od 300 m od same građevine.
(3) Ovim se Odredbama propisuju normativi za dimenzioniranje parkirnih
potreba, a planom užeg područja, ovisno o karakteru izgradnje i sadržaja,
moguće je dati i detaljniju procjenu potrebnog broja parkirnih mjesta prema
namjeni građevine:
Namjena građevine Broj potrebnih
parkirnih mjesta (PM)
-1 stan do 50 m21 PM
-1 stan preko 50 m22 PM
-1 apartman do 4 ležaja 1 PM
-1 apartman do 6 ležaja 2 PM
- poslovni prostori
(uredi, ordinacije,
agencije, dr.) 1/50 m2 btto površine
- trgovački /uslužni/ 1/50 m2 radne
površine/1/20 m2
ugostiteljski prostori btto/1/5 sjedala,
- društvene, kulturne, 1/10 sjedala /2/1
sakralne /školske/
dječje i sl. učionu /1/ 10 djece
- športske građevine i
površine 1/10 gledatelja
(4) Kod parkirnih površina sa više od 50 vozila, a koje se nalaze izvan zona
zaštite izvorišta vode za piće, potrebno je oborinske vode pročistiti na
separatoru, a prije upuštanja u recipijent.«
Članak 16.
Članak 53. briše se.
Članak 17.
U članku 54. oznaka: »(1)« briše se, a iza riječi »akata« dodaje se zarez i
riječi: »te drugim posebnim propisima i podzakonskim aktima.«
Članak 18.
Članci 55., 55.a, 55.b, 56., 57., 58., 59., 60., 61., 62. i 63. brišu se.
Članak 19.
Članak 65. mijenja se i glasi:
»(1) Prigodom izrade prostornog plana užeg područja potrebno je sljediti
daljnje uvjete za pozicioniranje građevina javne i društvene namjene:
-građevine dječjih vrtića i škola planirati i graditi sukladno
teritorijalnom principu, tj. u svakom području koje to zahtjeva brojem
stanovnika i gravitacijskom zonom (u ovom slučaju su to dva izdvojena naselja);
lokacija koja nije vezana uz brze i glavne prometnice, te druge sredine
nepovoljnih ekoloških utjecaja i zagađenja bukom; građevinu je dozvoljeno
graditi kao samostojeću prizemnu/katnu građevinu namijenjenu isključivo
smještaju djece predškolskog odgoja na građevnoj čestici veličine određene
prema standardu od 25 do 40 m2 po djetetu, ali na ne manjoj od 2000
m2.
-građevine osnovnih škola treba kvalitetno izolirati od obodnih prometnica i
locirati unutar središnjih prostora naselja u širem kontekstu s drugim javnim
sadržajima; građevinu je dozvoljeno graditi kao samostojeću prizemnu/ katnu
građevinu namijenjenu isključivo smještaju osnovnoškolske građevine; veličina
građevne čestice određuje se prema normativu od 10/50 m2 po učeniku,
te osim školske građevine mora omogućiti smještanje sljedećeg: školski vrt i
dvorište za odmor i rekreaciju, igrališta, pješački pristup i školski trg,
gospodarsko dvorište i parkiralište.
-građevine primarne zdravstvene zaštite potrebno je dugoročno dislocirati iz
stambenih građevina i smjestiti u odgovarajuće izdvojene jednonamjenske
građevine koje će u svim segmentima udovoljiti zahtjevima smještaja djelatnosti
za zdravstvo; tlocrtna površina zdravstvene stanice iznosi 0,02-0,05 m2/st.
odnosno minimalno 130 m2.
-građevine za kulturu također je potrebno smjestiti unutar morfološkog
središta naselja. Obzirom na njihov dugoročni urbanotvorni učinak potrebno je
unaprijediti ih odgovarajućim pripadajućim javnim prostorom; na parceli je
potrebno odrediti drugim odredbama ovog Plana. predviđen broj parkirnih mjesta,
ili izuzetno na javnom parkiralištu ukoliko ono nije udaljeno više od 200 m od
građevne čestice
-građenje građevina za sport i rekreaciju može biti usmjereno izgradnjii
središnjih sportskih građevina (sportska dvorana, otvorene sportske površine i
dr.) kao primarnog sadržaja, s pratećim ugostiteljskim, poslovnim, odnosno
trgovačkim sadržajem, prometnim i parkirnim površinama/ građevinama i
infrastrukturom. Kao i kod kulturnih programa, i ovdje je osnovni program
potrebno unaprijediti sustavom javnog i zelenog prostora.
-vjerske građevine, odnosno prateće sadržaje za oformljivanje pastoralnih
centara potrebno je planirati u središnjim zonama naselja uz već postojeće
sadržaje; unutar građevne čestice nužno je osigurati javni prostor za
okupljanje vjernika u opsegu 50% od izgrađenog sakralnog dijela, dok se ostali
dio mora hortikulturno urediti uz osiguranje potrebnog broja parkirališnih
mjesta određenim drugim odredbama ovog Plana
-socijalne građevine, odnosno dom umirovljenika planira se unutar mirnog
dijela naselja te ga je potrebno unaprijediti sustavom zelenog prostora (30%
građevne čestice)
-prigodom planiranja svih građevina javne i društvene namjene potrebno je da
predviđena lokacija bude smještena neposredno uz koridor postojeće ili
planirane javne ceste
-parkirališno-garažne normative, koji su utvrđeni drugim odredbama ovog
Plana, potrebno je riješiti na građevinskoj čestici. Iznimno ako to nije moguće
parkiranje se može planirati na javnoj parkirališnoj površini udaljenoj ne više
od 200 m
-na građevinskoj čestici potrebno je osigurati uvjete za nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
-dječja igrališta rasporedit će se u građevinskim područjima naselja
planovima užeg područja, a sukladno sljedećim uvjetima:
-igrališta do 3 godine - 0,15 m2/st, a najmanje 50 m2
-igrališta od 3 do 6 god - 0,45 m2/st, a najmanje 500m2
-igrališta od 7 do 15 god. - 25 m2/korisniku, približno 500 m2
Od ukupne površine novoplaniranog dječjeg igrališta najmanje 30% površine
mora biti zasađeno niskim i visokim zelenilom.
-javni parkovi i ostale javne zelene površine pozicionirat će se i
razmijestiti sukladno planovima užeg područja u građevinskim područjima naselja
te izdvojenim građevinskim područjima naselja; planira se do 70% visokog
raslinja, veći broj pješačkih šetnica i biciklističkih staza, prostore za
rekreaciju, manje prostore odmorišta te druge nužne prostore komunalnih
građevina (sanitarni čvor, fontane, javna rasvjeta i sl.) u funkciji korištenja
parka.«
Članak 20.
Članak 66. mijenja se i glasi:
»Pri izradi plana užeg područja, potrebno je primjeniti sljedeće uvjete za
gradnju građevina društvene namjene, a koji se mogu detaljnije razraditi i
normativno postaviti planovima užih područja koji su propisani za ova područja:
* minimalni razmak građevine od susjednih građevina iznosi 12 m
(2) Iznimno od zadanih uvjeta gradnje za predškolske ustanove može se
odstupiti u pogledu minimalne udaljenosti od ruba građevinske parcele, ali ne
na udaljenost manju od 3 m od ruba građevinske parcele, dok se udaljenost građevinskog
od regulacijskog pravca može iznimno smanjiti ukoliko su postojeće susjedne
građevine izgrađene na manjoj udaljenosti od prethodne, te se sukladno istom
dozvoljava gradnja iza pravca povučenog između jednog ili dvaju građevinskih
pravaca susjednih građevina.
Kod školskih i predškolskih građevina minimalne udaljenosti do ruba građevne
čestice i udaljenost građevnog od regulacijskog pravca mogu biti i manje od
tablicom prikazanih ukoliko pročelje objekata zbog specifičnih uvjeta nije
moguće projektirati paralelno sa prometnicom odnosno međom. U tom slučaju
minimalna udaljenost građevine do ruba građevne čestice može se smanjiti na 3,0
m, a udaljenost građevnog od regulacijskog pravca na 6 m.«
Članak 21.
Iza članka 68. naslov mijenja se i glasi: »2.2.3. Građevine gospodarske
namjene unutar naselja«.
U članku 69. stavak 6. mijenja se i glasi:
»(6) Za poslovne građevine koje se planiraju unutar naselja u tipologiji
središnjih sadržaja moguće je planirati koeficijent izgrađenosti (kig) u
rasponu od 0,5 do 1, te koeficijent iskoristivosti (kis) ne veći od 4 , što će
se detaljnije utvrditi putem planova užeg područja.
Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.«
Članak 22.
Iza članka 71. naslov mijenja se i glasi: »2.2.4. Građevine
ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja«
Članak 23.
Članak 73. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće
područje ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja
(NA-T):
radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (krevet) (ha) (ha)
Stran-vikendice NA - T1 200 1,95 1,95 -
(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, NA-T1 Stran
obuhvaća prostor postojećeg hotela Delfin. Područje je namijenjeno izgradnji
turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina, manjeg hotela ili pansiona
do 30 smještajnih jedinica-soba.
Isključuje se mogućnost izgradnje hotela tipa Apart- hotel ili
ugostiteljskih apartmana. Građevine mogu imati najviše 30 smještajnih jedinica
- soba, s pratećim ugostiteljskim sadržajima. Neposrednom provedbom ovog Plana
dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg hotela Delfin s ciljem funkcionalnog
održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. Pod
rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto
površine do najviše 20%, uz poštivanje drugih ovdje datih uvjeta.«
Članak 24.
Članak 74. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području naselja
Njivice, utvrđena su sljedeća područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar
građevinskog područja naselja (NA-T):
radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (krevet) (ha) (ha)
Kijac
(unutar NA1) NA-T2-2 60 1,06 1,06 -
Njivice-Centar NA T1-2 120 0,55 - -
(2) područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, Kijac (NA-T22)
Radi se o postojećem izgrađenom području, a namijenjeno je izgradnji
ugostiteljskih sadržaja (restauranta, caffe-bara i sl.) u funkciji plaže i
obalne šetnice. Unutar područja dozvoljena je i izgradnja smještajnih jedinica
što će detaljnije biti utvrđeno po izradi plana užeg područja i sukladno
raspoloživim kapacitetima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije.
(3) Područje ugostiteljsko-turističke namjene Njivice- Centar namjenjuje se
izgradnji hotela. Izgradnjom hotela potrebno je akcentirati i urediti javni
prostor-priobalnu šetnicu, a u podrumskoj etaži moguće je planirati garažnu
građevinu za potrebe hotela i naselja. Dio smještajnih kapaciteta hotela (oko
30%) treba planirati u hotelskim vilama- depandansama koje se oblikovanjem
vezuju na osnovnu građevinu.«
Članak 25.
Članak 75. mijenja se i glasi:
»Uvjeti gradnje građevina
(1) Za gradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene postupa se
sukladno točki 2.2.4. ovih odredbi te sukladno drugim odredbama ovog Plana.
(2) Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina ugostiteljsko-turističke
namjene unutar građevinskog područja naselja (NA-T1,2) utvrđeni su kako
slijedi:
Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih
građevina iznosi 1000,0 m2
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,5,
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,5,
Najveći broj etaža:jedna podzemna i tri nadzemne etaže, s mogućnošću gradnje
mansardnih apartmana s terasama samo u dijelu tlocrtne površine građevine
Građevina mora biti udaljena ne manje od 3,0 m od ruba građevne čestice.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,.
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa;
volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:
- 1 PM po smještajnoj jedinici
- 1 PM na 4 zaposlena
Kapacitet Hotela na lokaciji NA-T1-2 u Njivicama iznosi 120 ležajeva.
Kapacitet Hotela na lokaciji NA-T1 u Omišlju iznosi 200 ležajeva.
Kapacitet ugostiteljsko-turističke zone NA-T2-2 na Kijcu iznosi 60 ležajeva.
(3) Uz područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog
područja naselja definirana su područja uređenih plaža sukladno člancima
81.-83. ovih Odredbi.
(4) Privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ)
definiran je člankom 156. ovih odredbi.
(5) Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je planirati rekonstrukciju
postojećih građevina ugostiteljsko- turističke namjene i to s ciljem
funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke
opremljenosti i sl. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i
povećanje brutto površine do najviše 20%.
Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg
odmarališta Montomontaža (k.č.1255/1 k.o. Omišalj), na području građevinskog
područja NA3 u Omišlju, a koje je namijenjeno ugostiteljsko- turističkim te
uslužnim sadržajima sukladno uvjetima gradnje definiranim ovim člankom.«
Članak 26.
Iza članka 75. dodaje se članak 75. a koji glasi:
»Članak 75.a
Ugostiteljsko-turističke građevine moguće je rekonstruirati i graditi i
unutar građevinskog područja naselja NA-5 Mulic kako slijedi:
Hotel ( k.č.br. 631, 649, k.o. Omišalj-Njivice):
Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina u različitom spektru,
uz mogućnost planiranja sadržaja zdravstvenog turizma. Nove građevine kao i
proširenje postojeće, prateće rekreativne sadržaje hotela (bazene, sportske
terene i sl.) potrebno je planirati vodeći računa o okolnom zelenilu i
pristupnim stazama staroj jezgri Omišlja.
Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih
građevina iznosi 3000,0 m2.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,1,
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,3,
Najviša visina građevine definirana je visinom vijenca postojeće građevine,
Najveći broj etaža:jedna podzemna i tri nadzemne etaže,
Najveća GBP ugostiteljsko-turističke građevine iznosi 2500 m2.
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0
m od ruba građevne čestice.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu
građevine (h), ali ne manje od 6,0 m,.
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa;
volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:
- 1 PM po smještajnoj jedinici
- 1 PM na 4 zaposlena
Kapacitet rekonstruirane građevine iznosi 44 ležaja.
Hotel (na k.č.br. 643, 644, k.o. Omišalj-Njivice)
Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih
građevina iznosi 1000,0 m2.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3,
Najveći koeficijent iskorištenosti nadzemnog dijela građevne čestice kis
iznosi 0,8,
Najviša visina građevine iznosi 11 m,
Najveći broj etaža: jedna podzemna i tri nadzemne etaže,
Najveća GBP ugostiteljsko-turističke građevine iznosi 2000 m2.
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2), ali ne manje od 4,0
m od ruba građevne čestice. Pri rekonstrukciji postojeće se udaljenosti
zadržavaju.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu
građevine (h), ali ne manje od 6,0 m.
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa;
volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:
- 1 PM po smještajnoj jedinici
- 1 PM na 4 zaposlena
Kapacitet rekonstruirane građevine iznosi 36 ležajeva.
Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su
poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja
prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama ove Odluke.
Na području poluotoka Mulic (NA-5) nije moguće-izuzev rekonstrukcije hotela,
te obalnog područja u funkciji infrastrukture (gat, lukobran, i sl.) planirati
nove zahvate gradnje.
Iznimno je moguće na građevnoj čestici br. (k.č.645/2,1, k.o.
Omišalj-Njivice) izgraditi manju ugostiteljsko-turističku građevinu
paviljonskog tipa:
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3,
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,3,
Najviša visina građevine je 4 m,
Najveći broj etaža:jedna nadzemna,
Najveća GBP ugostiteljsko-turističke građevine iznosi 25 m2
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0
m od ruba građevne čestice.«
Članak 27.
Članak 78. mijenja se i glasi:
»Građevine infrastrukturne i komunalne namjene podrazumijevaju prometnice,
parkirališta, infrastrukturne uređaje, mreže i vodove te komunalne građevine i
sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih službi za obavljanje komunalnih
djeltanosti, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili
pravnih osoba.
Neposrednom provedbom plana omogućuje se i gradnja sljedećih komunalnih
građevina: trafostanica, vodosprema, C.U.P.O.V.-a, redukcijskih stanica,
parkirališnih površina i dr., te rekonstrukcija istih građevina unutar površine
infrastrukturnog sustava.«
Članak 28.
Članak 80. mijenja se i glasi:
»(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se montažne građevine, kiosci,
te nadstrešnice.
Montažne građevine i kiosci su tipski montažni elementi koji služe za
prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za druge manje
ugostiteljske ili obrtničke usluge i ostalo.
(2) Montažne građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se postavljati na
javnim površinama u vlasništvu općine Omišalj.
(3) Posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće odredit će se za kioske i
reklamne panoe, minimalno:
-lokaciju za postavu,
-namjenu kioska,
-površinu pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje,
-način korištenja pripadajućeg vanjskog prostora,
-uvjete oblikovanja (veličina, tip i vrsta),
-rok za uklanjanje.
Odluka sadrži grafički prikaz svih lokacija, granicu pripadajućeg zemljišta
za postavu i korištenje kioska i njegovih oblikovnih elemenata.«
Članak 29.
U članku 83. stavku 2. riječi:
»Unutar pojasa pomorskog dobra dozvoljena je izgradnja čiji je karakter u
skladu s namjenama površina na koje se pojas naslanja i u skladu s pozitivnim
zakonskim propisima«
brišu se.
Članak 30.
Iza članka 83. dodaje se naslov: »2.2.10. Građevinska područja
naselja-smjernice za izradu planova užeg područja« i članci 83.a, 83.b, 83.c i
83.d. koji glase:
»Članak 83a.
(1) Kao smjernice za izradu planova užeg područja, a u svrhu izgradnje
stambenih građevina u izgrađenim dijelovima naselja te kod formiranih građevinskih
čestica potrebno je primjeniti sljedeće urbanističko-arhitektonske normative:
Smjernice smještaja i gradnje građevina u posrednoj provedbi plana
Iznimno za područje stare jezgre naselja Omišlja i užeg centra naselja
Njivice prema lokalnim uvjetima mogu se definirati i drugi uvjeti od uvjeta
danih u tablici.
** odnosi se i na atrijske i poluatrijske građevine,
(i) udaljenost površine za izgradnju od lijevog/desnog/ gornjeg ruba/donjeg
ruba parcele, tj. do regulacijske linije.
Članak 83 b.
(1) Iznimno od članka 83.a, a slijedom specifičnih lokalnih uvjeta, na
području užeg centra naselja Njivice definiraju se sljedeći uvjeti smještaja i
gradnje:
-minimalna veličina građevnih čestica iznosi 40 m2,
-maksimalni koeficijent izgrađenosti kig=1,0,
-maksimalni koeficijent iskoristivosti kis=3,5,
-maksimalna katnost iznosi P+2+M,a najviša dozvoljena visina 10,50 metara
(2) Gustoća izgrađenosti Gig (odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja
građevnih čestica) na području obuhvata DPU Placa smije iznositi najviše 0,6.
Ukupan koeficijent iskorištenosti Kis (odnos zbroja pojedinačnih kis i
zbroja građevnih čestica) na području obuhvata DPU Placa smije iznositi najviše
1,5.
(3) Na pročeljima građevina koje se naslanjaju odnosno koje su udaljene
manje od 2 metra od granice građevne čestice susjedne građevine, ne dozvoljava
se gradnja otvora ni balkonskih istaka.
Smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevne čestice. Iznimno, ako
to nije moguće, parkiranje se može planirati na javnoj parkirališnoj površini
udaljenoj ne više od 200 m. Građevne čestice stambene namjene mogu se
ograđivati ogradom visine do 1,2 m.
Unutar gradivog dijela građevne čestice za ostale građevine dozvoljava se
gradnja pomoćnih građevina, a sukladno namjeni određenoj planom užeg područja.
(4) Prethodno navedene uvjete gradnje moguće je planom užeg područja iznimno
primjeniti i na drugim izgrađenim područjima unutar centra naselja Njivice, a
što će u konačnici biti definirano tek putem planiranog UPU Njivice.
Članak 83c.
(1) Unutar granica građevinskog područja, iz građenja se izuzimaju prostori:
-zatečenih vrijednih šuma prema Zakonu o šumama kada površina čestice prema
katastarskom stanju prelazi 1000 m2,
-voćnjaka, vinograda i ostalih poljoprivrednih površina visokog bonitetnog
razreda kada površina čestice prema katastarskom stanju prelazi 1000 m2.
Članak 83d.
Smjernice smještaja i gradnje građevina pri posrednoj provedbi plana:
(1) Oblik i veličina građevne čestice:
Oblik i veličina građevinske parcele trebaju biti što pravilniji i omogućiti
smještaj građevine uz propisane udaljenosti od granica parcele i komunikacija.
Na jednoj građevinskoj parceli može se izgraditi samo jedna stambena, odnosno
stambeno-poslovna ili poslovna građevina, a čija je osnovna namjena stambena sa
nadopunom pratećih poslovnih sadržaja, koji ujedno mogu biti u funkciji
ugostiteljstva i turizma. U njoj ili uz nju, unutar površine za razvijanje
tlocrta građevine, može se izgraditi garažna građevina. Iznimno, više građevina
iste (osnovne) namjene na jednoj građevinskoj čestici je moguće izgraditi
isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja i koji će definirati odnose
između građevina (udaljenost, veličinu, organizaciju građevinske čestice i
sl.). Najmanja udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su
visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m.
(2) Uređenje građevinske parcele:
Garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine jedne etaže,
može se izgraditi i izvan površine za razvijanje tlocrta (tzv. gradivog dijela
građevne čestice), ako se time ne prelazi dozvoljena izgrađenost parcele i ne
smanjuju definirane udaljenosti prema granicama parcele. Ako se garažna
građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine prizemlja, gradi izvan
površine za razvijanje tlocrta na samoj granici parcele, tada se moraju
zadovoljiti uvjeti da se ne prelazi dozvoljena izgrađenost parcele te da
građevina nema otvora prema susjednoj parceli.
Garažna se građevina smije sastojati iz najviše 2 parkirna mjesta.
Na građevinskoj parceli ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina poput
drvarnica, spremišta, izdvojenih poslovnih građevina i sl. U sklopu adaptacija
i rekonstrukcija postojećih građevina, obveza je investitora da takve pomoćne
građevine zamijeni prostorima unutar gabarita glavne građevine, a zamijenjene
građevine ukloni.
Iznimno, u dijelu priobalnog područja naselja Njivice (NA-1) moguće je prema
odredbama plana užeg područja, planirati pomoćne građevine kao izdvojene
poslovne građevine ugostiteljsko-turističke namjene.
Na građevinskoj parceli dozvoljava se izvedba nadstrešnica, sjenica i
sličnih građevina u funkciji uređenja okućnice i podizanja razine stanovanja.
Sabirne jame, spremnici za gorivo, cisterne za vodu ne ulaze u ukupnu
površinu izgrađenosti ako su ukopani u teren.
(3) Visina građevine:
Najveća dozvoljena visina građevine utvrđena je tablicom iz članka 83.a
Najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 60 m2, a najmanja
projektirana katnost barem 1 etažu.
(4) Smještaj građevine na građevinskoj čestici:
Udaljenost građevine od ruba parcele propisana je u članku 83.a ovih
Odredbi, a iznosi 4 m od ruba parcele, odnosno 6 m od regulacijskog pravca.
Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m, ako je
širina parcele takva da se uz takvu udaljenost može projektirati stambena
građevina standardnih osobina. U ovom slučaju, međutim, garažnu građevinu
potrebno je projektirati u sklopu stambene građevine.
Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m ako
nagib terena omogućuje pogled iz etaže prizemlja, preko krova susjedne niže
građevine.
Udaljenost građevine do ruba regulacijske linije u pravilu iznosi 6 m, no
ova se udaljenost može smanjiti na najviše 4 m u slučajevima rekonstrukcije ili
interpolacije unutar urbaniziranih poteza u kojima nije ovakvo pravilo
zatečeno, a prometni i drugi zahtjevi ovoga Plana ne priječe realizaciju takve
izgradnje.
Iznimno od prethodnog, udaljenost od ruba parcele kod građevina namijenjenih
za trafostanice mogu biti i manje od propisanih, ali ne manje od 1 m.
(5) Arhitektonsko oblikovanje:
Kod izrade planova užeg područja, koristit će se uvjeti arhitektonskog
oblikovanja građevina navedenih u članku 45. ovih odredbi.
Iznimno od uvjeta oblikovanja definiranih člankom 45. ovih odredbi, kod
zatečenih visina ograda, te potpornih i obložnih zidova kod specifičnih
situacija i većih visinskih razlika, planom užeg područja može se propisati i
veća visina od navedene. Unutar postojećih jezgri može se zadržati i viša
zatečena visina ograda, odnosno iste rekonstruirati do najviše zatečene visine,
uz poželjnu hortikulturnu obradu penjačicama ili lozom. Ako unutar postojećih
jezgri nema čvrstih ograda između parcela, u slučaju neophodne potrebe,
ograđivanje izvesti zelenilom i sličnim uklonivim sredstvima ograđivanja.
(6) Namjena građevina:
U sklopu građevine može se planirati i poslovna namjena (ali pod Planom
propisanim uvjetima), pod uvjetom da je kompatibilna sa stanovanjem, tj. da
zagađenjem zraka, tla i bukom ne narušava uvjete stanovanja na susjednim i
okolnim parcelama, te da je na parceli moguće smjestiti sve potrebne sadržaje
vezane uz poslovnu djelatnost i to unutar dozvoljenih parametara uvtvrđenih
ovim Planom.
Pod poslovnom se namjenom podrazumijevaju trgovine, uredi, zdravstvene
ordinacije, videoteke i manji ugostiteljski objekti. Unutar stambenih građevina
moguće je planirati i javne i društvene programe (predškolske građevine,
autoškole ili škole stranih jezika i sl.) ako se zadovolje ostali nužni propisi
za njihovo funkcioniranje.«
Članak 31.
Članak 84. mijenja se i glasi:
»(1) Izvan građevinskog područja naselja dozvoljava se gradnja građevina i
uređenje površina izvan naselja za izdvojene namjene kojima je ovim Planom
utvrđeno građevinsko područje:
-proizvodne pretežito industrijske I1, i pretežito zanatske I2,
-poslovne namjene-pretežito uslužne K1,
-ugostiteljsko-turističke namjene T (hoteli T1, turističko naselje - T2,
kamp-autokamp T3)
-sportsko-rekreacijske namjene (sport R1, rekreacija R2, uređene plaže R3,
centar vodenih sportova R5)
-površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, luka otvorena
za javni promet osobitog međunarodnog značenja u Omišlju IS-2 odmorište Pušća
IS 3)
-groblja G.
-odlagalište otpada: reciklažno dvorište (OK)
(2) Površine i oznake građevinskih područja iz ovog članka određene su
kartografskim prikazom br. 1. Korištenje i namjena površina (mj.1:25 000) i br.
4. Građevinska područja (mj. 1:5000).«
Članak 32.
Članak 85. mijenja se i glasi:
»Za neizgrađena i neuređena izdvojena građevinska područja izvan naselja te
za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu donosi se urbanistički
plan uređenja ili detaljni plan uređenja.«
Članak 33.
Članak 88. mijenja se i glasi:
»Ovim Planom utvrđeno je sljedeće građevinsko područje gospodarske -
pretežito industrijske namjene (izdvojene namjene):
radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (ha) (ha)
Terminal za prekrcaj ukapljenog
prirodnog plina-Petrokemija
na otoku Krku« I1 161,01 122,21 38,8
Članak 34.
Članak 89. mijenja se i glasi:
»(1) Proizvodno pretežito - industrijsko područje (I1) poklapa se s
područjem petrokemijskog kompleksa sa zatečenom raznovrsnom izgradnjom i uređenim
površinama u funkciji održavanja i odvijanja proizvodno-tehnoloških procesa. Uz
postojeću izgradnju, područje je namijenjeno izgradnji građevina
proizvodno-industrijskog karaktera, uređaja za proćišćivanje emisija
proizvodno-tehnološkog procesa, skladišnih, servisnih, poslovnih, upravnih,
infrastrukturnih i prometnih građevina i površina s kojima se ne zagađuje
okoliš i ne proizvodi buka. Pored navedenog, u sklopu područja ove namjene
moguće je planirati sve programe, sadržaje i građevine koje će omogućiti
odvijanje svih radnih, operativnih i manipulativnih procesa u sklopu
funkcioniranja i održavanja planiranog Terminala za prekrcaj ukapljenog plina.
(2) Neposrednom provedbom ovoga Plana, a unutar izgrađenog dijela područja
pretežito industrijske namjene, dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja
postojećih građevina (do 10%) i proizvodnih pogona radi unapređenja proizvodnih
procesa, prilagođavanja tehnološkim inovacijama
i novim tehnologijama, kao i promjenama proizvodno-
industrijskog programa kojima se smanjuje negativni utjecaj na okoliš.
(3) Pripadajući obalni pojas namijenjen je izgradnji luka i građevina lučke
infrastrukture i suprastrukture svih planiranih sadržaja Terminala za prekrcaj
ukapljenog plina i petrokemije (obale, privezi, pristani, lukobrani i sl. s
dozvoljenim širokim opsegom primjene tehničko-tehnoloških rješenja izgradnje i
korištenja) s pripadajućim lučkim područjem (funkcionalnim morskim akvatorijem
i kopnenim područjem) za izgradnju građevina lučke podgradnje i nadgradnje
sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih ili planiranih kapaciteta.
(4) Sukladno zakonskoj regulativi za sve građevine i zahvate u ovom prostoru
potrebno je izraditi Procjenu utjecaja na okoliš.«
Članak 35.
Članak 90. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće
građevinsko područje gospodarske - poslovne pretežito zanatske namjene
(izdvojene namjene):
radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (ha) (ha)
Servisna zona Omišalj I2 24,78 11,18 (80%) 4,9
(2) Područje poslovne- pretežito zanatske namjene namijenjeno je izgradnji
građevina poslovnog, servisno- uslužnog karaktera u funkciji odvijanja
tehnoloških procesa kojima se ne zagađuje okoliš i ne proizvodi buka; zatim
skladišnih, servisnih, prodajnih, poslovnih, infrastrukturnih i prometnih
građevina i površina. Na ovom je području zanatske namjene, servisno-uslužnog
karaktera moguća izgradnja obrtničkih, servisnih, skladišnih, prodajnih,
poslovnih, infrastrukturnih i prometnih građevina i površina, a moguće je
planirati i:
-veća postrojenja komunalnog gospodarstva,
-građevinsku operativu i doradu građevinskih materijala,
-terminal za teretna vozila,
-veletrgovinska skladišta (a uz njih i dorada pa i prerada roba),
(3) Unutar područja ove namjene moguće je planirati gradnju i uređenje
građevina za obavljanje djelatnosti koja se prema pozitivnim propisima može
smatrati obrtom. Pored osnovne djelatnosti dozvoljava se trgovina na veliko i
malo te skladištenje robe.
(4) Unutar svih područja izdvojene namjene za gospodarstvo (namjene I i K)
moguće je planirati postavu uređaja i opreme za iskorištavanje obnovljivih
izvora energije.«
Članak 36.
Članak 91a. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Planom utvrđena su sljedeća područja
gospodarske-poslovne-pretežito uslužne namjene (K1) izvan građevinskog područja
naselja:
radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (ha) (ha)
Poslovna zona Kijac K1-1 5,1 - 5,1
(2) Područje poslovne namjene - pretežito uslužne (K1) namijenjeno je
izgradnji i uređenju građevina servisno- uslužnog karaktera, odnosno
skladišnih, servisnih, prodajnih, poslovnih, zanatskih, obrtničkih
infrastrukturnih i prometnih građevina i površina. Na području servisno-uslužne
zone nisu dozvoljeni proizvodno-tehnološki procesi.
(3) Unutar područja ove namjene moguće je planirati gradnju i uređenje
građevina za obavljanje djelatnosti koja se prema pozitivnim propisima može
smatrati obrtom. Pored osnovne djelatnosti dozvoljava se trgovina na veliko i
malo te skladištenje robe što će u konačnici biti definirano planovima užeg
područja, a u skladu s ovim Planom i razvojnim potrebama općine Omišalj.«
Članak 37.
Članak 93. mijenja se i glasi:
»(1) Prostorni razmještaj, planske oznake i veličina pojedinog građevinskog
područja ugostiteljsko-turističke namjene, zajedno s radnim naslovom prikazani
su u ovoj točki odredbi Plana, a naznačeni na kartografskom prikazu br.1.
Korištenje i namjena površina.
(2) Ugostiteljsko-turističko područje namijenjeno je izgradnji turističkih
smještajnih i ugostiteljskih građevina različite tipologije i morfološkog
određenja s proširenjem na tipologiju priveza s odgovarajućim pratećim
građevinama, sadržajima i površinama s očekivanim proširenjem na servisne
djelatnosti u službi pružanja servisa korisnicima odnosnih sadržaja.
(3) Ugostiteljsko-turistička namjena sastoji se iz:
-hotel T1- podrazumijeva hotel kao osnovni ugostiteljski objekt u kojem se
pružaju usluge smještaja i prehrane i slične smještajne građevine iz skupine
hoteli
-turističko naselje T2 je jedinstvena funkcionalna cjelina (građevna
čestica) koju čine više samostalnih građevina u kojima su recepcija, smještajne
jedinice, ugostiteljsko i drugi sadržaji. Unutar zone mogu se nalaziti
građevine vrste Hotel, Aparthotel, Turistički apartmani i/ili kamp
-T3 autokamp i kamp, podrazumijeva ugostiteljski objekt u kojem smještajne
jedinice nizu povezane s tlom na čvrsti način
(4) Prigodom planiranja svih sadržaja i programa ugostiteljsko - turističke
namjene (T) osobito je važno akceptirati zakonske odredbe o ZOP-u. Unutar
prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene može se planirati maksimalan
broj vezova u iznosu od 20% ukupnog smještajnog kapaciteta te cjeline, ali ne
više od 400 vezova. Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine
veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački
pristup do obale.«
Članak 38.
Članak 94. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće
građevinsko područje ugostiteljsko- turističke namjene- T1 (hoteli):
radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (krevet) (ha) (ha)
Hoteli
Omišalj- T1 900 7,95 7,95 0
(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene, hoteli, T1 Hoteli Omišalj -
Učka obuhvaća zonu postojećih hotela Omišalj:
I - Hotel Omišalj. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s
pratećim sportskim i rekreativnim terenima, gospodarskim građevinama i
građevinama za smještaj zaposlenika.
Veličina građevina i ukupni kapacitet hotelskog smještaja utvrdit će se kroz
izradu plana uređenja užeg područja.«
Članak 39.
Članak 95. mijenja se i glasi:
(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području naselja
Njivice, utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko-turističke
namjene - T2 - turističko naselje:
radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (krevet) (ha) (ha)
Njivice T2 i T3 2100 (hoteli) 29,59 26,59 3,00 1500 (kamp)
(2) A. područje ugostiteljsko turističke namjene, turističko naselje -
Njivice (T2), i kamp (T3)
Ovo područje obuhvaća nekoliko specifičnih ugostiteljsko-turističkih
područja različitih podgrupacija:
Vikend naselje - Bungalovi.
Područje obuhvaća djelomično izgrađenu zonu Bungalova Hotela Njivice.
Područje je namijenjeno izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih te
uslužnih građevina, te manjeg hotela ili pansiona do 30 soba.
Hoteli - tenis.
Područje obuhvaća dio postojećeg kampa Njivice i teniskih igrališta.
Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i
rekreativnim terenima.
Hoteli - Beli Kamik
Područje obuhvaća prostor postojećeg hotela Beli Kamik u Njivicama. Područje
je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i
rekreativnim terenima, gospodarskim građevinama i građevinama za smještaj
zaposlenika.
Veličina građevina i ukupni kapacitet hotelskog smještaja utvrdit će se kroz
izradu plana uređenja užeg područja.
Hoteli - Jadran
Područje obuhvaća prostor postojećeg hotela Jadran u Njivicama. Područje je
namijenjeno izgradnji hotelskih građevina.
Kamp - autokamp, Njivice
Područje obuhvaća površinu postojećeg autokampa Njivice. Unutar ovog područja
potrebno je predvidjeti sve sadržaje predviđenim Pravilnikom o kategorizaciji
kampova za kampove s najmanje 4 zvjezdice. Unutar područja kampa moguć je
smještaj »pokretnih kuća« (mobil homes) te bungalova. Unutar područja kampa
smještajne jedinice ne smiju biti povezane s tlom na čvrsti način.«
Članak 40.
Članak 96. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području poluotoka
Voz - Peškera, utvrđeno je sljedeće građevinsko područje
ugostiteljsko-turističke namjene T2 - turističko naselje:
radni naziv planska kapaciteti površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (krevet) (ha) (ha)
Voz-Peškera T2-2 500 45,74 - 45,74
Površina predmetnog područja izračunata je prema kartografskom prikazu br.1.
Korištenje i namjena površina na referentnoj podlozi topografske karte u
mjerilu 1:25000 dok ista površina na kartografskom prikazu br.4.2. Građevinska
područja izrađenoj na katastarskoj podlozi iznosi 46,5 ha.
(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene, T22 Voz - Peškera - obuhvaća
prostor uvala Voz i Peškera, a u funkciji je aktiviranja sjeverne obale otoka.
Područje je namijenjeno za izgradnju turističkih smještajnih i ugostiteljskih
građevina ukupnog kapaciteta do 500 ležajeva, zabavnih i rekreativnih sadržaja,
pratećih sadržaja priveza (hangari za smještaj brodova, radionica, restorana,
trgovina i sl.), izgradnji sportskih i rekreativnih površina, pratećih
građevina u funkciji površine sportova na vodi. Unutar uvale Voz planira se
uređenje priveza kapaciteta do 100 vezova. Uvala Peškera namijenjuje se
rekreacijskim sadržajima te sportovima na vodi.
Uvala Voz jedina je prirodna uvala na području općine Omišalj koja posjeduje
preduvjete za kvalitetni smještaj plovila, s obzirom na ograničenja korištenja
omišaljskog zaljeva. Uz sportsku lučicu moguć je smještaj komplementarnih
servisnih i proizvodnih djelatnosti (servisi, proizvodnja jedara, djelova za
čamce i sl.), no zbog pogodnog položaja u aktviranju sjevernog obalnog
područja, imperativna je njegova namjena u rekreacijske svrhe. S obzirom na
arheološke lokalitete i potrebe sanacije devastiranog okoliša, kao i potrebe
preciznog određenja omjera nautičkih i rekreativnih sadržaja, točna raspodjela
između dviju djelatnosti izvršit će se kroz izradu plana užeg područja.
Urbanistički plan uređenja potrebno je izraditi na osnovu projekta sanacije i
uređenja površine današnjeg devastiranog otvorenog iskopa kamena.
(3) PZ-privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene Voz
Na području ugostiteljsko -turističke namjene - ugostiteljsko-rekreativnog
tipa (T2-2) planira se izgradnja i uređenje pomorskih građevina koja uključuju
infrastrukturne građevine potrebne za sigurnost plovila (lukobrani, valobrani),
sanitarne čvorove te ostalu opremu i uređaje za
održavanje same luke, ali i sigurnosti i zaštite. Prema
zakonskim odredbama o ZOP-u kapacitet ove luke iznosi 20 % ukupnog smještajnog
kapaciteta ugostiteljsko - turističke cjeline, odnosno do maksimalno 100
vezova.«
Članak 41.
Iza članka 99. naslov mijenja se i glasi: »2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska
namjena izvan naselja«
Članak 42.
Članci 106., 107., i 108., brišu se.
Članak 43.
Članak 109. mijenja se i glasi:
»Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće
građevinsko područje infrastrukturnih sustava (izdvojene namjene):
radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (ha) (ha)
Zračna luka Rijeka IS1 281,05 106,89 174,16
Luka otvorena za javni promet
od osobitog međunarodnog
značenja u Omišlju IS2 135,96 135,96 -
Odmorište Pušća IS3 0,2 - 0,2
Članak 44.
U članku 110. stavak 5. mijenja se i glasi:
»(5) Područje Luke otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog
značenja u Omišlju, (IS 2) uključuje cjelinu terminala jadranskog naftovoda
namijenjenog odvijanju djelatnosti prekrcaja, skladištenja i transporta nafte i
naftnih derivata s pripadajućim građevinama i površinama, osim površine
pomorskog dobra. Građevine lučke infrastrukture i suprastrukture koje se nalaze
na području pomorskog dobra, ovim Planom preuzimaju se u granicama lučkog
područja određenog odnosnom Odlukom, donesenom prema pozitivnim zakonskim
propisima.
U sustav JANAF-a, na području Općine Omišalj smješteni su:
-naftni terminal u Omišlju
-dio magistralnog naftovoda dionice Omišalj- Sisak
-dio planiranog podmorskog prijelaza otok Krk-kopno, kao dijela naftovodne
dionice Omišalj- Sisak
-podmorski naftovod Omišalj-Urinj
-planirana TS 110/35 kV u sklopu postojećeg rasklopišta Omišalj za potrebe
napajanja naftnog terminala Omišalj«
Članak 45.
Članak 111. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Planom utvrđuje se sljedeće područje za gradnju i uređenje
površine za izdvojenu namjenu: groblja, a za koju se propisuje obvezna izrada
detaljnog plana uređenja:
radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (ha) (ha)
Groblje G 1,55 0,63 0,92
(2) Površine namjenjene grobljima namjenjuju se ukopu pokojnika te gradnji
građevina i uređenju površina osnovne funkcije-mrtvačnica, crkve ili kapelice
te prostora službe za održavanje.
Prigodom uređenja prostora za nova grobno-ukopna mjesta potrebno je isti
separirati od okolnog prostora zaštitnom zelenom površinom najmanje širine 3 m.
(3) Uređenje groblja zajedno s pratećim sadržajima te oblikovanjem i
odabirom odgovarajuće urbane opreme mora biti primjerenog monumentalnog i
decentnog karaktera, a potrebno je predvidjeti i odgovarajući broj parkirnih
mjesta.«
Članak 46.
Članak 113. mijenja se i glasi:
»Izvan građevinskog područja naselja, a putem neposrednog provođenja,
planira se izgradnja:
-poljoprivredno-gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti;
-građevina rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa;
-pročišćivača,
-skloništa za životinje,
-reciklažnih dvorišta,
-opreme i uređaja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije,
te su mogući zahvati:vođenja prometne i komunalne infrastrukture.«
Članak 47.
U članku 115. stavku 1. rečenica:
»Takve građevine moguće je planirati kao prizemne građevine s ukupnom
građevinskom (bruto) površinom ne većom od 200 m2, a moraju biti
udaljene najmanje 100 m od obalne crte.«
briše se.
Članak 48.
Članak 116. mijenja se i glasi:
»(1) Na području ostalih poljoprivrednih tala, šumskih zemljišta i šuma te
zaštitnih šuma ne mogu se graditi stambene, poslovne i proizvodne građevine.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, a sukladno članku 69. Prostornog
plana uređenja Primorsko- goranske županije, na ovim se površinama može urediti
prostor u rekreacijske svrhe te se stoga dozvoljava izgradnja građevina vezanih
uz područja namijenjena najširem spektru rekreacijskih sadržaja (boćališta,
trim staze, konjske staje i dr.), i to u obliku građevina paviljonskog
(montažnog) tipa, a koji su vezani uz specifična prirodna područja:
konfiguraciju terena, prirodne resurse i ljepotu krajobraza. Na prostoru općine
Omišalj takva se specifična prirodna područja nalaze na lokaciji spilje
Biserujke te na lokaciji uz Jezero, a koja su naznačena na kartografskom
prikazu br.1 Korištenje i namjena površina simbolom Rg - rekreacijska građevina
- lokalitet.
(3) Minimalna površina građevne čestice osnovne namjene na kojoj se gradi
građevina paviljonskog tipa ne
smije biti manja od 5000 m2. Maksimalna brutto
razvijena površina građevine paviljonskog tipa može biti do 200 m2
te visine jedne etaže. Pod građevinom paviljonskog tipa podrazumijeva se
gradnja pojedinačnih građevina montažnog tipa u obliku paviljona - štala,
sjenika, hranilišta ili pojilišta, nadstrešnica, info-pultova i sl.
Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se usmjeriti k balansiranju mjerila
cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su
sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih
arhitektonskih kvaliteta.
(4) Najmanja površina građevne čestice za sklonište za napuštene životinje
iznosi 1000 m2, najveći kig 0,3, kis 0,3 a visina građevine 3,5 m.«
Članak 49.
Iza članka 116. dodaje se članak 116.a koji glasi:
»Članak 116.a
(1) Ovim Planom utvrđuje se sljedeće područje za gradnju i uređenje površine
za reciklažno dvorište:
radni naziv planska površina (ha) Izgrađeni dio Neizgrađeni dio
oznaka (ha) (ha)
Reciklažno dvorište OK 3, 24 ha 0 3,24 ha
(2) Površina namijenjena reciklažnom dvorištu namjenjuje se odlagalištu i
obradi raznih vrsta otpada, a prvenstveno građevinskog otpada.
(3) Uređenje reciklažnog dvorišta zajedno s pratećim sadržajima te
oblikovanjem i odabirom odgovarajuće opreme mora biti funkcionalnog karaktera,
a potrebno je predvidjeti i odgovarajući broj parkirnih mjesta.
(4) Dozvoljava se izgradnja građevine GBP do 50 m2, visine jedne
nadzemne etaže do 5,0 m. Građevnu česticu moguće je ograditi. Visina čvrstog
dijela ograde može biti maksimalno 2,0 m.«
Članak 50.
U članku 139. stavku 1. iza riječi: »lokalnih i« dodaje se riječ:
»nerazvrstanih«.
Članak 51.
U članku 141. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Do donošenja detaljnog plana uređenja, drugih dokumenata prostornog
uređenja ili lokacijske dozvole za prometnice, unutar ovih koridora ne mogu se
izdavati lokacijske dozvole ili dozvoliti izgradnja novih građevina.
Gradnja građevina moguća je i u slučajevima kada prometna površina nema
širinu određenu Planom. U tom slučaju omogućit će se gradnja građevine sa
priključenjem na postojeću prometnu površinu uz rezervaciju (kasnije i
parcelaciju) prostora za proširenje prometne površine.«
Članak 52.
U članku 142. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Planom definirani su slijedeći cestovni pravci:
-brza državna cesta čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska; u
'koridoru istraživanja' čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj
-Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag-spoj na cestu Porozina-V.Lošinj
-Omišalj- zračna luka Rijeka«
Članak 53.
U članku 143. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim planom definirani su slijedeći cestovni pravci:
-Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag-spoj na cestu Porozina-V.Lošinj-u dijelu
postojeće priključne ceste do centra Omišlja
-Omišalj-Zračna luka na otoku Krku-postojeća priključna cesta do kampa
-Omišalj-Vrbnik-Stara Baška (trajekt)- Supetarska Draga-Rab- Mišnjak
(trajekt)- Biškupica (planirana)«
Članak 54.
Članak 144. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Planom definirani su slijedeći cestovni pravci:
-postojeća lokalna cesta u centru naselja Omišalj (od državne ceste čvor
Križišće-novi most za otok Krk- Omišalj-Valbiska; u 'koridoru istraživanja'
čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj na cestu Omišalj-Valbiska (trajekt)
Merag-spoj na cestu Porozina- V.Lošinj)
-postojeća cesta od uvale Voz do državne ceste čvor Križišće-novi most za
otok Krk-Omišalj-Valbiska; u 'koridoru istraživanja' čvor Križišće-novi most za
otok Krk-Omišalj
-postojeća cesta od uvale Vodotoč (kampa) do državne ceste čvor
Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj- Valbiska; u 'koridoru istraživanja'
čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj
-planirana cesta do rekreacijskog centra Veli Vrh (R21)
-planirana cesta do rekreacijskog područja Selo (R22)
-planirana cesta iznad naselja Njivice, od kampa do Kijca
(2) Postojeće ceste planiraju se modernizirati i rekonstruirati u svrhu
proširenja cestovnih traka, te osiguranja toka za skretanje u križanjima.«
Članak 55.
Članak 145. mijenja se i glasi:
»(1) Širina zaštitnog pojasa postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta,
mjereno od vanjskog ruba parcele ceste, unutar kojeg se neposrednom primjenom
odrednica ovoga Plana ne može dopustiti izgradnja, ne može biti manja od 6 m,
osim unutar područja središta naselja.
(2) Najmanja širina ceste za odvijanje jednosmjernog prometa iznosi 4.5 m,
za odvijanje dvosmjernog prometa 5.5 m i uz osiguranje pješačkog hodnika širine
barem 1.20 m
(3) Od ovih se uvjeta iznimno može odustati u slučajevima regulacije prometa
u središtu naselja i pri rekonstrukciji postojećih prometnica.
(4) Za postojeće ulice unutar naselja koje su izgrađene u punoj širini,
trasa ulice svodi se na parcelu ceste, a gdje god je moguće proširenje trase
ulice do planirane širine potrebno je izvršiti rekonstrukciju ulice.
(5) Sve ulice koje imaju slijepi završetak treba projektirati sa okretištem
za interventna vozila na njihovom kraju.«
Članak 56.
U članku 147. u stavku 2. dodaje se rečenica:
»Širina biciklističkog koridora iznosi 2 m.«
Članak 57.
Članak 148. mijenja se i glasi:
»(1) Neposrednom primjenom ovih odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne
prometne uvjete:
a) Do građevinske parcele osigurati neposredan pristup. Neposredan pristup
na parcelu moguć je sa svake lokalne ceste izravno. Ne dozvoljava se izravan
pristup na parcelu sa državnih i županijskih cesta, već je iste potrebno
ostvariti distribucijom na ceste niže kategorije preko raskrižja u razini.
Planom užeg područja moguće je iznimno u izgrađenom dijelu naselja omogućiti
pristup s državnih i županijskih cesta.
b) Parcela posjeduje samo jedan kolni ulaz/izlaz na prometnu površinu. Kod
višestambenih građevina površina za organizirano parkiranje može imati više
ulaza/izlaza, ali mora biti odijeljena otokom od prometnice.
c) Kada ne postoji mogućnost uređenja neposrednog pristupa, parceli se može
pristupiti kolno-pješačkim pristupom širine ne manjim od 3.0 m. Dužina pristupa
ne može biti veća od 50 m, odnosno dužine parcele kroz ili uz koju priključak
prolazi. Na ovakav priključak može se vezati i više parcela, a maksimalno 3.
d) Planom užeg područja može se omogućiti i samo pješački prilaz do građevne
čestice minimalne širine 1,5m.«
Članak 58.
Članak 149. mijenja se i glasi:
»(1) Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj
čestici unutar područja za koje nije određena obveza izrade prostornih planova
užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:
-najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 1,0,
-garaža može biti višeetažna građevina,
-garaža se može planirati kao jedinstvena funkcionalna i građevinska cjelina
za više nadzemnih građevina
-visina svake etaže iznosi najviše 4,5 m,
-garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva
priključka,
-garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i
odvodnje.
(2) Garaže se mogu graditi u sklopu stambene i višestambene građevine, te
građevine društvene, gospodarske (poslovna, ugostiteljsko-turistička,
sportsko-rekreativna) namjene odnosno izvan takve građevine na istoj građevnoj
čestici.
(3) Ako se garaža gradi u podzemnim etažama u građevinama iz stavka 2. ovoga
članka najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 1,0.
Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.«
Članak 59.
Članak 150. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim Planom su određene morske luke različitih kategorija, utvrđene
kartografskim prikazom br. 1 Korištenje i namjena površina (mj.1:25000), te
br.1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije
(mj.1:25000):
-luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja za
RH u Omišlju
-luka otvorena za javni promet županijskog značaja
-luka otvorena za javni promet lokalnog značaja
-luke posebne namjene za industrijske djelatnosti (LI)
-privezi u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ)
(2) Na obalnom rubu ovih područja, kao i unutar pripadajućeg akvatorija, a
poštujući odnosne zakonske propise, moguća je izgradnja i/ili nastavak i
dovršenje izgradnje lučke infrastrukture za zaštitu i privez plovila
(lukobrani, valobrani, oznake, lučka svjetla i dr., gatovi, molovi i dr. bez
obzira na tipologiju), te izgradnja lučke suprastrukture za potrebe opskrbe
(hrana, gorivo i dr.), te pružanja i korištenja svih drugih usluga korisnicima
odnosne luke.«
Članak 60.
Članak 152 mijenja se i glasi:
»Luka Rijeka s bazenom Omišalj - luka otvorena za javni promet osobitog
(međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Luka Rijeka jest
luka opće namjene koja zajedno sa svojim bazenima ima razvijenu prekrcajnu i
skladišnu djelatnost za tekuće terete te raspolaže različitim lučkim
servisima.«
Članak 61.
Članak 153. mijenja se i glasi:
»Luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog gospodarskog značaja
u Omišlju. Kapaciteti ove luke zadovoljavaju sadašnje potrebe tvrtke JANAF, no
zbog povećanja aktivnosti pretovara nafte i naftnih derivata planira se
izgradnja trećeg priveza na poluotoku Ert, a time i povećanje skladišnog prostora
te dogradnju manipulativnog cjevovoda (polaganje novih cijevi unutar terminala
Omišalj). Omogućuje se izgranja trećeg priveza na području između punte Ert i
veza br.2.«
Članak 62.
Članak 155. mijenja se i glasi:
»(1) Morska luka otvorena za javni promet - županijskog značaja: Omišalj.
Na području ove luke koje su osposobljene za lokalni promet, planira se
gradnja i uređenje pomorskih građevina i ostale infrastrukture u svrhu lučkih
djelatnosti.
(2) Morske luke za javni promet - lokalnog značaja: Njivice i Voz.
U morskoj luci za javni promet od lokalnog značaja- Njivice dozvoljava se
rekonstrukcija i dogradnja lukobrana, a time ujedno i povećanje broja vezova do
maksimalno 200 vezova.
(3) Luka Voz ostaje i nadalje kao alternativna trajektna veza s kopnom, ali
se može koristiti za privez manjih brodica i za lokalni putnički promet.«
Članak 63.
Članak 156. mijenja se i glasi:
»PZ - privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene
(1) Na području namjene »priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke
namjene« planira se gradnja i uređenje pomorske građevine odnosno potrebne
infrastrukture za sigurnost plovila, sanitarne prostorije, prostorije za
odlaganje opreme i održavanje luke te opremu i uređaje za održavanje
sigurnosti, zaštite od požara, zaštitu okoliša i dr. Prema zakonskim odredbama
o ZOP-u kapacitet ove luke iznosi 20% ukupnog smještajnog kapaciteta
ugostiteljsko - turističke cjeline.
(2) Gradnji građevina i uređenju površina pristupa se temeljem prostornog
plana užeg područja te procjene utjecaja na okoliš.
(3) Područje privezišta izravno se naslanja na turističko građevinsko
područje i s njim može biti povezano funkcionalno, sadržajno i komercijalno.»
Članak 64.
Članak 157. mijenja se i glasi:
»(1) Obalno more namijenjeno je rekreativnom i sportskom korištenju obale i
mora i uz primjenu sportskih rekvizita čijim se načinom korištenja ne ugrožava
sigurnost bilo kojeg korisnika i ne izazivaju posljedice po more i podmorje.
Obalno more u funkciji zaštite terminala Janaf namijenjeno je posebnom
režimu korištenja koji isključuje sport i rekreaciju, ali ostaje dostupno
građanima za korištenje i funkcije (npr. ribolov) koje neće remetiti osnovnu
proizvodnu funkciju Janaf-a na kopnu.«
Članak 65.
U članku 165. u stavku 2. dodaje se rečenica:
»Idejno rješenje projekta žičare potrebno je prilagoditi krajobrazu,
vanjskim vizurama i kontekstu naselja.«
Članak 66.
U članku 165.a stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Širenje koridora vodotoka-korita sa zaštitnim pojasima potrebno je
planirati sukladno članku 126. Zakona o vodama.«
Članak 67.
U članku 166. u stavku 2. riječ: »Zoretići« zamjenjuje se rječju:
»Kukuljani«.
Članak 68.
U članku 169.a, u stavku 3., rečenica:
»Prije gradnje uređaja za pročišćavanje (C.U.P.O.V.-a) na lokacijama
definiranim kartografskim prikazom br.2 Infrastrukturni sustavi potrebna je
izrada procjene utjecaja na okoliš.«
briše se.
Članak 69.
U članku 175. na početku stavka 1. dodaje se rečenica:
»Odvodnja se rješava sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda Općine
Omišalj.«
Članak 70.
Članak 176. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim su Planom određeni koridori naftovoda sukladno kartografskom
prikazu br.2 Infrastrukturni sustavi (mj.1:25 000), te njihova predviđena
širina iznosi 40 m za postojeće te 100 m za planirane koridore.
Zona opasnosti, unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti
vlasnika cjevovoda, iznosi 30m lijevo i desno od osi cjevovoda
(2) Građenje unutar koridora naftovoda može se obavljati isključivo uz
suglasnost i posebne tehničke uvjete koje izdaje nadležna ustanova (Jadranski
naftovod, Zagreb).«
Članak 71.
Članak 177. mijenja se i glasi:
»(1) Trase magistralnog plinovoda i planirane te alternativne trase
magistralnih plinovoda, spojnog plinovoda, međunarodnog plinovoda, plinskog
čvora Omišalj kao i lokacije primopredajne mjerno- (PMRS) redukcijske stanice
utvrđuju se sukladno kartografskom prikazu br. 2 - Infrastrukturni sustavi i
mreže (mj. 1:25000).
Područje otoka Krka može se opskrbljivati domaćim i uvoznim prirodnim plinom
putem plinskog visokotlačnog transportnog sustava Republike Hrvatske ili
izravno iz budućeg terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP)
(2) Plinovodi (planirani):
- magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Omišalj
-magistralni plinovod Omišalj-Zlobin
-spojni plinovod terminal za UPP-plinski čvor Omišalj
-međunarodni plinovod Omišalj- Casal Borsetti
-međunarodni plinovod terminal za UPP-plinski čvor Omišalj
- alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transoport
podmorska dionica Pula-plomin-Omišalj, i kopnena trasa
Omišalj-Delnice-Slovenija
(3) Plinski čvor Omišalj i PMRS Omišalj (planirani):
- na području zapadno od groblja
(4) Terminal za UPP:
-na području rta Zaglav u Općini Omišalj
(5) Ovim se Planom omogućuje i plinofikacija naselja Njivice i Omišalj. U
tijeku je izrada idejnog projekta distributivne plinske mreže za naselja
Omišalj i Njivice, koja će se izgraditi u skladu sa istim projektom.
(6) U pojasu širokom 30m lijevo i desno od osi plinovoda, nakon izgradnje
istog, zabranjeno je graditi građevine namijenjene stanovanju ili boravku
ljudi, bez obzira na stupanj sigurnosti plinovoda i bez obzira na razred pojasa
cjevovoda. Iznimno, od ove odredbe građevine za stanovanje i boravak ljudi mogu
se graditi u pojasu užem od 30m ako je njihova gradnja bila predviđena
prostorno-planskim dokumentom prije projektiranja plinovoda te ako se primijene
posebne zaštitne mjere na način da najmanja udaljenost naseljene zgrade od
plinovoda bude:
a) za promjer plinovoda 125 mm- 10m
b) za promjer plinovoda 125-300 mm- 15 m
c) za promjer plinovoda 300-500 mm- 20 m
d) za promjer plinovoda veći od 500 mm- 30m.«
Članak 72.
Članak 180.a mijenja se i glasi:
»Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je planirati daljnje razvijanje
mreža visokog i niskog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava
opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.
Postojeće trafostanice 20/0.4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili
zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0.4 kV drugog tipa i većeg
kapaciteta.
Ako se trafostanica gradi kao samostojeća, u vlasništvu distribucije,
najmanja dopuštenja udaljenost iste do granica prema susjednim česticama iznosi
1 m, a prema kolniku najmanje 2 m. Iznimno su moguće i manje udaljenosti prema
lokalnim uvjetima oblikovanja primjernog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu
potrebno je osigurati direktni ili posredni pristup do javne površine.
Trafostanice će se graditi neposrednom provedbom Plana, kao samostojeće
građevine ili kao ugradbene u građevini.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima.
Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna s podzemnim kabelima ili kao
nadzemna samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na drvenim, betonskim ili
željeznim stupovima.«
Članak 73.
U članku 181. stavku 4. u rečenici: »Pri određivanju detaljnijeg položaja
samostojećeg antenskog stupa treba primijeniti sljedeće mjere:« prva alineja
mijenja se i glasi:
»- u blizini naselja pri izradi glavnog i izvedbenog projekta obvezna je
izrada krajobraznog elaborata za neposredna područja izvan ograde u svrhu
pospješivanja vizualne zaštite,«
Članak 74.
Iza članka 181. dodaje se naslov i članak 181.a koji glase:
»Obnovljivi izvori energije
Članak 181.a
Sukladno strateškim ciljevima razvoja Općine, unutar područja ovog Plana, na
krovove zgrada te unutar gospodarskih zona, moguće je planirati postavu
energana, elemenata i naprava iskorištavanja energije Sunca.
Solarne kolektore je potrebno orijentirati prema jugu uz odstupanja od
i10Ê. Optimalni kut postavljanja solarne ćelije za zimski i ljetni režim
je između 30 i 35 stupnjeva.
Na samostojeću montažnu konstrukciju vertikalno se postavljaju do tri vrste
solarnih paneli. Za postavljanje konstrukcije nisu potrebni betonski temelji,
nego se konstrukcija sama po sebi pričvršćuje u zemlju pomoću posebnih
pričvršćivača.
Uvjeti smještaja i gradnje postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije
daju se kako slijedi:
-najmanja površina građevne čestice iznosi 2000 m2;
-najveći koeficijent iskoristivosti kig iznosi 0,2;
-najveći koeficijent iskoristivosti kis iznosi 0,2;
-najveća visina građevine iznosi 5 m.«
Članak 75.
Iza članka 198. dodaje se članak 198.a koji glasi:
»Članak 198.a
(1) Arheološko područje Mirine (A1), područje je bogato antičkim,
ranokršćanskim i drugim vrijednim zdanjima arheološke baštine. Za ovo su
područje nužna daljnja arheološka istraživanja jer Omišalj usprkos svojoj
bogatoj arheološkoj kulturnoj baštini nije dovoljno poznat ni znanstvenoj ni
široj publici. Na području Mirine dozvoljava se gradnja manjeg istraživačkog
centra sa muzejskim prostorom i ugostiteljskom ponudom. Takvi sadržaji
smjestili bi se u građevine paviljonskog tipa čiji se detaljniji uvjeti gradnje
definiraju stavkom 2. ovog članka te sukladno mišljenju nadležne službe zaštite.
(2) Minimalna površina osnovne namjene na kojoj se gradi građevina
paviljonskog tipa ne smije biti manja od 1000 m2. Maksimalna brutto
razvijena površina građevine paviljonskog tipa može biti do 200 m2
te visine jedne etaže. Pod građevinom paviljonskog tipa podrazumijeva se
gradnja pojedinačnih građevina montažnog tipa u obliku štala, sjenika,
hranilišta ili pojilišta, nadstrešnica, info-pultova i sl. Na cijelom području
arheološke namjene - A1 dozvoljava se gradnja dvaju takvih objekata i to na
sjevernom dijelu obuhvata te uz suglasnost nadležne službe zaštite.
Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se usmjeriti k balansiranju mjerila
cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su
sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih
arhitektonskih kvaliteta.
(3) Unutar arheološkog područja Mirine - A1, a na kartografskom prikazu br.
1. Korištenje i namjena površina, simbolom PP4 definirana je prirodna plaža -
Sepen. Na predmetnom području prirodna je plaža nadzirana i pristupačna s
kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog
zatečenog prirodnog obilježja.«
Članak 76.
Članak 202. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim se Planom štite etnološka baština, odnosno etnološka područja
sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora -
Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te sukladno točki
3.4.3.2. Tekstualnog dijela te ovoj točki Odredbi Plana:
-Zaštita etnoloških cjelina:
a. Voz
Prijedlog kategorije zašite: 2. kategorija
Način /status zaštite: Zaštita kroz Prostorni plan
b. Zaglav
Prijedlog kategorije zašite: 2. kategorija
Način /status zaštite: Zaštita kroz Prostorni plan
c. Kompleks gospodarskih objekata: Štalice sa magarima, jara, mošuna i gubna
kod Omišlja. Bitno je i očuvanje tradicionalnog karaktera vrtnih površina ne
samo korištenjem ambijentalnog zelenila već i održavanjem suhozida- gromača
(treba izbjegavati opločenja većih zelenih površina i zidanje ogradnih zidova
rustikom). Dakako najbitnije je takvu izgradnju ipak limitirati na način da se
sačuvaju vrijednosti cjeline štala i njihovog okoliša kao jedinstvenog
kultiviranog krajolika. Stoga ukoliko postoji interes za adaptaciju treba ga
putem detaljnog plana uređenja i adekvatne konzervatorske podloge kanalizirati
i precizirati.
Prijedlog kategorije zašite: 2.kategorija
Način /status zaštite: Upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara
Republike Hrvatske, broj registracije 189, broj rješenja 340/1 od 02. 09. 1968.
godine
-Zaštita arheološko-etnoloških lokaliteta:
a. Selo Sveti Martin
Nakon istraživanja predlaže se, u suradnji konzervatora, lokalne samouprave
i turističke zajednice, sanacija i eventualna rekonstrukcija pojedinih dijelova
naselja te primjerena prezentacija javnosti.
Prijedlog kategorije zaštite: 1. kategorija
Način/status zaštite: Prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske.«
Članak 77.
Iza članka 202. dodaju se članci 202.a i 202.b, koji glase:
»Članak 202.a
Etnološko područje Štalice tradicionalnog duha namijenjeno je prvenstveno
seoskim gospodarstvima, te stanovanju. Izgradnjom se planira vrlo rahla
struktura koja slijedi postojeću matricu organizacije prostora, gdje će
prvenstveno dominirati zelene površine i kultivirani krajolik.
Štale s pripadajućim pomoćnim objektima uglavnom tvore zatvorene sklopove pa
se ovim Odredbama na načelu poštivanja zatečene matrice određuje njihova
zaštita. Van zone najstrože zaštite moguće je planirati i zahvate nove gradnje
uz obvezno mišljenje nadležne službe zaštite i na način da se u sklopu okućnice
zadrži objekte tradicijskog graditeljstva u pretežito intaktnom, dakako
saniranom pa i adaptiranom stanju. Dozvoljava se gradnja zamjenskih građevina u
slučaju ruševnih objekat, ali uz maksimalno korištenje i očuvanje materijala
izvornog objekta.
Bitno je i očuvanje tradicionalnog karaktera vrtnih površina ne samo
korištenjem ambijentalnog zelenila već i održavanjem suhozida-gromača kao
sredstva omeđenja i organizacije prostora. Ne dopuštaju se opločenja većih
zelenih površina i zidanje ogradnih zidova rustikom.
Dakako najbitnije je takvu izgradnju ipak limitirati na način da se sačuvaju
vrijednosti cjeline štala i njihovog okoliša kao jedinstvenog kultiviranog
krajolika.
Unutar područja »Štalice« uspostavlja se uža zona zona najstrože zaštite
(prikazana na grafičkom prikazu broj 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora), određena najvećom gustoćom i funkcionalnom povezanošću
baštinskih objekata; kao i zona normalne zaštite.
1. Zona najstrože zaštite. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni uvjetuju se
mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz
najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području
ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili
neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Zabranjuje se
izgradnja novih građevina, a obnova starih mora se izvoditi isključivo izvornim
tehnikama i materijalima ili prikladnim zamjenama odobrenim od strane
konzervatora. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije,
konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Svaku rekonstrukciju postojećih
objekata treba iskoristiti za uklanjanje prijašnjih neprimjerenih intervencija.
Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama
može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture.
Dopuštene namjene objekata i prostora vezane su uz muzejsku prezentaciju baštine,
muzej na otvorenom, tradicijsku i ekološku poljoprivredu, proizvodnju
tradicijskih proizvoda, agroturizam i kulturno-umjetnička događanja, te
stanovanje kojem se mogu namijeniti veći i solidnije zidani postojeći objekti
(nekadašnje štale).
Posebna se pažnja ima posvetiti bogatoj etnografskoj baštini sačuvanoj u
ovoj zoni evidentiranoj kroz mnogobrojne krajobrazne suhozidne strukture,
mošune, jare, guvna, te veće, solidno zidane štale. Na području ove zone sve
intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim etnološkim i konzervatorskim
istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja.
U cijelosti zone najstrože zaštite vrijede sljedeće smjernice za zahvate:
-zabranjuje se pokrivanje i popločavanje zemljanih i makadamskih puteva;
-zemljišne ograde smiju biti izvedene jedino u tehnici suhozida, bez
upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena;
-prilikom nužnih infrastrukturnih i drugih radova potrebno je potpuno
zaštiti suhozidne zemljišne ograde i gospodarske strukture (gumna, magare,
štaje) od moguće štete;
-ukoliko dođe do oštećenja ili potrebe za privremenim izmještanjem
suhozidnih ograda, iste je potrebno rekonstruirati u izvornim dimenzijama,
materijalu i tehnici, bez upotrebe veziva;
-elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je
provesti isključivo ukapanjem, uz obnovu izvornih pokrovnih površina.
-dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina u njihovim izvornim
tlocrtnim gabaritima i katnosti, iznimno uz manja širenja u cilju njihove
prilagodbe modernim funkcijama
-potrebno je očuvati postojeće proporcije te raspored fasadnih otvora,
oblikovanje fasade, erte, nadvoje od drva i kamena;
-dopuštena fasadna obloga većih objekata (štala) je vapnena ili
vapneno-zemljana žbuka, pomoćne se građevine treba ostaviti u kamenu
-dozvoljena je isključivo drvena stolarija, tipski slična očuvanim
izvornicima;
-dopušteni krovni pokrov većih objekata (štala) je isključivo kupa kanalica;
-suhozidne građevine poželjno je obnoviti izvornim biljnim pokrovom, ili u
nedostatku istog, zamjenom koju odobri nadležni konzervatorski odjel;
-očuvati postojeće nagibe i drvenu konstrukciju krovišta.
Prilikom svih zahvata u zoni najstrože zaštite potrebno je u potpunosti
uvažiti i ugraditi gore navedene smjernice u idejno rješenje, te isto, prije
daljnje razrade, dostaviti nadležnom konzervatorskom odjelu na uvid, i
izdavanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra.
2. Zona normalne zaštite obuhvaća ostatak područja A2 »Štalice«. Sustavom
mjera zaštite u ovoj zoni uvjetuje se zaštita osnovnih elemenata povijesne
planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih posebno
zaštićenih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno-povijesne cjeline
važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i
povijesnih sadržaja. Na području ove zone uvjetuju se intervencije u smislu
prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih
fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su
metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije
u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze
iz suvremenih potreba. Obnova postojećih građevina mora se izvoditi izvornim
tehnikama i materijalima ili prikladnim zamjenama odobrenim od strane
konzervatora. Prisutne bespravno izgrađene objekte moguće je legalizirati samo
uz ispoštovanje posebnih uvjeta zaštite koje propiše nadležni konzervatorski odjel.
Dozvoljava se rijetka izgradnja novih građevina i infrastrukture vezane za
poljoprivredu, agroturizam i ruralni turizam, rekreativne i sportske sadržaje
na otvorenom, kao i stanovanje. Moguća je i izgradnja prometnica.
Posebna se pažnja ima posvetiti bogatoj etnografskoj baštini sačuvanoj u
ovoj zoni evidentiranoj kroz mnogobrojne krajobrazne suhozidne strukture,
mošune, jare, guvna, te veće, solidno zidane štale. Na području ove zone sve
intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim etnološkim i konzervatorskim
istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja.
U cijelosti zone normalne zaštite vrijede slijedeće smjernice za zahvate:
-zabranjuje se pokrivanje i popločavanje zemljanih i makadamskih puteva,
osim za nove prometnice definirane u kartografskom prikazu 5.;
-zemljišne ograde smiju biti izvedene jedino u tehnici suhozida, bez
upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena;
-prilikom nužnih infrastrukturnih i drugih radova potrebno je potpuno
zaštiti suhozidne zemljišne ograde i gospodarske strukture (guvna, magare,
štaje) od moguće štete;
-ukoliko dođe do oštećenja ili potrebe za privremenim izmještanjem
suhozidnih ograda, iste je potrebno rekonstruirati u izvornim dimenzijama,
materijalu i tehnici, bez upotrebe veziva;
-dozvoljena je rekonstrukcija postojećih objekata u njihovim izvornim
tlocrtnim gabaritima i katnosti, iznimno uz manja širenja radi njihove
prilagodbe modernim funkcijama;
-potrebno je očuvati postojeće proporcije te raspored fasadnih otvora,
oblikovanje fasade, erte, nadvoje od drva i kamena;
-dopuštena fasadna obloga većih objekata je vapnena, vapneno-zemljana ili
fino zaribana cementna žbuka (nikako sep i slični teksturirani premazi),
pomoćne objekte mora se ostaviti u kamenu;
-dozvoljena je isključivo drvena stolarija, tipski slična očuvanim
izvornicima;
-dopušteni krovni pokrov većih objekata je isključivo kupa kanalica;
-suhozidne građevine može se obnoviti izvornim biljnim pokrovom, ili zamjenom
koju odobri nadležni konzervatorski odjel;
-očuvati postojeće nagibe i drvenu konstrukciju krovišta.
Prilikom svih zahvata u zoni normalne zaštite potrebno je u potpunosti
uvažiti i ugraditi gore navedene smjernice u idejno rješenje, te isto, prije daljnje
razrade, dostaviti nadležnom konzervatorskom odjelu na uvid, i izdavanje
posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra. Za objekte evidentirane u katalogu
koji se nalazi u prilogu ovih konzervatorskih podloga, prioritet preuzimaju
tamo navedene smjernice.
Članak 202.b
Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je- sukladno grafičkom prikazu 3a.
Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja dijelova primjene
planskih mjera zaštite, mjerilo 1:25 000 planirati unutar naselja obiteljske i
višeobiteljske građevine.
Uvjeti gradnje na ovom području daju se kako slijedi:
TIPOLOGIJA Površina koeficijent koeficijent Najveći dozvoljeni Najveća
Udaljenost
GRAĐEVINE parcele izgrađenosti iskoristivosti broj etaža -E dozvoljena do
granica
min/max.m2 i max (kig) (kis) visina V (m) parcele GP/RP(m)
Slobodnostojeće 500/1000 0.2 0.4 2 etaže: 5 4/4/4/6 (i)
1 podzemna
i 1 nadzemna
Članak 78.
U članku 225. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Posebne mjere radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te
drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, provode se u
skladu sa čl. 126. Zakona o vodama . Do utvrđivanja inundacijskog područja
(javnog vodnog dobra i vodnog dobra) širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno
ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od
gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja
toka.«
Članak 79.
U članku 226. stavku 2. podstavku 7. riječi u zagradama: »(hotel Adriatic i
buffet Riva u Omišlju)«,
brišu se.
Članak 80.
Članak 229. mijenja se i glasi:
»8.6. Mjere posebne zaštite
Pri definiranju svih Mjera zaštite potrebno je postupiti sukladno Procjeni
ugroženosti i Planu zaštite i spašavanja Općine Omišalj.«
Članak 81.
Članci 230. i 231. brišu se.
Članak 82.
Članak 232. mijenja se i glasi:
»(1) Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih
građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi,
ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.
(2) Lokacija skloništa ili dvonamjenske građevine treba biti planirana tako
da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je sklonište
smješteno, a utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole.
(3) Prema Procjeni ugroženosti, na području općine Omišalj sklonište osnovne
zaštite postoji u naselju Kijac u Njivicama te u krugu DINA Petrokemije
d.d.Omišalj. Upravni odjel Općine Omišalj utvrdit će stanje skloništa, način
njihovog upravljanja i korištenja.
Mjere sklanjanja provode se na način da se koriste već izgrađena skloništa
(ako ih ima) ili da se ljudi sklanjanju u za to podesnim prostorima. Mjere
sklanjanja mogu se provoditi i izradom zaklona rovovskog tipa u trenutku
neposredne opasnosti po ljude ili na način da se izmještaju ljudi iz ugroženih
područja.
Na području općine Omišalj nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite,
osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, za koje se lokacija i
posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.
Sklanjanje ljudi potrebno je osigurati prilagođavanjem prirodnih, podrumskih
i drugih građevina pogodnih za sklanjanje ljudi u određenim zonama, što se
utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Omišalj.
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta potrebno je projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe
sklanjanja ljudi, ako su u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi
nije osigurano na drugi način.«
Članak 83.
Iza članka 232. dodaje se članak 232. a koji glasi:
»Članak 232.a
Kapaciteti za evakuaciju i zbrinjavanje unutar područja Općine Omišalj
1. Osnovna škola u Omišlju. Za slučaj potrebe se može zbrinuti do 500 ljudi.
2. Prostor Restorana Kaštel - 50 ljudi
3. Hoteli »Adriatic« - 300 ljudi
4. Zgrada zračne luke - 500 ljudi
5. Hoteli »Beli Kamik« Njivice - 300 ljudi
Nabrojeni objekti posjeduju prostorije koje bi se mogle upotrijebiti i kao
zakloni i bili bi dostatni za prvo zbrinjavanje stanovništva za slučaj
katastrofe.»
Članak 84.
Članak 235. mijenja se i glasi:
(1) Područje općine Omišalj nije ugroženo klasičnim poplavama, ali su moguća
plavljenja bujičnim vodama. Pritom je ugrožen prostor neposredno uz bujične
tokove te infrastrukturne građevine koje presijecaju te tokove. Pojedini
dijelovi bujičnih tokova su radi zaštite od plavljenja i uređivani-prvenstveno
kanalima i propustima. Osim manjih bujičnih tokova, posebno treba izdvojiti
sustav Njivice koji se sastoji od bujičnog toka Lug sa sustavom odvodnje polja
Mali i Veli Lug, akumulacije Njivice i tunela Njivice. Kako postoje suprotni
zahtjevi glede kori
štenja sustava i sliva Njivice: vodoopskrba, navodnjavanje i
zaštita prirode, uzvodni dio sustava je zapušten i neodržavan, dok je nizvodni
dio sustava u funkciji. Plavljenje prometnice Krk-Rijeka nije zabilježeno.
Plavljenja uslijed neriješene oborinske odvodnje predmet su poglavlja o
oborinskoj odvodnji. Zaštita od poplava provodi se sukladno Zakonu o vodama, a
operativno prema Državnom planu obrane od poplava i Pravilnicima donešenim
temeljem istog. Područje općine Omišalj pripada sektoru E - Sjeverni Jadran,
branjeno područje 23- područje malih slivova 'Kvarnersko primorje i otoci i
Podvelebitsko primorje i otoci'- mali sliv 'Kvarnersko primorje i otoci'.
(2) Nositelj i organizator provođenja mjera obrane od poplava jesu Hrvatske
vode, koje poduzimaju planske i preventivne mjere, održavanje i dogradnju
sustava zaštite od poplava, prognoziranje mogućih poplava, te neposredne mjere
kod samih poplava.
(3) Karakteristična stanja obrane od poplava za akumulaciju Jezero Njivice i
vodotok - hidrotehnički tunel Njivice koji pripadaju vodama 1. reda su:
1. Mjerodavni vodokaz - zapornica na ulazu u odvodni kanal
2. Pripremno stanje - proglašava se na temelju hidrometeorološke prognoze.
3. Redovna obrana od poplava - uspostavlja se kod nivoa od + 2,90 m
4. Izvanredna obrana od poplava - uspostavlja se kod nivoa od + 3,40 m
Članak 85.
»U članku 237. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Zaštita od tehničko-tehnoloških opasnosti
Privredni subjekti DINA- Petrokemija d.d., Janaf d.d. u Općini Omišalj po
količinama opasnih tvari u svojim skladištima pripadaju u područje koje pokriva
SEVESO II direktiva. Prisutne, i u ovom dokumentu navedene količine opasnih
tvari mogu ugroziti djelatnike koji s njima rukuju, a u krajnjim (worst case)
slučajevima moguće su i ugroze okolnog stanovništva i okoliša. Shodno zakonskoj
regulativi kao i pravnim aktima zaposlenici koji koriste, upravljaju, rukuju
itd. s opasnim tvarima moraju biti adekvatno educirani te upoznati i uvježbani
prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje akcidentnih slučajeva, a po
potrebi i za brzo saniranje akcidenata manjih obima..
Ostali gospodarski subjekti koji koriste opasne tvari su Benzinska postaja u
Omišlju.
Promet opasnim tvarima u i oko Općine Omišalj je u stalnom porastu, a što je
uzrokovano pojačanim gospodarskim razvojem u samoj Općini. Postoji vjerojatnost
da će nesreća u transportu benzina dogoditi jednom u 10.000 dostava/transporta
benzina, odnosno jednom u 2 godine pod uvjetom od 5.000 godišnjih dostava
benzina. Opasne tvari najviše se prevoze prometnicom Državnom cestom D 102.
Uz prometnicu prolazi trasa naftovoda. Od ostalih infrastrukturnih objekata
uz prometnicu postoji benzinska postaja. Ona nije na samoj prometnici, već na
udaljenosti 50 m, ali se može izvesti zaključak da je i ona u zoni moguće
ugroze.«
Članak 86.
Članak 238. mijenja se i glasi:
»(1) Protupotresno projektiranje građevine kao i građenje, a s ciljem
zaštite od potresa, treba provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i
gradnji i postojećim tehničkim propisima, te Zakonu o zaštiti od elementarnih
nepogoda.
Prema seizmičkoj karti za povratni period od 500 godina Općina Omišalj spada
u zonu 8 st. MCS.
Glavne zone pogodne za prikupljanje evakuiranih ljudi te ujedno i sabirna
površina za odlaganje materijala od urušavanja je područje sportske zone u
Omišlju, te na području Njivica parkiralište i betonsko sportsko igralište na
Kijcu.
Općina Omišalj nalazi se u zoni ugroze VIII st MCS od potresa.
Potrese ne možemo sa sigurnošću predvidjeti i oni u principu dolaze bez
najave, no na osnovu pokazatelje iz prošlosti te na osnovu raznih istraživanja
možemo donijeti procjenu o njihovoj pojavnosti na određenom području. Zaštita
od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim
segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko
- građevinskih mjera:
Seizmološka istraživanja: seizmologija nastoji spoznati i definirati što
utemeljenije modele generiranja potresa za regionalna i uža lokalna područja.
-Urbanističko planiranje: u dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite od
štetnih djelovanja potresa moraju se ostvarivati temeljem propisanih
zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjivanju
povredljivosti urbanih struktura.
-Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: inženjerske konstrukcije
moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima
nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome,
potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji reguliraju
bitne zahtjeve građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje
i uporabe ne prouzroče:
-rušenje građevine ili njezina dijela,
-deformaciju neopuštenog stupnja,
-oštećenje građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
-nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
-Seizmička mikrozoniranja: važna su zbog toga što se time dobiva skup
podataka kojima proučavamo i analiziramo utjecaj lokalnih uvjeta tla na užoj
lokaciji kako bi odredili granice pojedinih užih područja s obzirom na
očekivane učinke budućih potresa.
-Zemljovidi: u svrhu zaštite od potresa, koristiti šumske geološke karte,
fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova
Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je
konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine
uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu.
Za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih
građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi
se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Potrebno
je da se prilikom izrade novih ili slijedeće revizije definiraju područja koja
nisu ugrožena urušavanjem kao zone (kartografski) za evakuaciju ljudi (trgovi,
slobodne površine, parkovi), a u svrhu olakšavanja pristupa i evakuacije
prilikom incidentne situacije.. Također je potrebno kartografski definirati
zone deponiranja materijala koji je nastao kao posljedica rušenja. Kritična
infrastruktura ugrožena potresom je kako slijedi:
- TS 400/220/110 kV Melina
-RS 110 kV Omišalj - TS 110/35 kV Krk (Gabonjin)
-TS 35/10(20)kV Omišalj
-TS 35/6 kV Naftovod Omišalj, kapaciteta 3x8 MVA
-vodovod pitke vode Rijeka-otok Krk
-bazna stanica mobilne telefonije
-svjetionici na ulazu u zaljev
-poletno-sletna pista Zračne luke Rijeka
-naftovod -puknuće cijevi
-Krčki most
-Ambulanta Doma zdravlja Krk na lokaciji DINA
-zgrada Općine i stare škole
-poštanski uredi Omišalj i Njivice«
Članak 87.
Članak 243. mijenja se i glasi:
»(1) Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se graditi i rekonstruirati
obiteljske i višeobiteljske građevine, te građevine ugostiteljsko-turističke
namjene u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja prema uvjetima datim
u člancima 45.-52.
(2) Gradnja građevina i uređenje JANAFA- Terminala jadranskog naftovoda u
Omišlju Luke otvorene za javni promet od osobitog međunarodnog značaja (IS 2)
dozvoljava se neposredno obzirom da je riječ o jednoj uređenoj, komunalno
opremljenoj građevnoj čestici.
(3) Gradnja i uređenje područja Zračne luke Rijeka (IS1) također se provodi
neposredno.«
Članak 88.
U članku 246. stavak 2. briše se.
Stavak 3. postaje stavak 2.
Članak 89.
U članku 251. stavku 1. riječi: »i neizgrađenom«, brišu se.
Članak 90.
U članku 259. podstavci 10. i 11.: »- UPU 10-Štalice, površine
infrastrukturnih sustava, - UPU 11- Zračna luka Rijeka«,
brišu se.
Članak 91.
Članak 262. briše se.
Članak 92.
Članak 271. briše se.
Članak 93.
Članak 273. briše se.
Članak 94.
Ove Izmjene i dopune Plana izrađene su u pet (5) izvornika ovjerenih pečatom
Općinskog vijeća Općine Omišalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine
Omišalj.
Članak 95.
Izvornici Izmjena i dopuna Plana čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela Općine
Omišalj, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije- Ispostavi Krk, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.
Članak 96.
Izmjene i dopune grafičkih dijelova Plana i obvezni prilozi iz članka 3.
Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.
Članak 97.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/13-01/3
Ur. broj: 2142-06-13-01-3
Omišalj, 10. travnja 2013.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ
Predsjednik
Nikola Dapčić, v.r.
