SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 19. Petak, 19. travnja 2013.
GRAD NOVI VINODOLSKI
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

35.

Na temelju članka 11. stavka 4. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 116/06, 60/08 i 87/09) i članka 21. Statuta Grada Novog Vinodolskog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/13) Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski, na 35. sjednici održanoj dana 15. 4. 2013. godine, donosi

IZVJEŠĆE
o izvršenju plana gospodarenja
otpadom grada Novi Vinodolski

1. UVOD

1.1. PROPISI IZ PODRUČJA GOSPODARENJA
OTPADOM

1.1.1. Pregled propisa koji uređuju gospodarenje
otpadom u RH

.Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05),

.Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.- 2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11),

.Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09),

.Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09),

.Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07, 39/09),

.Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/ 07),

.Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07, 111/11 i 17/13),

.Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07),

.Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 38/10, 10/11, 81/11 i 126/11),

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/ 06, 31/09, 156/09 i 111/11),

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/ 06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11 i 45/12),

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09 i 45/12),

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/ 06, 31/09, 156/09 i 53/12),

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/ 09, 156/09 i 143/12),

.Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07),

.Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07),

.Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/ 08),

.Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08),

.Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06),

.Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06),

.Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06),

.Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 70/08),

.Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08),

.Pravilnik o gospodarenju polukloriranim bifenilima i polukloniranim terfenilima (105/08),

.Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08),

.Odluka o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu mjera radi unapređenja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 58/11),

.Pravilnik o načinu izračuna naknade gospodarenja komunalnim otpadom (NN 129/11 i 137/11), Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koje također reguliraju i utječu na gospodarenje otpadom:

.Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01 - pročišćeni tekst 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11 i 144/12),

.Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07),

.Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/ 08, 67/09),

.Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03i 144/12) sa pripadajućim mu pravilnicima,

.Pravilnik o registru onečišćenja okoliša (NN 35/08).

Važno je istaknuti da Zakonom o otpadu (dalje: Zakon) uređuje se način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Sukladno Zakonu o otpadu županije su odgovorne za gospodarenje sa svim vrstama otpada osim opasnog otpada i termičke obrade otpada. Odgovornosti u procesu unaprjeđivanja sustava gospodarenja otpadom opisane su u Strategiji gospodarenja otpadom u RH i Zakonu.

Temeljem Zakona, Hrvatski Sabor donio je 2005. godine Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koja između ostalog daje:

.načela, ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom

.mjere gospodarenja opasnim otpadom te

.smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.

Vlada RH 2007. godine usvaja Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine, kao glavni provedbeni dokument Strategije gospodarenja otpadom na državnoj razini. Plan sadrži: 1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje, 2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada, 3) mrežu lokacija građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu gradnju, 4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom i 5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom. Svrha je uspostava okvira unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu i opasna svojstva otpada koji proizvodi, te načina održivog gospodarenja otpadom koji je proizveden.

Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije gospodarenja otpadom postavljene u RH za razdoblje do 2025. godine i to:

a) uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

b) sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,

c) sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,

d) razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i

e) uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Prema vremenskom planu uspostave sustava, županije su trebale donijeti županijske planove gospodarenja otpadom (do 2007. godine). Uspostava centara predviđena je do kraja 2011. godine, a nadzor i godišnje izvještavanje o Provedbi državnog plana provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Provedbom Plana treba ostvariti:

.uspostavu sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom/ županijskom konceptu;

.povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada;

.recikliranje i ponovnu oporabu otpada;

.prethodnu obrada otpada prije konačnog odlaganja;

.smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu;

.izdvajanje goriva iz otpada;

.smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima;

.smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš;

.samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Plan je doživio svoje izmjene i dopune 2010. i 2011. godine kojima se predviđa mogućnost osnivanja županijskih komunalnih društava u javnom vlasništvu, za upravljanje sustavom gospodarenja otpada na regionalnoj razini sa ciljem koordinacije gradnje ŽCGO uključujući i pretovarnih stanica i organizacije prijevoza otpada od pretovarnih stanica do ŽCGO, nadalje, utvrđuje dinamika organizacije sustava gospodarenja otpadom na način da će se gospodarenje otpadom na razini županija, odnosno regionalnih centara za gospodarenje otpada provoditi istovremeno kroz sanaciju i zatvaranja postojećih odlagališta i izgradnje CGO-a kroz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (u daljem tekst: Fond).

Temeljem Zakona doneseno je 35 podzakonskih propisi kojima se omogućuje provedba odredbi iz Zakona, te ciljeva i mjera iz Strategije i Plana. Najvažniji su: Pravilnik o gospodarenju otpadom, Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, te niz pravilnika o postupanju s posebnim kategorijama otpada.

1.1.2. EU okvir gospodarenja otpadom

Europska politika gospodarenja otpadom sadržana je u rezoluciji Vijeća EU-a o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja sadrži načela prevencije nastanka, vrednovanja otpada te poboljšanja konačnog zbrinjavanja otpada i nadzora.

Najvažnije direktive EU iz područja gospodarenja otpadom su:

.Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC)

.Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC)

.Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC, 94/31/EC, 166/2006)

.Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (86/278/EEC)

.Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC)

.Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC, 2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003)

.Odluka o uspostavi liste otpada (2000/532/EC s dodacima)

.Uredba Komisije EU o statistici otpada (br. 2150/2002 s izmjenama br. 574/2004)

Osim navedenih, određene segmente gospodarenja otpadom u EU detaljnije obrađuju direktive koje se odnose na gospodarenje posebnim tokovima otpada (npr. baterije i akumulatori, električni i elektronički otpad, PCB/PCT, otpadna vozila i drugo). Obveze iz svih navedenih direktiva najvećim su dijelom već ugrađene u provedbene propise RH u okviru postupka pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.

1.2. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007-2015. godine (u nastavku: Plan PGŽ) donesen je u travnju 2007. godine za razdoblje od 8 godina, a izmjenama i dopunama iz 2008. godine usklađen je sa naknadno donesenim državnim Planom gospodarenja otpadom. Plan PGŽ sadrži ocjenu stanja postupanja s komunalnim, opasnim i neopasnim otpadom, te posebnih kategorija otpada, ciljeve i mjere za postizanje tih ciljeva, procjenu investicije i izvore financiranja za provedbu planiranih mjera.

Ciljevi gospodarenja otpada postavljeni su temeljem prioriteta i ciljeva iz Strategije zaštite okoliša Primorsko- goranske županije i Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. godine, odnosno:

.uspostava sustava za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada;

.izgradnja elemenata sustava gospodarenja otpada: središnju zonu (ŽCGO) Marišćina) s potrebitim građevinama (pretovarne stanice i reciklažna dvorišta);

.sanacija postojećih odlagališta (posebno: Viševac, Duplja, Cetin, i Peterkov laz, te odlagalište opasnog otpada Sovjak);

.sanacija površina na kojima se odlagao otpad unutar INE Rafinerije na Urinju i DINA Petrokemija na Omišlju na otoku Krku;

.sanacija neuređenih (divljih) odlagališta;

.kontinuirana edukacija gospodarenjem otpadom.

Radi realizacije navedenih ciljeva osnovano je komunalno trgovačko društvo Ekoplus d.o.o. za provedbu sustavu, pribavljena potrebita dokumentacija za gradnju ŽCGO Marišćina i pratećih pretovarnih stanica res, Krk, Rab, Novi Vinodolski i Delnice.

2. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA NOVI VINODOLSKI

Prema Zakonu gradovi i općine su obvezne donijeti svoje planove gospodarenja otpadom. Svrha planova gospodarenja otpadom je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, a regulira se zasebno kao cjelina u pojedinim jedinicama lokalne samouprave ili u više lokalnih jedinica koje mogu imati zajednički Plan gospodarenja otpadom.

Prema članku 4. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 111/06), planovi gospodarenja komunalnim otpadom se rade za razdoblje od osam godina, a njihovo izvršavanje se provjerava godišnje.

Sukladno navedenim zakonskim odredbama, u studenom 2009. godine završen je Plan gospodarenja otpadom Grada Novi Vinodolski (u nastavku PGO) za razdoblje 2009. - 2016. godine. PGO je donesen (prihvaćen) na sjednici gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski (u daljem tekstu: Grad), održanoj 30. studenog 2009. godine, a objavljen je u Službenim novinama Primorsko-goranske županije, 2. lipnja 2008. godine (»Službene novine PGŽ« broj 49/09).

Mjere gospodarenja otpadom Grada proizašle su iz zakonske regulative koja sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju sljedeće hijerarhijske postavke:

a) izbjegavanje nastanka otpada

b) smanjenje količina i vrsta otpada

c) ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu

d) ponovna upotreba bez obrade

e) recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu

f) obrada otpada

g) odlaganje otpada

Navedene postavke čine IVO koncept (Izbjegavanje- Vrednovanje-Odlaganje) koji je opće prihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada, a određena je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Grad dužan je uskladiti svoje aktivnosti prema donesenom Planu gospodarenja otpadom PGŽ.

Shodno IVO konceptu, sustav gospodarenja otpadom PGŽ, te time i Grada obuhvaća:

.izgradnju središnje građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada (CZGO Marišćina)

.izgradnju pretovarnih stanica

.izgradnju reciklažnih dvorišta i organiziranje eko otoka

.uspostavu sustava za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada:

.unapređenje postojećeg načina odvojenog skupljanja otpada

.organiziranje prijevoza odvojeno sakupljenog otpada (sustav prijevoza otpada)

Uspostavom novog sustava gospodarenja otpadom postojeća odlagališta u PGŽ moraju se sanirati i zatvoriti.

Obzirom na gore izrečeno, analiziraju se mjere u nadležnosti Grada i njihova primjena. Potrebne mjere za poduzimanje kao i ocjena uspješnosti njihove primjene analizirane su u daljnjem tekstu.

2.1. Uspostava novog sustava gospodarenja otpadom

Uspostavom novog sustava postojeća odlagališta u PGŽ se moraju zatvoriti i sanirati do izgradnje Centralne zone gospodarenja otpadom Marišćina. Za Grad postojeće odlagalište je odlagalište komunalnog otpada »Duplja« smješteno u zaleđu Novog Vinodolskog, 7km od Novog Vinodolskog i 700 m od najbližeg naselja gdje se pored komunalnog otpada iz Grada odlaže i komunalni otpad Grada Crikvenice i Općine Vinodolske. Paralelno se njenim zatvaranjem, južnije od nje izgraditi će se pretovarna stanica za potrebe ove tri lokalne jedinice, te reciklažno dvorište Grada.

2.2. Odlagalište »Duplja«

Odlagalište Duplja je prirodna kraška vrtača dubine oko 20m na jugozapadu do oko 45m na sjeveroistoku. Do sanacije koja je započela 2004. godine izgradnjom lagune za procjedne vode, tehnika odlaganja otpada bila je izbacivanje otpada iz vozila sa najviše kote preko metalne rampe, pri čemu je dolazilo do samozapaljenja otpada i stalnog sagorijevanja.

Danas je vatra na odlagalištu zagašena i lokacija je sanirana izvedbom vodonepropusne kape koje ujedno predstavlja dno novog odlagališta.

Prema predviđenoj tehnologiji sanacije izgrađena je privremena kazeta na koju je tijekom dvije godine trajanja sanacije tijela postojećeg odlagališta (od svibnja 2005. do lipnja 2007. g.) odloženo 32.787 t otpada. Oda tada se otpad odlaže novo pripremljenoj kazeti uz sabijanje i prekrivanje pokrovnim materijalom. Do 2010 godine na novu kazetu odloženo je 35.292 t otpada, a 2010. godine 12.831,10t, dok je za razdoblje 2011. i 2012. odloženo 23.243,65 t mješovitog komunalnog otpada.

Osim spomenutih kazeta, u sklopu sanacije uređeni su i pristupni putevi, napravljena je zaštitna ograda sa protupožarnim pojasom, te ulazni punkt sa kliznim vratima. Uređeni su prostori za djelatnike sa sanitarnim čvorom, energetski kontejner s dva dizel agregata s rezervoarom goriva za izvor električne energije, sanitarne vode, grijanja na odlagalištu. Izgrađena je septička jama, te laguna za prihvat procjednih voda. Odlagalište je osvijetljeno i pod stalnim nadzorom (kompjutorsko praćenje, videonadzor). Nabavljena je i odgovarajuća oprema za dovoz, istovar i suzbijanje otpada. Provedene su i druge mjere zaštite okoliša, uključujući i analize sagorenog otpada, vode na izvorištu Žrnovnica, zraka na lokaciji i u najbližem naselju, te postavljanje meteorološke postaje na lokaciji (2008. godine). U 2009. godini izrađeni su boksovi za izdvojeno prikupljanje otpada (PET, metali, staklo, papir, karton) za što je utrošeno cca 254.000,00 kn.

Tijekom 2010. godine proširena je donja ploha odlagališta kako bi se dobio dodatni prostor od oko 1.400 m2 za odlaganje oko 25.000 t otpada što je trebalo biti dostatno do otvaranja CZGO Marišćina i istovremene gradnje pretovarne stanici, prema planiranoj dinamici 2011. godine. Za navedeno proširenje utrošeno je cca 1.380.000,00 kn.

Kako u skladu sa planiranom dinamikom CZGO nije otvoren, te nisu napravljene prateće pretovarne stanice, a rok otvaranja pomakao se na 2014. godinu, tijekom 2012. godine pristupilo se postupku povećanju kapaciteta odlagališta podizanjem nasipa između stare i nove plohe čime će se osigurati dostatnost odlagališnog prostora do 2014. godine, a sve sukladno elaboratu TEHNOLOGIJA daljnjeg odlaganja otpada na odlagalištu neopasnog otpada »Duplja« - Novi Vinodolski izrađenog od strane IPZ Uniprojekt TERRA, Zagreb.

Za tu namjenu iz proračuna 2012. godine izdvojena su sredstva u iznosu od cca 120.000,00 kn.

Komunalno trgovačko društvo Ekoplus d.o.o. zaduženo za provedbu sustavu gospodarenja otpadom PGŽ pristupio je 2011. godine izradi projektne dokumentacije za gradnju pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta za Grad Novi Vinodolski. Nažalost lokacijsku dozvolu nisu mogli ishoditi, a iz razloga što u I. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski (»Službene novine Primorsko-goranske« broj 23/10) uočeni nedostaci u njegovoj provedbu koji se odnose na kartografske prikaza za novu površinu sanacije postojećeg odlagališta »Duplja«, odnosno izgradnje pretovarne stanice, stoga se u studenom prošle godine pristupilo ciljanim Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada.

Paralelno se pristupilo reviziji, odnosno izradi nove projektne dokumentacije za sanaciju postojećeg odlagališta »Duplja«, te gradnju pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta, kako bi se što prije ishodila lokacijska dozvola, odnosno realizirala planirana gradnja do konca 2014. godine. Za sanaciju odlagališta »Duplja« potrebita je novelacija cjelokupne dokumentacije, jer ona bitno odstupa od stvarnog stanja. Uvjeti za gradnju trebali bi biti dobivena u tijeku 2013. godine.

Prema dobivenim informacijama PGŽ u 2013. godini potpisati će se Ugovor sa Fondom o financiranju, odnosno sufinanciranju predmetne projektne dokumentacije na razini glavnog projekta te gradnje pretovarne stanice.

2.3. Prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada

Na području Grada provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Komunalni otpad se zbrinjava odlaganjem na službeno

odlagalište Duplja. Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada provodi komunalno društvo Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski (u daljem tekstu: Ivanj) koje upravlja i odlagalištem Duplja.

Na odlagalište Duplja se odlaže komunalni otpad iz kućanstava, komunalni i otpad sličan komunalnom iz gospodarskih i komercijalnih subjekata i uslužne djelatnosti (trgovine, gospodarske tvrtke i zanatske radionice, škole, zdravstvene ustanove, uredi, turistički i ugostiteljski objekti i dr.), otpad s javnih površina (ulice, parkovi, šetališta) i sl.

U Gradu provodi se izdvojeno sakupljanje korisnog otpada i to: PET, staklo, karton, papir, aluminijske doze, metalni otpad, te posebnih kategorija otpada i to: gume, otpadno jestivo ulje, akumulatori i baterije.

2.3.1. Prikupljanje otpada

Stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Zakona, odnosno sa 01. 1. 2010. godine prelazi se sa postojećeg načina obračuna komunalnog otpada po m2 stambenog, odnosno poslovnog prostora na obračun po volumenu komunalnog otpada što dovodi do promjena u načinu prikupljanja otpada, na način da se krajnjim korisnicima ove usluge (fizičkim i pravnim osobama) dodjeljuju se posude raznih volumena (60, 80, 120, 240, 500 i 1100 litara) ili posebno označene vreće od 30 i 60 litara. Sve navedene posude označene su bar kod naljepnicama koje se očitavaju prilikom pražnjenja, te se na kraju radnog dana očitanja putem terminala prebacuju u komunalni informacijski sustav putem kojeg se prati evidencija pražnjenja posuda svih korisnika i vrši naplata po volumenu sukladno zakonskim odredbama.

Samim time nestala je potreba za približno 120 posuda za otpad - kontejnera volumena 900 ili 1100 litara u kojima se ranije skupno odlagao komunalni otpad.

Trenutni ukupan broj posuda dodijeljenih korisnika, prema podacima Ivanj-a, tabelarno je prikazan u nastavku:

Tablica 1. Posude dodijeljene korisnicima

2.3.2. Odvoz otpada

Prikupljanje i odvoz otpada u Gradu provodi Ivanj koje raspolaže s vlastitim voznim parkom. Vozni park Ivanj-a sastoji se od:

.autosmećar Steyr sa potisnom pločom volumena
12 m3 (2 komada),

.kamion Steyr sa podizačem za prijevoz baja volumena
5-7 m3,

.autosmećar MAN s potisnom pločom volumena
10 m3,

.autosmećar MAN s potisnom pločom volumena
14 m3,

.kiper vozilo MAN s Palfinger dizalicom 4 m3,

.autosmećar Nissan sa kiper-bajom volumena 6 m3,

.motorna čistilica RAVO 0,5 m3.

Sakupljanje i odvoz otpada u Gradu se obavlja po točno određenom rasporedu, koji se razlikuje za zimski i ljetni period. U zimskom periodu (studeni - veljača) kada je u Gradu prisutno isključivo domicilno stanovništvo, sakupljanje i odvoz iz pojedinog naselja se provodi dva puta tjedno, u proljetnom (ožujak-svibanj) i jesenskom razdoblju (listopad) tri puta tjedno. U ljetnom periodu (lipanj-rujan) otpad se odvozi svakodnevno s glavnih prometnica u svim naseljima, te iz hotela i autokampova.

2.3.3. Zbrinjavanje otpada

Komunalni otpad s područja Grada Novi Vinodolski, Grada Crikvenice i Općine Vinodol odlaže se na odlagalištu komunalnog otpada Duplja, koje je od Novog Vinodolskog udaljeno 12,5 km.

Odlagalište se prostire na površini od oko 34.000 m2, ograđeno je i nadzire se u 3 smjene u ljetnom periodu, a u 2 smjene u ostalom dijelu godine, ima protupožarni pojas i ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje odlagališnog plina. Sustav odlagališnog plina redovno se, 4 puta godišnje, ispituje od strane ovlaštene osobe.

Odlagalište raspolaže s protupožarnom opremom (spremnik za vodu). S odlagalištem upravlja Ivanj koji ima izrađen Poslovnik o radu na odlagalištu. Redovito se vodi dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Vozila koja dopremaju otpad na odlagalište se registriraju, a količine se procjenjuju na principu zapremine vozila budući da odlagalište ne raspolaže vagom.

Otpad se istresa na odlagalište, strojno zbija i prekriva inertnim materijalom. Na odlagalištu se redovito provode mjere dezinfekcije i deratizacije.

Odlagalište je opremljeno kompaktorom marke Bomag (28,6 tona), bagerom-gusjeničarom za planiranje i tlačenje otpada (16,5 t), te traktorom sa grabilicom i 8-tonskom prikolicom za razvoženje separiranog otpada.

Na deponiji se nalazi rezervoar zapremine 1,5 m3 tehnološke vode i rezervoar zapremine 9 m3 protupožarne vode, te vatrogasni aparati (ukupno 15 kom), a sva vozila koja imaju pristup odlagalištu opremljena su MGP-6 vatrogasnim aparatima i iskalovcima.

Odlagalište je pod stalnim inspekcijskim nadzorom i provedbi mjera zaštite od požara koju čine inspektori Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva unutarnjih poslova PU Primorsko-goranske županije. U suradnji sa DVD-om iz Novog Vinodolskog provode se vježbe gašenja kojem prisustvuju svi zaposlenici koji rade na odlagalištu.

Na odlagalištu se redovito provode mjere obaveze dezinsekcije, deratizacije i dezinfekcije sukladno pozitivnim zakonskim propisima.

Procjedne vode redovito se tretiraju eMBa otopinom, te redovno od strane ovlaštenog laboratorija vrši ispitivanje procjednih voda odlagališta.

Svake godine reprezentativni uzorak komunalnog otpada sa svake od JLS koje odlažu otpad na odlagalištu šalje se na analizu u ovlašteni laboratorij sa ciljem izrade analitičkog izvještaja o otpadu kako bi se utvrdilo zadovoljava li otpad kriterije za odlagalište neopasnog otpada i

izradila osnovna kategorizacija otpada, a sve sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlaganje (NN 117/07).

Putem automatizirane stanice za praćenje meteoroloških parametara smještene unutar odlagališta, vrši se dnevna mjerenja količine oborina, temperature zraka, brzine vjetra, vlage zraka i isparavanja.

Na odlagalištu otpada Duplja vodi se očevidnik i dnevnik odlagališta, a pri ulazu na odlagališta vodi se vizualna kontrola vrste i količine zaprimljenog otpada.

2. 4. Količine proizvedenog komunalnog otpada

Na odlagalištu Duplja se zbrinjava komunalni otpad iz kućanstava i gospodarskih subjekata te otpad od održavanja javnih površina.

Otpad koji se odlaže na odlagalištu se ne važe, već se evidencija količina provodi na temelju postojećih podataka o voznom parku, načinu sakupljanja otpada (rasporedu odvoza) i posudama za prikupljanje otpada. O količini odnosno volumenu odloženog otpada vodi se dnevna, mjesečna i godišnja evidencija.

Evidencija količina otpada provodi se za komunalni (kućni) otpad, miješani otpad (industrijski i kućni otpad), otpad s javnih površina i glomazni otpad.

U tablici 1. je prikazana je evidentira količina otpada odloženih na odlagalište Duplja počevši od početka sanacije do 31.12.2012. godine, a sve prema podacima tvrtke Ivanj.

Tablica 2. Evidencija godišnjih količina otpada, odloženih na odlagalištu Duplja u periodu od 2005. do 2012. godine.

Iz tabele je razvidno da je u periodu od 2010. do konca 2012. godine odloženo 36.084,32 t otpada, kao i ukupno godišnje smanjenje odloženog komunalnog otpada, što je rezultat primarne reciklaže koja se na provodi većeg ili manjeg intenziteta na području triju lokalnih jedinica, odnosno Grada Crikvenice, Grada Novi Vinodolski i Općine Vinodolske koje svoj otpad odlažu na odlagalištu »Duplja«.

Količine proizvedenog otpada variraju tijekom godina i tijekom godine, poglavito u ljetnom periodu (svibanj - rujan) kada se količina višestruko povećava kao odraz turističke djelatnosti.

U nastavku tabelarno je prikazana količina odloženog otpada za period 2010-2012 godine razrađeno prema jedinicama lokalne samouprave.

Tablicaa 3. Količina komunalnog otpada u tonama za period 2010-2012. godine po JLS prema podacima
KTD »Ivanj« d.o.o.

2.5. Postojeće stanje primarne reciklaže

Na području Grada komunalno trgovačko društvo »Ivanj« d.o.o. obavlja poslove primarne reciklaže s izdvajanjem recikliranih iskoristivih komponenti iz komunalnog otpada osim biorazgradivog otpada, odnosno odvojenog prikupljanja korisnih vrsta komunalnog otpada (papira, kartona, stakla, PET, ALU doze, metalnog otpada i PVC folija).

Primarna reciklaža, odnosno odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari uobičajeno se provodi putem mreže označenih besplatnih vreća za odvajanje ambalažnog otpada, eko otoka i dodatnim selektiranjem otpada u boksevima za odvojeno skupljanje i odvajanje otpada na samom odlagalištu.

U Gradu postavljeni su eko otoci i sabirna mjesta za odvojeno sakupljanje korisnih komponenti iz komunalnog otpada iz kućanstava.

Ivanj d.o.o. uz dozvolu za sakupljanje, prijevoz i odlaganje miješanog komunalnog otpada posjeduje i dozvolu za sakupljanje i privremeno skladištenje neopasnog i inetrtnog otpada do ukupne količine od 50 t na godinu i to: ambalaža od plastike, ambalaža od metala, ambalaža od papira i kartona, staklena ambalaža, glomazni otpad.

Do konca 2010. godine selektivni otpad prikupljao se kroz 45 ekoloških otoka za prikupljanje reciklabilnih korisnih dijelova otpada i to za papir, PET, staklo, ALU doze postavljeni po naseljima Grada.

Koncem 2010. godine uvode se posebne, besplatne narančaste vreće za građanstvo kojim se prikuplja koristan komunalni otpad. Vreće se podižu na blagajni Ivanj-a, a u uz vreće korisnicima se dodjeljuju i pripadajuće bar kod naljepnice koje se lijepe na vreće prije iznošenja, a sve sa ciljem buđenja ekološke svijesti građana i smanjenja količine otpada na samom odlagalištu.

Navedeni korisni otpad se sortira u za to namijenjenoj sortirnici na odlagališta, te ga preuzima tvrtka »Metis« d.d. iz Rijeka ovlašteni koncesionar za ovo područje.

Odvoz ovako prikupljenog selektivnog otpada vrši se jednom tjedno, a po potrebi i više puta.

Eko otoci i sabirna mjesta u Gradu se ljeti prazne jednom tjedno, a po potrebi i više.

U tablici 4. je prikaz količina selektivno sakupljenog otpada u Gradu Novi Vinodolski od 2009. do 2012. g., prema podacima Ivanj-a

Tablica 4. Količine selektivno sakupljenog otpada za period od 2009.-2012. g. (u tonama)

Pored navedenih količina selektivnog otpada u 2010 godini prikupljeno je 20,77 t metalnog glomaznog otpada.

Glomazni otpad na području Grada do konca 2010. godine prikupljao se organizirano putem Ivanj-a dva puta godišnje, a od 2011. godine nadalje isti se prikuplja besplatno, tokom cijele godine, individualno po zahtjevu korisnika koji početkom svake tekuće godine uz račun dobiva dva kupona za prijavu odvoza glomaznog otpada. Metalni dio tako sakupljenog otpada preuzima i preša Metis d.d. Rijeka.

Od 2012. godine uvode se i sabirna mjesta za odlaganje odjeće i obuće (tekstil, vuna, koža, umjetna koža).

2. 6. Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada:

Posebne kategorije otpada su:

.ambalaža i ambalažni otpad,

.građevinski otpad

.otpad koji sadrži azbest,

.otpadne gume,

.otpadana vozila,

.otpadne baterije i akumulatori

.otpadna ulja,

.otpadni električni i elektronički uređaji i oprema (EE otpad)

.medicinski otpad,

.poluklorirani bifelini (PCB) i polukolorirani terfenili (PCT),

.otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina,

.otpad iz industrije titanovog dioksida.

Ambalažni otpad pored našeg komunalnog društva prikupljaju i ovlaštene tvrtke koje posjeduju dozvolu i koncesiju za gospodarenje s ambalažnim otpadom za PGŽ, te su za taj posao sklopile Ugovor sa Fondom a to su: Unijapapir d.d. Zagreb, Metis d.d. Rijeka, Jadran Metal d.d. Pula, Sirovina Odlagalište d.o.o. Zadar, Eko-Fior Plus d.o.o., Jastrebarsko (sve vrste ambalaže), te PAN Papirna industrija d.o.o. Zagreb (samo papirna i kartonska ambalaža).

Građevinski otpad (beton, cigla pločice, materijali na bazi gipsa, drvo, staklo i plastika, mješavina bitumena, ugljeni, katran i proizvodi koji sadrže katran, metali uključujući i njihove legure, zemlja, uključujući iskopanu zemlju sa onečišćenih lokacija, kamenje i iskop od rada bagera, građevinski materijal na bazi gipsa i dr) je otpad nastao prilikom gradnje, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevina zbog čijeg građenja je nastao.

Način gospodarenja otpadom i građevinskim otpadom koji sadrži azbest propisan je Pravilnikom o gospodarenju građevinskim otpadom (NN 38/08) i Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07).

Zakonom o otpadu obaveza je Grada da odredi lokaciju za gradnju reciklažnog dvorišta, a samim time osigura preuzimanje građevinskog otpada sa svojeg područja. U tom pravcu u 2012. godini pristupilo se ciljanim izmjenama Prostornog plana uređenja Grada kojim se predvidjela gradnja reciklažnog dvorišta građevinskog otpada unutar poslovne zone Kargač.

Kao lokalitet na kojem će se graditi odlagalište azbestnog otpada za PGŽ predviđa se lokalitet »Delnice«.

Prema podacima Fonda na području PGŽ registrirano je pet tvrtki koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadom koji sadrži azbest, a to su: Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, Ecooperativa d.o.o. Matulji, Ind-eko d.o.o. Rijeka, Metis d.o.o. Rijeka, Rijekatank d.o.o. Rijeka.

Otpadnim gumama i vozilima gospodari se sukladno Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/ 06, 31/09 i 156/09) kojim je predviđena materijalna i energetska oporaba istrošenih guma, s time da se materijalnom reciklažom (oporabom) mora obuhvatiti najmanje 70% količine otpadnih guma, a otpadnim vozilima sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/ 06, 31/09 i 156/09).

Prema podacima Fonda na području našeg Grada, odnosno PGŽ ovlašteni koncesionar za zbrinjavanje otpadnih guma i vozila su Jadran Metal d.d. Pula, Metis d.d.

Rijeka, Rijekatank d.o.o. Rijeka, Ind-eko d.o.o. Rijeka, Vireo d.o.o. Zagreb i dr.

Odvoz vozila vrši se po pozivu i za svako odvezeno vozilo dobiva se naknada sukladno Pravilniku.

Otpadnim baterijama i akumulatorima, uključivo podjelu i označavanje baterija, koncesije i financiranje gospodari se sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 113/06, 31/09, 156/09), a ovlašteni koncesionari za gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima za područje našeg Grada, odnosno PGŽ su Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, Ecooperativa d.o.o. Jurdani, Ind-eko Rijeka, Metis d.o.o. Škrljevo i Rijekatanka d.o.o. Rijeka.

Otpadnim uljima gospodari se sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11 i 45/12). Otpadna ulja se dijele na otpadna maziva i otpadna jestiva ulja. Ovlašteni koncesionari za gospodarenje otpadnim uljima imaju za područje našeg Grada, odnosno PGŽ imaju Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, Metis d.o.o. Škrljevo, Ind-Eko d.o.o. Rijeka, Ekooperativa d.o.o. Matulji, Rijekatank d.o.o. Rijeka, INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka.

Otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (veliki kućanski uređaji, mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike, oprema široke potrošnje, rasvjetna oprema, električni i elektronički aparati osim velikih nepokretnih industrijskih aparata, igračke, oprema za razonodu i športska oprema, medicinski uređaji, instrumenti za nadzor i upravljanje, samoposlužni aparati) gospodari se sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09), gospodari se sukladno Pravilniku o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09), a ovlašteni koncesionari za područje našeg Grada, odnosno PGŽ su Ind-eko d.o.o. Rijeka, Metis d.d. Rijeka, Eccooperativa d.o.o. Jurdani Rijekatank d.o.o. Rijeka za opasni EE otpad, a Flora VTC Virovitica, Metis d.d. Rijeka, CE- ZA-R, Spektra Media Zagreb za sakupljanje elektroničkog otpada.

Odvoz EE otpada vrši se pozivom ovlaštenog koncesionara.

Medicinskim otpadom gospodari se sukladno Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07), a ovlašteni koncesionari za zbrinjavanje istog su Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, Ekooperativa d.o.o. Jurdani, Eko-kem d.o.o. Rijeka, INA d.d. Rijeka, Ind-eko d.o.o. Metis d.d., Rijekatank d.o.o.

Nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi postupa se sukladno Pravilniku o nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09) donesen temeljem Zakona o veterinarstvu (NN 41/07, 155/08, 55/11) i Zakona o hrani (NN 46/07, 155/08, 55/11). Na području PGŽ ovlašteni skupljači za otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, vodenih kultura, šumarstva, lova i ribolova, te otpad od pripremanje riba i mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla su Ekooperativa d.o.o. Jurdani, Rijekatank d.o.o. Rijeka, Ind-eko d.o.o. Rijeka, KD Čistoća i Metis d.d., Podružnica Kukuljanovo, ali dozvole ne uključuju otpadno životinjsko tkivo, a koncesionari za nusproizvode životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi je Agroproteinka Zagreb, temeljem Odluke Vlade RH o dodjeli koncesije za obavljanje poslova sakupljanja i toplinske prerade nusproizvoda životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 127/07).

2.7. Divlja odlagališta

Usprkos činjenici da je organiziran odvoz komunalnog otpada na području Grada, te odvojeno prikupljanje vrijednih sastojaka otpada putem eko otoka, narančastih vreća, još uvijek postoje na nekim lokacijama, sporadično, evidentan niz »točkastih« onečišćenja koje se redovito (godišnje) ili periodično čiste. Veliki problem je ponavljano odlaganje otpada na nekim lokacijama koje su već više puta sanirane.

Uz ranije navedena »točkasta« onečišćenja, prema dostupnim informacijama do završetka ovog elaborata, ne postoje područja na kojima je zabilježeno novo ilegalno odlaganje većih količina otpada. Komunalno redarstvo nije prijavilo neka druga, eventualno problematična područja.

2.8. Edukacija stanovništva

Neke od metoda edukacije stanovništva Grada koje se primjenjuju su: radionice, predavanja, prezentacije, plakati, brošure, letci, oglasne ploče, lokalni mediji, priredbe sa edukacijskim sadržajem i to na nivou Grada, osnovne škole, vrtića, te Ivanj-a koje je za komunikaciju s građanima je uspostavljena linija unutar radnog vremena za prijavu potrebe odvoza glomaznog otpada bez dodatne naplate, Također se dva puta godišnje korisnicima komunalnih usluga šalju edukacijski i promidžbeni materijali s naputcima za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada i poticanje korištenja, narančastih vrećica, eko otoka i reciklažnog dvorišta.

3. ZAKLJUČAK

Grad kao sastavni dio PGŽ sudjeluje na uspostavi centa za gospodarenje otpadom kroz projekt izgradnje transfer stanice, te reciklažnog dvorišta. Paralelno, intenzivno se radi na proširenju kapaciteta postojećeg saniranog odlagališta komunalnog otpada »Duplja« koji bi zadovoljili potrebe odlaganja komunalnog otpada do otvaranja centralnog odlagališta Marišćina.

Također, intenzivno se radi na unapređenju sustava odvojenog prikupljanja otpada sa ciljem smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagalištu, te zaštiti okoliša.

Klasa: 351-01/13-01/2

Ur. broj: 2107/02-01-13-3

Novi Vinodolski, 15. travnja 2013.

GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI

Predsjednik
Neven Pavelić, v. r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=840&mjesto=51250&odluka=35
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr