3.
Na temelju članka 33. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi (NN 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08,
36/09, 150/11 i 144/12) te članka 37. Statuta grada Čabra (»Službene novine
PGŽ« 33/09, 28/10 I 27/12) Gradsko vijeće grada Čabra na sjednici održanoj 21.
ožujka 2013. godine donosi
POSLOVNIK
GRADSKOG VIJEĆA GRADA ČABRA
I. UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način konstituiranja Gradskog vijeća,
ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i
dužnosti predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, sastav i način rada
radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, sazivanje,
rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja te druga pitanja od značaja
za rad Gradskog vijeća grada Čabra.
II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA
Članak 2.
Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća saziva se na način, po postupku i u
rokovima utvrđenim zakonom, a
Gradsko vijeće ja konstituirano izborom predsjednika
Gradskog vijeća, ako je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova
Gradskog vijeća.
Konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća do izbora predsjednika predsjedava
prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova, a ako
je više lista dobilo isti najveći broj glasova sjednici predsjedava prvi
izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.
Nakon što je Gradsko vijeće konstituirano, izvodi se himna Republike
Hrvatske.
Članak 3.
Nakon izvješća Mandatnog povjerenstva o provedenim izborima, vijećnici polažu
prisegu.
Predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:
»Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću grada Čabra
obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava Republike
Hrvatske, zakona i Statuta grada Čabra, poštivati pravni poredak Republike
Hrvatske te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Grada
Čabra.«
Predsjedatelj poslije pročitane prisege proziva pojedinačno vijećnike, a
vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara:
»Prisežem.«
Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik
vijećnika, kad počinje obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj
sjednici na kojoj je nazočan.
Članak 4.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika
zamjenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih
stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste, a određuje ga politička
stranka sukladno sporazumu, a kad sporazum nije zaključen, političke stranke
zamjenika određuju dogovorno. Ako se dogovor političkih stranaka ne postigne,
zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s određene liste.
Političke stranke su dužne o sklopljenom sporazumu odnosno postignutom
dogovoru obavijestiti upravno tijelo nadležno za poslove predstavničkog i
izvršnog tijela.
Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi
sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Članak 5.
Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira Odbor za izbor i imenovanje te
Mandatnu komisiju, na prijedlog predsjedavatelja ili najmanje 1/3 članova
Vijeća.
Osim Predsjednika Vijeća, na konstituirajućoj sjednici Vijeće može birati i
druge predsjednike i članove stalnih radnih tijela.
Pravo podnošenja prijedloga iz stavka 3. ovoga članka ima Odbor za izbor i
imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika.
Nakon izbora predsjednika Vijeća, predsjednik Vijeća ili najmanje 1/3
vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog reda konstituirajuće sjednice.
III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak 6.
Prava i dužnosti vijećnika propisana su Statutom grada Čabra.
Članak 7.
Pročelnici upravnih tijela dužni su vijećniku pružiti obavijesti i uvide u
materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća ili se
pripremaju za sjednice Gradskog vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i
druge obavijesti koje su mu kao vijećniku potrebne.
Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Gradskog
vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.
Članak 8.
Upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće dužno je
pružiti pomoć vijećniku u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi
prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je
povjerilo radno tijelo Gradskog vijeća odnosno da mu osigura dopunsku
dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice
Gradsko vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i
objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u
obavljanju funkcije vijećnika.
Članak 9.
Vijećnici Gradskog vijeća mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj
pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika.
Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana.
Klubovi vijećnika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika
Gradskog vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.
Predsjednik Gradskog vijeća brine da se klubovima vijećnika osiguraju
prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis,
umnožavanje i dostavu materijala i dr.).
IV. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA
Članak 10.
Vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika.
Predsjednika i potpredsjednika bira Gradsko vijeće, javnim glasovanjem.
Prijedlog za izbor predsjednika Gradskog vijeća podnosi nadležno radno
tijelo Gradskog vijeća ili najmanje jedna trećina članova Gradskog vijeća.
Predsjednik i potpredsjednik biraju se iz reda predstavničke većine.
Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom
vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog
kandidata.
Članak 11.
Izbor predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za
svakog kandidata.
Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan
kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.
Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo više od dva
kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili
najviše glasova.
Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se
ponavlja.
Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu
većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti.
Između izabranih potpredsjednika Vijeća, predsjednik Vijeća određuje prvog
potpredsjednika, koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili
spriječenosti.
Članak 12.
Prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća propisana su Statutom grada
Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak 13.
Predsjednik Gradskog vijeća prema potrebi, saziva međustranački kolegij koji
se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.
Članak 14.
Predsjedniku Gradskog vijeća u pripremanju i organiziranju sjednice Gradskog
vijeća pomaže pročelnik upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Gradsko
vijeće.
V. RADNA TIJELA
Članak 15.
Radna tijela Gradskog vijeća osnovana Statutom Grada su:
1. Mandatno povjerenstvo,
2. Odbor za izbor i imenovanja,
3. Odbor za statutarno pravna pitanja,
4. Odbor za društvene djelatnosti,
5. Odbor za komunalne djelatnosti,
6. Odbor za poljoprivredu i obiteljsko obrtništvo,
7. Odbor za malogranični promet i suradnju,
8. Odbor za turizam,
9. Odbor za gospodarstvo i razvoj.
Pored radnih tijela navedenih u stavku l. ovog članka, Gradsko vijeće
posebnom odlukom osniva i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz
djelokruga Gradskog vijeća.
Članak 16.
Mandatno povjerenstvo ima predsjednika i dva člana koji se biraju na prvoj
sjednici Gradskog vijeća iz redova vijećnika.
Mandatno povjerenstvo na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o
provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem
objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima.
Obavještava Gradsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost te o
zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost.
Obavještava Gradsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika po sili zakona, o
mirovanju mandata iz osobnih razloga i o mirovanju mandata zbog obnašanja
nespojive dužnosti te o zamjeniku vijećnika koji umjesto njega počinje
obavljati dužnost. Obavještava Gradsko vijeće o prestanku mirovanja mandata
vijećnika.
Članak 17.
Odbor za izbor i imenovanje ima predsjednika i dva člana koji se biraju na
prvoj sjednici Gradskog vijeća iz redova vijećnika.
Odbor za izbor i imenovanje priprema i podnosi Vijeću prijedlog za izbor i
razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, izbor i razrješenje
predsjednika i članova radnih tijela Vijeća, predlaže izbor i imenovanje
ostalih osoba koje bira odnosno imenuje Vijeće, predlaže imenovanje
predsjednika Vijeća u određena društvena tijela i organizacije, predlaže Vijeću
dodjelu javnih priznanja te obavlja druge poslove u skladu sa Statutom Grada
Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak 18.
Odbor za statutarno pravna pitanja ima predsjednika i dva člana koji se
biraju iz redova vijećnika ili stručnih osoba.
Odbor za statutarno pravna pitanja razmatra prijedloge Statuta, Poslovnika,
odluka i drugih akata koje donosi Vijeće u pogledu pravne obrade i o tome daje
mišljenje i prijedloge Vijeću, razmatra poticanje za donošenje odluka i akata,
utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove odluka i akata Vijeća kada je tim aktima
ovlašten na to, te obavlja druge poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i
ovim Poslovnikom.
Članak 19.
Odbor za društvene djelatnosti ima predsjednika i četiri člana koji se biraju
iz redova vijećnika ili stručnih osoba.
Odbor za društvene djelatnosti razmatra i predlaže mjere u svrhu
osiguravanja potreba građana Čabra iz oblasti brige o djeci, obrazovanja,
odgoja, javnog zdravlja, socijalne skrbi, kulture, tehničke kulture i športa te
obavlja druge poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak 20.
Odbor za komunalne djelatnosti ima predsjednika i četiri člana koji se
biraju iz redova vijećnika ili stručnih osoba.
Odbor za komunalne djelatnosti razmatra i predlaže mjere u svezi promicanja
i uređenja komunalne infrastrukture i imovine u svrhu učinkovitijeg uređenja
naselja, kvalitete stanovanja, komunalnih objekata, obavljanja komunalnih i
drugih uslužnih djelatnosti te lokalne infrastrukture i mjesne samouprave, te
obavlja druge poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak 21.
Odbor za poljoprivredu i obiteljsko obrtništvo ima predsjednika i četiri
člana koji se biraju iz redova vijećnika ili stručnih osoba.
Odbor za poljoprivredu i obiteljsko obrtništvo razmatra i predlaže mjere u
svezi saziva i unapređenja poljoprivredne djelatnosti i obiteljskog obrtništva
i to na području planiranja, kreditiranja, i stvaranja povoljnih uvjeta za
razvoj navedenih aktivnosti te usmjerava svoju aktivnost da zakonskim putem
utvrdi stimulirajuća rješenja za ovu djelatnost te izvršava i obavlja druge
poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak 22.
Odbor za malogranični promet i suradnju ima predsjednika i četiri člana koji
se biraju iz redova vijećnika ili stručnih osoba.
Odbor za malogranični promet i suradnju razmatra i predlaže najpovoljniju
strategiju prometa i suradnje između pograničnih gradova i općina s Republikom
Slovenijom te obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i ovim
Poslovnikom.
Članak 23.
Odbor za turizam ima predsjednika i četiri člana koji se biraju iz redova
vijećnika ili stručnih osoba.
Odbor za turizam razmatra i predlaže mjere i strategiju turističkog razvoja
Grada Čabra, programe vezane uz promicanje i razvoj turističkih potencijala
Grada, razmatra prijedlog Akcijskog plana razvoja turizma na području Grada
Čabra te obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i ovim
Poslovnikom.
Članak 24.
Odbor za gospodarstvo i razvoj ima predsjednika i šest članova koji se
biraju iz redova članova Vijeća ili stručnih osoba.
Odbor za gospodarstvo i razvoj razmatra i predlaže koncepciju i strategiju
gospodarskog napretka Grada Čabra, prostornog planiranja, zaštite okoliša i
programe od zajed
ničkog interesa Grada, te obavlja druge poslove u skladu sa
Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak 25.
Mandat predsjednika i članova radnih tijela traje do isteka mandata Vijeća,
ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.
Članak 26.
Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad tijela, predlaže dnevni red
i predsjedava njihovim sjednicama.
Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju
članova o pitanjima iz djelokruga radnih tijela.
Predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća, predsjednicima drugih radnih
tijela Vijeća te gradskom upravom o pitanjima iz djelokruga radnih tijela
Vijeća.
Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela Vijeća i obavlja
i druge poslove određene ovim Poslovnikom.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, sjednicom radnog tijela
predsjeda član radnog tijela kojeg je za to ranije ovlastio predsjednik radnog
tijela.
U slučaju duže odsutnosti ili spriječenosti predsjednika ili članova radnih
tijela, predsjednik Vijeća donosi odluku o postavljanju zamjenika koji obavlja
dužnost u radnom tijelu do povratka odsutnog predsjednika ili člana radnog
tijela.
Članak 27.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je
sazvati na osnovi zaključka Vijeća, ako to zatraži predsjednik Vijeća ili 1/3
članova radnog tijela Vijeća, uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na
sjednici.
Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti,
sjednicu radnog tijela Vijeća sazvat će predsjednik Vijeća.
Članak 28.
Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stajališta iz svog djelokruga ako
sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom
glasova nazočnih članova.
O radu na sjednici vodi se zapisnik.
Članak 29.
Radna tijela Vijeća pokreću razmatranje tema iz svog djelokruga na vlastiti
poticaj, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im
uputi na razmatranje ili za koje zatraži predsjednik Vijeća.
Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima obavijestiti predlagatelja
akta, gradonačelnika i Gradsko vijeće.
Članak 30.
Radno tijelo Vijeća obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima,
stajalištima i prijedlozima obavijestiti Vijeće.
Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad
mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješavanje pojedinog
pitanja.
Kad podnosi izvješće ili prijedlog Vijeća, radno tijelo određuje
izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili
na zahtjev Vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog
tijela.
Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Vijeća o
pitanjima radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog
tijela ili odustati od njega ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se
može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje
ili zauzelo stajalište.
Članak 31.
Radna tijela surađuju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te
Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.
Članak 32.
Radna tijela imaju pravo tražiti od upravnih tijela Grada i drugih organa
Vijeća odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su im potrebni za rad, a
kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i
evidentirati.
VI. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA
Članak 33.
Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika na prvoj sjednici Gradskog vijeća
polažu prisegu.
Predsjednik Gradskog vijeća čita prisegu sljedećeg sadržaja: »Prisežem
svojom čašću da ću dužnost gradonačelnika/zamjenika gradonačelnika Grada Čabra
obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike
Hrvatske, zakona i Statuta Grada Čabra, te da ću se zauzimati za svekoliki
napredak Republike Hrvatske i Grada Čabra«.
Predsjednik Gradskog vijeća poslije pročitane prisege proziva pojedinačno
gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika, a gradonačelnik i zamjenik
gradonačelnika nakon što je izgovoreno njihovo ime i prezime, ustaju i
izgovaraju: »Prisežem«.
Članak 34.
Gradonačelnik i zamjenik prisustvuju sjednicama Gradskog vijeća.
Gradonačelnik određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po
njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Gradskog vijeća.
Članak 35.
Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog
vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta gradonačelnika, daje
obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava gradonačelnika o stajalištima
i mišljenjima Gradskog vijeća odnosno radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Gradsko vijeće ili
radno tijelo može, smatra li da je prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o
toj temi prekinuti ili odgoditi.
Članak 36.
O sazvanim sjednicama predsjednik Gradskog vijeća i predsjednici radnih
tijela Gradskog vijeća izvješćuju gradonačelnika i izvjestitelje najkasnije 8
dana prije dana održavanja sjednice.
Članak 37.
Način i postupak pokretanja razrješenja gradonačelnika propisan je Statutom
grada Čabra.
VII. AKTI VIJEĆA
Članak 38.
Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti) koje Gradsko vijeće donosi na
temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik
Vijeća.
Članak 39.
Na izvornike odluka i drugih akata Gradskog vijeća stavlja se pečat Gradskog
vijeća.
Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Gradskog vijeća podrazumijeva se
onaj tekst odluke odnosno drugog akta, koji je usvojen na sjednici Gradskog
vijeća.
Izvornici akata Gradskog vijeća čuvaju se u pismohrani Grada.
Članak 40.
Statut, odluke i drugi opći akti Gradskog vijeća, odluka o izboru,
imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Gradsko vijeće objavljuju
se u Službenim novinama i na službenim web stranicama Grada.
O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, brine se upravno tijelo koje
obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće.
Članak 41.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Gradsko vijeće jesu: vijećnici,
klub vijećnika, gradonačelnik i radna tijela Gradskog vijeća, osim ako je
zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.
Članak 42.
Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu
sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja
da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog
Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak
akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim
Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da
se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Gradskom vijeću.
Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena
na Gradskom vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3
mjeseca, osim ako Gradsko vijeće ne odluči drukčije.
Članak 43.
Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.
Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s
obrazloženjem, tekst odredaba važećeg akta koja se mijenja odnosno dopunjuje.
Uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.
Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave
podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a
ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno
obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati
objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim
amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.
Gradonačelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije
predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela i Odbor za statutarno
pravna pitanja.
Članak 44.
Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se
uređuje isto područje, predsjednik Gradskog vijeća pozvat će predlagatelje da
objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.
Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Gradskog vijeća će unijeti
prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća
redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak 45.
Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati
najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15
minuta.
Gradsko vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže trajanje uvodnog
izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog članka.
Članak 46.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u pravilu pisano
u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije dan prije održavanja sjednice.
Ako se prijedlogom općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se
mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.
Amandman se upućuje predsjedniku Gradskog vijeća, a predsjednik Gradskog
vijeća ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i
gradonačelniku, ukoliko on nije predlagatelj.
Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka
41. ovog Poslovnika.
Članak 47.
Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s tim složi, vijećnik može
podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku rasprave.
Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.
Gradonačelnik može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na
prijedlog akta i kada nije predlagatelj.
Članak 48.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od
podnesenog prijedloga akta, Gradsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi
kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.
Iz razloga navedenih u stavku l. ovog članka, glasovanje o amandmanima će se
odgoditi ako to zatraži Gradonačelnik, neovisno da li je on predlagatelj.
Članak 49.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i Gradonačelnik, neovisno da li je
on predlagatelj akta ili ne.
Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se
tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.
Članak 50.
Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog
prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:
- ako ga je podnio predlagatelj akta,
- ako ga je podnio Odbor za statutarno pravna pitanja i s njima se suglasio
predlagatelj akta,
- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima se suglasio
predlagatelj akta.
Članak 51.
Ako konačni prijedlog akta nije podnio gradonačelnik, o amandmanu na
prijedlog s kojim se nije suglasio gradonačelnik, se glasuje odvojeno.
Amandman prihvaćen na sjednici Gradskog vijeća postaje sastavni dio konačnog
prijedloga akta o kojoj se odlučuje.
Članak 52.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga akta
na koje se odnose.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana,
najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i
prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o
donošenju akta.
VIII. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU
Članak 53.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku samo ako to zahtijevaju
osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku
moglo uzrokovati znatniju štetu za Grad.
Za donošenje akata po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi
utvrđeni u članku 42. ovog Poslovnika.
Uz prijedlog akta da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog
akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pisanu podršku od 4
vijećnika.
Prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku
Gradskog vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese
po hitnom postupku vijećnicima, te gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.
Članak 54.
Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku prethodno se glasuje bez
rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red
sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu.
Članak 55.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi
amandmani do zaključenja rasprave.
O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe
ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose u redovnom
postupku.
IX. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA PRORAČUNA GRADA
Članak 56.
Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske
godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada podnosi gradonačelnik
kao jedini ovlašteni predlagatelj na način i u rokovima propisanim zakonom.
Gradonačelnik može podneseni prijedlog proračuna povući i nakon glasovanja o
amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini.
Ako se proračun za narednu godinu ne može donijeti prije početka godine za
koju se donosi, a gradonačelnik ne predloži privremeno financiranje, nadležno
radno tijelo Gradskog vijeća za proračun ili najmanje sedam vijećnika imaju
pravo predložiti donošenje odluke o privremenom financiranju.
Članak 57.
Ako se u zakonom određenom roku ne donese proračun odnosno odluka o
privremenom financiranju, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike
Hrvatske istovremeno raspušta Gradsko vijeće i razrješuje gradonačelnika te
imenuje povjerenika i raspisuje prijevremene izbore sukladno posebnom zakonu.
Članak 58.
Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donose se većinom
glasova svih vijećnika.
X. VIJEĆNIČKA PITANJA
Članak 59.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja gradonačelniku, zamjeniku
gradonačelnika i voditeljima upravnih tijela u svezi poslova iz njihovog
djelokruga rada.
Pitanja se postavljaju na sjednici Gradskog vijeća po okončanju rasprave po
utvrđenom dnevnom redu usmeno ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika
Gradskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.
Vijećnik ima pravo postaviti najviše tri vijećnička pitanja, a svako
postavljanje pitanja može trajati najviše pet minuta. Pravo postavljanja
vijećničkog pitanja ima i klub vijećnika, s time da može postaviti samo jedno
pitanje, čije postavljanje može trajati najduže pet minuta.
Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije
moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj
sjednici. Odgovor može trajati najviše pet minuta.
Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog
odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na sljedećoj sjednici.
Gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika odnosno voditelji upravnih tijela
dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika Gradskog
vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.
Članak 60.
Pitanja koja vijećnici postavljaju gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika
odnosno voditeljima upravnih tijela, kao i odgovor na ta pitanja moraju biti
jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera, koje se
odnose na postavljeno pitanje.
Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika,
predsjednik Gradskog vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje
pitanje uskladi s tim odredbama.
Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika,
predsjednik Gradskog vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojemu je
namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.
Članak 61.
Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu,
gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika odnosno voditelji upravnih tijela mogu
predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Gradskog vijeća
bez prisutnosti javnosti ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem je
djelokrugu rada to pitanje.
Članak 62.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Gradskog vijeća iznijeti
mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i
dopunsko pitanje ne može trajati dulje od dvije minute.
Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Gradskog
vijeća obavijestio Gradsko vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i
dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili postaviti dopunsko
pitanje.
XI. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA GRADONAČELNIKA
Članak 63.
Gradonačelnik podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta
grada Čabra.
Članak 64.
Prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika o pojedinim pitanjima iz
njegovog djelokruga može podnijeti najmanje pet vijećnika.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika
koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća gradonačelnika. U
prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o
kojem se traži izvješće.
Članak 65.
Predsjednik Gradskog vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni
red prve iduće sjednice Gradskog vijeća koja se održava nakon primitka
prijedloga, ali ne prije nego što protekne 30 dana od dana primitka.
Članak 66.
Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima
pravo na sjednici Gradskog vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.
Gradonačelnik ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni
prijedlog.
Članak 67.
Raspravu o izvješću gradonačelnika Gradsko vijeće može završiti utvrđivanjem
stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili
donošenjem zaključka kojim se od gradonačelnika traži izvršavanje općih akata
Gradskog vijeća.
Članak 68.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika
mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.
Ako prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika nije usvojen, prijedlog za
traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije
proteka roka od 90 od dana kada je Gradsko vijeće donijelo zaključak kojim ne
prihvaća prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika.
XII. RED NA SJEDNICI
l. Sazivanje sjednice
Članak 71.
Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjednik Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća je dužan sazvati sjednicu Gradskog vijeća na
obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog
gradonačelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora
biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno gradonačelnika.
Sjednice Gradskog vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.
Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2.
ovog članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku od narednih 8 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka sjednicu Gradskog vijeća
može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela
državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.
Sjednica sazvana na način propisan stavcima 2.,4. i 5. ovog članka mora se
održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.
Sjednica sazvana protivno odredbama stavaka 2., 4., 5. i 6. ovog članka
smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima.
Članak 72.
Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim
slučajevima i na drugi način.
Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda
dostavlja se vijećnicima sedam dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito
opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti.
Poziv i materijal za sjednicu se mogu dostaviti i elektroničkim putem.
O drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje
sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik Gradskog vijeća.
Materijali za sjednicu Gradskog vijeća dostavljaju se vijećnicima,
gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika i voditeljima upravnih tijela Grada.
Predsjednicima vijeća mjesnih odbora na području Grada Čabra, političkim
strankama koje imaju vijećnike u Gradskom vijeću i sredstvima javnog
priopćavanja, na znanje se dostavlja poziv s predloženim dnevnim redom.
Ukoliko je materijal za pojedinu točku dnevnog reda iznimno velik, tada se
materijal dostavlja u skraćenom obliku kojeg izrađuje ovlašteni predlagatelj
točke dnevnog reda. Uvid u cjelokupni materijal može se dobiti, uz prethodnu
najavu voditelju upravnog tijela, najkasnije dva dana prije održavanja
sjednice.
Iznimno, predsjednik vijeća može tražiti, na zahtjev vijećnika, najkasnije
dva dana prije održavanja sjednice Gradskog vijeća, da se vijećnicima na klupe
dostavi cjelokupan materijal za predložene točke dnevnog reda koji je izrađen u
skraćenom obliku.
2. Dnevni red
Članak 73.
Dnevni red sjednice Gradskog vijeća predlaže predsjednik Gradskog vijeća u
pozivu za sjednicu.
Predsjednik Gradskog vijeća, sve prijedloge sastavljene na način propisan
ovim Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu
Gradskog vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice.
Članak 74.
Dnevni red sjednice Gradskog vijeća utvrđuje se u pravilu na početku
sjednice.
Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Gradskog vijeća i ovlašteni
predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet izostavi
iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz
prijedlog za dopunu daje i materijal po predloženoj dopuni.
Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, predlagatelj ima pravo
prijedlog obrazložiti.
O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez rasprave.
Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu
da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim
predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.
Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno odredbama ovog Poslovnika,
predsjednik Gradskog vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red.
Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik s prethodne sjednice.
Članak 75.
Tijekom sjednice ne može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom
predmetu utvrđenog dnevnog reda.
Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati
od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se
da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da
prijedlog nije podnijet.
Članak 76.
Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta bitno podudarnog
sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Gradskog vijeća na način propisan
člankom 74. ovog Poslovnika prije proteka roka od tri mjeseca od dana
odlučivanja Gradskog vijeća o dnevnom redu.
3. Predsjedavanje i sudjelovanje
Članak 77.
Sjednici Gradskog vijeća predsjedava predsjednik Gradskog vijeća, a u
njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik.
Članak 78.
Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik
Gradskog vijeća.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od
predsjednika Gradskog vijeća.
Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik
Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili
spriječen u svom govoru.
Članak 79.
Predsjednik Gradskog vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su
se prijavili.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog
dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika
ne može trajati duže od tri minute.
Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi
Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim
objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno
izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje,
predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog koji je to izazvao. Vijećnik
se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje, a njegov
govor ne može trajati duže od dvije minute.
Članak 80.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom
dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, govori, a nije dobio
odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika ili
u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u radu Gradskog vijeća,
predsjednik Gradskog vijeća će ga opomenuti.
Ako govornik i poslije opomene nastavi sa ponašanjem zbog kojeg mu je
opomena izrečena, predsjednik Gradskog vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi
i udaljiti ga sa sjednice.
Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 3. ovog članka,
predsjednik Gradskog vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da
se ne broji prilikom glasovanja.
Članak 81.
Na sjednici Gradskog vijeća se može odlučiti da govornik o istoj temi može
govoriti samo jedanput.
Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje pet minuta.
Iznimno zbog važnosti teme, Gradsko vijeće može odlučiti da pojedini
vijećnik može govoriti i dulje.
Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji su se prijavili za govor u
skladu s člankom 78. ovog Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu
govoriti još najviše tri minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj
temi.
4. Tijek sjednice
Članak 82.
Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik
Gradskog vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.
Vijećnik koji neće prisustvovati sjednici Gradskog vijeća o tome obavještava
predsjednika Gradskog vijeća ili voditelja upravnog tijela koje obavlja stručne
poslove za Gradsko vijeće.
Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan
broj vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća odgađa sjednicu za određeni dan i
sat.
Sjednica će se prekinuti i odgoditi i u slučaju kada se za vrijeme sjednice
utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika.
Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik Gradskog vijeća će provesti
i u tijeku sjednice, na zahtjev vijećnika čiji prijedlog podrži pet vijećnika.
5. Odlučivanje
Članak 83.
Za donošenje akata na sjednici Gradskog vijeća, potrebna je nazočnost većine
vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim Poslovnikom drugačije određeno.
Članak 84.
Gradsko vijeće donosi akte većinom danih glasova, ukoliko je na sjednici
Gradskog vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom Grada ili
ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Gradsko vijeće donosi sljedeće akte:
- Statut Grada,
- Poslovnik Gradskog vijeća,
- proračun,
- godišnji izvješće o izvršenju proračuna,
- odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
- odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga
utvrđenih statutom Grada Čabra.
6. Glasovanje
Članak 85.
Glasovanje na sjednici je javno.
Gradsko vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju glasuje tajno.
Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.
Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Gradskog vijeća
prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim, tko je
»protiv« prijedloga, odnosno da li se tko suzdržao od glasovanja. Glasovi
vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali »za« niti »protiv«
prijedloga i nisu se izjasnili da se suzdržavaju od glasovanja, smatraju se
suzdržanim glasovima.
Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika glasuje se »za« ili
»protiv«.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o
amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika,
predsjednik Gradskog vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.
Vijećnike proziva i glasove prebrojava službenik upravnog tijela u čijoj je
nadležnosti obavljanje stručnih poslova za potrebe Gradskog vijeća.
Članak 86.
Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje rezultat glasovanja.
Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Gradskog
vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.
Članak 87.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste
veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Gradskog vijeća.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom, a
glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti
postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«, »protiv« i »suzdržan«.
Glasačke listiće priprema službenik iz članka 85. stavka 7. ovog Poslovnika.
Predsjednik Gradskog vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu
pomagati kod tajnog glasovanja.
Članak 88.
Jedna od osoba koje pomažu predsjedniku Gradskog vijeća u provođenju tajnog
glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće.
Članak 89.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih
glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.
Članak 90.
Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.
Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena,
odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću
utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić na kojem je
zaokružen veći broj kandidata/odgovora od broja koji se bira.
Članak 91.
Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je
predsjednik Gradskog vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na
utvrđivanje rezultata glasovanja.
Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Gradskog vijeća u prisutnosti
službenika i vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.
Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj
sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
XIII. IZBORI I IMENOVANJA
Članak 92.
Predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća bira i razrješava Gradsko
vijeće na način i u postupku propisanim Statutom Grada i ovim Poslovnikom.
Članak 93.
Potpredsjednik Gradskog vijeća pomaže u radu predsjedniku Gradskog vijeća te
obavlja poslove iz njegovog djelokruga za koje ih on ovlasti.
Ako je predsjednik Gradskog vijeća spriječen ili odsutan zamjenjuje ga
potpredsjednik.
Dok zamjenjuje predsjednika Gradskog vijeća, potpredsjednik ima prava i
dužnosti predsjednika.
Članak 94.
Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 vijećnika može se
pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća.
Prijedlog se dostavlja predsjedniku Gradskog vijeća u pisanom obliku i mora
sadržavati obrazloženje prijedloga.
Predsjednik, odnosno potpredsjednik Gradskog vijeća imaju pravo očitovati se
o prijedlogu najkasnije u roku osam (8) dana od dostave prijedloga.
Predsjednik Gradskog vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red
sjednice Gradskog vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od
kada je prijedlog zaprimljen.
Ako Gradsko vijeće donese odluku o razrješenju predsjednika i
potpredsjednika Gradskog vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja dužnosti
im prestaju izborom novog predsjednika Gradskog vijeća.
Članak 95.
Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća mogu dati ostavku.
Ostavka mora biti u pismenom obliku.
U ostavci se mora navesti ime i prezime i funkcija osobe koja ju podnosi,
razlozi zbog čega se podnosi, prebivalište, preslika osobne iskaznice.
Ostavka mora biti predana/zaprimljena u nadležnom upravnom tijelu Grada
Čabra najkasnije tri dana prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.
Ukoliko se ostavka povuče, najkasnije prije nego se o njoj glasa, smatra se
ostavka nije niti dana.
Ostavka se povlači osobno, usmeno ili pismeno.
Usmeno se ostavka povlači na sjednici Gradskog vijeća, a pismeno na sjednici
Gradskog vijeća ili prije nje, na isti način kao i kada se daje osim što ne
vrijedi rok od njezine dostave najkasnije tri dana prije održavanja sjednice
Gradskog vijeća.
Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika/ potpredsjednika
Gradskog vijeća.
Članak 96.
Ako Gradsko vijeće razriješi predsjednika Gradskog vijeća, a na istoj
sjednici ne izabere novog, potpredsjednik
Gradskog vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se
ne izabere novi predsjednik.
Gradsko je vijeće dužno u roku od 30 dana od donošenja odluke o razrješenju
predsjednika izabrati novog predsjednika.
XIV. ZAPISNICI
Članak 97.
O radu sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznesenim na
sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.
Članak 98.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, prije prelaska na dnevni red,
iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.
Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su
suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Gradskog vijeća i službenik koji
vodi zapisnik.
Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva nadležno upravno tijelo Grada
Čabra.
Članak 99.
Sjednice Gradskog vijeća mogu se tonski snimati, a prijepis tonske snimke
sjednice čuva nadležno upravno tijelo Grada Čabra.
Upravno tijelo Grada Čabra je dužno omogućiti vijećniku, na njegov zahtjev,
da sasluša tonski snimak sjednice.
XV. JAVNOST RADA
Članak 100.
Sjednice Gradskog Vijeća su javne.
Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad
Gradskog vijeća, ali ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice, glasno
razgovarati, upotrebljavati mobitel i dr.).
Ukoliko je broj osoba koje prate rad Gradskog vijeća veći od broja
raspoloživih mjesta, predsjednik Gradskog vijeća određuje broj osoba koje mogu
pratiti rad Gradskog vijeća.
Članak 101.
O radu Gradskog vijeća javnost se obavještava putem sredstava javnog
priopćavanja ili putem oglasne ploče te objavom na web stranicama Grada.
Najava održavanja sjednice i dnevni red za sjednicu objavljuju se na
službenim web stranicama Grada.
Članak 102.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci koji su u skladu s posebnim
propisima klasificirani određenim stupnjem tajnosti.
Članak 103.
Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada
Gradskog vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za
druga sredstva priopćavanja, o čemu odlučuje predsjednik Gradskog vijeća.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 104.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim
novinama Primorsko-goranske županije«.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća
Grada Čabra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 33/09).
Klasa: 023-01/13-01/01
Ur. broj: 2108-01/1-13-1
Čabar, 21. ožujka 2013.
GRADSKO VIJEĆE GRADA ČABRA
Predsjednik
Zdravko Tomac, v.r.