14.
Na temelju članka 12. i članka 14. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu
(»Narodne novine« broj 152/08, 25/ 09, 153/09, 21/10, 90/10, 124/10, 39/11 I
61/11 ), članka 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine« broj 43/10),
članka 8. stavak 2. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10),
članka 33. stavak 4., 5. i 6. Prekršajnog zakona (»Narodne novine« broj 107/07)
i članka 30. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 26/09 i 34/09 - ispravak) Gradsko vijeće Grada Crikvenice na 42.
sjednici održanoj 28. veljače 2013. godine, donijelo je
ODLUKU
o agrotehničkim mjerama, uređivanju i održavanju
poljoprivrednih rudina te posebnim mjerama zaštite
od požara na poljoprivrednom zemljištu
na području Grada Crikvenice
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima
bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo
poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih
rudina i mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu koje se moraju
provoditi u cilju sprječavanja pojave i širenja požara.
Poljoprivrednim zemljištem u smislu ove Odluke smatraju se poljoprivredne
površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi,
kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Članak 2.
Poljoprivredno zemljište mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu
proizvodnju.
Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu
proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje
višegodišnjim raslinjem.
U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta zabranjeno je nasipavati
poljoprivredno zemljište građevinskim otpadom i drugim materijalom.
Članak 3.
Poljoprivredne čestice unutar građevinskog područja površine preko 1000 m2
i zemljište izvan građevinskog područja planirano dokumentima prostornog
uređenja za gradnju koje su u Katastru označeni kao poljoprivredna kultura,
mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu svrhu
koristiti do konačnosti akta kojim se odobrava gradnja.
Članak 4.
Agrotehničke mjere na poljoprivrednom zemljištu i mjere zaštite od požara na
poljoprivrednom zemljištu propisane ovom Odlukom dužni su provoditi vlasnici
odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: vlasnici).
II. AGROTEHNIČKE MJERE
Članak 5.
Pod agrotehničkim mjerama na poljoprivrednom zemljištu u smislu ove Odluke
smatraju se:
1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta,
2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,
3. suzbijanje biljnih bolesti i štetočina,
4. korištenje i uništavanje biljnih ostataka,
5. održavanje organskih tvari u tlu,
6. održavanje povoljne strukture tla,
7. zaštita od erozije.
1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta
Članak 6.
Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva
provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:
- redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno
biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta,
- održavanje i poboljšanje plodnosti tla,
- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima,
- održavanje maslinika, voćnjaka i vinograda u dobrom stanju.
2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem
Članak 7.
U cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem
vlasnici su dužni primjenivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i
njege usjeva i nasada i to naročito sljedeće mjere:
- redovito okopavati i kositi travu i korov, te krčiti višegodišnje
raslinje,
- spaljivanjem uništavati korov i višegodišnje raslinje u skladu sa
odredbama ove Odluke koje se odnose na zaštitu od požara,
- u neposrednoj blizini međa kositi travu i korov kako ne bi došlo do
ometanja susjednih kultura.
3. Suzbijanje biljnih bolesti i štetočina
Članak 8.
Vlasnici su dužni provoditi postupak za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina
sukladno mjerama propisanim posebnim propisima za zaštitu bilja.
Nakon provedenog postupka iz stavka 1. ovog članka vlasnici su dužni
uništiti ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja, odnosno odlagati
sukladno uputama proizvođača koje su priložene uz ta sredstva.
4. Korištenje i uništavanje biljnih ostataka
Članak 9.
Vlasnici su dužni sa zemljišta ukloniti sve biljne ostatke koji bi mogli
biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetočina u određenom agrotehničkom
roku sukladno biljnoj kulturi.
Članak 10.
Korištenje i uništavanje biljnih ostataka obuhvaća:
- obvezu uklanjanja biljnih ostataka sa poljoprivrednog zemljišta,
- kompostiranje korisnih biljnih ostataka,
- obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon čišćenja kanala, međa i
poljskih putova, kao i nakon sječe i čišćenja šuma koje graniče sa
poljoprivrednim zemljištem.
Uništavanje biljnih ostataka paljenjem poduzima se uz provođenje mjera
zaštite od požara sukladno posebnim propisima i ovom Odlukom.
5. Održavanje razine organske tvari u tlu
Članak 11.
Organska tvar u tlu održava se privođenjem minimalnog trogodišnjeg plodoreda
prema pravilima struke.
6. Održavanje strukture tla
Članak 12.
Korištenje mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu mora biti primjereno
stanju i svojstvima zemljišta tako da se u uvjetima mokrog i vodom natopljenog
zemljišta preporučuje izbjegavanje obrade i provoza mehanizacije.
7. Zaštita od erozije
Članak 13.
U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije određuju se sljedeće
mjere:
- zabrana sječe dugogodišnjih nasada podignutih radi zaštite tla od erozije
vodom, osim sječe iz agrotehničkoh razloga,
- zabrana preoravanja livada i pašnjaka i neobrađenih površina na strmim
zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama,
- zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja na poljoprivrednom
zemljištu, osim u slučaju prenamjene poljoprivrednog zemljišta,
- zabrana uzgoja jednogodišnjih kultura, odnosno obveza sadnje dugogodišnjih
nasada i višegodišnjih kultura,
- zatravljivanje strmog zemljišta.
Radi ostvarivanja svrhe iz stavka 1. ovog članka vlasnici su dužni održavati
pregradne suhozide (gromače) na mjestima gdje postoji neposredna opasnost od
pomicanja ili urušavanja tla.
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 14.
Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih površina propisuju se:
1. održavanje živica i međa,
2. održavanje poljskih putova,
3. uređivanje i održavanje kanala,
4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica,
5. sadnja i održavanje vjetrobranih pojasa.
1. Održavanje živica i međa
Članak 15.
Vlasnici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu dužni su ju redovito
održavati i orezivati na način da spriječe njihovo širenje na susjedno obradivo
zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela, prerastanje živice na
visinu iznad 1 m, da spriječe njenu zakorovljenost i da ne ometa promet,
vidljivost i preglednost poljskog puta.
Živice uz poljske putove i međe mogu se zasaditi najmanje 0,50 m od ruba
poljskog puta odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,50 m, te se u svrhu
sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati tako da njihova
visina ne prelazi 1 m.
Vlasnici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu
vidljivo označene, očišćene od korov i višegodišnjeg raslinja, te da ne ometaju
provedbu agrotehničkih zahvata.
Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednih površina.
Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i
armaturnih mreža.
2. Održavanje poljskih putova
Članak 16.
U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi.
Vlasnici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju
poljskog putova koje koriste.
Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito:
- redovito održavati i uređivati poljske putove tako da ne ometaju
provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnog vozila,
- nasipavati oštećene dionice i udarne rupe odgovarajućim materijalom,
- čistiti poljske putove od korova i vršiti sječu pojedinih stabala, grmlja
ili grana koje sprječavaju korištenje poljskog puta,
- čistiti i održavati odvodne kanale i propuste,
- održavati živicu i drugo raslinje uz poljske putove.
Članak 17.
Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a
naročito:
- preoravanje poljskih putova,
- sužavanje poljskih putova,
- uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,
- nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja
zemljišta,
- skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.
3. Uređivanje i održavanje kanala
Članak 18.
U cilju održavanja kanala u funkciji odvodnje suvišne vode vlasnici su dužni
održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale, tako da se spriječi
odronjavanje zemlje, zarastanje korovom, odnosno omogući prirodan tok voda.
4. Sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica
Članak 19.
Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši
poljoprivredna proizvodnja zabranjena je sadnja visokog raslinja neposredno uz
među.
5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa
Članak 20.
Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na
kojima je zbog izloženosti vjetru većeg inteziteta ili duljeg trajanja otežana
ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas
zemljišta zasaditi stablašicama.
Stablašice koje čine vjetrobrani pojas vlasnici su dužni redovito održavati
i obnavljati.
IV. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak 21.
Radi sprječavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici su dužni:
- održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske
putove,
- uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon
žetve, berbe i sl. najkasnije do 1. lipnja tekuće godine,
- uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim
otpadom.
Članak 22.
Prilikom uništavanja korova i biljnog otpada vlasnici su dužni:
- dobiti odobrenje Javne vatrogasne postrojbe Grada Crikvenice o mjestu i vremenu
spaljivanja.
- spaljivanje obaviti na dijelu zemljišta koje je udaljeno najmanje 200 m od
ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na
susjednim parcelama,
- tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja korova i biljnog otpada mora
se očistiti od trave i drugog gorivog materijala,
- spaljivanju moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru i to od
zapaljenja vatre do njenog potpunog sagorijevanja i uz sebe moraju imati
osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, kanta napunjena
vodom i sl.),
- nakon sagorijevanja osobe su dužne pregledati mjesto loženja i ostatke
sagorijevanja u potpunosti ugasiti vodom.
Članak 23.
Zabranjuje se uklanjanje i spaljivanje korova i biljnog otpada na
poljoprivrednom zemljištu u razdoblju od 01.lipnja do 31.listopada tekuće
godine, a izvan toga razdoblja ukoliko je na području Primorsko-goranske
županije proglašena velika i vrlo velika opasnost od požara na otvorenom
prostoru.
V. NADZOR
Članak 24.
Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljat će poljoprivredni redari,
poljoprivredni inspektori i inspektori zaštite od požara.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 25.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna
osoba ako:
- ne provodi mjere minimalne razine obrade i održavanja poljoprivrednog
zemljišta sukladno članku 6. Odluke,
- ne sprječava zakorovljenost i obraslost višegodišnjim raslinjem sukladno
članku 7. Odluke,
- ne poduzima mjere suzbijanja biljnih bolesti i štetočina sukladno članku
8. Odluke,
- ne uništava biljne ostatke sukladno članku 9. i članku 10. Odluke,
- ne provodi mjere zaštite od erozije sukladno članku 13. Odluke,
- ne uređuje i održava živicu i međe sukladno članku 15. Odluke,
- ne održava poljske putove sukladno članku 16. Odluke,
- provodi radnje iz članka 17. Odluke,
- ne uređuje i održava kanale sukladno članku 18. Odluke,
- ne sprječava zasjenjivanje susjednih parcela sukladno članku 19. Odluke,
- ne provodi mjere sadnje i održavanja vjetrobranskih pojasa sukladno članku
20. Odluke,
- ne provodi mjere zaštite od požara sukladno članku 21. Odluke,
- ne poduzima mjere iz članka 22. Odluke,
- obavlja zabranjene radnje iz članka 23. Odluke.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kn kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj
osobi za prekršaje iz stavka 1. ovog članka.
Novčanom kaznom od 1.500,00 kaznit će se fizička osoba obrtnik odnosno osoba
koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaje iz stavka 1. ovog članka.
Novčanom kaznom od 300,00 kn kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz
stavka 1. ovog članka.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Službenim
novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 320-01/12-01/02
Ur. broj: 2107-07/2-13-4
Crikvenica, 28. veljače 2013.
GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik
Dr. sc. Dragan Magaš, v. r.
