SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 3. Četvrtak, 31. siječnja 2013.
OPĆINA KLANA
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

4.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 159. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/07) i članka 32. Statuta Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 33/09), Općinsko vijeće Općine Klana na sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU- 2: I1 -
proizvodna zona - asfaltna baza »Marišćina«

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU2 : I1 - proizvodna zona - asfaltna baza 'Marišćina' , u daljem tekstu Plan.

Obveza izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja UPU- 2: I1 - proizvodna zona - asfaltna baza 'Marišćina' (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđena je temeljem odredbi članka 159. Odluke o Prostornom planu uređenja Općine Klana (''Službene novine'' Primorsko-goranske županije, broj 34/07).

Obuhvat Plana iznosi 10,00 ha a utvrđen je u grafičkom dijelu Plana.

Granice obuhvata Plana utvrđene su na sljedeći način:

. sjeverna - planirana nerazvrstana cesta - od raskrižja s županijskom cestom ŽC5017 do planiranog centra za dobrobit životinja;

. istočna - županijska cesta ŽC5017, koja je ujedno i granica s Općinom Viškovo;

. južna - utvrđena PPUOK-om, usmjerena prema granici Općine Viškovo;

. zapadna - utvrđena PPUOK-om.

Obuhvat Plana opsegom je grafički utvrđen na kartografskom prikazu PPU općine Klana 3c: »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, Prostornog plana uređenja Općine Klana.

Planom se definiraju: osnovna organizacija prostora, korištenje i namjena površina, zaštita prirodnih i ambijentalnih vrijednosti te mjere zaštite okoliša.

Planom se određuju: namjena i uvjeti korištenja površina, način uređivanja prostora, opremanje prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti gradnje, smještaja i oblikovanja građevina, mjere unaprjeđenja i zaštite okoliša, zaštita krajobraza te drugi elementi bitni za područje obuhvata.

Plan se u cjelosti provodi neposredno.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Klana, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana, sažetak za javnost).

UVEZ I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

TEKSTUALNI DIO

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1.Uvjeti smještaja gospodarskih građevina

2.1.1. .Uvjeti smještaja i način gradnje proizvodnih građevina unutar namjene I1-1,3,4,5,6

2.1.2.Uvjeti smještaja i način gradnje poslovnih građevina unutar namjene I1-2, I1-3

2.1.3. Uvjeti smještaja i način gradnje poslovno-trgovačkih građevina unutar namjene K

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Građevine cestovnog prometa

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.3.4. Plinoopskrba

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povjesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2 Kulturno-povijesne cjeline

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000

2. Prometna,ulična i komunalna
infrastrukturna mreža

2 a. Prometna infrastrukturna mreža Mj. 1:2000

2.b. Telekomunikacije, energetski sustav
i plin Mj. 1:2000

2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000

4.b. Način gradnje Mj. 1:2000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Klana, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana ,izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela izdvojenog građevinskog područja asfaltne baze 'Marišćina' u prostoru općine Klana

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.4. Obveze iz planova šireg područja

1.1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja Grada

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

- Gospodarska namjena -

- Proizvodna (I1)

- Poslovna (K)

- Zaštitne zelene površine (Z)

- Površine prometnica(GMU, GU, SU, OU)

- Parkiralište (P)

- Površine infrastrukturnih sustava (IS)

- Trafostanica

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

3.5.3. PLINOOPSKRBA

3.5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.5.5. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 2.

Razgraničenje površina javnih od površina drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina i kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1: 2000.

Površine javnih i drugih namjena u obuhvatu Plana razgraničene su kao pojedinačne površine planirane gospodarske namjene, infrastrukturne površine i površine zaštitnog zelenila.

Građevine na površinama gospodarske namjene mogu se graditi kao pojedinačne građevine ili u formi kompleksne građevine / graditeljskog sklopa. Na površinama zaštitnog zelenila nije predviđena gradnja nego samo uređenje površina.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja 2 za proizvodnu zonu- asfaltnu bazu 'Marišćina' određuje sljedeću namjenu prostora:

- Gospodarska namjena -

- Proizvodna (I1)

- Poslovna (K)

- Zaštitne zelene površine (Z)

- Površine prometnica(GMU, GU, SU, OU)

- Parkiralište (P)

- Površine infrastrukturnih sustava (IS)

- Trafostanica

Članak 4.

Površine proizvodne namjene (I1) namjenjene su smještaju građevina postrojenja za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata i skladišnih objekata kamenog agregata-asfaltne baze Marišćina. Unutar površine proizvodne namjene (podijeljene u 6 manjih površina:I1-1,I1-2,I1- 3,I1-4,I1-5,I1-6) potrebno je planirati program asfaltne baze sa smještajem građevina uprave i ureda, laboratorija i prostora za poboljšanje radničkog standarda, otkrivenih i natkrivenih skladišta, betonare, mehaničke radione, te svih drugih programa i sadržaja potrebnih za osiguravanje radnog i funkacionalnog procesa.

Iznimno, površina I1-1 (sjeverni dio) planira se kao prostor budućeg razvoja bez širenja postojećih kapaciteta obrade kamena.

U zoni poslovne namjene (K) planira se izgradnja pratećih poslovnih sadržaja i benzinske pumpe.

Također, unutar proizvodne zone moguće je izvoditi interne prometnice kao i postavljati opremu i uređaje komunalne infrastrukture.

Članak 5.

Površine zaštitne zelene površine (Z) predstavljaju prostor koji funkcionira uglavnom kao tampon između različitih namjena, uglavnom između obodne prometnice i zona gospodarske namjene., kao i spram prirodnog šumskog zelenila. Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati samo postavu elemenata urbane opreme te sadnju drveća-pretežito visokog zelenila autonomnih vrsta.

Članak 6.

Površine prometnica (GMU, GU, SU, OU) namijenjene su gradnji i rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.

Unutar ovih površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

Članak 7.

Parkiralište (P) je namjenjeno korisnicima proizvodnih i poslovnih zona, te je kapaciteta oko 70 vozila.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Površine u koje se smještaju građevine gospodarskih djelatnosti razgraničene su kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje.

Građevine gospodarskih djelatnosti u obuhvatu Plana dijele se na:

- proizvodne građevine,

- poslovne građevine,

- poslovno-trgovačke građevine

Građevine proizvodne namjene jesu građevine za obavljanje pretežito proizvodne, zanatske i obrtničke djelatnosti u funkciji radnog programa asfaltne baze. Grade se unutar površina I1-1, 2, 3 , 4, 5, 6.

Građevine poslovne namjene jesu građevine ureda i uprave, te poboljšanja radničkog standarda u funkciji cjeline asfaltne baze. Grade se unutar površina I1-2 i I1-3.

Građevine poslovno-trgovačke namjene jesu građevine u različitog poslovnog spektra funkciji asfaltne baze, benzinske crpke i sl; a grade se unutar površine K.

Zone proizvodne namjene I1 namijenjuju se izgradnji proizvodnih građevina, te poslovnih građevina u funkciji osnovne namjene zone.

Zona poslovne namijene K namijenjuje se izgradnji poslovno-trgovačkih građevina.

2.1. Uvjeti smještaja gospodarskih građevina

2.1.1. . Uvjeti smještaja i način gradnje proizvodnih građevina unutar namjene I1-1,3,4,5,6

Članak 9.

1. Oblik i veličina građevne čestice proizvodne građevine

Oblik i veličina građevne čestice zadani su oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom zone. Površina zone predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane građevine.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice je 2000 m2.

2. Namjena proizvodne građevine

Unutar građevine proizvodne namjene treba je planirati sve proizvodne programe asfaltne baze, uključivo laboratorije i prostore za poboljšanje radničkog standarda, otkrivenih i natkrivenih skladišta, betonare, mehaničke radione, te svih druge programe i sadržaje potrebne za osiguravanje radnog i funkacionalnog procesa. Površina I 1-1 (sjeverni dio) najmjenjuje se isključivo kao prostor budućeg razvoja bez mogućnosti širenja postojećih kapaciteta obrade kamena.

Proizvodne građevine su dio funkcionalnog proizvodnog procesa cijelog kompleksa proizvodne zone - asfaltne baze 'Marišćina', na području obuhvata Plana.

3. Veličina i građevna (bruto) površina proizvodne građevine

Veličina i građevna brutto površina proizvodne građevine utvrđuju se kako slijedi:

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,5,

-najveća dozvoljena katnost iznosi jednu nadzemnu etažu - P

-najveća dozvojlena visina građevine je 8.0m

4. Smještaj proizvodne građevine na građevnoj čestici

-minimalna udaljenost građevne linije od prometnice iznosi 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine

5. Uvjeti oblikovanja proizvodnih građevina

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje:

-oblikovanje građevine provodi se prema načelima proizvodnog procesa uz akceptiranje suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije,

6. Uređenje građevne čestice proizvodnih građevina

Uređenje građevne čestice vrši se na način kako slijedi:

-sve javne površine građevne čestice i svi dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-najmanje 40% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,

7. Način i uvjeti priključenja građevne čestice proizvodne građevine na javnu prometnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu

Način priključenja građevne čestice na javne prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja na javne prometne površine daju se kako slijedi:

-građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu

-prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 6,5 m,

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

2.1.2. Uvjeti smještaja i način gradnje poslovnih građevina unutar namjene I1-2, I1-3

Članak 10.

1. Oblik i veličina građevne čestice poslovne građevine

Oblik i veličina građevne čestice zadani su oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom zone. Površina zone predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane građevine.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice je 2000 m2.

2. Namjena poslovne građevine

Poslovne građevine su dio funkcionalnog proizvodnog procesa cijelog kompleksa proizvodne zone - asfaltne baze 'Marišćina', na području obuhvata Plana. Unutar ovih građevina smještaju se programi ureda, poslovodstva, uprave i poboljšanja radničkog standarda.

3. Veličina i građevna (bruto) površina poslovne građevine

Veličina i građevna brutto površina poslovne građevine utvrđuju se kako slijedi:

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,8,

-najveća dozvoljena katnost iznosi tri nadzemne etaže - P+2

-najveća dozvoljena visina građevine je 12.0 m

4. Smještaj poslovne građevine na građevnoj čestici

-minimalna udaljenost građevne linije od prometnice iznosi 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine

5. Uvjeti oblikovanja poslovne građevina

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevine:

-oblikovanje građevine provodi se prema funkcionalnom procesu i prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije,

6. Uređenje građevne čestice poslovnih građevina

Uređenje građevne čestice vrši se na način kako slijedi:

-sve javne površine građevne čestice i svi dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-najmanje 40% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,

7. Način i uvjeti priključenja građevne čestice poslovne građevine na javnu prometnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu

Način priključenja građevne čestice na javne prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja na javne prometne površine daju se kako slijedi:

-građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu

-prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 6,5 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,50 m

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

2.1.3. Uvjeti smještaja i način gradnje poslovno-trgovačkih građevina unutar namjene K

Članak 11.

1. Oblik i veličina građevne čestice poslovno-trgovačke građevine

Oblik i veličina građevne čestice zadani su oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom zone. Površina zone predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane građevine.

Najmanja dozvoljena površina građevne čestice je 2000 m2.

2. Namjena poslovno-trgovačke građevine

Poslovno-trgovačke građevine su dio programa kompleksa asfaltne baze 'Marišćina', Unutar ovih građevina smještaju se programi uprave i rada benzinske crpke.

3. Veličina i građevna (bruto) površina poslovno-trgovačke građevine

Veličina i građevna brutto površina poslovne građevine utvrđuju se kako slijedi:

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,4,

-najveća dozvoljena katnost iznosi jednu nadzemnu etažu - P

-najveća dozvoljena visina građevine je 8.0 m

4. Smještaj poslovno-trgovačke građevine na građevnoj čestici

-minimalna udaljenost građevne linije od prometnice iznosi 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine

5. Uvjeti oblikovanja poslovno-trgovačke građevine

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevine:

-oblikovanje građevine provodi se prema funkcionalnom procesu i prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije,

6. Uređenje građevne čestice poslovno-trgovačkih građevina

Uređenje građevne čestice vrši se na način kako slijedi:

-sve javne površine građevne čestice i svi dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

-najmanje 40% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,

7. Način i uvjeti priključenja građevne čestice poslovno- trgovačke građevine na javnu prometnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu

Način priključenja građevne čestice na javne prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja na javne prometne površine daju se kako slijedi:

-građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu

-prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 6,5 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,50 m

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 12.

Unutar obuhvata ovog Plana nisu planirane građevine javnih društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 13.

Unutar obuhvata ovog Plana nije planirana gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 14.

Ovim Planom su osigurane površine za razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

-kolni i pješački promet

-sustav telekomunikacija

-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda)

-energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba)

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Građevine cestovnog prometa

Članak 15.

Ovim Planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar područja u obuhvatu Plana koju čine građevine cestovnog prometa:

-Glavne mjesne ulice GMU

-Glavne ulice GU

-Sabirne ulice SU

-Ostale ulice OU

Članak 16.

Podjela ulica prema funkciji i značaju:

- glavna mjesna ulica (GMU-6) obuhvaća postojeću županijsku cestu (Ž5022 - od Ž5017 do centra naselja Klana) koja prolazi uz granicu i kroz područja obuhvata Plana

- glavna ulica (GU-4) obuhvaća postojeću cestu koja povezuje područje obuhvata sa glavnom mjesnom ulicom (GMU-6)

- sabirna ulica (SU-1) obuhvaća planiranu prometnicu unutar područja obuhvata Plana koja povezuje sve ostale prometnice unutar obuhvata Plana sa glavnom mjesnom ulicom GMU-6 i glavnom ulicom GM i planiranom županijskom cestom.

- ostale ulice (OU-2, OU-3, OU-5) obuhvaćaju planirane ulice na području obuhvata Plana. Sve ostale ulice se priključujuj raskršćima na sabirnu ulicu (SU-1).

5.1.1.1. Ceste/ulice

Članak 17.

Mrežu cestovnog prometa čine planirane ulice. Nužni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:

Glavne mjesne ulice:

-proračunska brzina 50 km/h

-najveći nagib nivelete 5-8%

-broj prometnih traka i širina kolnika: 2x3,25m

-pješački hodnici obostrani minimalne širine 1,50

-ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet,

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 9,50 m

Glavne ulice:

-proračunska brzina 50 km/h

-najveći nagib nivelete 5-8%

-broj prometnih traka i širina kolnika: 2x3,25m

-pješački hodnici obostrani minimalne širine 1,50

-ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet,

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 9,50 m

Sabirne ulice

-računska brzina 30 - 50 km/h

-najveći nagib nivelete 5-8%

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25 m

-pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,50 m

-na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,00 m

Ostale ulice

-računska brzina 30 km/h

-najveći nagib nivelete 5-8%

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25 m

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 6,50 m

Članak 18.

Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

Svaka površina / građevna čestica u obuhvatu Plana mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola.

5.1.1.2. Prijedlog gradnje prometne mreže

Članak 19.

Ovim se Planom na temelju poprečnih profila utvrđuju parcele prometnih površina -glavnih, sabirnih i ostalih prometnica (ulica).

Članak 20.

Poprečni profil Glavne mjesne ulice je određen sa: trake kolnika /K/ + nogostup /N/ = 3,25 m+3,25 m+1,50 m+1,50 m=9,50 m.

Poprečni profil Glavne ulice je određen sa: trake kolnika /K/ + nogostup /N/ = 3,25 m+3,25 m+1,50 m+1,50 m=9,50 m.

Poprečni profil sabirne prometnice je određen sa: nogostup /N/ + trake kolnika = 1,50 m+3,25 m+3,25=8,0 m.

Poprečni profil ostale prometnice je određen sa: trake kolnika = 3,00 m+3,00=6,50 m.

Članak 21.

5.1.1.3. Parkirališne površine

Potreban broj parkirališnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, određuje se za slijedeće namjene Planom višega reda:

Namjena prostora u
građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 bruto-razvijene
površine

proizvodna namjena,
poslovna namjena -
servisni i skladišni sadržaji

4-8

trgovački sadržaji

20-40

uredi

10-20

drugi poslovni sadržaji

15

hotel, pansion, motel

20-40

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup interventnim vozilima hitne pomoći, vatrogasne službe te prolazima za pješake i invalide.

Članak 22.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Odvodnju parkirališnih površina potrebno je riješiti sukladno članku 20. ovog Plana.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 23.

Ovim Planom predviđeno je jedno javno parkiralište (P). Parkiralište je u funkciji parkirališnih potreba proizvodne zone - asfaltne baze 'Marišćina'

Parkiralište je kapaciteta cca 70 parkirnih mjesta za osobne automobile.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 24.

Veće pješačke površine moguće je graditi u sklopu zona zaštitnih zelenih površina. Pješačke je šetnice potrebno izvesti isključivo od prirodnog materijala.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 25.

Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što uključuje kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće objekte, instalacije i opremu.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže odreženi su grafičkim prikazom br. 2b. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Telekomunikacije, energetski sustav i plinoopskrba, i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.

Gradnja nove pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

Duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se odrediti projektima.

Ovim Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima O110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 26.

Vodoopskrba

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c - Vodoopskrba i odvodnja.

Priključenje planiranih dionica novih cjevovoda izvršiti će se na postojeći cjevovod u županijskoj cesti ŽC 5017, koji se vodom napaja iz vodospreme Pećinica.

Novo planirane dionica graditi će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana posebnim propisima.

Ukupan planirani broj korisnika na području je cca. 100 od čega su u osnovi svi korisnici poslovnih prostora. Norma potrošnje korisnika poslovnog prostora se može usvojiti sa cca. 80 lit/osoba/dan.

Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže to će se usvojiti kao mjerodavan podatak, uz povećanje za povremene korisnike - posjetioce, te za potrebe pogona asfaltne baze.

Prilikom dimenzioniranja vodovodne mreže, mjerodavan podatak za najveću potrošnju biti će potrebna protupožarna količina vode u vrijednosti od 10 lit/s.

Eventualno veća protupožarna količina vode može biti rezultatom procjene protupožarnih količina na osnovu elaborata procjene ugroženosti od požara, a što može biti slučaj kod objekata specifične namjene.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od duktilnog lijeva.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 110 do 150 cm.

Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanjeu na terenu.

Sva čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu ugradnju te kasnije održavanje i popravke.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem pokloaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Na vodovodni sustav priključuje se hidranti odnosno hidrantski vodovi, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

5.3.2. Odvodnja

Članak 27.

Kanalizacija

Planirana nova interna mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih prometnica te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c - Vodoopskrba i odvodnja.

Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru prometnica, uz napomenu da se pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim uvjetima, kotama niveleta planiranih prometnica, imovinsko pravnim uvjetima, potrebama etapne gradnje te ostalim čimbenicima.

Sustav je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne i fekalne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju oborinske vode.

Sanitarne i tehnološke otpadne vode

Sanitarne i tehnološke otpadne vode se pročišćavaju na vlastitom uređaju koji služi za potrebe zone, drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže. Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje fekalnih voda dozvoljava se pojedinačnim građevinama izgradnja nepropusnih septičkih taložnica.

Zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje morati će sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama u skladu sa zakonom.

Oborinske vode

Za sustav oborinske kanalizacije predviđena je izgradnja cijelog novog internog sustava jer na predmetnoj lokaciji ne postoji organiziranu prikupljanje oborinskih voda.

Prilikom gradnje interne mreže odvodnje oborinskih voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz korištenje odgovarajućeg povratnog perioda, a u ovisnosti o povrpini sa koje se odvodi voda.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja.

Pojedinačni kolektori unutar prometnica, skupljaju oborinsku vodu te je na svome završetku u upuštaju u tlo putem upojnih bunara (građevina). Prije upuštanja u upojni bunar onečišćena voda se pročišćava putem separatora koji se mogu graditi kao monolitni, na licu mjesta ili se može predvidjeti ugradnja montažnih gotovih separatora.

Prilikom izgradnje interne kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm.

Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj dubini nivelete od 120 do 180 cm.

Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna maksimalno 64 mm.

Završnu obradu kanala treba prilagoditi stanjeu na terenu.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 metara.

Poklopci okana su minimalnog otvora (kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem pokloaca nosivosti prilagođenih prometnom opterećenju.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 28.

Postojeću trafostanicu 20/0.4 kV A.B.MARIŠĆINA, kapaciteta 2x630 kVA, potrebno je koristiti za napajanje sve do popunjena njegovog kapaciteta. Trafostanicu 20/ 0.4 kV A.B.MARIŠĆINA moguće je rekonstruirati ili zamijeniti novom trafostanicom drugog tipa i većeg kapaciteta na istoj lokaciji ili na nekoj drugoj s obzirom na potrebe budućih kupaca. U slučaju izgradnje zamjenske trafostanice TS 20/0.4 kV A.B.MARIŠĆINA u vlasništvu nadležne distribucije, novu građevinu je potrebno izgraditi na istoj lokaciji na način da ista bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

- Buduće trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacije planiranih trafostanica 20/0.4 kV uvjetovana je uređenjem pojedinih zona plana na kojima su iste planirane i prema stvarnim potrebama budućih kupaca i stoga su u UPU-u nacrtane načelne lokacije.

- Planirane trafostanice mogu se graditi kao distributivne ili kao trafostanice u vlasništvu kupca, a iste će se graditi kao samostojeće ili ugradbene u građevini.

- Ako se trafostanica 10(20)/0,4 kV gradi kao samostojeća u vlasništvu distribucije, potrebno je za nju osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

- Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV ovog plana ili će imati vlastitu trafostanicu, treba osigurati lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar zahvata u prostoru.

- Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim vodovima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

- Pristup postojećih i planiranih trafostanica do javne površine može biti direktan ili posredan.

- Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponsku mrežu izvoditi će se kao podzemna.

- Rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

5.3.4. Plinoopskrba

Članak 29.

Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže na dijelu obuhvata Plana. Opskrba plinom za proizvodnu zonu - asfaltnu bazu 'Marišćina', redviđena je temeljem priključenja na distributivni plinovod plinske općine Klana.

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže na općinskom području je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinofikacije cjelokupnog prostora Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Kapaciteti plinovoda i primopredajnih stanica od mreže višeg ranga do krajnih potrošača moraju zadovoljiti potrebe predviđenih sadržaja, a sukladno novoizgrađenoj mreži u nadležnosti distributera plina. Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima užih područja.

Potrebno je stvarati preduvjete za propulziju učinkovitih i čistih tehnologija.

Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora

Planom višega reda predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja cijele Općine.

Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora

Članak 30.

Ovim Planom predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja. Obzirom na postojeći pogon drvne industrije »DI Klana« to se naročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase, te na korištenje prirodne energije vjetra, sunca i vode.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 31.

Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem autohtone vegetacije. Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.

Na postojećim zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih stabala. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr),te funkciji prirodnog odvajanja kompleksa poslovne zone od okoliša te je isključeno od svake gradnje.

U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4b.Način gradnje.

Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Članak 32.

Unutar područja obuhvata Plana ne postoje registrirani zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03).

U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

- obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku obuhvata UPU 4 projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim prirodnim i kontekstualnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop,

- pri planiranju novih prometnica unutar obuhvata ovog Plana uvažene su prostorne i morfološke značajke terena i krajobraza, što znači da su akceptirane njegove prirodne značajke, a da su zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, svedeni na minimum.

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 33.

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 34.

Sustav za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko- goranske županije čini centralna zona za gospodarenje otpadom, reciklažna dvorišta i transfer stanice.

Zbog blizine centralne zone Županijskog odlagališta u Marišćini, Planom višega reda za Općinu Klana nije predviđena izgradnja transfer stanice ni reciklažnog dvorišta.

Do izgradnje županijskog sustava komunalni i neopasni tehnološki otpad s klanjskog područja zbrinjavati će se na postojećem odlagalištu otpada Viševac u Općini Viškovo na način kako je to propisano važećim zakonskim propisima.

Na području Općine proizvodi se i određena manja količina opasnog tehnološkog otpada čije je zbrinjavanje u nadležnosti Republike Hrvatske.

Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom proizvođači su dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom u skladu s važećim zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.

Radi uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Klana, tako i ovoga Plana potrebno je:

-izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada;

-skupljati otpad odvojeno prema vrstama (po mjestu nastanka i svojstvima);

-odvojeno skupljati i skladištiti neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti;

-smanjivati opasna svojstva otpada čiji se nastanak ne može spriječiti;

-iskorištavati vrijedna svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe;

-obrađivati otpad prije odlaganja.

Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s otpadom na općinskom području potrebno je:

-uspostaviti propisanu evidenciju o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;

-redovito dostavljati podatke o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri nadležnom Uredu državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji;

-otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu otpada.

Neuređena odlagališta i otpadom onečišćeno tlo sanirati će se prema Planu sanacije koji je usvojila Županijska skupština.

Svi sudionici u postupanju s otpadom na području obuhvata Plana dužni su pridržavati se odredbi važećeg Zakona o otpadu.

Kako bi se osigurala uspješna provedba propisanog načina postupanja s otpadom potrebno je utvrditi i razviti program edukacije o otpadu.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 35.

Za asfaltne baze kapaciteta iznad 100 t/h asfaltne mješavine prema Uredbi o izmjenama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 67/09), Prilog I- Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš- »Asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/h i više« potrebno je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti zahtjev (elaborat) za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš kako bi se na osnovu podataka o zahvatu i njegovoj lokaciji moglo procijeniti da li je potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoliš. Ukoliko nadležno ministarstvo ocijeni da je potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoliš tada se u okviru studije izrađuje i elaborat o utjecaju zahvata na ekološku mrežu jer se lokacija zahvata nalazi u granicama Nacionalne ekološke mreže (NEK).

Navedenom studijom o utjecaju na okoliš utvrdit će se potencijalni u utjecaj na okoliš i odrediti mjere zaštite okoliša kako bi se negativni utjecaji uklonili ili umanjili na dopuštenu razinu.

Ukoliko nije potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoliš tada se ovim Urbanističkim planom utvrđuju mjere zaštite okoliša koje nositelj zahvata treba ispuniti kod postavljanja postrojenja asfaltne baze.

MJERE ZAŠTITE ZRAKA

Članak 36.

- Prirodni plin za zagrijavnje mineralnih smjesa koristiti racionalno kako bi se smanjila količina emitiranog ugljičnog i dušičnog dioksida

- Za vrijeme rada asfaltne baze vrijednosti koncentracije prašine u izlaznom kanalu iza filterskog postrojenja ne smiju premašiti dopuštene vrijednosti prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN RH br. 21/07, 150/08, 5/09) koje za asfaltne baze iznose 50 mg/m3 uz zadani volumni udio kisika od 17%. (Čl. 65. Uredbe).

- Granični maseni protoci za pojedine onečišćujuće tvari su navedene u Uredbi (Čl.8) prema kojoj za asfaltnu bazu može vrijediti:

- ukupne praškaste tvari 1000 g/h

- praškaste anorganske tvari skupine štetnosti I, II i I III 0,5-5,0-25

- Prema člancima navedene Uredbe, za vrijeme rada uređaja za grijanje termalnog ulja onečiščujuće tvari ne smiju premašiti vrijednosti emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora prema kojima je za male i srednje uređaje za loženje na plinska goriva propisano:

-Dimni broj

-0

-Toplinski gubici u otpadnim plinovima

-10 %

-Ugljik II oksid

-100 mg/m3

-Oksidi dušika kao NO2

-200 mg/m3

-Volumenski udio kisika

-3%

-Sistem otprašivanja mora biti zatvoreni sistem sa uklanjanjem i povratom viška ciklonskog materijala.

-Osigurati da sveukupni sustav otprašivanja mehaničkog sklopa asfaltne baze bude zatvorenog tipa i automatiziran.

-Kapacitet ventilatora otprašivača mora biti dovoljan za kapacitet postrojenja.

-Za vrijeme suhog vremena transportne putove polijevati vodom kako bi se spriječilo prekomjerno stvaranje i raznošenje prašine.

-Izraditi interni pravilnik o postupanju u slučaju prekoračenja vrijednosti emisije iznad dopuštenih granica.

-Sve transporte na javnim površinama koji se odvijaju u funkciji asfaltne baze (doprema stranih agregata, otprema gotovog asfalta itd.) treba izvoditi uz prekrivanje tereta ceradama ili na drugi način koji sprečava širenje prašine ili plinovitih onečišćenja u okoliš.

-Sve transportne i manipulativne površine u funkciji asfaltne baze treba u suhim vremenskim uvjetima redovito polijevati vodom.

Postojeći pogon zadržati u postojećim gabaritima te obvezno koristiti 'mokri postupak' obrade kamena kako bi se smanjila emisija kamene prašine u okoliš.

MJERE ZA ZAŠTITU TLA

Članak 37.

- Za vrijeme rada asfaltne baze zaštititi tlo i podzemlje od izlijevanja opasnih tvari kao što su: goriva, motorna ulja, antifriz, otapala, boje, razrjeđivači i slično. Zaposlenike na radilištu posebno educirati i upozoriti na opasnost onečišćenja tla i podzemlja navedenim tvarima i upoznati ih sa postupcima u takovim slučajevima.

- Izraditi plan interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja tla (slučaj pucanja cijevi, cijevnih spojeva, nezgode kod pretakanja bitumena).

- Sav kruti i tekući otpad na lokaciji asfaltne baze sakupljati i razvrstati na inertni i opasni otpad. Inertni korisni otpad (drvo, metal, staklo, karton, papir, plastika) odlagati odvojeno i predati ga ovlaštenom sakupljaču, a opasni otpad (motorna ulja, antifriz, otapala, boje, razrjeđivač, akumulatori, baterije, elektrode, ljepila) odlagati u označene kontejnere i uz prateći list predati ovlaštenom sakupljaču. Postupanje sa inertnim i opasnim otpadom treba biti u skladu sa Zakonom o otpadu (NN br. 178/04, 153/05, 111/ 06, 60/08, 87/09), Pravilnikom o vrstama otpada.(NN br. 27/96), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 23/

07, 111/07) i ostalim propisima koji uređuju postupanje sa otpadom.

- Na prostoru asfaltne baze poduzeti sve mjere za sprečavanje pojave požara koji se može proširiti i na okolni teren.

MJERE ZA ZAŠTITU VODA

Članak 38.

Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u gradu Rijeci i slivu izvora u bakarskom zaljevu ( S.N.PGŽ. br. 35/12) područje obuhvata ovog Plana smješteno je izvan zona sanitarne zaštite.

- Za pročišćavanje sanitarnih voda zaposlenih radnika postaviti tipski uređaj za biološko pročišćavanje sa trećim stupnjem obrade, a pročišćenu vodu ispustiti u upojni bunar. Nakon izgradnje javne kanalizacijske mreže za općinu Klana interni kanalizacijski sustav sanitarnih voda priključiti na javnu mrežu.

- Oborinske zaprašene i zauljene vode prije ispuštanja u teren odvesti na odvajač mulja i ulja.

- Nakon puštanja asfaltne baze u rad zatražiti vodopravnu dozvolu u skladu sa Zakonom o vodama (NN br. 153/09) i Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (NN br. 78/10).

- Izraditi plan interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda u skladu sa Zakonom o vodama.

- Osigurati redovno čišćenje i kvalitetno održavanje svih uređaja i opreme za zaštitu voda.

- Zone opasnosti u prostoru gdje se obavlja pretakanje, skladištenje i uporaba bitumena odrediti u skladu sa normom HRN EN 60079-10.

- Spremnici bitumena moraju odgovarati uvjetima iz Čl. 27. Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN RH br. 54/99).

- Na spremnicima bitumena obavezno ugraditi uređaje za pokazivanje propusnosti spremnika (Čl. 40. Pravilnika).

- Pretakalište bitumena mora biti izgrađeno u skladu sa Čl. 119-149. i 161-170. navedenog Pravilnika, a pretakanje bitumena iz autocisterne obavljati u skladu sa Čl. 155-170. Pravilnika.

MJERE ZA ZAŠTITU OD POVEĆANJA RAZINE BUKE

Članak 39.

- Zatražiti od isporučioca opreme podatke o razini buke postrojenja koje će se instalirati i upoznati ga sa domaćim propisima u vezi dopuštene razine buke. Asfaltna baza tijekom punog pogona smije emitirati razinu buke u skladu sa Pravilnikom o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04, 75/09).

- Organizirati promet teških motornih vozila na lokaciji zahvata na način da se smanji razina ukupne buke (gašenje motora za vrijeme čekanja, male brzine vožnje, uređene interne prometnice).

- Nakon puštanja u rad asfaltne baze izmjeriti ekvivalentnu razinu imisijske buke na granicama lokacije i u slučaju prekoračenja dopuštenih vrijednosti provesti dodatne mjere zaštite od buke.

MJERE ZA ZAŠTITU OD MOGUĆEG MEĐUUTJECAJA S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA

Članak 40.

- Tijekom rada asfaltne baze organizirati interni promet na način da se ne dogode neželjeni slučajevi od kojih su mogući sudari teretnih vozila koja prevoze agregate sa ostalim vozilima na javnoj cesti prilikom izlaska sa lokacije asfaltne baze.

MJERE ZA ZAŠTITU KRAJOBRAZA

Članak 41.

- Održavati lokaciju asfaltne baze urednom i čistom, bez nakupljanja otpada bilo koje vrste.

- Lokaciju asfaltne baze ogaditi žičanom ogradom, a uz ogradu posaditi autohtono visoko raslinje.

- U slučaju prestanka rada asfaltne baze nastali plato se čisti od zaostalog materijala i vraća u prvobitno stanje.

MJERE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA U SLUČAJU AKCIDENTA

Članak 42.

- Nositelj zahvata je dužan izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša u skladu sa državnim Planom intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) i osigurati sredstva za njegovo izvršenje

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Članak 43.

- Izvršiti prvo mjerenje koncentracije onečišćujućih tvari u zrak tijekom pokusnog rada asfaltne baze, a prije dobivanja uporabne dozvole i nakon postizanja neometanog rada. Prvo mjerenje se mora obaviti najkasnije 12 mjeseci nakon puštanja u probni rad (Čl. 9 Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, NN br. 21/07, 150/08, 5/09)

- Emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima iz malih uređaja za loženje se utvrđuje povremenim mjerenjima, najmanje jedanput u dvije godine (Čl. 122 Uredbe).

- Nakon puštanja asfaltne baze u rad i kod njezinog punog pogona izvršiti mjerenje razine buke na ogradi lokacije na četiri mjerna mjesta i izmjerene rezultate usporediti sa dopuštenom bukom. U slučaju prekoračenja dopuštenih razina buke poduzeti dodatne mjere zaštite.

- Rezultate praćenja stanja okoliša dostavljati redovito županijskoj inspekciji zaštite okoliša.

MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 44.

Ovim Planom su definirani putevi i smjerovi evakuacije korisnika područja obuhvata Plana, privremeno odlagalište i lokacija sirene sustava za uzbunjivanje i obavješćivanje. Navedene mjere zaštite i spašavanja prikazane su u grafičkom prikazu 3a - Uvjeti zaštite, uređenja i zaštite površina.

Sklanjanje ljudi

Članak 45.

Obzirom da je došlo do promjena zakonske regulative ne postoji više obaveza izgradnje skloništa na području RH. Mjera sklanjanja sada se provodi na način da se koriste već izgrađena skloništa (ako ih ima) ili da se ljudi sklanjaju u za to podesnim prostorima.

Sklanjanje ljudi se osigurava izgradnjom zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina i prostora za funkciju skljanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Klana, odnosno posebnim planovima sklanjanja ljudi i izgradnje zaklona, planovima privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora, koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prethodno prostorno i urbanističko planiranje uređenja.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu i kapacitetom sklanjanja preme tehničkim normativima za takva skloništa.

Na području obuhvata Plana ne nalaze se mjesta okupljanja većeg broja ljudi, te se zato ne definira obaveza sustava za uzbunjivanje, sukladno Pravilniku o postupanju uzzbunjivanja stanovništva (N.N. br. 47/06).

Zaštita od rušenja

Članak 46.

Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način, da udaljenost građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu u svrhu nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema seizmičkoj mikrorajonizaciji Primorsko-goranske županije.

Na području obuhvata Plana nisu registrirane gusto izgrađene jezgre naselja koje moraju biti dodatno ispitane vezano za otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnijih mjera zaštite ljudi od rušenja.

Zaštita od potresa

Članak 47.

Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno važećem Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Područje obuhvata Plana ne nalazi se na području najvećeg intenziteta potresa (VII I viši stupanj MCS) , niti je planovima višega reda prepoznato kao područje seizmotektonske aktivnosti ili područje mogućih odrona ili klizišta. Područje obuhvata Plana u slučaju potresa jačega intenziteta, prema Procjeni ugroženosti, neće biti ugroženo većim oštećenjima.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećom seizmičkim mikrorajonizacijom, te postojećim zakonima i propisima.

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

U sustavu komunalnih službi neophodno je za stare jezgre naselja izraditi katastar građevina i komunalne infrastrukture izgrađene prije primjene parametara iz seizmičkih rajonizacija i propisa iz protivpotresnog inženjerstva, uz informatičku obradu stanja te softverske aplikacije i simulacije mogućih posljedica potresa po danas postojećim seizmičkim mikrorajonizacijama na GIS osnovi.

Posebnim operativnim planovima zaštite i spašavanja regulirani su asanacija ruševina (kao i humana i animalna asanacija) i mjesta odlaganja odnosno ukopa, , koji su izrađeni za postojeće stanje uređenosti prostora, pa stoga nemaju utjecaj na urbanističko planiranje uređenja.

Mjere zaštite od potresa podrazumijevaju i primjenu posebnih mjera zaštite od rušenja.

Mjere posebne zaštite od potresa u ovom Planu primjenjuju se zbirno i istovremeno.

Zaštita od požara

Članak 48.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama za cijelo područje Općine Klana.

Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugraženosti.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina, provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

Kod projektiranja planiranih građevina na području obuhvata ovog Plana, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine do 25 metara visine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu i bez podzemnih etaža ako nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom,

- GRETENER - za visoke građevine i ostale stambene građevine,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN i HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

U sustavu komunalnih službi i društava neophodno je izraditi katastar zona, proizvodnih, skladišnih i poslovnih prostora u kojima se proizvode, skladište, koriste i prodaju zapaljive tekućine i druge opasne i otrovne tvari, kao i prikaz pravaca i prometnica kojima je dozvoljena njihova distribucija i provoz, uz softverske aplikacije i simulacije mogućih akcidenata i ugrožavanja okoliša na GIS osnovi.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

Mjere posebne zaštite od požara u ovom Planu, primjenjuju se zbirno i istovremeno.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 49.

Provođenje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda nužno je u vrijeme velikih kiša ili otapanja snijega, te pojave visokih podzemnih i bujičnih voda na područjima pojave klanjskih bujica. Podizanjem nivelete niskog mosta u Klani na cesti prema Studeni otkloniti će se problem plavljenja koji se javlja na tom području.

Sa svrhom sprječavanja plavljenja potrebno je kontinuirano voditi brigu o održavanju vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina te čišćenju i uređenju ponora Gotovž. Planom je predložena regulacija bujičnih tokova te kanaliziranje voda prema klanjskom, studenjskom i lisaškom polju gdje bi se koristile u hidromelioracijske svrhe.

Na cijelom području Općine Klana, tako i ovoga Plana, treba vršiti daljnju regulaciju vodotoka i bujica.

Područje obuhvata Plana prema Procjeni ugroženosti se ne nalazi na području koje je ugroženo poplavama.

Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba cjelovito sagledati u svrhu određivanja zaštitnih mjera za spriječavanje pojave klizišta, odrona i pojačane erozije zemljišta (naročito na većim nagibima terena i u zonama eksploatacije šuma).

Građenje i rekonstrukcije u ugroženim područjima vršiti prema odredbama ovog Plana uz vodopravne mjere i suglasnost Hrvatskih voda.

Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planovima obrane od poplava.

Članak 49a.

Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu

Prema Procjeni ugroženosti najveća opasnost od mogućih nesreća izazvanih u radu s opasnim tvarima prijeti od mogućeg požara i eksplozija spremnika na benzinskoj pumpi koja se nalazi na području obuhvata Plana u zoni Gospodarske namjene - trgovačke i poslovne ( K2), Spremnik od 10000 l lož ulja i Spremnik UNP-a kapaciteta 100m3.

Zona ugroženosti kod scenarija eksplozije spremnika nalazi se u radijusu od 934m oko spremnika. Unutar zone ugroženosti nalaze se objekti u vlasništvu tvrtke i lovačka kuća (na udaljenosti 800m). U slučaju nesreće ugroženo će biti 50 ljudi (zaposlenici tvrtke te ljudi u vozilima koja se nađu u trenutku nesreće na dionici županijske ceste Ž5017 koja se nalazi u zoni ugroze). Kod scenarija zapaljenja naftnih derivata prilikom pretakanja zona ugroze je u radijusu od 98m oko cisterne te su ugroženi zaposlenici i infrastruktura tvrtke.

Autocisterne sa opasnim kemikalijama prolaze kroz županijsku cestu Ž5022. Tim putem se vrši snadbijevanje gospodarskih subjekata koji u svojim skladištima imaju opasne kemikalije za vlastite potrebe. U slučaju nesreće na navedenoj prometnici koja prolazi uz granicu područja obuhvata Plana, bio bi ugrožen vodoopskrbni sustav šireg područja Grada Rijeke jer prometnica prolazi uz sam tok Klanjske Ričine.

Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu, je provođenje preventivnih mjera za sprečavanje nesreće.

Članak 49b.

Prolomi hidroakumulacijskih brana

Na području obuhvata Plana ne postoje postrojenja s hidroakumulacijskim branama.

Članak 49c.

Posljedice po kritičnu infrastrukturu

Područjem obuhvata prolazi županijska prometnica koja je prema Procjeni ugroženosti prepoznata kao kritična infrastruktura koja bi u slučaju potresa, te njenim oštećivanjem, mogla prouzročiti prekid prometnih veza Općine sa okolicom.

Na području obuhvata nalazi se gospodarski objekti koji su Procjenom ugroženosti prepoznati kao kritična infrastruktura u slučaju tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe, te bi prouzročile materijalnu štetu, zagađenje okoliša, vodotoka, nedostatak pitke vode i ljudske žrtve.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 50.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ (SN PGŽ broj 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda te priključak na električnu struju.

Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje, moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno članku 28. stavak 6 ove Odluke, odnosno zbrinjavanje sanitarno-potrošnih voda privremeno riješiti unutar obuhvata Plana.

Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a poglavito sa sljedećima:

- HP i HT

- HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka

- JP »Vodovod i kanalizacija« Rijeka

Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (NN 47/82).

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 51.

Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se izrada planova užeg područja.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 52.

Postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni nema unutar obuhvata ovog Plana.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Elaborat Plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika Plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Klana i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Klana.

Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Klana, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.

Članak 54.

Na konačni prijedlog UPU 2 - Urbanističkog plana uređenja proizvodne zone - asfaltma baza 'Marišćina', ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Članak 55.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-01/13-01/03

Ur. broj: 2170-06-13-01-01

Klana, 30. siječnja 2013.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KLANA

Predsjednik

Dorijan Valenčić, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=824&mjesto=51217&odluka=4
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr