4.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11
i 50/12), članka 159. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/07) i članka 32. Statuta
Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 33/09),
Općinsko vijeće Općine Klana na sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine,
donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU- 2: I1 -
proizvodna zona - asfaltna baza »Marišćina«
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU2 :
I1 - proizvodna zona - asfaltna baza 'Marišćina' , u daljem tekstu Plan.
Obveza izrade i donošenja Urbanističkog plana
uređenja UPU- 2: I1 - proizvodna zona - asfaltna baza 'Marišćina' (u daljnjem
tekstu: Plan) utvrđena je temeljem odredbi članka 159. Odluke o Prostornom
planu uređenja Općine Klana (''Službene novine'' Primorsko-goranske županije,
broj 34/07).
Obuhvat Plana iznosi 10,00 ha a utvrđen je u
grafičkom dijelu Plana.
Granice obuhvata Plana utvrđene su na
sljedeći način:
. sjeverna - planirana nerazvrstana cesta -
od raskrižja s županijskom cestom ŽC5017 do planiranog centra za dobrobit
životinja;
. istočna - županijska cesta ŽC5017, koja je
ujedno i granica s Općinom Viškovo;
. južna - utvrđena PPUOK-om, usmjerena prema
granici Općine Viškovo;
. zapadna - utvrđena PPUOK-om.
Obuhvat Plana opsegom je grafički utvrđen na
kartografskom prikazu PPU općine Klana 3c: »Uvjeti korištenja i zaštite
prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, Prostornog
plana uređenja Općine Klana.
Planom se definiraju: osnovna organizacija
prostora, korištenje i namjena površina, zaštita prirodnih i ambijentalnih
vrijednosti te mjere zaštite okoliša.
Planom se određuju: namjena i uvjeti
korištenja površina, način uređivanja prostora, opremanje prometnom i
komunalnom infrastrukturom, uvjeti gradnje, smještaja i oblikovanja građevina,
mjere unaprjeđenja i zaštite okoliša, zaštita krajobraza te drugi elementi
bitni za područje obuhvata.
Plan se u cjelosti provodi neposredno.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se
sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim
prilozima:
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za
provođenje) i grafički dio
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje,
izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Klana, zahtjevi i mišljenja iz članka
79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija
postupka izrade Plana, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo
potrebno poštivati pri izradi Plana, sažetak za javnost).
UVEZ I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
TEKSTUALNI DIO
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
2.1.Uvjeti smještaja gospodarskih građevina
2.1.1. .Uvjeti smještaja i način gradnje
proizvodnih građevina unutar namjene I1-1,3,4,5,6
2.1.2.Uvjeti smještaja i način gradnje
poslovnih građevina unutar namjene I1-2, I1-3
2.1.3. Uvjeti smještaja i način gradnje
poslovno-trgovačkih građevina unutar namjene K
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Građevine cestovnog prometa
5.1.2. Javna parkirališta i garaže
5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
5.3.4. Plinoopskrba
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povjesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
7.2 Kulturno-povijesne cjeline
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10. Mjere provedbe plana
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000
2. Prometna,ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2 a. Prometna infrastrukturna mreža Mj.
1:2000
2.b. Telekomunikacije, energetski sustav
i plin Mj. 1:2000
2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje
4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000
4.b. Način gradnje Mj. 1:2000
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana
uređenja Općine Klana, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona,
popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri
izradi Plana ,izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka
izrade Plana, sažetak za javnost).
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela
izdvojenog građevinskog područja asfaltne baze 'Marišćina' u prostoru općine
Klana
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.4. Obveze iz planova šireg područja
1.1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog
značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja
odnosno dijela naselja
2.2. Ciljevi prostornog uređenja Grada
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja,
obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i
komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
- Gospodarska namjena -
- Proizvodna (I1)
- Poslovna (K)
- Zaštitne zelene površine (Z)
- Površine prometnica(GMU, GU, SU, OU)
- Parkiralište (P)
- Površine infrastrukturnih sustava (IS)
- Trafostanica
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV
3.5.3. PLINOOPSKRBA
3.5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.5.5. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE
OTPADA
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
2.
Razgraničenje površina javnih od površina
drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i
namjena površina i kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu
1: 2000.
Površine javnih i drugih namjena u obuhvatu
Plana razgraničene su kao pojedinačne površine planirane gospodarske namjene,
infrastrukturne površine i površine zaštitnog zelenila.
Građevine na površinama gospodarske namjene
mogu se graditi kao pojedinačne građevine ili u formi kompleksne građevine /
graditeljskog sklopa. Na površinama zaštitnog zelenila nije predviđena gradnja
nego samo uređenje površina.
Članak
3.
Urbanistički plan uređenja 2 za proizvodnu
zonu- asfaltnu bazu 'Marišćina' određuje sljedeću namjenu prostora:
- Gospodarska namjena -
- Proizvodna (I1)
- Poslovna (K)
- Zaštitne zelene površine (Z)
- Površine prometnica(GMU, GU, SU, OU)
- Parkiralište (P)
- Površine infrastrukturnih sustava (IS)
- Trafostanica
Članak
4.
Površine proizvodne namjene (I1) namjenjene
su smještaju građevina postrojenja za proizvodnju predgotovljenih betonskih
elemenata i skladišnih objekata kamenog agregata-asfaltne baze Marišćina.
Unutar površine proizvodne namjene (podijeljene u 6 manjih površina:I1-1,I1-2,I1-
3,I1-4,I1-5,I1-6) potrebno je planirati program asfaltne baze sa smještajem
građevina uprave i ureda, laboratorija i prostora za poboljšanje radničkog
standarda, otkrivenih i natkrivenih skladišta, betonare, mehaničke radione, te
svih drugih programa i sadržaja potrebnih za osiguravanje radnog i
funkacionalnog procesa.
Iznimno, površina I1-1 (sjeverni dio) planira
se kao prostor budućeg razvoja bez širenja postojećih kapaciteta obrade kamena.
U zoni poslovne namjene (K) planira se izgradnja
pratećih poslovnih sadržaja i benzinske pumpe.
Također, unutar proizvodne zone moguće je
izvoditi interne prometnice kao i postavljati opremu i uređaje komunalne
infrastrukture.
Članak
5.
Površine zaštitne zelene površine (Z)
predstavljaju prostor koji funkcionira uglavnom kao tampon između različitih
namjena, uglavnom između obodne prometnice i zona gospodarske namjene., kao i
spram prirodnog šumskog zelenila. Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati
samo postavu elemenata urbane opreme te sadnju drveća-pretežito visokog
zelenila autonomnih vrsta.
Članak
6.
Površine prometnica (GMU, GU, SU, OU)
namijenjene su gradnji i rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru
ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.
Unutar ovih površina planira se gradnja
linijskih infrastrukturnih građevina.
Članak
7.
Parkiralište (P) je namjenjeno korisnicima
proizvodnih i poslovnih zona, te je kapaciteta oko 70 vozila.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
8.
Površine u koje se smještaju građevine
gospodarskih djelatnosti razgraničene su kartografskim prikazima 1. Korištenje
i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje.
Građevine gospodarskih djelatnosti u obuhvatu
Plana dijele se na:
- proizvodne građevine,
- poslovne građevine,
- poslovno-trgovačke građevine
Građevine proizvodne namjene jesu građevine
za obavljanje pretežito proizvodne, zanatske i obrtničke djelatnosti u funkciji
radnog programa asfaltne baze. Grade se unutar površina I1-1, 2, 3 , 4, 5, 6.
Građevine poslovne namjene jesu građevine
ureda i uprave, te poboljšanja radničkog standarda u funkciji cjeline asfaltne
baze. Grade se unutar površina I1-2 i I1-3.
Građevine poslovno-trgovačke namjene jesu
građevine u različitog poslovnog spektra funkciji asfaltne baze, benzinske
crpke i sl; a grade se unutar površine K.
Zone proizvodne namjene I1 namijenjuju se
izgradnji proizvodnih građevina, te poslovnih građevina u funkciji osnovne
namjene zone.
Zona poslovne namijene K namijenjuje se
izgradnji poslovno-trgovačkih građevina.
2.1. Uvjeti smještaja gospodarskih građevina
2.1.1. . Uvjeti smještaja i način gradnje
proizvodnih građevina unutar namjene I1-1,3,4,5,6
Članak
9.
1. Oblik i veličina građevne čestice
proizvodne građevine
Oblik i veličina građevne čestice zadani su
oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom zone.
Površina zone predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane
građevine.
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice
je 2000 m2.
2. Namjena proizvodne građevine
Unutar građevine proizvodne namjene treba je
planirati sve proizvodne programe asfaltne baze, uključivo laboratorije i
prostore za poboljšanje radničkog standarda, otkrivenih i natkrivenih
skladišta, betonare, mehaničke radione, te svih druge programe i sadržaje
potrebne za osiguravanje radnog i funkacionalnog procesa. Površina I 1-1
(sjeverni dio) najmjenjuje se isključivo kao prostor budućeg razvoja bez
mogućnosti širenja postojećih kapaciteta obrade kamena.
Proizvodne građevine su dio funkcionalnog
proizvodnog procesa cijelog kompleksa proizvodne zone - asfaltne baze
'Marišćina', na području obuhvata Plana.
3. Veličina i građevna (bruto) površina
proizvodne građevine
Veličina i građevna brutto površina
proizvodne građevine utvrđuju se kako slijedi:
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (kig) iznosi 0,5,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice (kis) iznosi 0,5,
-najveća dozvoljena katnost iznosi jednu
nadzemnu etažu - P
-najveća dozvojlena visina građevine je 8.0m
4. Smještaj proizvodne građevine na građevnoj
čestici
-minimalna udaljenost građevne linije od
prometnice iznosi 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine
5. Uvjeti oblikovanja proizvodnih građevina
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje:
-oblikovanje građevine provodi se prema
načelima proizvodnog procesa uz akceptiranje suvremenog arhitektonskog sloga
primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,
- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni
prozori za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije,
6. Uređenje građevne čestice proizvodnih
građevina
Uređenje građevne čestice vrši se na način
kako slijedi:
-sve javne površine građevne čestice i svi
dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti,
-najmanje 40% građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti,
7. Način i uvjeti priključenja građevne
čestice proizvodne građevine na javnu prometnu, komunalnu i ostalu
infrastrukturu
Način priključenja građevne čestice na javne
prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na
kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
i 4. Način i uvjeti gradnje.
Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog
Plana.
Način i uvjeti priključenja na javne prometne
površine daju se kako slijedi:
-građevna čestica mora imati neposredni
pristup na izgrađenu prometnu površinu
-prometnom površinom smatra se površina koja
služi za promet vozila minimalne širine kolnika 6,5 m,
8. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine
nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.2. Uvjeti smještaja i način gradnje
poslovnih građevina unutar namjene I1-2, I1-3
Članak
10.
1. Oblik i veličina građevne čestice poslovne
građevine
Oblik i veličina građevne čestice zadani su
oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom zone.
Površina zone predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane
građevine.
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice
je 2000 m2.
2. Namjena poslovne građevine
Poslovne građevine su dio funkcionalnog
proizvodnog procesa cijelog kompleksa proizvodne zone - asfaltne baze
'Marišćina', na području obuhvata Plana. Unutar ovih građevina smještaju se
programi ureda, poslovodstva, uprave i poboljšanja radničkog standarda.
3. Veličina i građevna (bruto) površina
poslovne građevine
Veličina i građevna brutto površina poslovne
građevine utvrđuju se kako slijedi:
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (kig) iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice (kis) iznosi 0,8,
-najveća dozvoljena katnost iznosi tri
nadzemne etaže - P+2
-najveća dozvoljena visina građevine je 12.0
m
4. Smještaj poslovne građevine na građevnoj
čestici
-minimalna udaljenost građevne linije od
prometnice iznosi 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine
5. Uvjeti oblikovanja poslovne građevina
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevine:
-oblikovanje građevine provodi se prema
funkcionalnom procesu i prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga
primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,
-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni
prozori za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije,
6. Uređenje građevne čestice poslovnih
građevina
Uređenje građevne čestice vrši se na način
kako slijedi:
-sve javne površine građevne čestice i svi
dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti,
-najmanje 40% građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti,
7. Način i uvjeti priključenja građevne
čestice poslovne građevine na javnu prometnu, komunalnu i ostalu infrastrukturu
Način priključenja građevne čestice na javne
prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na
kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
i 4. Način i uvjeti gradnje.
Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog
Plana.
Način i uvjeti priključenja na javne prometne
površine daju se kako slijedi:
-građevna čestica mora imati neposredni
pristup na izgrađenu prometnu površinu
-prometnom površinom smatra se površina koja
služi za promet vozila minimalne širine kolnika 6,5 m, uz koju je izveden ili
se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,50 m
8. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine
nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.3. Uvjeti smještaja i način gradnje
poslovno-trgovačkih građevina unutar namjene K
Članak
11.
1. Oblik i veličina građevne čestice
poslovno-trgovačke građevine
Oblik i veličina građevne čestice zadani su
oblikom i veličinom površine označene u kartografskim prikazima oznakom zone.
Površina zone predstavlja ujedno i građevnu česticu za gradnju planirane
građevine.
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice
je 2000 m2.
2. Namjena poslovno-trgovačke građevine
Poslovno-trgovačke građevine su dio programa
kompleksa asfaltne baze 'Marišćina', Unutar ovih građevina smještaju se programi
uprave i rada benzinske crpke.
3. Veličina i građevna (bruto) površina
poslovno-trgovačke građevine
Veličina i građevna brutto površina poslovne
građevine utvrđuju se kako slijedi:
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (kig) iznosi 0,4,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice (kis) iznosi 0,4,
-najveća dozvoljena katnost iznosi jednu
nadzemnu etažu - P
-najveća dozvoljena visina građevine je 8.0 m
4. Smještaj poslovno-trgovačke građevine na
građevnoj čestici
-minimalna udaljenost građevne linije od
prometnice iznosi 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine
5. Uvjeti oblikovanja poslovno-trgovačke
građevine
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevine:
-oblikovanje građevine provodi se prema
funkcionalnom procesu i prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga
primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,
-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni
prozori za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije,
6. Uređenje građevne čestice poslovno-trgovačkih
građevina
Uređenje građevne čestice vrši se na način
kako slijedi:
-sve javne površine građevne čestice i svi
dijelovi građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti,
-najmanje 40% građevne čestice potrebno je
hortikulturno urediti,
7. Način i uvjeti priključenja građevne
čestice poslovno- trgovačke građevine na javnu prometnu, komunalnu i ostalu
infrastrukturu
Način priključenja građevne čestice na javne
prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan je na
kartografskim prikazima 2A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
i 4. Način i uvjeti gradnje.
Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog
Plana.
Način i uvjeti priključenja na javne prometne
površine daju se kako slijedi:
-građevna čestica mora imati neposredni
pristup na izgrađenu prometnu površinu
-prometnom površinom smatra se površina koja
služi za promet vozila minimalne širine kolnika 6,5 m, uz koju je izveden ili
se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,50 m
8. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine
nužno je osigurati provođenje mjera zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici građevine i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
12.
Unutar obuhvata ovog Plana nisu planirane
građevine javnih društvenih djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
Članak
13.
Unutar obuhvata ovog Plana nije planirana
gradnja stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
14.
Ovim Planom su osigurane površine za
razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne
građevine i to za:
-kolni i pješački promet
-sustav telekomunikacija
-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih i oborinskih voda)
-energetski sustav - građevine za
transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba)
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Građevine cestovnog prometa
Članak
15.
Ovim Planom određena je prometna
infrastrukturna mreža unutar područja u obuhvatu Plana koju čine građevine
cestovnog prometa:
-Glavne mjesne ulice GMU
-Glavne ulice GU
-Sabirne ulice SU
-Ostale ulice OU
Članak
16.
Podjela ulica prema funkciji i značaju:
- glavna mjesna ulica (GMU-6) obuhvaća
postojeću županijsku cestu (Ž5022 - od Ž5017 do centra naselja Klana) koja
prolazi uz granicu i kroz područja obuhvata Plana
- glavna ulica (GU-4) obuhvaća postojeću
cestu koja povezuje područje obuhvata sa glavnom mjesnom ulicom (GMU-6)
- sabirna ulica (SU-1) obuhvaća planiranu
prometnicu unutar područja obuhvata Plana koja povezuje sve ostale prometnice
unutar obuhvata Plana sa glavnom mjesnom ulicom GMU-6 i glavnom ulicom GM i
planiranom županijskom cestom.
- ostale ulice (OU-2, OU-3, OU-5) obuhvaćaju
planirane ulice na području obuhvata Plana. Sve ostale ulice se priključujuj
raskršćima na sabirnu ulicu (SU-1).
5.1.1.1. Ceste/ulice
Članak
17.
Mrežu cestovnog prometa čine planirane ulice.
Nužni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata
Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:
Glavne mjesne ulice:
-proračunska brzina 50 km/h
-najveći nagib nivelete 5-8%
-broj prometnih traka i širina kolnika:
2x3,25m
-pješački hodnici obostrani minimalne širine
1,50
-ugibališta za autobusna stajališta ako je na
prometnici organiziran javni promet,
-širina planiranog poprečnog profila iznosi
9,50 m
Glavne ulice:
-proračunska brzina 50 km/h
-najveći nagib nivelete 5-8%
-broj prometnih traka i širina kolnika:
2x3,25m
-pješački hodnici obostrani minimalne širine
1,50
-ugibališta za autobusna stajališta ako je na
prometnici organiziran javni promet,
-širina planiranog poprečnog profila iznosi
9,50 m
Sabirne ulice
-računska brzina 30 - 50 km/h
-najveći nagib nivelete 5-8%
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25
m
-pješački hodnici, jednostrani, minimalne
širine 1,50 m
-na prometnici dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje
-širina planiranog poprečnog profila iznosi
8,00 m
Ostale ulice
-računska brzina 30 km/h
-najveći nagib nivelete 5-8%
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25
m
-širina planiranog poprečnog profila iznosi
6,50 m
Članak
18.
Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste
određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.
Svaka površina / građevna čestica u obuhvatu
Plana mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju
je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola.
5.1.1.2. Prijedlog gradnje prometne mreže
Članak
19.
Ovim se Planom na temelju poprečnih profila
utvrđuju parcele prometnih površina -glavnih, sabirnih i ostalih prometnica
(ulica).
Članak
20.
Poprečni profil Glavne mjesne ulice je
određen sa: trake kolnika /K/ + nogostup /N/ = 3,25 m+3,25 m+1,50 m+1,50 m=9,50
m.
Poprečni profil Glavne ulice je određen sa:
trake kolnika /K/ + nogostup /N/ = 3,25 m+3,25 m+1,50 m+1,50 m=9,50 m.
Poprečni profil sabirne prometnice je određen
sa: nogostup /N/ + trake kolnika = 1,50 m+3,25 m+3,25=8,0 m.
Poprečni profil ostale prometnice je određen
sa: trake kolnika = 3,00 m+3,00=6,50 m.
Članak
21.
5.1.1.3. Parkirališne površine
Potreban broj parkirališnih mjesta, ovisno o
vrsti i namjeni prostora u građevinama, određuje se za slijedeće namjene Planom
višega reda:
|
Namjena prostora u
građevinama gospodarske namjene
|
Potreban broj parkirališnih ili garažnih
mjesta na 1000 m2
bruto-razvijene
površine
|
|
proizvodna namjena,
poslovna namjena -
servisni i skladišni sadržaji
|
4-8
|
|
trgovački sadržaji
|
20-40
|
|
uredi
|
10-20
|
|
drugi poslovni sadržaji
|
15
|
|
hotel, pansion, motel
|
20-40
|
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Za parkiranje osobnih vozila može se
koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno
pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih
službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup
interventnim vozilima hitne pomoći, vatrogasne službe te prolazima za pješake i
invalide.
Članak
22.
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Odvodnju parkirališnih površina potrebno je
riješiti sukladno članku 20. ovog Plana.
5.1.2. Javna parkirališta i garaže
Članak
23.
Ovim Planom predviđeno je jedno javno
parkiralište (P). Parkiralište je u funkciji parkirališnih potreba proizvodne
zone - asfaltne baze 'Marišćina'
Parkiralište je kapaciteta cca 70 parkirnih
mjesta za osobne automobile.
5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
24.
Veće pješačke površine moguće je graditi u
sklopu zona zaštitnih zelenih površina. Pješačke je šetnice potrebno izvesti
isključivo od prirodnog materijala.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
25.
Telekomunikacijska mreža podrazumijeva
pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom
mrežom što uključuje kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge
pripadajuće objekte, instalacije i opremu.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
odreženi su grafičkim prikazom br. 2b. Prometna, ulična, komunalna i
infrastrukturna mreža - Telekomunikacije, energetski sustav i plinoopskrba, i
vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.
Gradnja nove pristupne TK mreže izvodit će se
postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na
mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema
starosti mreže.
Duž planiranih prometnica treba predvidjeti i
izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se
odrediti projektima.
Ovim Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju
i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
Distributivna telekomunikacijska kanalizacija
treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima O110, 75, 50 mm i tipskim
montažnim zdencima.
Planom je predviđeno povećanje kapaciteta
telekomunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih
priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.
Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli,
svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u
površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.Izgradnjom distribucijske
kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene
telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za
kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u
pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela
u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa
integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih
usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Vodoopskrba
Članak
26.
Vodoopskrba
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će
se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica, a prikazana je u
kartografskom prikazu broj 2c - Vodoopskrba i odvodnja.
Priključenje planiranih dionica novih
cjevovoda izvršiti će se na postojeći cjevovod u županijskoj cesti ŽC 5017,
koji se vodom napaja iz vodospreme Pećinica.
Novo planirane dionica graditi će se za
potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne
potrebe. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja hidranata najmanjeg
promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana posebnim
propisima.
Ukupan planirani broj korisnika na području
je cca. 100 od čega su u osnovi svi korisnici poslovnih prostora. Norma
potrošnje korisnika poslovnog prostora se može usvojiti sa cca. 80
lit/osoba/dan.
Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže
to će se usvojiti kao mjerodavan podatak, uz povećanje za povremene korisnike -
posjetioce, te za potrebe pogona asfaltne baze.
Prilikom dimenzioniranja vodovodne mreže,
mjerodavan podatak za najveću potrošnju biti će potrebna protupožarna količina
vode u vrijednosti od 10 lit/s.
Eventualno veća protupožarna količina vode
može biti rezultatom procjene protupožarnih količina na osnovu elaborata
procjene ugroženosti od požara, a što može biti slučaj kod objekata specifične
namjene.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno
je korištenje cijevi od duktilnog lijeva.
Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj
dubini nivelete od 110 do 150 cm.
Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu
najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm
iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da
pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.
Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se
materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna
maksimalno 64 mm.
Završnu obradu kanala treba prilagoditi
stanjeu na terenu.
Sva čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili
i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu
ugradnju te kasnije održavanje i popravke.
Poklopci okana su minimalnog otvora
(kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem pokloaca nosivosti prilagođenih
prometnom opterećenju.
Priključenje pojedinih objekata se izvodi na
način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu
građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza
vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim
vodom na uličnu vodovodnu mrežu.
Na vodovodni sustav priključuje se hidranti
odnosno hidrantski vodovi, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg
profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu
sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno
s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se
poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina
izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s
mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.
5.3.2. Odvodnja
Članak
27.
Kanalizacija
Planirana nova interna mreža kanalizacije
polagati će se u trup postojećih prometnica te u trup novoplaniranih
prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c - Vodoopskrba i
odvodnja.
Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru
prometnica, uz napomenu da se pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim
uvjetima, kotama niveleta planiranih prometnica, imovinsko pravnim uvjetima,
potrebama etapne gradnje te ostalim čimbenicima.
Sustav je isključivo razdjelnog tipa, što
znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne i fekalne otpadne vode,
a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju oborinske vode.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode
Sanitarne i tehnološke otpadne vode se
pročišćavaju na vlastitom uređaju koji služi za potrebe zone, drugog ili
odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog
bunara ili drenaže. Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje fekalnih voda
dozvoljava se pojedinačnim građevinama izgradnja nepropusnih septičkih
taložnica.
Zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje
morati će sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje
ili drugim ovlaštenim osobama u skladu sa zakonom.
Oborinske vode
Za sustav oborinske kanalizacije predviđena
je izgradnja cijelog novog internog sustava jer na predmetnoj lokaciji ne
postoji organiziranu prikupljanje oborinskih voda.
Prilikom gradnje interne mreže odvodnje
oborinskih voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP
krivulji, uz korištenje odgovarajućeg povratnog perioda, a u ovisnosti o
povrpini sa koje se odvodi voda.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih
okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih
građevina.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i
manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja.
Pojedinačni kolektori unutar prometnica,
skupljaju oborinsku vodu te je na svome završetku u upuštaju u tlo putem
upojnih bunara (građevina). Prije upuštanja u upojni bunar onečišćena voda se
pročišćava putem separatora koji se mogu graditi kao monolitni, na licu mjesta
ili se može predvidjeti ugradnja montažnih gotovih separatora.
Prilikom izgradnje interne kanalizacijske
mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, najmanjeg
promjera 300 mm.
Cijevi će se polagati u kanal, na prosječnoj
dubini nivelete od 120 do 180 cm.
Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu
najmanje debljine 10 cm, a sa istim se i zatrpavaju cijevi do minimalno 10 cm
iznad tjemena cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da
pojedina zrna ne izazovu oštećenje završne obloge cijevi.
Zatrpavanje preostalog dijela kanala vrši se
materijalom iz iskopa ali na način da je maksimalna veličina pojedinog zrna
maksimalno 64 mm.
Završnu obradu kanala treba prilagoditi
stanjeu na terenu.
Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom
ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti
kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 metara.
Poklopci okana su minimalnog otvora
(kvadratnog ili kružnog) 600 mm, s korištenjem pokloaca nosivosti prilagođenih
prometnom opterećenju.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem
slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne
visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.
Najmanji promjer slivničkog priključka je 200
mm.
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak
28.
Postojeću trafostanicu 20/0.4 kV
A.B.MARIŠĆINA, kapaciteta 2x630 kVA, potrebno je koristiti za napajanje sve do
popunjena njegovog kapaciteta. Trafostanicu 20/ 0.4 kV A.B.MARIŠĆINA moguće je
rekonstruirati ili zamijeniti novom trafostanicom drugog tipa i većeg
kapaciteta na istoj lokaciji ili na nekoj drugoj s obzirom na potrebe budućih
kupaca. U slučaju izgradnje zamjenske trafostanice TS 20/0.4 kV A.B.MARIŠĆINA u
vlasništvu nadležne distribucije, novu građevinu je potrebno izgraditi na istoj
lokaciji na način da ista bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m
od kolnika.
- Buduće trafostanice 20/0,4 kV gradit će se
na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacije
planiranih trafostanica 20/0.4 kV uvjetovana je uređenjem pojedinih zona plana
na kojima su iste planirane i prema stvarnim potrebama budućih kupaca i stoga
su u UPU-u nacrtane načelne lokacije.
- Planirane trafostanice mogu se graditi kao
distributivne ili kao trafostanice u vlasništvu kupca, a iste će se graditi kao
samostojeće ili ugradbene u građevini.
- Ako se trafostanica 10(20)/0,4 kV gradi kao
samostojeća u vlasništvu distribucije, potrebno je za nju osigurati zasebnu
parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele
i 2 m od kolnika.
- Za one nove kupce električne energije koji
zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica
20/0,4 kV ovog plana ili će imati vlastitu trafostanicu, treba osigurati
lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao
ugradbenu u građevini) unutar zahvata u prostoru.
- Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se
isključivo podzemnim vodovima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom
dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu
dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija
trafostanica.
- Pristup postojećih i planiranih
trafostanica do javne površine može biti direktan ili posredan.
- Trase buduće niskonaponske mreže nisu
prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim
projektima. Niskonaponsku mrežu izvoditi će se kao podzemna.
- Rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar
zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno
napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.
5.3.4. Plinoopskrba
Članak
29.
Ovim Planom predviđena je izgradnja nove
opskrbne plinske mreže na dijelu obuhvata Plana. Opskrba plinom za proizvodnu
zonu - asfaltnu bazu 'Marišćina', redviđena je temeljem priključenja na
distributivni plinovod plinske općine Klana.
Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske
mreže na općinskom području je izgradnja plinske distributivne mreže primarno
namjenjene ciljanom konceptu plinofikacije cjelokupnog prostora Županije
prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim
plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba
maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin
mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj
instalaciji.
Kapaciteti plinovoda i primopredajnih stanica
od mreže višeg ranga do krajnih potrošača moraju zadovoljiti potrebe
predviđenih sadržaja, a sukladno novoizgrađenoj mreži u nadležnosti
distributera plina. Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu
izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima užih
područja.
Potrebno je stvarati preduvjete za propulziju
učinkovitih i čistih tehnologija.
Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora
Planom višega reda predlaže se korištenje
dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata imaju
značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja
cijele Općine.
Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora
Članak
30.
Ovim Planom predlaže se korištenje dopunskih
i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata imaju značajan
utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja. Obzirom
na postojeći pogon drvne industrije »DI Klana« to se naročito odnosi na
korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase, te na korištenje
prirodne energije vjetra, sunca i vode.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
31.
Zaštitne zelene površine su neizgrađene
površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju
se redovitim sezonskim uređenjem autohtone vegetacije. Održavanje i uređivanje
ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.
Na postojećim zelenim površinama koje se ovim
Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću
strukturu vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih stabala. Korištenje
tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda,
tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr),te funkciji
prirodnog odvajanja kompleksa poslovne zone od okoliša te je isključeno od
svake gradnje.
U smislu dostupnosti javnih zelenih površina
potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu
infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4b.Način gradnje.
Zaštitne zelene površine uređuju se na način
da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti
prometnih površina.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
Članak
32.
Unutar područja obuhvata Plana ne postoje
registrirani zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju
predviđa Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03).
U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i
biološke raznolikosti utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku
obuhvata UPU 4 projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim
prirodnim i kontekstualnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim
elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi
terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop,
- pri planiranju novih prometnica unutar
obuhvata ovog Plana uvažene su prostorne i morfološke značajke terena i
krajobraza, što znači da su akceptirane njegove prirodne značajke, a da su
zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, svedeni na minimum.
7.2. Kulturno-povijesne cjeline
Članak
33.
U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja
se štite sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
34.
Sustav za gospodarenje otpadom na nivou
Primorsko- goranske županije čini centralna zona za gospodarenje otpadom,
reciklažna dvorišta i transfer stanice.
Zbog blizine centralne zone Županijskog
odlagališta u Marišćini, Planom višega reda za Općinu Klana nije predviđena
izgradnja transfer stanice ni reciklažnog dvorišta.
Do izgradnje županijskog sustava komunalni i
neopasni tehnološki otpad s klanjskog područja zbrinjavati će se na postojećem
odlagalištu otpada Viševac u Općini Viškovo na način kako je to propisano
važećim zakonskim propisima.
Na području Općine proizvodi se i određena
manja količina opasnog tehnološkog otpada čije je zbrinjavanje u nadležnosti
Republike Hrvatske.
Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom proizvođači su dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom u
skladu s važećim zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.
Radi uspostave sustava gospodarenja otpadom
na području Općine Klana, tako i ovoga Plana potrebno je:
-izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada;
-skupljati otpad odvojeno prema vrstama (po
mjestu nastanka i svojstvima);
-odvojeno skupljati i skladištiti neopasni
otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti;
-smanjivati opasna svojstva otpada čiji se
nastanak ne može spriječiti;
-iskorištavati vrijedna svojstva otpada u
materijalne i energetske svrhe;
-obrađivati otpad prije odlaganja.
Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s
otpadom na općinskom području potrebno je:
-uspostaviti propisanu evidenciju o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;
-redovito dostavljati podatke o proizvedenom,
skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri nadležnom Uredu
državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji;
-otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu
otpada.
Neuređena odlagališta i otpadom onečišćeno
tlo sanirati će se prema Planu sanacije koji je usvojila Županijska skupština.
Svi sudionici u postupanju s otpadom na
području obuhvata Plana dužni su pridržavati se odredbi važećeg Zakona o
otpadu.
Kako bi se osigurala uspješna provedba
propisanog načina postupanja s otpadom potrebno je utvrditi i razviti program
edukacije o otpadu.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak
35.
Za asfaltne baze kapaciteta iznad 100 t/h
asfaltne mješavine prema Uredbi o izmjenama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata
na okoliš (NN br. 67/09), Prilog I- Popis zahvata za koje se provodi ocjena o
potrebi procjene utjecaja na okoliš- »Asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/h
i više« potrebno je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti zahtjev
(elaborat) za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš kako bi se na osnovu
podataka o zahvatu i njegovoj lokaciji moglo procijeniti da li je potrebno
izraditi studiju o utjecaju na okoliš. Ukoliko nadležno ministarstvo ocijeni da
je potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoliš tada se u okviru studije
izrađuje i elaborat o utjecaju zahvata na ekološku mrežu jer se lokacija
zahvata nalazi u granicama Nacionalne ekološke mreže (NEK).
Navedenom studijom o utjecaju na okoliš
utvrdit će se potencijalni u utjecaj na okoliš i odrediti mjere zaštite okoliša
kako bi se negativni utjecaji uklonili ili umanjili na dopuštenu razinu.
Ukoliko nije potrebno izraditi studiju o
utjecaju na okoliš tada se ovim Urbanističkim planom utvrđuju mjere zaštite
okoliša koje nositelj zahvata treba ispuniti kod postavljanja postrojenja
asfaltne baze.
MJERE ZAŠTITE ZRAKA
Članak
36.
- Prirodni plin za zagrijavnje mineralnih
smjesa koristiti racionalno kako bi se smanjila količina emitiranog ugljičnog i
dušičnog dioksida
- Za vrijeme rada asfaltne baze vrijednosti
koncentracije prašine u izlaznom kanalu iza filterskog postrojenja ne smiju
premašiti dopuštene vrijednosti prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN RH br. 21/07, 150/08,
5/09) koje za asfaltne baze iznose 50 mg/m3 uz zadani volumni udio kisika od 17%. (Čl. 65.
Uredbe).
- Granični maseni protoci za pojedine
onečišćujuće tvari su navedene u Uredbi (Čl.8) prema kojoj za asfaltnu bazu
može vrijediti:
- ukupne praškaste tvari 1000 g/h
- praškaste anorganske tvari skupine
štetnosti I, II i I III 0,5-5,0-25
- Prema člancima navedene Uredbe, za vrijeme
rada uređaja za grijanje termalnog ulja onečiščujuće tvari ne smiju premašiti
vrijednosti emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora prema
kojima je za male i srednje uređaje za loženje na plinska goriva propisano:
|
-Dimni broj
|
-0
|
|
-Toplinski gubici u otpadnim plinovima
|
-10 %
|
|
-Ugljik II oksid
|
-100 mg/m3
|
|
-Oksidi dušika kao NO2
|
-200 mg/m3
|
|
-Volumenski udio kisika
|
-3%
|
-Sistem otprašivanja mora biti zatvoreni
sistem sa uklanjanjem i povratom viška ciklonskog materijala.
-Osigurati da sveukupni sustav otprašivanja
mehaničkog sklopa asfaltne baze bude zatvorenog tipa i automatiziran.
-Kapacitet ventilatora otprašivača mora biti
dovoljan za kapacitet postrojenja.
-Za vrijeme suhog vremena transportne putove
polijevati vodom kako bi se spriječilo prekomjerno stvaranje i raznošenje
prašine.
-Izraditi interni pravilnik o postupanju u
slučaju prekoračenja vrijednosti emisije iznad dopuštenih granica.
-Sve transporte na javnim površinama koji se
odvijaju u funkciji asfaltne baze (doprema stranih agregata, otprema gotovog
asfalta itd.) treba izvoditi uz prekrivanje tereta ceradama ili na drugi način
koji sprečava širenje prašine ili plinovitih onečišćenja u okoliš.
-Sve transportne i manipulativne površine u
funkciji asfaltne baze treba u suhim vremenskim uvjetima redovito polijevati
vodom.
Postojeći pogon zadržati u postojećim
gabaritima te obvezno koristiti 'mokri postupak' obrade kamena kako bi se
smanjila emisija kamene prašine u okoliš.
MJERE ZA ZAŠTITU TLA
Članak
37.
- Za vrijeme rada asfaltne baze zaštititi tlo
i podzemlje od izlijevanja opasnih tvari kao što su: goriva, motorna ulja,
antifriz, otapala, boje, razrjeđivači i slično. Zaposlenike na radilištu
posebno educirati i upozoriti na opasnost onečišćenja tla i podzemlja navedenim
tvarima i upoznati ih sa postupcima u takovim slučajevima.
- Izraditi plan interventnih mjera u slučaju
iznenadnog onečišćenja tla (slučaj pucanja cijevi, cijevnih spojeva, nezgode
kod pretakanja bitumena).
- Sav kruti i tekući otpad na lokaciji
asfaltne baze sakupljati i razvrstati na inertni i opasni otpad. Inertni
korisni otpad (drvo, metal, staklo, karton, papir, plastika) odlagati odvojeno
i predati ga ovlaštenom sakupljaču, a opasni otpad (motorna ulja, antifriz,
otapala, boje, razrjeđivač, akumulatori, baterije, elektrode, ljepila) odlagati
u označene kontejnere i uz prateći list predati ovlaštenom sakupljaču.
Postupanje sa inertnim i opasnim otpadom treba biti u skladu sa Zakonom o
otpadu (NN br. 178/04, 153/05, 111/ 06, 60/08, 87/09), Pravilnikom o vrstama
otpada.(NN br. 27/96), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 23/
07, 111/07) i ostalim
propisima koji uređuju postupanje sa otpadom.
- Na prostoru asfaltne baze poduzeti sve
mjere za sprečavanje pojave požara koji se može proširiti i na okolni teren.
MJERE ZA ZAŠTITU VODA
Članak
38.
Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta vode za
piće u slivu izvora u gradu Rijeci i slivu izvora u bakarskom zaljevu (
S.N.PGŽ. br. 35/12) područje obuhvata ovog Plana smješteno je izvan zona
sanitarne zaštite.
- Za pročišćavanje sanitarnih voda zaposlenih
radnika postaviti tipski uređaj za biološko pročišćavanje sa trećim stupnjem
obrade, a pročišćenu vodu ispustiti u upojni bunar. Nakon izgradnje javne
kanalizacijske mreže za općinu Klana interni kanalizacijski sustav sanitarnih
voda priključiti na javnu mrežu.
- Oborinske zaprašene i zauljene vode prije
ispuštanja u teren odvesti na odvajač mulja i ulja.
- Nakon puštanja asfaltne baze u rad
zatražiti vodopravnu dozvolu u skladu sa Zakonom o vodama (NN br. 153/09) i
Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (NN br. 78/10).
- Izraditi plan interventnih mjera u slučaju
iznenadnog onečišćenja voda u skladu sa Zakonom o vodama.
- Osigurati redovno čišćenje i kvalitetno
održavanje svih uređaja i opreme za zaštitu voda.
- Zone opasnosti u prostoru gdje se obavlja
pretakanje, skladištenje i uporaba bitumena odrediti u skladu sa normom HRN EN
60079-10.
- Spremnici bitumena moraju odgovarati
uvjetima iz Čl. 27. Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN RH br. 54/99).
- Na spremnicima bitumena obavezno ugraditi
uređaje za pokazivanje propusnosti spremnika (Čl. 40. Pravilnika).
- Pretakalište bitumena mora biti izgrađeno u
skladu sa Čl. 119-149. i 161-170. navedenog Pravilnika, a pretakanje bitumena
iz autocisterne obavljati u skladu sa Čl. 155-170. Pravilnika.
MJERE ZA ZAŠTITU OD POVEĆANJA RAZINE BUKE
Članak
39.
- Zatražiti od isporučioca opreme podatke o
razini buke postrojenja koje će se instalirati i upoznati ga sa domaćim
propisima u vezi dopuštene razine buke. Asfaltna baza tijekom punog pogona
smije emitirati razinu buke u skladu sa Pravilnikom o najvišim razinama buke u
sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04, 75/09).
- Organizirati promet teških motornih vozila
na lokaciji zahvata na način da se smanji razina ukupne buke (gašenje motora za
vrijeme čekanja, male brzine vožnje, uređene interne prometnice).
- Nakon puštanja u rad asfaltne baze
izmjeriti ekvivalentnu razinu imisijske buke na granicama lokacije i u slučaju
prekoračenja dopuštenih vrijednosti provesti dodatne mjere zaštite od buke.
MJERE ZA ZAŠTITU OD MOGUĆEG MEĐUUTJECAJA S
POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA
Članak
40.
- Tijekom rada asfaltne baze organizirati
interni promet na način da se ne dogode neželjeni slučajevi od kojih su mogući
sudari teretnih vozila koja prevoze agregate sa ostalim vozilima na javnoj
cesti prilikom izlaska sa lokacije asfaltne baze.
MJERE ZA ZAŠTITU KRAJOBRAZA
Članak
41.
- Održavati lokaciju asfaltne baze urednom i
čistom, bez nakupljanja otpada bilo koje vrste.
- Lokaciju asfaltne baze ogaditi žičanom
ogradom, a uz ogradu posaditi autohtono visoko raslinje.
- U slučaju prestanka rada asfaltne baze
nastali plato se čisti od zaostalog materijala i vraća u prvobitno stanje.
MJERE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA U SLUČAJU
AKCIDENTA
Članak
42.
- Nositelj zahvata je dužan izraditi Plan
intervencija u zaštiti okoliša u skladu sa državnim Planom intervencija u
zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) i osigurati sredstva za njegovo
izvršenje
PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Članak
43.
- Izvršiti prvo mjerenje koncentracije
onečišćujućih tvari u zrak tijekom pokusnog rada asfaltne baze, a prije
dobivanja uporabne dozvole i nakon postizanja neometanog rada. Prvo mjerenje se
mora obaviti najkasnije 12 mjeseci nakon puštanja u probni rad (Čl. 9 Uredbe o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora, NN br. 21/07, 150/08, 5/09)
- Emisija onečišćujućih tvari u otpadnim
plinovima iz malih uređaja za loženje se utvrđuje povremenim mjerenjima,
najmanje jedanput u dvije godine (Čl. 122 Uredbe).
- Nakon puštanja asfaltne baze u rad i kod
njezinog punog pogona izvršiti mjerenje razine buke na ogradi lokacije na
četiri mjerna mjesta i izmjerene rezultate usporediti sa dopuštenom bukom. U
slučaju prekoračenja dopuštenih razina buke poduzeti dodatne mjere zaštite.
- Rezultate praćenja stanja okoliša
dostavljati redovito županijskoj inspekciji zaštite okoliša.
MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak
44.
Ovim Planom su definirani putevi i smjerovi
evakuacije korisnika područja obuhvata Plana, privremeno odlagalište i lokacija
sirene sustava za uzbunjivanje i obavješćivanje. Navedene mjere zaštite i
spašavanja prikazane su u grafičkom prikazu 3a - Uvjeti zaštite, uređenja i
zaštite površina.
Sklanjanje ljudi
Članak
45.
Obzirom da je došlo do promjena zakonske
regulative ne postoji više obaveza izgradnje skloništa na području RH. Mjera
sklanjanja sada se provodi na način da se koriste već izgrađena skloništa (ako
ih ima) ili da se ljudi sklanjaju u za to podesnim prostorima.
Sklanjanje ljudi se osigurava izgradnjom
zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih
prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina i prostora za funkciju
skljanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i
spašavanja Općine Klana, odnosno posebnim planovima sklanjanja ljudi i
izgradnje zaklona, planovima privremenog izmještanja stanovništva,
prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora, koji se izrađuju u slučaju
neposredne ratne opasnosti.
Planovi iz prethodnog stavka su operativni
planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga
ne mogu imati utjecaj na prethodno prostorno i urbanističko planiranje
uređenja.
Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u
sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde
posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s
prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s
otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu i kapacitetom
sklanjanja preme tehničkim normativima za takva skloništa.
Na području obuhvata Plana ne nalaze se
mjesta okupljanja većeg broja ljudi, te se zato ne definira obaveza sustava za
uzbunjivanje, sukladno Pravilniku o postupanju uzzbunjivanja stanovništva (N.N.
br. 47/06).
Zaštita od rušenja
Članak
46.
Prometnice unutar novih djelova naselja
moraju se projektirati na taj način, da udaljenost građevina od prometnice
omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu u svrhu
nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s
prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli
lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed
projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti
tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po
MSC ljestvici njihove jačine prema seizmičkoj mikrorajonizaciji
Primorsko-goranske županije.
Na području obuhvata Plana nisu registrirane
gusto izgrađene jezgre naselja koje moraju biti dodatno ispitane vezano za
otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnijih mjera
zaštite ljudi od rušenja.
Zaštita od potresa
Članak
47.
Protivpotresno projektiranje građevina, kao i
građenje, treba provoditi sukladno važećem Zakonu o građenju i postojećim
tehničkim propisima.
Područje obuhvata Plana ne nalazi se na
području najvećeg intenziteta potresa (VII I viši stupanj MCS) , niti je
planovima višega reda prepoznato kao područje seizmotektonske aktivnosti ili
područje mogućih odrona ili klizišta. Područje obuhvata Plana u slučaju potresa
jačega intenziteta, prema Procjeni ugroženosti, neće biti ugroženo većim
oštećenjima.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske
županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja
Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem
Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih
područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s
postojećom seizmičkim mikrorajonizacijom, te postojećim zakonima i propisima.
Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za
rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima
za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu
otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje
treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
U sustavu komunalnih službi neophodno je za
stare jezgre naselja izraditi katastar građevina i komunalne infrastrukture
izgrađene prije primjene parametara iz seizmičkih rajonizacija i propisa iz
protivpotresnog inženjerstva, uz informatičku obradu stanja te softverske
aplikacije i simulacije mogućih posljedica potresa po danas postojećim
seizmičkim mikrorajonizacijama na GIS osnovi.
Posebnim operativnim planovima zaštite i
spašavanja regulirani su asanacija ruševina (kao i humana i animalna asanacija)
i mjesta odlaganja odnosno ukopa, , koji su izrađeni za postojeće stanje
uređenosti prostora, pa stoga nemaju utjecaj na urbanističko planiranje
uređenja.
Mjere zaštite od potresa podrazumijevaju i
primjenu posebnih mjera zaštite od rušenja.
Mjere posebne zaštite od potresa u ovom Planu
primjenjuju se zbirno i istovremeno.
Zaštita od požara
Članak
48.
Zaštita od požara ovisi o stalnom i
kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim
opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima
utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i
tehnološkim eksplozijama za cijelo područje Općine Klana.
Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona
i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom
grafičkom prilogu navedene Procjene ugraženosti.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara
stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina,
provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i
prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.
Kod projektiranja planiranih građevina na
području obuhvata ovog Plana, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru
mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u
prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne
dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno
norme:
- TRVB - za stambene građevine do 25 metara
visine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim
radionicama u svom sastavu i bez podzemnih etaža ako nisu odvojene
vatrootpornom konstrukcijom,
- GRETENER - za visoke građevine i ostale
stambene građevine,
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i
veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći
broj ljudi,
- DIN i HRN EN (europske norme koje se
primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) - za industrijske građevine,
razna skladišta i ostale gospodarske građevine.
Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i
postave nadzemnih hidranata.
Sve pristupne ceste koje se planiraju
izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na
njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta
s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od
5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.
U sustavu komunalnih službi i društava
neophodno je izraditi katastar zona, proizvodnih, skladišnih i poslovnih
prostora u kojima se proizvode, skladište, koriste i prodaju zapaljive tekućine
i druge opasne i otrovne tvari, kao i prikaz pravaca i prometnica kojima je
dozvoljena njihova distribucija i provoz, uz softverske aplikacije i simulacije
mogućih akcidenata i ugrožavanja okoliša na GIS osnovi.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za
izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih
državnih upravnih tijela.
Mjere posebne zaštite od požara u ovom Planu,
primjenjuju se zbirno i istovremeno.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak
49.
Provođenje mjera zaštite od štetnog
djelovanja voda nužno je u vrijeme velikih kiša ili otapanja snijega, te pojave
visokih podzemnih i bujičnih voda na područjima pojave klanjskih bujica.
Podizanjem nivelete niskog mosta u Klani na cesti prema Studeni otkloniti će se
problem plavljenja koji se javlja na tom području.
Sa svrhom sprječavanja plavljenja potrebno je
kontinuirano voditi brigu o održavanju vodotoka, regulacijskih i zaštitnih
građevina te čišćenju i uređenju ponora Gotovž. Planom je predložena regulacija
bujičnih tokova te kanaliziranje voda prema klanjskom, studenjskom i lisaškom
polju gdje bi se koristile u hidromelioracijske svrhe.
Na cijelom području Općine Klana, tako i
ovoga Plana, treba vršiti daljnju regulaciju vodotoka i bujica.
Područje obuhvata Plana prema Procjeni
ugroženosti se ne nalazi na području koje je ugroženo poplavama.
Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba
cjelovito sagledati u svrhu određivanja zaštitnih mjera za spriječavanje pojave
klizišta, odrona i pojačane erozije zemljišta (naročito na većim nagibima
terena i u zonama eksploatacije šuma).
Građenje i rekonstrukcije u ugroženim
područjima vršiti prema odredbama ovog Plana uz vodopravne mjere i suglasnost
Hrvatskih voda.
Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba provoditi
u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planovima obrane od
poplava.
Članak
49a.
Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških
katastrofa i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu
Prema Procjeni ugroženosti najveća opasnost
od mogućih nesreća izazvanih u radu s opasnim tvarima prijeti od mogućeg požara
i eksplozija spremnika na benzinskoj pumpi koja se nalazi na području obuhvata
Plana u zoni Gospodarske namjene - trgovačke i poslovne ( K2), Spremnik od
10000 l lož ulja i Spremnik UNP-a kapaciteta 100m3.
Zona ugroženosti kod scenarija eksplozije
spremnika nalazi se u radijusu od 934m oko spremnika. Unutar zone ugroženosti
nalaze se objekti u vlasništvu tvrtke i lovačka kuća (na udaljenosti 800m). U
slučaju nesreće ugroženo će biti 50 ljudi (zaposlenici tvrtke te ljudi u
vozilima koja se nađu u trenutku nesreće na dionici županijske ceste Ž5017 koja
se nalazi u zoni ugroze). Kod scenarija zapaljenja naftnih derivata prilikom
pretakanja zona ugroze je u radijusu od 98m oko cisterne te su ugroženi
zaposlenici i infrastruktura tvrtke.
Autocisterne sa opasnim kemikalijama prolaze
kroz županijsku cestu Ž5022. Tim putem se vrši snadbijevanje gospodarskih
subjekata koji u svojim skladištima imaju opasne kemikalije za vlastite
potrebe. U slučaju nesreće na navedenoj prometnici koja prolazi uz granicu
područja obuhvata Plana, bio bi ugrožen vodoopskrbni sustav šireg područja
Grada Rijeke jer prometnica prolazi uz sam tok Klanjske Ričine.
Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a
ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu, je provođenje
preventivnih mjera za sprečavanje nesreće.
Članak
49b.
Prolomi hidroakumulacijskih brana
Na području obuhvata Plana ne postoje
postrojenja s hidroakumulacijskim branama.
Članak
49c.
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
Područjem obuhvata prolazi županijska
prometnica koja je prema Procjeni ugroženosti prepoznata kao kritična
infrastruktura koja bi u slučaju potresa, te njenim oštećivanjem, mogla
prouzročiti prekid prometnih veza Općine sa okolicom.
Na području obuhvata nalazi se gospodarski
objekti koji su Procjenom ugroženosti prepoznati kao kritična infrastruktura u
slučaju tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe, te bi prouzročile
materijalnu štetu, zagađenje okoliša, vodotoka, nedostatak pitke vode i ljudske
žrtve.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
50.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina
na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje
pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih
površina.
U smislu nužne komunalne opremljenosti
potrebno je- sukladno odredbama PPPGŽ (SN PGŽ broj 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09)
o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup,
vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda te priključak na električnu struju.
Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje,
moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno članku 28.
stavak 6 ove Odluke, odnosno zbrinjavanje sanitarno-potrošnih voda privremeno
riješiti unutar obuhvata Plana.
Izradu projektne dokumentacije nužno je
realizirati u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama
s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a poglavito sa
sljedećima:
- HP i HT
- HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka
- JP »Vodovod i kanalizacija« Rijeka
Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih
površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera (NN 47/82).
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
51.
Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se
izrada planova užeg područja.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Članak
52.
Postojećih građevina koje bi svojom namjenom
bile suprotne planskoj namjeni nema unutar obuhvata ovog Plana.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
53.
Elaborat Plana izrađen je u 4 (četiri)
istovjetna izvornika Plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Klana i
potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Klana.
Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom
upravnom odjelu Općine Klana, u pismohrani Primorsko-goranske županije,
Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi Zavod za
prostorno uređenje Primorsko- goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj
županiji, u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva
10, 51000 Rijeka.
Članak
54.
Na konačni prijedlog UPU 2 - Urbanističkog
plana uređenja proizvodne zone - asfaltma baza 'Marišćina', ishođena su sva
Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.
Članak
55.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a
objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-01/13-01/03
Ur. broj: 2170-06-13-01-01
Klana, 30. siječnja 2013.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE KLANA
Predsjednik
Dorijan
Valenčić, v.r.
