2.
Na temelju odredbe članka 100. stavka 7.
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09,
55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana
uređenja predjela »Mali Kankul« u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« broj 32/08
i 9/12) i članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 28/09 i
41/09), suglasnosti Župana Primorsko- goranske županije, Klasa: 350-02/13-03/2,
Ur. broj: 2170/ 1-03-01/1-13-2 od 18. siječnja 2013. godine, Gradsko vijeće
Grada Krka, na sjednici održanoj 29. siječnja 2013. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna
Detaljnog plana uređenja predjela »Mali Kankul«
u gradu Krku
I . Opće odredbe
Članak
1.
(1) Donosi se Izmjena i dopuna Detaljnog
plana uređenja predjela »Mali Kankul« u gradu Krku (u daljnjem tekstu Izmjena i
dopuna Plana) koju je izradio Ured ovlaštenog arhitekta Zdenko Novosel,
urbanizam, projektiranje i savjetovanje, iz Rijeke, Bujska ulica 15/a.
Članak
2.
(1) Granica obuhvata Izmjena i dopuna Plana
ucrtana je u svim kartografskim prikazima.
Ukupna površina obuhvata Izmjena i dopuna
Plana iznosi 1,7 ha.
Članak
3.
(1) Elaborat Izmjena i dopuna Plana iz članka
1. ove Odluke sadrži tekstualni dio, grafičke dijelove i obvezne priloge kako
slijedi:
0. OPĆI DIO
A. TEKSTUALNI DIO
A.0. UVOD
A.1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
B. GRAFIČKI DIO
1. Detaljna namjena površina 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastruktura
2.1. Promet 1:1000
2.2. Vodno gospodarski sustav 1:1000
2.3. Elektroenergetski sustav 1:1000
2.4. Telekomunikacijska mreža 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina 1:1000
4. Uvjeti gradnje 1:1000
5. Posebne mjere zaštite 1:1000
C. OBVEZNI PRILOZI
C.1. Obrazloženje prostornog plana
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti predjela
Mali Kankul na
području Grada Krka
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih
vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna
opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
(obuhvat, broj
stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i
izgrađenost)
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način
korištenja i uređenja površina i građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna
infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna i ulična mreža
2.3.2. Komunalna infrastrukturna mreža
2.3.2.1. Vodoopskrbna mreža
2.3.2.2. Kanalizacijska mreža, fekalna i
oborinska
2.3.3. Elektro mreža
2.3.3.1. Visokonaponska mreža
2.3.3.2. Niskonaponska mreža
2.3.3.3. Javna rasvjeta
2.3.4. Telekomunikacijska mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i
građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.1.1. Stambene građevine
2.4.1.2. Pomoćne građevine, garaže, bazeni
2.4.1.3. Montažne građevine i kiosci
2.4.2. Zaštita prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na
okoliš
2.5.1. Tlo za planiranje izgradnje
2.5.2. Zaštita zraka
2.5.3. Zaštita voda
2.5.4. Zaštita od prekomjerne buke
2.5.5. Postupanje s otpadom
3. POSEBNE MJERE ZAŠTITE
3.1. Mjere zaštite i spašavanja od prirodnih
katastrofa i
velikih nesreća
3.1.1. Mjere zaštite od potresa
3.1.2. Mjere zaštite od ostalih prirodnih
uzroka
3.1.3. Mjere zaštite od epidemija i epizotija
3.2. Mjere zaštite od požara i
tehničko-tehnoloških
nesreća s ispuštanjem opasnih tvari
3.2.1. Mjere zaštite od požara
3.2.2. Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških
katastrofa
3.3. Mjere zaštite od ratnih djelovanja i
terorizma
3.3.1. Građevine i površine za sklanjanje
ljudi
3.3.2. Ostali objekti za sklanjanje
3.4. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i
spašavanja
od katastrofa i većih nesreća
3.4.1. Sustav uzbunjivanja
3.4.2. Mjere za evakuaciju
3.4.3. Mjere zaštite prometne i komunalne
infrastrukture
3.4.4. Rješenje opskrbe vodom u iznimnim
uvjetima
C.2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja
šireg
područja
C.3. Stručne podloge, na kojima se temelje
prostorno
planska rješenja
C.4. Popis sektorskih dokumenata i propisa
koje je bilo
potrebno poštivati pri izradi plana
C.5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. Zakona
C.6. Izvješće javnoj raspravi
C.7. Evidencija postupka izrade i donošenja
prostornog
plana
C.8. Sažetak za javnost
C.9. Odluka o donošenju
Članak
4.
Članak 4. mijenja se i glasi:
»(1) Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju
u smislu ovih Izmjena i dopuna Plana imaju slijedeće značenje:
1. Stambena građevina je građevina stambene
namjene, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju.
(2) Obiteljska kuća je građevina isključivo
stambene namjene koja sadrži najviše 1 stan i koja nema više od podruma i dvije
nadzemne etaže.
(3) Građevina mješovite namjene M2 -
pretežito poslovna; je građevina ugostiteljsko turističke, trgovačke, uslužne i
sl. namjene. U ovoj građevini moguće je smjestiti jedan stambeni prostor do 120
m2.
4. Slobodnostojeća građevina je građevina
koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske
čestice.
5. Pomoćna građevina je građevina čija je
namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice,
drvarnice, spremišta).
6. Samostalna uporabna cjelina je skup
prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim
sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Pomoćne
građevine ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu ukoliko su u funkciji
korištenja samostalne uporabne cjeline.
7. Građevinski pravac određuje položaj
osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te
prometnicu ili javnu površinu.
8. Regulacijski pravac je granica između
građevne čestice osnovne namjene i čestice javne površine (javna cesta,
prilazni put).
9. Gradivi dio čestice je dio građevne čestice
na kojem je dozvoljena gradnja građevine osnovne namjene i pomoćne građevine.
10. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim
građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je
vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih
dijelova građevine na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju
građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže; u površinu
izgrađenosti se ne obračunavaju nenatkrivene terase i građevine potpuno ukopane
u zemlju i obrađene kao okolni teren kao što su cisterne, septičke jame,
spremnici plina i slične građevine, terase na terenu, i parkirališne površine.
11. Koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i
površine građevne čestice.
12. Visina građevine (V) mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno do vrha nadozida
potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2m.
13. Ukupna visina građevine mjeri se od
konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem
dijelu do sljemena ili najviše kote ravnog krova.
14. Etaža je bilo koji kat građevine
uključujući prizemlje (suteren), podrum, kat i potkrovlje.
15. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se
prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,2m, najveća
visina do sljemena je 4,0m. Potkrovlje se smatra etažom.
16. Tavan je prostor između stropne
konstrukcije građevine i krova građevine čija visina do sljemena iznosi najviše
3.0m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup
i nije podoban za stanovanje.«
Članak
5.
Članak 5. mijenja se i glasi:
»(1) Namjena planiranih građevina i površina
treba biti kompatibilna stambenoj namjeni kao osnovnoj namjeni.
U zoni obuhvata plana predviđena je gradnja
građevina stambene namjene (obiteljske i stambene) i građevine mješovite
namjene M2 - pretežito poslovna; sve s pomoćnim građevinama, te uređenje
pripadajućih površina; prometne površine (ulice i pješačke), zelene površine,
objekti i uređaji komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže.
U obiteljskoj kući moguće je smjestiti
isključivo sadržaje stambene namjene.
U građevinama stambene namjene moguće je
smjestiti poslovne sadržaje različitih namjena (ne više od 50% površine), koji
po svojoj namjeni i načinu obavljanja djelatnosti trebaju biti primjereni
lokaciji u stambenoj zoni, bez opasnosti od eksplozije, požara, pri čemu ne
smiju zagađivati zrak, tlo, proizvoditi buku, niti na drugi način ugrožavati
život u stambenoj zoni.
U građevini mješovite namjene M2 - pretežito
poslovna; moguće je smjestiti sadržaje ugostiteljsko turističke (sa samostalnim
jedinicama za smještaj - hotel, pansion, prenoćište), trgovačke, uslužne i sl.
namjene.
U građevini mješovite namjene M2 - pretežito
poslovna moguće je smjestiti jedan stambeni prostor do 120 m2.
(2) Formirano je 15 građevnih čestica za
stambenu izgradnju, te 1 građevna čestica mješovite M2 - pretežito poslovne
namjene.
(3) Prometnica koja opslužuje građevinske
čestice br. 1- 5, 8 i 14 riješena je kao jednosmjerna cesta s ulazom i izlazom
na lokalnu prometnicu M. Balote.
Građevne čestice br. 6, 7, 15 i 16
priključuju se neposredno na lokalnu prometnicu M. Balote.
Građevna čestica br. 16 ima mogućnost
priključka i na planiranu jednosmjernu prometnicu oznake U-3.
(4) Prometnica koja opslužuje građevinske
čestice br. 9- 13 riješena je kao dvosmjerna cesta s okretištem i priključkom
na lokalnu prometnicu M. Balote.
(5) Javna parkirališta riješena su uz
prometnicu (P)
(6) Zaštitne zelene površine (Z) riješene su
uz prometnicu.
(7) Za potrebe trafostanice (TS) formirana je
izdvojena građevna čestica.«
Članak
6.
Članak 6. mijenja se i glasi:
»(1) Građevna čestica za trafostanicu (TS)
površine 30 m2.
(2) Građevne čestice su pravilno formirane uz
postojeću i nove prometnice naselja.
(3) Približne površine čestica su:
- čestica broj 1 površine 979,00 m2
- `` 2 902,00 m2
- `` 3 849,00 m2
- `` 4 804,00 m2
- `` 5 803,00 m2
- `` 6 796,00 m2
- `` 7 761,00 m2
- `` 8 789,00 m2
- `` 9 710,00 m2
- `` 10 736,00 m2
- `` 11 751,00 m2
- `` 12 767,00 m2
- `` 13 662,00 m2
- `` 14 504,00 m2
- `` 15 710,00 m2
- `` 16 406,00 m2«
Članak
7.
Članak 7. mijenja se i glasi:
»(1) Na građevnim česticama broj 1, 2, 4-15
grade se stambene građevine s najviše četiri stambene jedinice, odnosno mjerna
mjesta.
Na građevnoj čestici broj 16 gradi se
obiteljska kuća koja može imati najviše jednu stambenu jedinicu, odnosno mjerno
mjesto.
Na građevnoj čestici broj 3 gradi se
građevina mješovite namjene M2 - pretežito poslovne, koja uz sadržaje osnovne
namjene može imati i jednu stambenu jedinicu.
Najmanja dopuštena tlocrtna površina stambene
građevine je 100m2.
(2) Koeficijent izgrađenosti je maksimalno kig = max 0,25.
Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine
stambene i mješovite - pretežito poslovne namjene je 200m2.
Najmanja dopuštena tlocrtna površina
obiteljske kuće je 60m2.
(3) Najveća dopuštena tlocrtna površina
pomoćne građevine je 50m2 i
ulazi u postotak izgrađenosti građevne čestice.«
Članak
8.
Članak 8. mijenja se i glasi:
»(1) Koeficijent iskoristivosti građevne
čestice za gradnju stambene i mješovite - pretežito poslovne građevine je max.
kis = max 0,75.
(2) Kad građevina stambene i mješovite -
pretežito poslovne namjene ima podrum kis = max 1,0.
(3) Koeficijent iskoristivosti građevne
čestice za gradnju obiteljske kuće je maksimalno kis = max 0,5.
(4) Kad obiteljska kuća ima podrum kis = max 0,75.«
Članak
9.
Članak 9. mijenja se i glasi:
»(1) Gig - gustoća izgrađenosti je odnos zbroja pojedinačnih
kig (koeficijenata izgrađenosti) i zbroja građevnih čestica
max Gig = (0,25 x 16) / 16 = 0,25«
Članak
10.
Članak 10. mijenja se i glasi:
»(1) Najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti je sukladno članku 8. stavak 1.-4., pri čemu u obračun ulaze i
pomoćne građevine.
(2) Max. građevinska bruto izgrađena površina
obiteljske kuće je 200m2.«
Članak
11.
Članak 11. mijenja se i glasi:
»(1) Najveća dopuštena visina stambene
građevine je 7,50m. Najveća dopuštena visina građevine mješovite - pretežito
poslovne namjene je 8,50 m. Najveća dopuštena visina obiteljske kuće je 6,50 m.
(2) Najveća dopuštena ukupna visina stambene
građevine je 10,0m, građevine mješovite - pretežito poslovne namjene je 11,0m,
te obiteljske kuće je 9,0 m.
(3) Najveća dopuštena visina Ppomoćne i manje
građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi na građevnoj čestici uz
građevinu osnovne namjene iznosi 3,0.
(4) Nivelaciona kota najniže nadzemne etaže
(prizemlje ili suteren) može biti najviše 30cm viša od najniže kote zaravnatog
terena oko građevine.«
Članak
12.
Članak 12. mijenja se i glasi:
»(1) Maksimalni broj etaža građevine stambene
i mješovite - pretežito poslovne namjene su podrum i tri nadzemne etaže.
Građevina na svim pročeljima može imati vidljive maksimalno tri etaže.
(2) Maksimalni broj etaža obiteljske kuće je
podrum i dvije nadzemne etaže. Etažom se smatra bilo koji nivo građevine
uključivši podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. Građevina na svim
pročeljima može imati vidljive maksimalno dvije etaže.
(3) Pomoćne građevine i manje građevine
gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne
namjene najviše kao jednoetažne.«
Članak
13.
Članak 13. mijenja se i glasi:
»(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se,
osim građevine osnovne namjene (stambena i mješovita - pretežito poslovna
namjena) graditi pomoćne građevine.
(2) U obiteljskoj kući na građevnoj čestici
br. 16. moguće je planirati isključivo sadržaje stambene namjene.
U stambenim građevinama na građevnim
česticama od br. 1, 2 i 4-15, uz sadržaje stambene namjene moguće je planirati
i poslovne sadržaje.
U građevini mješovite - pretežito poslovne
namjene na građevnoj čestici br. 3. uz sadržaje osnovne namjene ugostiteljsko
turističke (hotel, pansion, prenoćište), uslužne i sl. namjene moguće je
planirati jedan stambeni prostor do 120 m2.
(3) Pomoćne građevine su građevine čija je
namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice,
drvarnice, spremišta, bazeni i sl).
(4) Namjena građevina određena je na
kartografskom prikazu br. 1.«
Članak
14.
Članak 14. mijenja se i glasi:
»(1) Građevni pravac određuje smjer
dominantnog sljemena krova osnovne građevine u odnosu na susjedne čestice i
građevine, te prometnicu.
(2) Udaljenost osnovne i pomoćne građevine od
regulacijskog pravca je 5,0m.
Izuzetno kod čestica 1 i 5 udaljenost je
7,0m, prema grafičkom prilogu.
(3) Udaljenost građevine stambene namjene
mora biti najmanje 4,0m od granice građevne čestice.
(4) Udaljenost građevine mješovite -
pretežito poslovne namjene mora biti najmanje 6,0m od granice građevne čestice.
(5) Udaljenost pomoćne građevine od susjednih
građevnih čestica mora biti najmanje 4,0m.«
Članak
15.
U članku 16. na kraju stavka 6. dodaje se
nova alineja koja glasi:
- za ugostiteljsko turistički prostor (hotel,
pansion, prenoćište i sl.) - na dva ležaja min. jedno parkirališno mjesto.
Članak
16.
Članak 17. mijenja se i glasi:
»(1) Na dijelu obuhvata plana predviđa se
izvedba jednosmjerne prometnice oznake U-1, širine 4,5 m s obostranim
nogostupom širine 1,5 m, i dvosmjerne pristupne prometnice oznake U-2, s
okretištem i jednostranim nogostupom širine 1,5 m i dio jednosmjerne prometnice
oznake U-3, širine 4,5 m s jednostranim nogostupom širine 1,5 m kao spoj ove jednosmjerne
prometnice na postojeću prometnu mrežu naselja sjeverozapadno od obuhvata
plana.
(2) Uz jednosmjernu prometnicu oznake U-1, u
obuhvatu plana formirana je građevna čestica raskršća - spoja s planiranom
dvosmjernom stambenom (pristupnom) prometnicom oznake U-5, širine 5,5 m s
jednostranim nogostupom širine 1,5 m, koja će u budućnosti omogućiti prometnu
vezu sa zapadnim dijelom područja Vidikovac.
(3) Prometnica M. Balote oznake U-4, se
proširuje na 4,5+1,5 m širine kolnika s jednostranim nogostupom sa
sjeverozapadne strane širine 1,5 m.
(4) Kao ishodište dimenzioniranja širine
kolnika jednosmjerne prometnice (4,5 m+1,5 m) usvojen je jugoistočni rub
asfalta u Ulici M. Balote.«
Članak
17.
Članak 18. mijenja se i glasi:
»(1) Niveleta jednosmjerne prometnice oznake
U-1, prati teren i pruža se od istoka prema zapadu i polukružno prema
jugoistoku u padu od 2 - max 8,22 % i spaja na postojeću prometnicu M. Balote
oznake U-4, koja se rekonstruira nagiba do max 11,17%.
(2) Niveleta dvosmjerne prometnice oznake
U-2, prati teren i pruža se od jugozapada prema sjeveroistoku u padu max 4% i
spaja na postojeću prometnicu M. Balote.
(3) Niveleta dijela nove jednosmjerne
prometnice oznake U-3, prati teren i pruža se od istoka prema zapadu u padu max
1,5 % i spaja na jednosmjerne prometnicu.«
Članak
18.
U članku 22. stavak 1. briše se tekst:
»odabran je separator tip LKPO -30 l/s«.
Članak
19.
U članku 23. stavak 2. briše se tekst:
»10(20)« i dodaje tekst: »20kV«.
Članak
20.
U članku 24. stavak 5. briše se tekst: »a
prema uputama za pojedine vrste radova koje je izdao ili prihvatio Hrvatski
Telekom«.
Članak
21.
U članku 26. dodaju se novi stavci 2.3. i 4.
koji glase:
»(2) Realizacija planiranih zahvata u
prostoru moguća je u etapama.
(3) Postojeće vrijedno zelenilo potrebno je
pri svim intervencijama u prostoru čuvati i dopunjavati sadnjom autohtonog
grmlja i visokih stablašica.
(4) Osiguranje pristupačnosti i
unaprjeđivanje pristupačnosti građevinama javne i poslovne namjene treba vršiti
prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom
i smanjene pokretljivosti.«
Članak
22.
U članku 27. na kraju stavka 1. dodaje se
tekst:
»U obračun zelenih površina uključuju se sve
staze maksimalne širine 1,5 m.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
« (5) Potrebno je maksimalno očuvati vrijedne
primjerke stablašica (masline).«
Članak
23.
U članku 28. iza stavka 2. dodaje se stavak
3. koji glasi:
»(3) Preduvjet za formiranje planirane
građevne čestice broj 16. je rušenje svih pomoćnih građevina koje su uz osnovnu
građevinu izgrađene na građevnoj čestici broj 15.«
Članak
24.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće
mjere:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke
standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema Uredbi o ograničenim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora;
- najveći dopušteni porast imisijskih
koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u ovisnosti o kategoriji zraka
određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka;
- stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni,
rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih
vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora«.
Članak
25.
U članku 31. stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Obzirom na smještaj područja obuhvata
Izmjene i dopune Plana izvan zone sanitarne zaštite dozvoljava se upotreba
naftnih derivata kao energenta za centralno grijanje. Spremnik goriva mora biti
čelični dvostijenski ili jednostjenski u vodonepropusnoj betonskoj tankvani.«
Članak
26.
Članak 32. mijenja se i glasi:
»(1) Unutar građevinskog područja naselja
dozvoljeni nivo buke je 55dBa danju i 45dBa noću.
(2) Zaštitu od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke i Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.«
Članak
27.
Članak 33. i naslov ispred članka se briše.
Članak
28.
Članak 34. i naslov ispred članka se briše.
Članak
29.
Broj podnaslova 8.7. Postupanje s otpadom,
mijenja se u 8.5 Postupanje s otpadom
Članak
30.
Dosadašnji članak 35. postaje članak 33.
U članku 33. mijenja se stavak 2. i glasi:
»(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u
postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi
Zakona o otpadu i drugih propisa:
- Pravilnika o vrstama otpada,
- Pravilnika o uvjetima za postupanje s
otpadom,
- Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu,
- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim
otpadom.«
U članku 33. mijenja se stavak 4. i glasi:
»(4) Unutar zone obuhvata Izmjene i dopune
Plana predviđena je postava pet setova kontejnera za odvojeno prikupljanje
otpada smještenih na javne zelene površine.
Set se sastoji od:
- smeđeg kontejnera ( 240 l) za biootpad,
- žutog kontejnera ( 340 l) za PET, staklo i
plastiku,
- plavog kontejnera ( 340 l) za papir i
karton,
- sivog kontejnera ( 140 l) za sitni metal,
- zelenog kontejnera ( 340 l) za ostali
otpad.
Za svaki set osigurana je površina 110 x 330
cm.«
Članak
31.
Članak 36. i podnaslov ispred članka 36.
briše se.
Članak
32.
Iza članka 33. dodaju se novi naslovi i
članci od 34.do 58. koji glase:
»9. Posebne mjere zaštite
Članak
34.
(1) Stanovnici na obuhvaćenom prostoru dužni
su se dosljedno pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera koje
sadrži Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i
okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Krka.
(2) Ovom Izmjenom i dopunom Plana određuju se
(urbanističke) mjere posebne zaštite, odnosno smjernice za uređenje prostora i
gradnju u svrhu smanjenja na najmanju moguću mjeru broja, opsega i posljedica
mogućih katastrofa i većih nesreća.
(3) Mjere posebne zaštite ljudi, materijalnih
dobara i okoliša u zoni obuhvata prikazane su na kartografskom prikazu broj 5.
»Posebne mjere zaštite«, mjerila 1:1000.
Članak
35.
(1) Ovisno o uzrocima nastanka u obuhvaćenom
prostoru mogu se očekivati sljedeće opasnosti i prijetnje s mogućim većim i
katastrofalnim posljedicama:
- prirodne katastrofe i velike nesreće
(potres i ostali prirodni uzroci),
- tehničko-tehnološke, izazvane nesrećama s
opasnim tvarima u stacionarnim objektima i u prometu,
- ratna djelovanja i terorizam.
9.1. Mjere zaštite i spašavanja od prirodnih
katastrofa i velikih nesreća
Mjere zaštite od potresa
Članak
36.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim
kartama, zakonima i propisima.
(2) Konstruktivni dijelovi građevine moraju
biti statički proračunati prema pravilima struke i na bazi geotehničkih
istražnih radova i procjena.
Članak
37.
(1) Do izrade nove seizmičke karte županije i
karata užih područja protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
(2) Prema karti seizmičke mikrorajonizacije
šireg gradskog područja Rijeke, Izmjenom i dopunom Plana obuhvaćeno područje
nalazi se u zoni seizmičnosti 7o
MSK ljestvice.
Članak
38.
(1) Ugroženost područja s obzirom na vrstu
gradnje i rabljeni građevni materijal je zanemariva, budući da je zona gotovo
neizgrađena, a konstruktivni dijelovi planiranih građevina moraju biti statički
proračunati prema pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i
procjena.
Članak
39.
(1) Infrastrukturne građevine osobito
energetske i cestovne građevine potrebno je projektirati, graditi i
rekonstruirati na način da izdrže i najveći očekivani stupanj potresa.
(2) Infrastrukturne sustave potrebno je
planirati tako da je u razdoblju trajanja incidentne situacije moguće koristiti
alternativne izvore i rješenja pružanja komunalnih usluga.
Mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka
Članak
40.
(1) Od ostalih prirodnih uzroka, cjelokupno
obuhvaćeno područje utvrđuje se kao područje ugroženo olujnim i orkanskim
vjetrom koji može bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (mogućnost
opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid
prometa, nemogućnost pružanja hitne medicinske pomoći i sl.).
Članak
41.
(1) Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih
oštećenja građevina uzrokovanih djelovanjem potresa, te olujnog i orkanskog
vjetra, utvrđuju se kako slijedi:
- prilikom projektiranja građevine potrebno
je primjenjivati propise koji reguliraju protupotresnu gradnju, utjecaj na
stabilnost i otpornost na mehaničko oštećenje građevine te provedbu mjera
zaštite i spašavanja,
- građevine treba tako projektirati da je
osigurano brzo napuštanje objekta,
- građevine moraju biti otporne na djelovanje
olujnog vjetra i potrese do 7o
MCS ljestvice,
- građevine trebaju biti tako locirane da ne
ugrožavaju sigurnost susjednih objekata, da je do njih moguć pristup za potrebe
intervencije i pružanja pomoći.
- građevine se moraju redovito održavati i
rekonstruirati kako bi se osigurali bitni zahtjevi za građevinu za cijelo
vrijeme trajanja građevine.
Mjere zaštite od epidemija i epizotija
Članak
42.
(1) Na obuhvaćenom području nema evidentiranih
i planiranih odlagališta otpada niti divljih deponija, pa se ovom Izmjenom i
dopunom Plana ne definiraju mjere zaštite od epidemije i epizotije.
Članak
43.
(1) Lokacija za deponiranje materijala
nastalog kao posljedica rušenja građevina prilikom incidentnih situacija
definirana je izvan obuhvata plana, a kao prostor za privremeni deponij
materijala (DM) određuju se planirane javne zelene i parkirališne površine.
9.2. Mjere zaštite od požara i
tehničko-tehnoloških nesreća s ispuštanjem opasnih tvari
Članak
44.
(1) Stanovnici na obuhvaćenom prostoru dužni
su se dosljedno pridržavati tehničkih i organizacijskih mjera koje sadrži Plan
zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Krka.
Članak
45.
(1) Mjere zaštite temelje se na raščlambi
potencijalnih opasnosti i posljedica po ljudstvo i materijalna dobra, te okoliš
unutar granica obuhvata, kao i onih koje mogu doći sa susjednih područja, i to:
- mjere zaštite od požara,
- tehničko-tehnološke katastrofe i velike
nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima.
Mjere zaštite od požara
Članak
46.
(1) Mjere zaštite od požara, se određuju kako
slijedi:
-na cijelom području obuhvata određuje se
provedba mjera zaštite od požara i mjera za poboljšanje stanja zaštite od
požara,
-sve mjere zaštite od požara treba uskladiti
s odredbama Zakona o zaštiti od požara, na njemu temeljenim propisima i
prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te mjere zaštite od požara
usvojene pravilima tehničke prakse,
-radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevine, te gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, potrebno je
osigurati vatrogasne prilaze, pristupe i površine za operativni rad vatrogasne
tehnike propisanih tehničkih karakteristika, sukladno Pravilniku o uvjetima za
vatrogasne pristupe,
-rekonstrukcije postojećih građevina potrebno
je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje
građevine, ili zone kao cjeline,
-međusobna udaljenost slobodnostojećih
građevina mora biti jednaka visini više građevine, odnosno min. 6,0 m ili
manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja
požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na
vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne
građevine,
-na građevini treba predvidjeti potrebnu
gromobransku zaštitu sukladno Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima,
-kod projektiranja građevina u zoni, radi
veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati
TRVB; GRETENER; DIN 18230 ili EUROALARM proračunske metode, odnosno norme - za
poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, u kojima se
okuplja ili boravi veći broj ljudi,
-prilikom projektiranja građevine, sukladno
njenoj namjeni, potrebno je primjenjivati odredbe zakona, tehničkih i drugih
propisa koji reguliraju otpornost građevine na požar, sprječavanje širenja
vatre i dima, sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine, provedbu
gašenja požara te provedbu mjera zaštite i spašavanja,
-u glavnom projektu, unutar programa kontrole
i osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara,
utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih
dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova,
stručnosti djelatnika koji su obavili ugradnju, kao i potrebnih ispitivanja
ispravnosti i funkcionalnosti,
-bitni zahtjevi za građevine glede zaštite od
požara moraju se osigurati za cijelo vrijeme trajanja građevine redovitim
održavanjem i rekonstrukcijom,
-prilikom projektiranja složenijih građevina
(građevine skupine 2) za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, treba izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara
kao zasebni elaborat glavnog projekta, temeljem čl. 14. Zakona o zaštiti od
požara, te za svaku primijenjenu mjeru navesti odredbu primijenjenog propisa
ili norme,
-temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od
požara, za složenije građevine (građevine skupine 2), na glavni projekt,
odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost PU
Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane ili
posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara,
-vodoopskrbna mreža treba osigurati potrebne
količine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima,
-vodoopskrbnu mrežu treba izvesti s nadzemnim
hidrantima postavljenim na propisanim međusobnim razmacima sukladno Pravilniku
o hidrantskoj mreži za gašenje požara,
-potrebno je poduzimati druge mjere i radnje
za otklanjanje uzroka požara, za sprječavanje nastajanja i širenja požara, za
otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje
pomoći kod otklanjanja posljedica uzrokovanih požarom sukladno Zakonu o zaštiti
od požara i propisima donesenim na temelju njega.
Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških
katastrofa
Članak
47.
(1) Unutar obuhvaćenog prostora nisu
dopuštene djelatnosti koje mogu uzrokovati tehničko-tehnološke nesreće većih
razmjera, pa se ne propisuju mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških
katastrofa.
9.3. Mjere zaštite od ratnih djelovanja i
terorizma
Članak
48.
(1) U postupku utvrđivanja lokacijskih uvjeta
treba primjenjivati zajedničke prostorne normative i standarde iz glave IV -
»Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora«.
Građevine i površine za sklanjanje ljudi
Članak
49.
(1) Sklanjanje ljudi osigurati će se
korištenjem postojećih skloništa osnovne zaštite i privremenim izmještanjem
korisnika u zone utvrđene Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim
planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i
prenamjene pogodnih prostora, koji će biti izrađeni u slučaju neposredne ratne
opasnosti.
(2) Unutar obuhvaćenog prostora ne utvrđuje
se obveza izgradnje skloništa.
Članak
50.
(1) Građevine trebaju biti tako locirane da
ne ugrožavaju sigurnost susjednih građevina te da je do njih moguć pristup za
potrebe intervencije i pružanja pomoći.
(2) Međusobni razmak građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta veće građevine, ali ne manji od H1/2 + H2/2 +
5 m gdje je H1 visina vijenca jedne građevine, a H2 visina vijenca druge
građevine, pod uvjetom da slijedeća uvučena etaža da ne prelazi liniju nagiba
45 stupnjeva.
Članak
51.
(1) Međusobni razmak objekata može biti i
manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:
- da je konstrukcija objekta otporna na
rušenje od elementarnih nepogoda,
- da u slučaju ratnih razaranja rušenje
objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na
drugim objektima.
Ostali objekti za sklanjanje
Članak
52.
(1) Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
vršit će se prema potrebi u podrumske i druge prostorije prilagođene za tu
namjenu, prirodne objekte, te rovovska skloništa i zaklone pogodne za funkciju
sklanjanja ljudi, a koje se u pravilu gradi i uređuje u slučaju neposredne
ratne opasnosti.
9.4. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i
spašavanja od katastrofa i većih nesreća
Sustav uzbunjivanja
Članak
53.
(1) U obuhvatu Izmjene i dopune Plana nisu
planirane građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja
ljudi.
(2) Obveza uključivanja u jedinstveni sustav
uzbunjivanja određuje se za sve korisnike definirane Pravilnikom o postupku
uzbunjivanja stanovništva.
Članak
54.
(1) Za uzbunjivanje i obavješćivanje predviđa
se korištenje elektroničkih medija, SMS uređaji (nakon što se za slanje SMS
poruka ostvare uvjeti kod davatelja usluga), te evantualno korištenje javnih
sirena.
(2) Ovom Izmjenom i dopunom Plana u zoni
obuhvata nije predviđena lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva.
Mjere za evakuaciju
Članak
55.
(1) Prostor za prikupljanje evakuiranih osoba
definiran je izvan obuhvata plana, a kao prostor za privremeno prikupljanje
evakuiranih osoba (PE) određuju se planirane javne zelene, parkirališne i
pješačke površine.
(2) Za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara
određenuju se sve prometnice.
(3) Neizgrađene površine planirane za
sklanjanje od rušenja i evakuaciju osoba udaljene su od susjednih građevina
najmanje za polovinu visine (H/2) tih građevina.
(4) Veličina neizgrađene površine nije manja
od OS/4 računano u m2 gdje je
OS broj osoba.
Mjere zaštite prometne i komunalne
infrastrukture
Članak
56.
(1) Mjere zaštite osjetljive komunalne
infrastrukture od mehaničkih oštećenja, u svrhu njene funkcionalnosti u izvanrednim
uvjetima, utvrđuju se kako slijedi:
- prilikom projektiranja prometne
infrastrukture moraju se predvidjeti rješenja koja će i u najgorem slučaju,
osigurati pristupačnost pogođenom području za potrebe intervencije i pružanja
pomoći, minimalni uvjeti za preživljavanje poslije prestanka djelovanja izravne
opasnosti i putovi za evakuaciju iz pogođenog područja,
- cjevovode i vodove poželjno je smještati u
zajednički instalacijski kanal, uz ugradnju savitljivih cijevi s elastičnim ili
žilavim spojevima, pri čemu je glavne ventile potrebno zaštititi od
zarušavanja.
Rješenje opskrbe vodom u iznimnim uvjetima
Članak
57.
(1) Prilikom projektiranja objekata i uređaja
vodoopskrbne infrastrukture moraju se predvidjeti rješenja za uvjete gubitka
izvora, oštećenja, odnosno nemogućnosti korištenja dijelova sustava i sustava u
cjelini, kako bi se i u iznimnim uvjetima osigurala redovita opskrba pitkom
vodom za sve potrošače planirane zone, kao i efikasnu protupožarnu zaštitu.
Članak
58.
(1) U iznimnim uvjetima, kada bi se postojeći
opskrbni cjevovod, preko kojeg se snabdjeva obuhvaćeni prostor, našao van
pogona (iz bilo kojeg razloga), redovita vodoopskrba će se (nakon određenih
prespajanja) vršiti iz preostalih vodosprema koje budu još u funkciji.
(2) Ukoliko vodoopskrbu nije moguće osigurati
iz javne vodoopskrbne mreže ostaje na raspolaganju korištenje vode iz cisterni
ili doprema i distribucija vode iz autocisterni kao najjednostavniji način
privremene vodoopskrbe.«
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
33.
(1) Elaborat Izmjena i dopuna Plana je
izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća grada Krka i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća grada Krka. Elaborat Plana iz članka 2. ovjeren
pečatom Gradskog vijeća
Grada Krka i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka, sastavni je dio ove Odluke i nije
predmet objave.
Članak
34.
(1) Izvornici Izmjene i dopune Plana čuvaju
se u pismohrani Grada Krka, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša
PGŽ, Ispostave Krk, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije te Ministarstvu graditeljstva i prostornog
uređenja.
Članak
35.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije.«
Klasa: 350-03/13-01/1
Ur. broj: 2142/01-01-13-5
Krk, 29. siječnja 2013.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA KRKA
Predsjednik
Josip Staničić, v.r.
