SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 58. Subota, 29. prosinca 2012.
OPĆINA SKRAD
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

49.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 15. Statuta Općine Skrad (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01, 3/06, 16/06, 54/08 i 32/09) Općinsko vijeće Općine Skrad na svojoj 29. sjednici održanoj 27. prosinca 2012. godine, donosi sljedeću

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 6
vikend naselja u Hlevcima (VN2)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 6 vikend naselja u Hlevcima (VN2) (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradilo poduzeće ARHEO d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje iz Zagreba.

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistički plan uređenja 6 vikend naselja u Hlevcima (VN2), koji se sastoji od:

I. Tekstualni dio - Odredbe za provođenje

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja i način gradnje građevina unutar vikend naselja

3.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

6.Postupanje s otpadom

7.Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

8.Mjere provedbe Plana

II. Grafički prilozi

1. Korištenje i namjena površina MJ.1: 2000

2. Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža

2.1. Prometna i ulična mreža MJ. 1: 2000

2.2. Telekomunikacija MJ. 1: 2000

2.3. Elektroopskrba MJ. 1: 2000

2.4. Plinoopskrba MJ. 1: 2000

2.5. Vodoopskrba MJ. 1: 2000

2.6. Odvodnja otpadnih voda MJ. 1: 2000

2.7. Odvodnja oborinskih voda MJ. 1: 2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

površina MJ. 1: 2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.1. Oblici korištenja MJ. 1: 2000

4.2. Način gradnje MJ. 1: 2000

III. Obvezni prilozi

Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Skrad i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Skrad te je uvid u isti moguć u prostorijama Općine Skrad.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja 6 vikend naselja u Hlevcima (VN2) izrađen je prema Odluci o izradi istog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« 21/12) te u skladu s Prostornim planom Općine Skrad (»Službene novine Primorsko-goranske županije« 19/07 i 21/12).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.

UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

-zaštita vrijednih područja i krajolika,

-temeljna obilježja Općine Skrad i ciljevi razvoja Općine Skrad (unutar zone obuhvata Plana)

-poštivanje principa održivog korištenja i kriterija zaštite okoliša,

-poticanje razvoja prostorne cjeline unutar obuhvata Plana

-racionalno korištenje infrastrukturnih sustava

-osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje u skladu s potrebama gospodarskog razvoja.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz broj »1. Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2.000 i to:

1. Vikend naselje VN

2. Sportsko rekreacijska namjena R

3. Vodne površine V

4. Javne zelene površine Z1

5. Površine infrastrukturnih sustava IS

2.
UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE
GRAĐEVINA UNUTAR VIKEND NASELJA

2.1. Uvjeti smještaja i način gradnje unutar zona vikend naselja (VN)

Članak 5.

Na površinama, na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1: 2000 označenih oznakom VN, dozvoljava se smještaj i gradnja sljedećih građevina:

-građevine za stalno i povremeno stanovanje, hotela, apart hotela, turističkih apartmana

-centralni objekt za pružanje ugostiteljsko - turističkih usluga

-lovački muzej

-sportski tereni

Članak 6.

Na jednoj građevnoj čestici se može graditi jedna ili više građevina.

Pored glavnih građevina na istoj čestici moguće je graditi i pomoćne građevine uz uvjet da su kumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu: max. koeficijent izgrađenosti (Kig), iskoristivost (Kis) građevne čestice.

Članak 7.

Građevine za stalno i povremeno stanovanje, hoteli, apart hotela, turistički apartmani mogu se graditi prema sljedećim uvjetima:

-dozvoljava se izgradnja samostojećih ili dvojnih građevina,

-minimalna površina građevne čestice za samostojeće građevine iznosi 500 m2, a za dvojne građevine 400 m2

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8.

-najveći dopušteni broj etaža iznosi Po+S+P+1+Pt odnosno 3 nadzemne etaže

-maksimalna visina može iznositi 7,0 m.

-najmanje 30 % od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno,

-udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 1,0 m.

Članak 8.

Centralni objekt za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga i lovački muzej mogu se graditi prema sljedećim uvjetima:

-najveći koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,40;

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice iznosi 1,0;

-najmanje 30 % od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno;

-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 1 kat i potkrovlje;

-udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 1,0 m.

Oblikovanje građevina

Članak 9.

Građevine oblikovanjem moraju biti usklađene s načinom izgradnje postojećih građevina u okolnim naseljima.

Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

Građevine mogu imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35Ê. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom. Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja.

Dozvoljava se upotreba ravnog krova i arhitektonski vrijednog suvremenog oblikovanja.

Članak 10.

Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova, sa svojom krovnom konstrukcijom.

Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Članak 11.

Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način moraju s građevinom na koji su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Krovišta moraju biti izvedena s nagibom na vlastitu česticu.

Članak 12.

Građevinska čestica mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja. Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa čestice ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

Pri uređenju građevne čestice preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka.

Građevna čestica može se ograditi ogradom, a preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometnu površinu.

Pomoćne građevine

Članak 13.

Na građevnoj čestici mogu se uz osnovnu građevinu, a iznimno odvojeno, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (drvarnice, garaže, radionice, spremišta itd.). Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna etaža.

Ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine osnovne građevine.

2.2. Uvjeti smještaja i način gradnje unutar zona sportsko rekreacijske namjene (R)

Članak 14.

Na površinama, na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:2000 označenih oznakom R, dozvoljava se smještaj i gradnja sljedećih građevina: vučnica, lovačka čeka, skijalište, sanjkalište i svih potrebnih pratećih sadržaja (mehanizacija, ugostiteljski objekti, svlačionice...).

3.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 15.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.

Manje infrastrukturne građevine (trafostanice i sl.) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja.

Članak 16.

Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

-prometni sustav;

-telekomunikacije i pošte,

-energetski sustav;

-vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.

Prilikom rekonstrukcije prometnih površina potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, uređenjem pješačkog nogostupa i drugo.

Priključivanje građevina na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža) omogućeno je unutar dužine regulacijske linije svake čestice i obavlja se na način propisan od nadležne komunalne organizacije.

3.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za:

Cestovni promet

n ulična mreža,

n pješačke zone, putovi i sl.

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, pješačkih zona, putova i slično, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Rješenja prometa i raskrižja, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za prometnice dani su u prikazu prometne ulične mreže na grafičkom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.1. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000.

Članak 18.

Osnovna ulična mreža unutar obuhvata Plana sastoji se od postojećih i novoplaniranih prometnica. Sve prometnice treba privesti funkciji na način da se osiguraju prometno- tehnički elementi poprečnog odnosno uzdužnog presjeka ovih ulica, a sve u cilju sigurnog odvijanja prometa vozila i pješaka.

Unutar koridora širine 7,1 m, planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2,75 m te jednostrano pješačka staza širine 1,6 m. ( Na grafičkom prikazu 2.1. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000. označeno oznakom A - A ).

Članak 19.

Konačno oblikovanje prometnice, odnosno oblika i veličine njene građevne čestice, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješenja u postupku ishođenja akta za građenje. Unutar zaštitnog koridora prometnica dozvoljena je gradnja infrastrukturnih objekata, uređenje zelenih površina i sl., uz dopuštenje poduzeća nadležnog za tu prometnicu.

Članak 20.

Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nije dozvoljena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar prometnih koridora.

Članak 21.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje invalidnim osobama.

Članak 22.

Potrebno je u okviru građevne čestice osigurati minimum parkirališnih mjesta i to prema sljedećim kriterijima:

Preporuča se smještanje garaže u gabaritu osnovne građevine.

Dozvoljava se i rješavanje potrebnog broja parkirnih/ garažnih mjesta na javnim parkiralištima, na dvije lokacije, izvan obuhvata Plana (označene na kartografskom prikazu 2.1. Prometna i ulična mreža).

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

3.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte

Članak 23.

Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.

Podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

Članak 24.

Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom antenskih prihvata na izgrađenim građevinama bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela zajedničkog

korištenja od strane svih operatera-koncesionara, gdje god je to moguće.

Članak 25.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja.

3.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 26.

Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina te će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom razrađivati.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.

Članak 27.

Planom su osigurane površine za razvoj građevina, objekata i uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:

-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

-energetski sustav (elektroenergetska mreža)

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Priključenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.

3.3.1. Vodoopskrba

Članak 28.

Cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka (na suprotnu stranu prometnice u odnosu na kanalizaciju otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m računajući od tjemena cijevi do razine prometnice te kontrolnim šahtovima u čvorovima.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.

Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.

Članak 29.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreža sa vodovodnim priključcima.

3.3.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Članak 30.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije.

Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja, a ujedno i tehnološka cjelina u skladu s postojećim zakonom.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije, putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te crpnih stanica, usmjeravaju se prema pročistaču otpadnih voda i upojnom bunaru.

Fekalna odvodnja za pojedinačne stambene i gospodarske objekte veličine do 10 ES dozvoljava se prihvatom fekalnih otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i organizacijom prijevoza prikupljenih fekalija ili izgradnjom vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici. Za veće objekte neophodna je izgradnja vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici.

Članak 31.

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u upojne bunare poslije tretmana preko separatora masti i ulja.

Oborinske vode s parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, te većih radnih i manipulativnih površina prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje moraju proći odgovarajući predtretman na separatorima ulja i masti.

Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se oblikovanjem čestica i izgradnjom osigura što manji koeficijent otjecanja sa građevinske parcele uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa »čistih« površina upuštaju u teren na samoj građevnoj čestici putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s većih parkirnih površina (10PM) na čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija.

Članak 32.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda potrebno je vršiti u skladu s važećim Zakonom o vodama, Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara te Odluke o odvodnji Općine Skrad.

3.3.3. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 33.

Na čitavom području obuhvata Plana kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. Sve postojeće i planirane trafostanice 10- 20kV/04 izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.

Trafostanice 10-20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini. Ako se rade kao samostojeće, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2 m.

Lokaciju odabrati tako da se osigura pristup vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja.

Trafostanice se mogu osim predviđenih, postavljati i na drugim lokacijama, u skladu s idejnim rješenjem i lokacijskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje. Trafostanice se mogu postavljati i u zelenim zonama.

Članak 34.

Trase podzemnih vodova 10(20) kV treba smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Pri tom treba voditi računa o minimalnim udaljenostima kabela od ostalih elektroenergetskih i drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim propisima.

Članak 35.

Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice.

Mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

Članak 36.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.

Paljenje rasvjete predviđa se automatski putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.

Svjetiljke bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima.

Članak 37.

Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, mora se povezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič moraju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete potrebno je osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

3.3.4. Plinoopskrba

Članak 38.

Plinovodna mreža gradit će se u planiranim ulicama. Unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja srednje tlačnih polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bar predtlaka.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za pojedinačne priključke 0,6 -1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Članak 39.

U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo) te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Članak 40.

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (»Sl. list« br. 10/90 i 52/90), koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

3.3.5. Obnovljivi izvori energije

Članak 41.

Dozvoljava se korištenje obnovljivih izvora energije smještajem kolektora i/ili fotonaponskih panela. Kolektori i/ili fotonaponskih paneli mogu se postavljati na:

-postojeće ili planirane građevine,

-postojeće ili planirane nadstrešnice

-negradive dijelove čestica uz uvjet da tlo ispod ovako postavljenih kolektora i/ili panela bude i dalje ozelenjeno.

-na zaštitnim zelenim površinama (Z) uz uvjet da tlo ispod ovako postavljenih kolektora i/ili panela bude i dalje ozelenjeno.

4.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

4.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 42.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitne zelene površine (Z).

Na površinama ove namjene mogu se postavljati objekti za zaštitu od požara, komunalni uređaji, kolektori i/ili fotonaponskih paneli, pješačke staze, nadstrešnice, paviljoni, lovačka čeka, urbana oprema, parkirališta i sl. pod uvjetom da njihova ukupna površina ne prelazi 10% površine zelenila.

Članak 43.

Planom se predviđa uređenje zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša.

Zelene površine uz prometnice uređuju se kao travnjaci s primjenom visoke vegetacije formirajući poteze zelenila u formi drvoreda.

Prilikom sadnje visoke vegetacije trebaju planirati tako da ne ometa vidljivost u prometu, a posebice preglednost na raskrižjima.

5.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 44.

Prema podacima iz PPUO Skrad na području obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih, kulturno povijesnih cjelina kao ni pojedinačnih objekata.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove je dužna prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

Članak 45.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar područja Nacionalne ekološke mreže: HR 1000019 i HR 5000019 (Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika) te HR 2000650 (Vražji prolaz, Zeleni vir i Kupica).

Smjernice za mjere zaštite dane su u sljedećim tablicama:

 

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

 

6.
POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 46.

Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakona o otpadu.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća nadležnog za tu djelatnost.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s Zakonom o otpadu, odvozom na određenu deponiju.

7.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 47.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su:

Članak 48.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete tla

-dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari

-izgradnju građevina, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla.

Članak 49.

Zaštita zraka

U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:

-osigurati protočnost prometnica

-osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar zone

-koristiti tzv. čiste energente

Članak 50.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Područje obuhvata Plana nalazi se u vodozaštitnom području. Manji, jugozapadni dio obuhvata spada u II. zonu zaštite, a ostali dio zone u III. zonu zaštite.

II. zona zaštite - strogog ograničenja obuhvaća neposredno zaleđe izvorišta pitke vode iz kojeg površinske i podzemne vode gravitiraju neposredno prema izvoru. U ovoj zoni se dozvoljava jedino izgradnja s odvodnjom otpadnih voda izvan zone zaštite, a zahtjeva se i posebna briga o uređenju slobodnih površina. U ovoj zoni se ograničava izgradnja rizičnih objekata za podzemne vode. Kod rekonstrukcije cesta treba provoditi sve mjere zaštite.

III. zona zaštite- zona ograničenja i kontrole obuhvaća preostali dio slivnog područja, tj. područje prihranjivanja izvorišta. U njoj se ograničava izgradnja i postojanje proizvodnih objekata koji koriste i stvaraju opasne tvari u proizvodnim procesima. U ovoj zoni posebnu pažnju treba dati odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda i zbrinjavanju otpadnih tvari kao i mjera zaštite za poljoprivrednu proizvodnju.

Članak 51.

Zaštita od buke

Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

-Sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;

-Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš.

Članak 52.

Mjere zaštite od požara

Potrebno je pridržavati se sljedećih mjera zaštite od požara:

1. Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

2. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno - poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

3. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe važećeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju njega.

4. Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

5. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Članak 53.

Zaštita od potresa

Protupotresno projektiranje i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim seizmičkim kartama koje prostor obuhvata plana ubrajaju u VIIÊ seizmičnosti po (MCS). Protupotresno projektiranje i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim seizmičkim kartama.

Članak 54.

Zaštita od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda

Na području obuhvata Plana ne predviđa se izgradnja skloništa. Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Skrad.

8.
MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 55.

Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora te tražena razina zaštite okoliša.

Lokacijska dozvola ili drugi odgovarajući akt za građenje, može se izdavati ukoliko u naravi postoji pristupni put (evidentiran ili u katastru ili na posebnoj geodetskoj podlozi) uz uvjet da se omogući formiranje potrebne čestice za prometnicu.

Članak 56.

Mjeru provedbe Plana predstavlja izrada projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili točni parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski položaj u prostoru te osigurao planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog područja.

III ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/12-01/8

Ur. broj: 2112/04-12-01-45

Skrad, 28. prosinca 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SKRAD

Predsjednik
Ivan Crnković, bacc. ing. sec., v.r.

 

ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana u  


https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=821&mjesto=51311&odluka=49
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr