46.
Na temelju članka 26b. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), članka 138. Odluke o Prostornom plana
uređenja Grada Kastva (»Službene novine« broj 21/03), Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru Grada Kastva za razdoblje ožujak 2003. - ožujak
2005. godine (»Službene novine« primorsko-goranske županije broj 10/03, 26/03,
13/04, 23/04 i 26/04), Suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj
županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko-pravne poslove Rijeka, klase: 350-05/04-01/01157, ur. broj:
2170-77-01-00-04-08 /TD/ od 11. studenoga 2004. godine, te članka 15. Statuta
Grada Kastva (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 24/01) Gradsko
vijeće Grada Kastva, na 11. sjednici održanoj 25. studenoga 2004. donosi
ODLUKU
o Urbanističkom planu uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 -
Radna zona Žegoti
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene
K1 - Radna zona Žegoti, u daljnjem tekstu: Plan.
Članak 2.
Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu Urbanistički plan
uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti koji se
sastoji od:
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti građevinskog područja poslovne namjene K1
u prostoru Grada Kastva
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne cjeline
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti građevinskog područja poslovne namjene
K1
2.2. Ciljevi prostornog uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na obilježja
izgrađene strukture, te vrijednosti i posebnosti krajobraza
2.2.2. Unapređenje uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 i
komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. Površine poslovne namjene
3.2.2. Javne infrastrukturne površine
3.2.3. Površine za upravljanje poslovnom zonom
3.2.4. Javne zelene površine
3.2.5. Površine kulturno-povijesnih obilježja
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. Cestovni promet
3.4.2. Željeznički promet
3.4.3. Telekomunikacije
3.5. Komunalna infrstrukturna mreža
3.5.1. Vodoopskrba i odvodnja
3.5.2. Elektroenergetika
3.5.3. Plinoopskrba
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Mjere posebne zaštite
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti i način gradnje poslovnih građevina
3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Cestovni promet
3.1.2. Željeznički promet
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne mreže
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5. Postupanje s otpadom
6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
6.1. Zaštita tla
6.2. Zaštita zraka
6.3. Zaštita voda
6.4. Zaštita od buke
7. Mjere provedbe plana
7.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
B. GRAFIČKI DIO
1 - KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 1:2000
2a -PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
CESTOVNI PROMET I TELEKOMUNIKACIJA 1:2000
2b - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
CIJEVNI TRANSPORT I ELEKTROOPSKRBA 1:2000
2c - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1:2000
3a - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:2000
3b - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKE ZAŠTITE 1:2000
4 - NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:1000
Članak 3.
Ovim Planom određuju se uvjeti organizacije prostora, uređenja, gradnje i
zaštite površina građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti.
Članak 4.
Plan se provodi neposredno putem ovog Plana i posredno putem
prostorno-planske dokumentacije užeg područja definirane ovim Planom.
Članak 5.
Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ovog Plana, imaju sljedeće
značenje:
Građevinska čestica određuje prostor, izgrađen ili predviđen za
izgradnju, odnosno uređenje u kojem se vrši jedna od namjena predviđenih
Planom.
Građevina je izgrađeni ili planirani objekt koji služi za odvijanje
predviđene namjene. Građevina može biti osnovna i pomoćna.
Osnovna građevina je izgrađena ili planirana građevina koja služi za
odvijanje predviđene namjene vezane uz određenu građevinsku česticu. Osnovnom
građevinom se smatra i građevina s više konstruktivnih sklopova međusobno
povezanih u jedinstvenu cjelinu.
Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji
osnovne građevine. U smislu ovog Plana pomoćna građevina može biti garaža,
spremišta, kotlovnice, plinske stanice, građevina za spremanje alata, opreme i
mehanizacije, građevine trgovačkog i ugostiteljskog sadržaja za potrebe
korisnika osnovne građevine.
Arhitektonski oblikovnu cjelinu čini više različitih volumena,
različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, po visini, kao i namjeni, koji su
međusobno usklađeni po materijalima i načinu obrade.
Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj
građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće
građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu
ili svojstva spomenika kulture. Rekonstrukcija u smislu Odredbi ovog Plana su:
dogradnja, nadogradnja, sanacija, adaptacija, funkcionalne promjene -
prenamjena.
Građevni pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na obodne
građevinske čestice (prometnica, javna površina, građevina i sl.).
Regulacijski pravac jest pravac koji određuje položaj građevine u
odnosu na granicu građevinske čestice prema javnoj prometnoj površini (ulica,
prilazni put, javna cesta, trg i dr.).
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže
nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1m iznad najniže
kote zaravnatog okolnog zemljišta.
Visina građevine mjeri se od nivelacijske kote terena do kote krovnog
vijenca ili donjeg ruba krova.
Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može biti podzemna (ukopana
etaža, podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje).
Ukopana etaža je etaža koja se čitavom svojom visinom nalazi ispod razine
terena.
Podrum je etaža koja je sa svih strana ukopana u teren, odnosno
najviše 1 m iznad nivoa terena.
Suteren je etaža koja je barem s jedne svoje strane ukopana u teren,
odnosno najviše 1m iznad nivoa terena.
Potkrovlje se smatra etažom ukoliko je visina nadozida na najnižem
dijelu minimalno 1,2m.
Okoliš je otvoren prostor oko građevine unutar građevinske čestice.
Uređena građevinska čestica određuje tretman neizgrađenog dijela
građevinske čestice na način:
- popločanje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr.
- podizanje uličnih ograda
- sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila
- rješavanje odvodnje oborinskih voda
Izgrađenost građevinske čestice je površina tlocrtnih projekcija svih
građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne), označava se oznakom kig i
izražava se u postotcima. U izgrađenost građevinske čestice ne ulaze:
- ukopane etaže
- septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u
teren
- konzolni istaci krovišta
- pristupna stubišta, vanjske komunikacije i terase, ako su u razini terena
na kojem se nalaze
Koeficijent iskorištenosti građevinske čestice je odnos ukupne
(bruto) izgrađene površine građevine i površine građevinske čestice, a označava
se oznakom kis.
Infrastrukturne građevine su prometnice, infrastrukturni uređaji,
mreže i vodovi, komunalne građevine, uređaji i sl.
Koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija
infrastrukturnih sustava unutar obuhvata Plana.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 6.
(1) Razgraničenje površina s obzirom na organizaciju, namjenu i način
korištenja, unutar obuhvata Plana, izvršeno je na sljedeći način:
. površine poslovne namjena
. javne infrastrukturne površine:
- površine prometnica
- površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje
. površina za upravljanje poslovnom zonom (P)
. javne zelene površine
- zaštitne zelene površine (Z)
- parkovne površine (Z1)
. površina kulturno-povijesnog obilježja - (D6)
POVRŠINE POSLOVNE NAMJENE
Članak 7.
(1) Površine poslovne namjene su površine namijenjene smještaju građevina
gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju veće površine, a vezane su na
intenzivni promet.
(2) U zoni poslovne namjene dozvoljena je rekonstrukcija postojeće gradnje
sukladno članku 20. ove Odluke.
(3) Unutar površina poslovne namjene definirane su površine predviđene za
ozelenjavanje, a namijenjene razdvajanju poslovnih površina od okolnih
prirodnih i stvorenih vrijednosti (naselja, vrtača, vizura i sl.), te
ublažavanju buke i zaštite kvalitete zraka. Površine predviđene za ozelenjavanje
grafički su prikazane na kartografskim prikazima 3a i 4.
(4) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ovog članka
definirani su poglavljem 2. ove Odluke.
(5) Mjere zaštite površina iz stavka (3) ovog članka definirane su
poglavljem 4. ove Odluke.
JAVNE INFRASTRUKTURNE POVRŠINE
Površine prometnica
Članak 8.
(1) Površine prometnica su površine namijenjene rekonstrukciji postojeće
prometne infrastrukture i izgradnji nove prometne infrastrukture.
(2) Granica izgrađene javne prometne površine određena je granicom njene
građevinske čestice.
(3) Izgrađena javna prometna površina predviđena za rekonstrukciju
definirana je njenom pravom - rekonstruktivnom veličinom.
(4) Javne prometne površine koje nisu formirane definirane su planskim
koridorom.
(5) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju površina iz stavka (1) ovog članka
definirani su poglavljem 3. ove Odluke.
Površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje
Članak 9.
(1) Površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje su površine
namijenjene izgradnji građevina trafostanica, crpne stanice, skupnog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda i sl..
(2) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1) ovog članka definirani su
poglavljem 3. ove Odluke.
POVRŠINA ZA UPRAVLJANJE POSLOVNOM ZONOM (P)
Članak 10.
(1) Površina za upravljanje poslovnom zonom predviđena je za smještaj vozila
posjetitelja zone, te izgradnju građevine administrativno-upravnog,
trgovačko-ugostiteljskog i izložbeno-kulturnog karaktera.
(2) Uvjeti za gradnju površine iz stavka (1) ovog članka definirani su
poglavljem 2. ove Odluke.
JAVNE ZELENE POVRŠINE
Parkovne površine (Z1)
Članak 11.
(1) Javne zelene površine Z1 namijenjene su parkovnom uređenju sljedećih
površina:
. uz spomen-obilježje »Banov križ«
. padina brda od min. 324m nadmorske visine zapadnog dijela radne zone
(2) Uređenje površina iz stavka (1) ovog članka definirano je poglavljem 4.
ove Odluke.
Zaštitne zelene površine (Z)
Članak 12.
(1) Zaštitne zelene površine su površine zelenila uz postojeće šumske putove
za zaštitu dijela južne granice obuhvata Plana i najviše točke radne zone uz
ponikvu Gospodski dol.
(2) Uređenje površina iz stavka (1) ovog članka definirano je poglavljem 4.
ove Odluke.
POVRŠINA KULTURNO-POVIJESNOG OBILJEŽJA (D6)
Članak 13.
(1) Površina kulturno-povijesnog obilježja je površina spomen-obilježja
Banov križ uz glavnu mjesnu ulicu GMU1.
(2) Uređenje površine iz stavka (1) ovog članka definirano je poglavljem 4.
ove Odluke.
OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA
Članak 14.
(1) Izgradnja građevina unutar obuhvata ovog Plana definirana je na
sljedećim površinama:
. površine poslovne namjene
. javne infrastrukturne površine:
- površine prometnica
- površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje
. površini za upravljanje poslovnom zonom
(2) Na javnim parkovnim površinama, površinama zaštitnog zelenila i površini
kulturno-povijesnog obilježja nije dozvoljena gradnja osim nužne izgradnje
elemenata potrebnih za adekvatno uređenje površine (podzidi, staze, komunalna
oprema i sl.). Za navedene površine primjenjuju se mjere uređenja i zaštite
poglavlja 4. ove Odluke.
Članak 15.
(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom
zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva imovinsko-pravnu
pripremu i opremanje. Na području obuhvata Plana određena je II kategorija
uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća sljedeće:
. imovinsko-pravne odnose
. pristupni put
. vodoopskrbu
. odvodnju
. elektroopskrbu.
2. UVJETI I NAČIN GRADNJE POSLOVNIH GRAĐEVINA
OPĆI UVJETI GRADNJE
Članak 16.
(1) Izgradnja poslovnih građevina moguća je na površinama za poslovnu
namjenu - zone 1-15.
(2) Zone poslovne namjene grafički su prikazane na kartografskom prikazu 4.
(3) Izgradnja u zonama 2, 3, 4, 5, 7, 10, 11, 12, 13, 14, 15 moguća je
neposrednom provedbom ovog Plana, dok je za izgradnju unutar zona 1, 6, 8, 9
potrebna izrada detaljnog plana uređenja.
(4) Površine poslovne namjene namijenjene su izgradnji građevina osnovnih
djelatnosti, te pomoćnih građevina sukladno namjeni.
(5) Građevine osnovne djelatnosti obuhvaćaju proizvodne, zanatske,
poslovno-uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
(6) Uz sadržaje osnovne djelatnosti moguće je smjestiti i sadržaje pomoćne
namjene odnosno administrativno-upravne, ugostiteljske, skladišne, građevine za
održavanje i slične građevine sukladno potrebi namjene.
(7) Izgradnja platoa za smještaj građevina osnovne i pomoćne djelatnosti
mora pratiti prirodan pad terena od zapada prema istoku u ovisnosti o
preporučenim kotama prometnica.
(8) Organizacija i izgradnja poslovnih građevina mora zadovoljavati uvjete
zaštite okoliša sukladno zakonskoj regulativi i odredbama ove Odluke.
(9) Ne dozvoljava se izgradnja poslovnih građevina za potrebe kamenoloma,
proizvodnje kemijskih preparata (u farmaciji, kozmetici, proizvodnji boja i
lakova i sl.), proizvodnje metala i naftnih prerađevina, te namjena koje u svom
proizvodnom procesu koriste uređaje za loženje.
Izgradnja građevina unutar planiranog građevinskog područja poslovne namjene
Članak 17.
(1) Za izgradnju unutar zona 5, 10, 11, 12, 13, 14, 15 i neizgrađenog dijela
zone 4 određuju se sljedeći uvjeti građenja poslovnih građevina:
1.1. organizacija djelatnosti moguća je u vidu izgradnje čvrstih ili
montažnih građevina, te korištenjem otvorenih površina
1.2. oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća jednu ili više građevina
osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno
odvijanje prometa, parkirališni prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila
tehnološkog procesa, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine
zelenila
1.3. minimalna veličina građevinske čestice iznosi 2000 m2
1.4. sa svih strana osim one koja se nalazi uz javnu prometnu površinu
građevina mora biti udaljena najmanje 4 m od granica građevinske čestice
1.5. najmanja udaljenost građevina od granice javne prometne površine iznosi
6m
1.6. udaljenost građevine osnovne djelatnosti od susjedne građevine istih
osobitosti iznosi najmanje H1/2 + H2/2 + 5, gdje su H1 i H2 visine građevina
1.7. pomoćni sadržaji administrativno-upravne i ugostiteljske namjene
smještaju se unutar korpusa osnovne građevine
1.8. pomoćne građevine skladišnog, servisnog, garažnog tipa mogu biti
građevine izdvojenog korpusa i s građevinama osnovne namjene moraju činiti
arhitektonski oblikovnu cjelinu
1.9. načini priključenja građevinske čestice na infrastrukturne i komunalne
mreže definirani su poglavljem 3. ove Odluke
1.10. maksimalna izgrađenost građevinske čestice (kig) iznosi 50%
1.11. ukupna visina građevine određuje se u ovisnosti od zahtjeva
tehnološkog procesa i konfiguracije terena i iznosi najviše 9,0 m
1.12. iznimno od prethodnog stavka u obuhvatu zone 15 ukupna visina
građevine iznosi najviše 6,5 m
1.13. najveći broj etaža je tri nadzemne etaže
1.14. iznimno od prethodnog stavka u obuhvatu zone 15 najveći broj etaža su
dvije nadzemnne etaže
1.15. maksimalan koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis)
iznosi 1,5
1.16. parkiranje mora biti riješeno unutar građevinske čestice poslovne
građevine sukladno članku 28. ove Odluke
1.17. neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen
1.18. najmanje 20eizgrađenog dijela građevinske čestice mora biti površina
zelenila
1.19. za površine predviđene za ozelenjavanje (kartografski prikaz 3a i 4)
unutar građevinskih čestica poslovne namjene primjenjuju se uvjeti i mjere
zaštite članka 44. (od stavka (3) ove Odluke.
1.20. u pravilu ulična ograda podiže se unutar građevinske čestice s
vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj liniji
1.21. max. visina punog dijela ulične ograde iznosi 1.0m i mjeri se od
zaravnatog terena građevinske čestice na graničnom dijelu sa susjednom
građevinskom česticom
1.22. puni dio ulične ograde je kamen ili beton obložen kamenom oblogom, a
dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan ili izveden kao živa
ograda.
Izgradnja unutar neizgrađenog dijela zone 3
Članak 18.
(1) Uvjeti izgradnje unutar neizgrađenog dijela zone 3, u dijelu do koridora
planirane željezničke pruge, istovjetni su uvjetima definiranim u članka 17.
ove Odluke.
(2) U neizgrađenom dijelu zone 3, unutar koridora planirane željezničke
pruge, gradnja se ostvaruje nakon ukidanja koridora ili nakon utvrđivanja trase
željezničke pruge primjenom Odredbi članka 17.
Izgradnja unutar zone 7
Članak 19.
(1) Izgradnja unutar zone 7 namijenjena je izgradnji benzinske postaje s
pratećim sadržajima.
(2) Ishođenje potrebne dokumentacije za ostvarenje priključenja građevinske
čestice je uvjet za ishođenje potrebne dokumetacije za izgradnju na planiranoj
građevinskoj čestici.
(3) Pored građevine osnovne namjene (benzinska postaja) moguće je smjestiti
sadržaje ugostiteljskog, uslužnog (praonice vozila, prodavaonice namjenskog
tipa, agencije), servisnog i skladišnog tipa.
(4) Oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća građevinu osnovne
djelatnosti, građevine pomoćne namjene, površine za smještaj spremnika goriva,
glavne i pomoćne ulaze, manipulativni prostor, parkirališni prostor zaposlenih
i posjetitelja, te površine uređenog zemljišta.
(5) Sadržaji ugostiteljskog, uslužnog i servisnog tipa moraju činiti
arhitektonski oblikovnu cjelinu.
(6) Priključenje građevinske čestice na mrežu prometne infrastrukture
predviđa se priključenjem na planiranu županijsku prometnicu.
(7) Do priključenja iz prethodnog stavka građevinska čestica se priključuje
na postojeću županijsku prometnicu po
stojećom nerazvrstanom prometnicom uz suglasnost nadležnih
institucija.
(8) Izgradnja unutar planskog koridora županijske prometnice nije
dozvoljena, izuzev potrebnog parternog uređenja zemljišta izravnavanjem i
ozelenjavanjem, te rekonstrukcije postojeće nerazvrstane prometnice.
(9) Način priključenja građevina na ostale infrastrukturne i komunalne mreže
definiran je poglavljem 3. ove Odluke.
(10) Uz koridor županijske prometnice smješta se sadržaj osnovne namjene na
udaljenosti propisanoj zakonskom regulativom.
(11) Udaljenost građevina od susjednih građevinskih čestica iznosi najmanje
4m, izuzev spremnika za gorivo i prostora za prodaju plinskih boca čija je
udaljenost regulirana zakonskom regulativom.
(12) Najveća izgrađenost građevinske čestice iznosi 50%.
(13) Visina pomoćnih građevina ugostiteljskog, uslužnog i servisnog tipa
iznosi najviše 4,0m, dok je visina nadstrešice sukladna potrebi namjene.
(14) Visina skladišnog prostora uvjetovana je namjenom, ali ne može biti
viša od 6,0m.
(15) Etažnost svih građevina može biti najviše prizemna.
(16) Obavezna je izgradnja podzemnog spremnika za gorivo.
(17) Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen, a ozelenjavanje
površine moguće je isključivo parternim zelenilom.
(18) Mjere zaštite od nepovoljnih utjecaja na okoliš definirane su zakonskom
regulativom i odredbama ovog Plana.
Izgradnja građevina unutar izgrađenog građevinskog područja poslovne namjene
Članak 20.
(1) Unutar postojećeg građevinskog područja poslovne namjene (zona 2,
dijelovi zona 3 i 4 prema kartografskom prilogu 4) moguća je rekonstrukcija
postojeće izgradnje.
(2) Sve rekonstrukcije unutar definiranog izgrađenog građevinskog područja
provode se pod istim uvjetima kao i za izgradnju novih građevina.
(3) Iznimno od prethodnog stavka, rekonstrukcija građevina u smislu
povećanja kapaciteta i proširenja djelatnosti dozvoljava se formiranjem nove
građevinske čestice koja zahvaća i dijelove neizgrađenog građevinskog područja.
(4) Radovi na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u skladu s namjenom
građevine, te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju
građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se
rekonstrukcijom.
Izgradnja površine za upravljanje poslovnom zonom
Članak 21.
(1) Za neposredno provođenje Plana utvrđuju se sljedeći uvjeti izgradnje
unutar površine P:
. na predviđenoj površini dozvoljava se izgradnja građevine
administrativno-upravnog, ugostiteljsko-trgovačkog i promotivnog karaktera
. maksimalna izgrađenost građevinske čestice iznosi 30%,
. koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 0,6.
Članak 22.
(1) Do izgradnje građevine iz članka 21. dozvoljava se izgradnja javne
parkirališne površine.
(2) Maksimalna izgrađenost parkirališta iznosi 100%.
(3) Prometno rješenje parkirališta izvesti prema pozitivnim zakonima i
propisima, te pravilima struke.
3. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
3.1.1. CESTOVNI PROMET
Članak 23.
(1) Prilaz građevinskom području K1 - Radna zona Žegoti vrši se glavnom
mjesnom ulicom GMU 1.
(2) Priključenje radne zone moguće je i na planiranu županijsku cestu
Kastav-Viškovo-Drenova-Grohovo-Pašac- Orehovica (izvan obuhvata ovog Plana) na
križanju ove županijske ceste s novoplaniranom lokalnom cestom
Kastav-Škrlji-Tuhtani-Diraki (izvan obuhvata ovog Plana).
Članak 24.
(1) Planom se predviđa rekonstrukcija tehničkih elemenata i proširenje
sljedećih prometnica:
. raskrižje glavnih mjesnih ulica GMU 1 i GMU 2
. glavne mjesne ulice GMU 1 i GMU 2
. sabirna ulica SU 1
(2) Rekonstrukcija postojećih prometnica grafički je prikazana u stvarnoj
veličini prometnica.
(3) Predviđeni prometni zahvati grafički su prikazani na kartografskim
prikazima 2a, 3a, 4.
Članak 25.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometnica unutar radne zone
određeni su na osnovu predviđene računske brzine od 30 km/h i značajnog udjela
teretnog prometa:
. polumjer zakrivljenosti osi prilaznih puteva i rubnjaka: min. 15m uz
obavezna proširenja u krivini
. minimalna širina prometnog traka glavnih i sabirnih ulica: 3,25m
. minimalna širina prometnog traka ostalih ulica i pristupnih puteva: 3,0m
. minimalna širina svih prometnica je dvije kolne trake
. širina rubnog traka: 0,30m
. maksimalni uzdužni nagib: 8%
. poprečni nagib: 2,5 - 5,0%
(2) Postavljene kote i nagibi prometnica, prema kartografskom prikazu 4, su
preporučene vrijednosti dok će se stvarne definirati izradom projektne
dokumentacije.
Članak 26.
(1) Unutar zone i između pojedinih dijelova zone potrebno je omogućiti
sigurno kretanje pješaka predviđanjem pješačkih hodnika:
. širina pješačkog hodnika: 1,50m (iznimno manje, ali ne manje od 0,75m, na
mjestima gdje se ne očekuje intenzivan pješački promet)
. pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15m
. kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja
kolica
(2) Obostrani pješački hodnici obavezni su uz glavne mjesne i sabirne ulice.
Članak 27.
(1) Planom je predviđen cestovni priključak svim građevinskim česticama na
način:
. s glavne mjesne ulice GMU 1 priključcima ostalih ulica OU 1 i OU 2 za
građevinske čestice neposredno uz tu prometnicu
. s glavne mjesne ulice GMU 2 i sabirne ulice SU 1 za parcele neposredno uz
te prometnice
. s glavne mjesne ulice GMU 3 i sabirne ulice SU 2 unutar zone za sve
formirane parcele unutar glavnog dijela zone neposredno za građevinske čestice
uz planirane prometnice ili posredno ostalim ulicama OU 2.
(2) Građevinska čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili
pristupnim putem najmanje širine 6.0m.
Članak 28.
(1) Parkirališne površine za potrebe djelatnosti smještaju se unutar
građevinske čestice.
(2) Ne dozvoljava se organizacija parkiranja duž kolnika.
(3) Parkiralište ozeleniti minimalno jednim stablom na četiri parkirna
mjesta ili natkriti nadstrešnicom 600ovršine parkirališta.
(4) Za izgradnju parkirališta unutar zone 7 primjenjuju se uvjeti članka 19.
(5) Broj parkirnih mjesta uz pojedine objekte ovisi o vrsti djelatnosti,
broju zaposlenih i to:
. za poslovnu namjenu uredskog tipa jedno parkirno mjesto na 30-40m2
korisne površine odnosno 25-33 parkirna mjesta na 1000m2 korisne
površine
. za poslovnu namjenu trgovačkog tipa jedno parkirno mjesto na 30m2
korisne površine odnosno 33 parkirna mjesta na 1000m2 korisne
površine
. za poslovnu namjenu proizvodnog tipa jedno parkirno mjesto na 0,5
zaposlenika od čega najmanje 300ovršine za smještaj kamiona
. za pomoćnu namjenu ugostiteljskog karaktera jedno parkirno mjesto za 5 do
8 sjedala
Članak 29.
(1) Autobusno stajalište formirano je ugibalištem na glavnoj mjesnoj ulici
GMU 1.
(2) Formiranje ostalih autobusnih stajališta unutar radne zone moguće je
unutar planiranog koridora ulica. Točne lokacije utvrdit će se izradom
projektne dokumetacije.
3.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET
Članak 30.
(1) Uz građevinsko područje poslovne namjene K1 predviđena je gradnja
željezničke pruge »velikih učinkovitosti« od državnog značaja (Trst-Kopar) -
Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb/Split-Dubrovnik.
(2) Planski koridor iz prethodnog stavka grafički je prikazan na
kartografskim prikazima 2a i 3a.
(3) Za dio građevinskog područja poslovne namjene K1 koji se nalazi u
obuhvatu koridora željezničke pruge ne dozvoljava se gradnja do utvrđivanja
građevinske čestice željezničke pruge ili do ukidanja planiranog zahvata.
3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 31.
(1) Smještaj nove koncentracije pristupne telekomunikacijske mreže odredit
će se nakon iskorištenja kapaciteta izgrađene TK mreže u području najveće
gustoće budućih pretplatnika.
(2) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK (distribucijske telekonikacijske
kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti bakreni odnosno optički TK
kabeli.
(3) Trasa DTK se predviđa u pločniku budućih prometnica ili u zelenom pojasu
ukoliko je planiran.
(4) Kapacitet kabelske kanalizacije (broj i veličina cijevi), kao i veličina
i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se izvedbenim projektima.
Članak 32.
(1) Kod izgradnje poslovne građevine potrebno je izgraditi kabelsku
kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku
televiziju te ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu
namjeni objekta.
(2) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u
kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine veličine primjerene
kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
(3) Od kabelskog ormara do granice građevinske čestice investitor treba
položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera 40mm što će omogućiti
podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu.
(4) Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.
Članak 33.
(1) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se
predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu
telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je
izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom.
(2) Pri paralelnom vođenju i križanju DTK s ostalim instalacijama treba
zadovoljiti propisane međusobne minimalne udaljenosti.
(3) Pri rekonstrukciji županijske ceste Kastav - Viškovo i ceste za naselje
Bani potrebno je postojeće podzemne kabele i položene cijevi zamijeniti novim
kabelom i cijevima položenim u pločnik rekonstruiranih prometnica.
(4) Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se
postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima.
(5) Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom
prikazu 2a.
3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Vodoopskrba
Članak 34.
(1) Vodoopskrba dijela radne zone Žegoti koji se nalazi sa zapadne strane
glavne mjesne ulice GMU 1 rješava se priključkom građevina na postojeći vodovod
promjera 1 250mm položenim u trup navedene ceste.
(2) Vodoopskrba dijela radne zone koji se nalazi s istočne strane navedene
ceste rješava se priključkom na ogranak za naselje Bani uz rekonstrukciju
dijela ogranka s profila 1 150 na 1 200mm, te razvođenjem glavnog vodovoda
profila 1 200mm, prstena (P1) profila 1 150mm i prstena (P2) profila 1 125mm
(3) Minimalni profil vodovodne mreže iznosi 1 100mm što je definirano
Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (N.N.
RH, br. 53/91).
(4) Dozvoljeni tlakovi u mreži od 2,5 bara do 6 bara
(5) Hidrostatski tlak iznad 6 bara (maksimalno 9 bara) rješava se ugradnjom
ventila za redukciju tlaka.
(6) Na najvišim točkama dionica distributivne mreže postavljaju se zračni
ventili, dok se na najnižim točkama izvode muljni ispusti.
(7) Armature (zračni ventili, muljni ispusti, ventili itd.) smještaju se u
odgovarajuća betonska zaštitna okna.
(8) Način priključenja prikazan je u kartografskom prikazu 2c.
Članak 35.
(1) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih
hidranata na udaljenostima do 80m.
(2) Preporučene pozicije hidrantske
mreže grafički su prikazane u kartografskom prikazu 2c.
Odvodnja
Članak 36.
(1) Planom je predviđena gradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa:
(2) Sakupljene otpadne vode dovode se glavnim kolektorima GK1 i GK2 na
način:
. za varijantu I: do crpne stanice (lokacija određena kartografskim
prikazima 1, 2c i 4 (kartografske oznake B)) koja ih tlačnim kolektorom 1
150mm, koji se nalazi u trupu glavne mjesne ulice GMU 3, upušta u kolektor
profila 1 400 mm, položen u cesti Kastav-Viškovo (dio te prometnice prolazi
zonom kao glavna mjesna ulica GMU 1), te preko crpne stanice Žegoti odvodi u
kolektor Jardasi;
. za varijantu II: ovisno o daljnoj izgradnji prometne infrastrukture na
jugoistočnom izlazu iz radne zone i raspoloživim padovima, gravitacijski
profilom 1 300mm (a) ili tlačno preko crpne stanice (lokacija određena
kartografskim prikazima 1, 2c i 4 (kartografske oznake B)) profilom 1 150mm (b)
u kolektor Jardasi.
(3) Izbor varijante ovisi o dinamici izgradnje kanalizacijskog kolektora
Jardasi kao i prometne infrastrukture.
(4) Način gradnje sustava odvodnje grafički je prikazan u kartografskom
prikazu 2c.
(5) Do gradnje sustava iz stavka (1), odvodnja sanitarnih, tehnoloških i
otpadnih voda na planskom području provodi se u skladu s Odlukom o sanitarnoj
zaštiti izvora vode za piće na riječkom području i Odlukom o odvodnji i
pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda, te Prostornim planom uređenja Grada
Kastva:
. sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja K1 - Radna zona Žegoti
upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg proćišćivanja
primjenom samostalnog ili skupnog uređaja. Pod pojmom uređaja podrazumjevaju se
sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i
trokomorne septičke taložnice.
. tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja poslovne namjene K1
upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do
nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara
nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.
. oborinske otpadne vode s cesta upuštaju se u podzemlje preko upojnog
bunara
. oborinske otpadne vode s većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina
zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon
pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne površine do tri parking
mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren
raspršenim sustavom odvodnje
. upojni bunari smještaju se u pravilu unutar koridora prometnice, a njihov
grafički prikaz na kartografskom prikazu 2c je orijentacijski
. točna lokacija upojnih bunara definira se izradom projektne dokumentacije
. lokacija septičke taložnice mora omogućavati kasnije priključenje na
planirani kanalizacijski sustav
. na izlasku iz taložnica izvode se kontrolna okna za uzimanje uzoraka.
Elektroenergetika
Članak 37.
(1) Unutar planskog obuhvata prolaze trase prijenosnih elektroenergetskih
građevina državnog i županijskog značaja:
. prijenosni dalekovod 2x220 kV: Pehlin - TE Plomin
. prijenosni dalekovod 220 kV: Pehlin - Divača
(2) Za postojeće dalekovode predviđen je zaštitni koridor:
. Za 2x220 kV Pehlin - TE Plomin - 25m
. Za 220 kV Pehlin - Divača - 23m
(3) Izgradnja mora biti udaljena najmanje 5m od horizontalne projekcije
najbližeg vodiča u neotklonjenom položaju.
(4) Iznimno od stavka (3) ovog članka izgradnja unutar zaštitnog pojasa
postojećih dalekovoda moguća je uz suglasnost nadležne javne institucije.
Članak 38.
(1) Napajanje područja obuhvaćenog ovim Planom osigurava se iz trafostanice
110/10(20)kV Matulji, koja je smještena izvan granica ovog Plana. Trafostanica
svojim kapacitetom 2x20(40) MVA osigurava nesmetan porast potrošnje na cijelom
području kojeg danas napaja, pa samim time nema ograničenja niti za napajanje
područja ove radne zone.
(2) Napajanje dijela radne zone uz glavnu mjesnu ulicu GMU 1 osigurava se
niskonaponskim kabelima iz postojeće trafostanice 10(20)/0.4kV Pavletići-N koja
je smještena izvan granica Plana i buduće trafostanice 10(20)/0.4 kV Bani 1
(kartografski prikaz 1 i 4 (oznake A)).
Članak 39.
(1) Za napajanje ostalih parcela unutar radne zone napajanje električnom
energijom osigurat će se iz budućih trafostanica 10(20)/0.4kV, lokacije kojih
će se odrediti unutar parcela budućih korisnika ili na zasebnim građevinskim
česticama. U grafičkom dijelu plana (kartografski prikaz 2b) za sve parcele je
predviđen priključak na 10(20)kV mrežu, preko kojeg će se osigurati priključak
buduće trafostanice. Ovisno o potrebama budućih korisnika trafostanice će biti
u njihovom vlasništvu ili vlasništvu distribucije uz mogućnost da se u tom
slučaju iz distributivne trafostanice izvede napajanje za više parcela -
korisnika.
(2) Građevinska čestica trafostanice mora biti dimenzija min. 6x4m.
(3) Građevinskoj čestici trafostanice mora biti omogućen direktan pristup s
javnih prometnih površina.
(4) Sa svih strana osim one koja se nalazi uz javnu prometnu površinu
građevina mora biti udaljena 3m odnosno minimalno 1m ako građevina nema otvora.
(5) Udaljenost građevine trafostanice od granice uz javnu prometnu površinu
iznosi 4m.
Članak 40.
(1) Buduća niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima
u zajedničkoj trasi s kabelima visokog napona.
Članak 41.
(1) Javna rasvjeta budućih prometnica unutar radne zone izvodit će se prema
zasebnim projektima, koji će definirati njenu trasu, raspored stupova u
prostoru, potreban nivo osvijetljenosti i način napajanja i upravljanja.
Plinoopskrba
Članak 42.
(1) Planom je predviđena realizacija dijela lokalne plinske mreže, koja
podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska
prirodnog plina.
(2) Srednjotlačni plinovod polaže se u trupu postojeće županijske ceste
Kastav - Viškovo koja prolazi građevinskim područjem poslovne namjene K1 -
Radna zona Žegoti (glavna mjesna ulica GMU1).
(3) Kod gradnje plinskog sustava
treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni
plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj
instalaciji.
(4) Predviđeni plinoopskrbni zahvati grafički su prikazani na kartografskom
prikazu 2b.
4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 43.
Uređenje javne parkovne površine uz spomen-obilježje Banov križ
(1) Uređenjem parkovne površine potrebno je zaštititi spomen-obilježje Banov
križ od utjecaja namjene ostalog dijela planskog obuhvata.
(2) Predviđa se sadnja visokog raslinja uz granicu s građevinskom česticom
poslovne namjene.
(3) Odvajanje građevine od prometne površine mora biti isključivo pješačkim
kolnikom.
(4) Uređenje javne parkovne površine predviđeno je kao uređenje
spomen-parka, s potrebnim popločanjem pješačkih kretanja, zadržavanjem
postojećeg zelenila na način da se postojeće zelenilo pročisti, zadrži ono
vrednije, te da se na ostalim površinama posadi adekvatno zelenilo primjereno
spomen-obilježju. Prostor je potrebno opremiti adekvatnom urbanom opremom
(rasvjeta, prostor za sjedenje, koševi za smeće i dr.).
(5) Površinu je potrebno stalno održavati i dohranjivati.
(6) Predlaže se da se za uređenje pješačkih površina koristi sipina ili
drugi prirodni zemljani materijali, a da se uređenje površina betoniranjem i
popločanjem svede na minimalne potrebne površine (uređenje oko spomenika).
Preporuča se popločanje lomljenim kamenim pločama.
Članak 44.
Uređenje javne parkovne površine (padina brda zapadnog dijela radne zone) i
zaštitnih površina
(1) Točke potencijalne ugroženosti (onečišćenja zraka, prekomjerne buke,
požara, vizure) su:
. kontakt zona s građevinskim područjima naselja
. ponikva Gospodski dol i šumski put uz ponikvu i radnu zonu
. vizure povijesne jezgre grada Kastva
. vizure planiranog groblja grada Kastva
. šumski put dijelom smješten unutar obuhvata Plana uz njegovu južnu granicu
(2) Područja potencijalne ugroženosti zaštićeni su pojasevima parkovnog ili
zaštitnog zelenila:
. padina brda od min. 324m nadmorske visine zapadnog dijela radne zone -
parkovna površina
. najviše točke radne zone uz ponikvu Gospodski dol (istočni dio obuhvata) -
zaštitna površina
. šumski put i pripadajući pojas uz južni dio radne zone - zaštitna površina
(3) Uređenje površine parkovnog i zaštitnog zelenila je prvenstveno
zadržavanje postojećeg zdravog zelenila pročišćavanjem i prorjeđivanjem
raslinja, te uređenjem terena sukladno Odredbama ove točke.
(4) Kod sadnje novog raslinja koristiti autohtone vrste srednjih i visokih
karakteristika.
(5) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina
uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i
uklanjanjem suhog granja, osiguranjem prohodnosti zelenih pojaseva (šumski
putevi).
(6) Površine se mogu urediti kao odmorišta s korištenjem minimalne urbane
opreme (prostor za sjedenje, koš za smeće i drugo). Iznimno površina padine
brda zapadnog dijela radne zone (uz zone 1, 2, 3) može se urediti kao parkovna
površina s potrebnom dodatnom urbanom opremom i javnom rasvjetom.
(7) Zahvati na površinama ne mogu se izvoditi betoniranjem ili popločavanjem
već se staze formiraju pročišćavanjem postojećeg zelenila i eventualno
nasipavanjem tanjeg sloja sipine ili nekog drugog zemljanog materijala.
(8) Za potrebe manjih podzida koristiti grubi, neobrađeni kamen suhe
ugradnje.
(9) Parkovne i zaštitne zelene površine grafički su prikazane na
kartografskim prikazima 1 i 4 dok je njihova zaštita prikazana kartografskim
prikazom 3a.
5. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 45.
(1) Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja Grada Kastva
zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada Viševac u Općini Viškovo, a
do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske
županije.
(2) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno
zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada
koji nastaje obavljanjem djelatnosti.
(3) Otpad iz taložnika potrebno je sakupljati u posebni kontejner kojeg
odvozi za to registrirano poduzeće.
6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
6.1. ZAŠTITA TLA
Zaštita šumskog tla
Članak 46.
(1) Definiranjem zona obaveznog zelenila i zona parkovnog uređenja zaštićuje
se postojeće šumsko raslinje na način da se sanira postojeće stanje, te da
daljna briga o tim površinama mora biti organizirana i kontrolirana. Šume za
koje su predviđene mjere zaštite i korištenja imaju isključivo zaštitni
karakter kao tampon zone prema potencijalno ugroženim dijelovima prirodnog i
stvorenog okoliša.
Zaštita tla za građenje
Članak 47.
(1) Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera
zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i
graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom
projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.
6.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 48.
(1) Područje Radne zone Žegoti pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist
ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je
zadržati sukladno zakonskoj regulativi.
(2) Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području, su izgrađeni i
planirani kapaciteti unutar planirane Radne zone Žegoti i promet u svim
oblicima (tranzitni, lokalni i sl.).
(3) Ne dozvoljava se namjena prostora za potrebe proizvodnje farmaceutskih,
kozmetičkih, poljoprivrednih (herbicidi i sl.) i drugih kemijskih preparata
koji u svom tehnološkom postupku koriste onečišćavajuće tvari definirane
zakonskom regulativom, kamenoloma, prizvodnju metala i naftnih prerađevina, te
namjene koje u svom proizvodnom procesu koriste uređaje za loženje.
(4) Kod manjih proizvodnih pogona
potrebno je ishoditi ateste na tehnološki postupak koji koriste sukladno
zakonskoj regulativi.
(5) Preporučljive namjene prostora su namjene:
. proizvodne tehnologije koji za svoju djelatnost koriste obnovljive
energetske izvore (biomasa, sunčeva energija, energija vjetra i sl.)
. koje koriste niskosumporno gorivo (‹ 1umpora)
(6) Za sprečavanje onečišćenja okoliša iz izvora lokalnog i tranzitnog
prometa potrebno je:
. poticati upotrebu javnog prevoza za zaposlenike zone
. stalno kontrolirati i održavati vozila korisnika koji unutar svoje
djelatnosti imaju vozne parkove
. promicati upotrebu bezolovnog benzina (ugradnja katalizatora) i diesel gorivo
sa sadržajem sumpora manjim od 0,3%, dugoročno 0,02%
(7) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno je poduzeti sanacijske mjere
promjenom goriva, poboljšanjem tehnološkog procesa, ugradnjom filtera za
pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira.
6.3. ZAŠTITA VODA
Članak 49.
(1) Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom
području za područje Grada Kastva određena je zona djelomičnog ograničenja
izvora drugog reda. U zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda nije
dozvoljeno:
. postojanje i građenje građevina bazne, kemijske i metalurške industrije,
farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari.
. nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari
(2) Prema Odredbi članka 131 Prostornog plana uređenja Grada Kastva na
području zone djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se na sljedeći
način:
. izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju
sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda s odvodom izvan zone ili upuštanjem
preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka
pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema tehničkog
ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju, primijeniti
samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja s
upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u podzemlje,
. oborinske vode s većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina
zagađenih naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i
pročistiti na separatorima i uputiti u podzemlje putem upojnih bunara.
(3) Do izgradnje javne nepropusne kanalizacije primjenjuju se Odredbe članka
36. stavak (5).
6.4. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 50.
(1) Građevinsko područje poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti smatra se
potencijalnim izvorom buke, pa su i mjere zaštite preventivne.
(2) Potencijalni izvori buke na području Radne zone Žegoti su sljedeći:
. djelatnost manjih proizvodnih pogona
. interni promet radne zone
. tranzitni promet postojećom županijskom cestom Kastav - Viškovo
. tranzitni promet planirane županijske ceste
Kastav-Viškovo-Drenova-Grohovo-Pašac-Orehovica
(3) Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je sljedeća:
. u zonama duž glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć (uz
planiranu županijsku prometnicu Kastav-Viškovo-Drenova-Grohovo-Pašac-Orehovica)
. u industrijskim, skladišnim i servisnim područjima, te područjima
transportnih terminala, bez stanova - na granici zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine u zoni s kojom graniči (prema naseljima Žegoti i Pavletići -
građevinsko područje naselja N2-a, N2-d - najviša dopuštena razina vanjske buke
50 dBA za dan i 40 dBA za noć)
(4) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke, kod postojeće izgradnje,
potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene
djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih
ili izgrađenih).
(5) Pri ishođenju potrebne dokumentacije za planirane namjene neophodan je
elaborat zaštite od buke, te atest pojedinih uređaja tehnološkog procesa pri
uporabnoj dozvoli građevine.
(6) U ovisnosti o namjeni pojedine građevinske čestice potrebno je propisati
postavljanje prirodnih ili izgrađenih zvučnih barijera prema susjednoj
građevinskoj čestici sukladno zakonskoj regulativi.
7. MJERE PROVEDBE PLANA
7.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA
Članak 51.
(1) Ovim Planom predviđa se izrada detaljnih planova uređenja za sljedeće
zone:
. dijela građevinskog područja poslovne namjene - zona 1 (cca 1.2ha) - DPU 1
. dijela građevinskog područja poslovne namjene - zona 6 (cca 1.7ha) - DPU 2
. dijela građevinskog područja poslovne namjene - zona 8 (cca 2.3ha) - DPU 3
. dijela građevinskog područja poslovne namjene - zona 9 (cca 1.6ha) - DPU 4
(2) Smjernice za izradu detaljnih planova uređenja sadržane su u uvjetima za
neposredno provođenje Plana u članku 17. ove Odluke.
(3) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja grafički su prikazane na
kartografskom prikazu 3b.
8. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 52.
Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je pečatom Gradskog vijeća Grada
Kastva.
Članak 53.
Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna
zona Žegoti s Odlukom čuva se u pismohrani Upravnog odjela Grada Kastva, u
Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, u Uredu
državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Rijeci, koji je
nadležan za njegovo provođenje.
Članak 54.
Ova Odluka objavit će se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije,
a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Klasa: 021-05/04-01/11
Ur. broj: 2170-05-01-1-04-3
Kastav, 25. studenoga 2004.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA
Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivo Mladenić, v. r.
