40.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 159. Odluke
o Prostornom planu uređenja Općine Klana (»Službene novine PGŽ« broj 34/07 i
9/12) i članka 32. Statuta Općine Klana (»Službene novine PGŽ« broj 33/09)
Općinsko vijeće Općine Klana na sjednici održanoj dana 13. studenog 2012.
godine donosi
ODLUKU O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
UPU-5: K4 - POSLOVNA ZONA »KUNFIN«
I. OPĆE ODREDBE
Članak I.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU-5: K4 - Poslovna zona »Kunfin«
(u daljnjem tekstu: Plan), koji je izradila tvrtka ADF d.o.o. za arhitekturu,
projektiranje, savjetovanje, urbanizam i prostorno uređenje iz Karlovca, kao stručni
izrađivač Plana.
(2) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.
Članak II.
(1) Plan je ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Klana i potpisom
predsjednika Općinskog vijeća Općine Klana.
(2) Plan je izrađen u pet (5) izvornika (elaborata), koji su sastavni dio
ove Odluke. Po jedan izvornik (elaborat) dostavlja se i čuva u:
-Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja;
-Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje;
-Javnoj ustanovi »Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije«;
-Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije;
-pismohrani (arhivi) Općine Klana.
(3) Elaborat iz prethodnog stavka ovog članka sadrži:
A/ ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. POJMOVNIK
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I
KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
5.3.2. Energetski sustav
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8. POSTUPANJE S OTPADOM
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni
B/ GRAFIČKI DIO
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA M 1:2000
2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:2000
PROMET
2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:2000
ENERGETSKI SUSTAV I
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:2000
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA M 1:2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE M 1:2000
C/ OBVEZNI PRILOZI
OBRAZLOŽENJE
0. UVOD
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ZONE IZ
DVOJENE NAMJENE U PROSTORU
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografska obilježja prostora u
obuhvatu Plana
1.1.1.2. Stanovništvo
1.1.1.3. Analiza postojeće prostorne strukture
prostora u obuhvatu Plana
1.1.1.4. Prirodne osobitosti
1.1.1.5. Stanje okoliša
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.3.1. Promet
1.1.3.2. Elektroničke komunikacije
1.1.3.3. Vodoopskrba
1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda
1.1.3.5. Elektroopskrba
1.1.3.6. Opskrba plinom
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja u odnosu na
gospodarske podatke i prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone posebne
namjene
2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ZONE
IZDVOJENE NAMJENE
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u
odnosu na postojeće i planirano obilježje
izgrađene strukture, vrijednost i posebnost
krajobraza te prirodnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene
i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA
PROSTORA
3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA
3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA
NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE
POVRŠINA
3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA
3.4.1. Prometna i ulična mreža
3.4.2. Javna parkirališta i garaže
3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
3.5.1. Elektronička komunikacijska mreža
3.5.1.1. Fiksna elektronička komunikacija
mreža
3.5.1.2. Pokretna elektronička komunikacija
mreža
3.5.2. Vodnogospodarski sustav
3.5.2.1. Vodoopskrbni sustav
3.5.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
3.5.2.3. Sustav odvodnje oborinskih voda
3.5.3. Energetski sustav
3.5.3.1. Elektroenergetski sustav
3.5.3.2. Plinoopskrbni sustav
3.5.3.3. Korištenje dopunskih i obnovljivih
izvora energije
3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje građevina
gospodarskih - poslovnih djelatnosti
3.6.1.2. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Postupanje s otpadom
3.7.6. Posebne mjere zaštite
SAŽETAK ZA JAVNOST
POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 76/07,
38/ 09, 55/11, 90/11 I 50/12)
MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 76/07,
38/ 09, 55/11, 90/11 I 50/12)
IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. POJMOVNIK
Članak 1.
(1)Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu, pored pojmova i izraza
utvrđenih važećim posebnim propisima (npr. »Zakon o prostornom uređenju i
gradnji«, NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, »Pravilnik o načinu obračuna
površine i obujma u projektima zgrada«, NN 90/10, 111/10, 55/12 i dr.) imaju
sljedeće značenje:
-Regulacijska crta je zajednička crta građevne čestice javne prometne
površine i građevne čestice osnovne namjene predviđene ovim Planom.
-Građevna crta određuje položaj osnovne građevine unutar površine za
gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini.
Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice
ili susjedne građevine, ako to zahtijevaju lokalni uvjeti.
-Površina za gradnju je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena
gradnja osnovne građevine i pomoćnih građevina.
-Slobodnostojeće građevine su građevine koje su sa svih strana
udaljene od granica građevne čestice.
-Etaža označava nadzemne (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje) i
podzemne (podrum) dijelove građevine odvojene međuetažnim konstrukcijama.
-Ulična ograda je ograda koja se gradi prema prometnoj površini, a
iza regulacijske crte.
-NN je kratica za Narodne novine.
-SN je kratica za Službene novine Primorsko-goranske županije.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 2.
(1)Razgraničenje površina prema namjeni prikazano je na kartografskom
prikazu 1. Korištenje i namjena površina.
(2)Namjena površina prostora u obuhvatu Plana određuje se kako slijedi:
-poslovna namjena (K)
-zaštitne zelene površine (Z)
-zaštitna zelena površina s pročistačem otpadnih voda (ZP)
-površine infrastrukturnih sustava
.javno parkiralište za teretna i osobna vozila (IS1)
.transformatorska stanica (IS2)
-prometne površine.
Članak 3.
(1)Površine poslovne namjene (K) namijenjene su primarno gradnji
građevina proizvodno-poslovne, trgovačko-uslužne, uslužno-servisne i sličnih
djelatnosti te njima pratećih građevina i sadržaja (manipulativnih i parkirnih
površina, infrastrukturnih građevina, garaža, spremišta i sl.) prema uvjetima u
poglavlju 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti ovih
Odredbi; a sekundarno gradnji prometnica s pripadajućim građevinama
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže prema uvjetima u poglavlju 5.
Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama ovih Odredbi, ali samo u obuhvatu zaštitnih koridora postojećih
i planiranih prometnica prikazanih na kartografskom prikazu 2.1. Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet.
(2)Na površinama poslovne namjene (K) nije dozvoljeno graditi hotele,
kampove i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj utvrđenih važećim
posebnim propisima (npr. »Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti«, NN 138/06,
43/09, 88/10, 50/12 i dr.).
Članak 4.
(1)Zaštitne zelene površine (Z) namijenjene su primarno vizualnom i
funkcionalnom odjeljivanju sadržaja zone od županijske ceste ŽC 5017; a
sekundarno gradnji sustava odvodnje oborinskih voda prema uvjetima u članku 25.
ovih Odredbi i prometnica s pripadajućim građevinama elektroničke
komunikacijske i komunalne mreže prema uvjetima u poglavlju 5. Uvjeti
uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke
komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih
Odredbi, ali samo u obuhvatu zaštitnih koridora postojećih i planiranih
prometnica prikazanih na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Promet.
(2)Zaštitne zelene površine (Z) se uređuju održavanjem postojećeg visokog i
niskog zelenila, a po potrebi sadnjom novog, uz preporuku za odabir uobičajenih
lokalnih (autohtonih) vrsta.
Članak 5.
(1)Zaštitna zelena površina s pročistačem otpadnih voda (ZP)
namijenjena je primarno gradnji pročistača otpadnih voda i ispusta pročišćenih
otpadnih voda prema uvjetima u članku 24. ovih Odredbi te ispusta pročišćenih
oborinskih voda prema uvjetima u članku 25. ovih Odredbi; a sekundarno gradnji
prometnica s pripadajućim građevinama elektroničke komunikacijske i komunalne
mreže prema uvjetima u poglavlju 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi, ali samo u
obuhvatu zaštitnih koridora postojećih i planiranih prometnica prikazanih na
kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Promet.
(2)Zaštitna zelena površina s pročistačem otpadnih voda (ZP) se uređuje kao
zaštitne zelene površine (Z) prema uvjetima iz Stavka (2) prethodnog članka.
Članak 6.
(1)Površine infrastrukturnih sustava su:
- javno parkiralište za teretna i osobna vozila (IS1),
- transformatorska stanica (IS2).
(2)Površina infrastrukturnih sustava - javno parkiralište za teretna i
osobna vozila (IS1) namijenjena je primarno gradnji parkirališta za teretna
i osobna vozila prema uvjetima u članku 16. ovih Odredbi; a sekundarno gradnji
prometnica s pripadajućim građevinama elektroničke komunikacijske i komunalne
mreže prema uvjetima u poglavlju 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi, osobito
prometnice za povezivanje prostora u obuhvatu Plana s planiranom radnom zonom
»Marišćina« u susjednoj Općini Viškovo.
(3)Površine infrastrukturnih sustava - transformatorska stanica (IS2)
namijenjene su primarno gradnji transformatorskih stanica (TS) prema uvjetima u
članku 27. ovih Odredbi; a sekundarno gradnji prometnica s pripadajućim
građevinama elektroničke komunikacijske i komunalne mreže prema uvjetima u poglavlju
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama ovih Odredbi, ali samo u obuhvatu zaštitnih koridora postojećih
i planiranih prometnica prikazanih na kartografskom prikazu 2.1. Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet.
Članak 7.
(1)Prometne površine su namijenjene gradnji prometnica s pripadajućim
građevinama elektroničke komunikacijske i komunalne mreže prema uvjetima u poglavlju
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama ovih Odredbi.
(2)Dio prometne površine prikazan na kartografskom prikazu 1. Korištenje
i namjena površina moguće je prenamijeniti u površinu poslovne namjene (K)
prema uvjetima u Stavku (2) članka 15. ovih Odredbi.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 8.
(1)Građevine gospodarskih djelatnosti u obuhvatu Plana su građevine
proizvodno-poslovnih, trgovačko-uslužnih, uslužno-servisnih i sličnih
djelatnosti; a nisu hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za
smještaj utvrđenih važećim posebnim propisima (npr. »Zakon o ugostiteljskoj
djelatnosti«, NN 138/06, 43/09, 88/10, 50/12 i dr.).
(2)Građevine gospodarskih djelatnosti su osnovne građevine (svaka
građevina (pojedinačna ili sklop građevina) koja isključivo služi za odvijanje
Planom predviđene namjene) te mogu biti:
- veće poslovne građevine,
- manje poslovne građevine.
(3)Veće poslovne građevine iz prethodnog Stavka su građevine za
obavljanje svih vrsta proizvodno- poslovnih djelatnosti (proizvodno-poslovni
pogoni, otvorena skladišta građevnog materijala i druge vrste skladišta,
stolarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske i slične radionice, autoservisi
i drugi servisi različitih namjena i sl.), trgovačko-opskrbnih djelatnosti
(trgovački centri, prodavaonice hrane, pića, voća i povrća, mješovite ili specijalizirane
robe) i sličnih djelatnosti.
(4)Manje poslovne građevine iz Stavka (2) ovog Članaka su građevine
za obavljanje uslužno- zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske,
fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje poslovnih i
intelektualnih usluga (uredi, biroi, ateljei, studiji, agencije i sl.) i dr.
(5)Pomoćne građevine (svaka građevina u funkciji odvijanja namjene u
osnovnoj građevini) su upravne, uredske i ugostiteljske građevine, skladišta,
nadstrešnice i ostale građevine, a nisu hoteli, kampovi i druge vrste
ugostiteljskih objekata za smještaj utvrđenih važećim posebnim propisima (npr.
»Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti«, NN 138/06, 43/09, 88/10, 50/12 i dr.).
Članak 9.
UVJETI GRADNJE POSLOVNIH GRAĐEVINA
(1)Oblik, veličina i izgrađenost građevnih čestica građevina gospodarskih
djelatnosti trebaju biti u skladu sa sljedećim uvjetima:
-Najmanja površina građevne čestice iznosi:
.1.200 m2 za veće poslovne građevine,
.600 m2 za manje poslovne građevine.
-Oblik i veličina građevne čestice mora obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog
procesa (sve građevine osnovnih i pratećih namjena, interne prometnice,
manipulativne površine, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu
i sl.).
-Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:
.0,75 za veće poslovne građevine,
.0,50 za manje poslovne građevine.
(2)Smještaj jedne ili više građevina na građevnim česticama građevina
gospodarskih djelatnosti treba biti u skladu sa sljedećim uvjetima:
-Na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više osnovnih građevina te
jedna ili više pomoćnih građevina.
-Osnovne i pomoćne građevine moraju se graditi kao slobodnostojeće
građevine. Pomoćna građevina se gradi kao zasebna cjelina u sklopu osnovne
građevine, prigrađena uz nju ili je fizički odvojena.
-Najmanja udaljenost građevne crte od građevne čestice prometnice
(regulacijske crte) iznosi 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine. Najmanja
udaljenost građevine od ostalih granica građevne čestice iznosi 1/2 visine
građevine, ali ne manje od 3 m.
-Kod određivanja međusobne udaljenosti između građevina na istoj građevnoj
čestici i susjednim građevnim česticama treba voditi računa o požarnom
opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina,
vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.
Najmanja međusobna udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici i
susjednim građevnim česticama jednaka je visini više građevine, ali ne može
biti manja od 6,0 m.
(3)Oblikovanje i veličina građevina gospodarskih djelatnosti trebaju biti u
skladu sa sljedećim uvjetima:
-Visina građevina određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i
konfiguracije terena te prema sljedećim uvjetima:
.za veće poslovne građevine:
*za proizvodni ili prodajni prostor - najviše 1 nadzemna etaža, najveća
visina 8,0 m,
*za ostali poslovni prostor - najviše 3 nadzemne etaže i podrum, najveća
visina 12,0 m,
.za manje poslovne građevine i pomoćne građevine:
*najviše 2 nadzemne etaže i podrum, najveća visina 8,0 m.
-Sklop građevina na jednoj čestici svojim oblikovanjem mora odraziti namjenu
i funkciju, biti skladno uklopljen u krajolik i okruženje te činiti oblikovnu
cjelinu usklađenih gabarita. Građevine se oblikuju suvremenim arhitektonskim
izričajem i primjenom suvremenih materijala, te slobodnijom kolorističkom
obradom. Pročelja treba skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i
otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.
-Pomoćne građevine s građevinama osnovne namjene moraju činiti
funkcionalno-oblikovnu cjelinu.
(4)Promet u mirovanju na građevnim česticama građevina gospodarskih
djelatnosti treba biti u skladu sa sljedećim uvjetima:
-Potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta (PGM) za osobna, radna i
teretna vozila na građevnoj čestici utvrđuje se projektnom dokumentacijom za
izdavanje akta kojim se odobrava građenje u skladu sa sljedećim normativima:
|
Namjena prostora u građevinama
gospodarskih djelatnosti
|
Potreban broj PGM na 1.000 m2
bruto-
razvijene površine
|
|
proizvodna namjena, poslovna
namjena - servisni i skladišni sadržaji
|
4-8
|
|
trgovački sadržaji
|
20-40
|
|
uredi
|
10-20
|
|
drugi poslovni sadržaji
|
15
|
-Potreban broj PGM iz prethodne Alineje treba smjestiti na vlastitoj
građevnoj čestici.
-Iznimno od prethodne Alineje, ukoliko potreban broj PGM nije moguće
smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici, moguće ga je djelomično (do 50%
potrebnog broja PGM) smjestiti u sklopu javnog parkirališta na površini
infrastrukturnih sustava - javno parkiralište za teretna i osobna vozila (IS1),
ali samo ako je predmetno javno parkiralište već izgrađeno u vrijeme isho
đenja akta kojim se odobrava građenje građevine gospodarskih
djelatnosti.
-PGM koja su služila za ishođenje akata kojima se odobrava građenje
građevina gospodarskih djelatnosti ne mogu se prenamijeniti, osim ako se
osigura isti broj i vrsta (za osobno, radno ili teretno vozilo) zamjenskih PGM
na vlastitoj građevnoj čestici i/ili u sklopu javnog parkirališta na površini
infrastrukturnih sustava - javno parkiralište za teretna i osobna vozila (IS1).
-Parkirališta na terenu s 10 ili više parkirališnih mjesta potrebno je
ozeleniti visokim zelenilom po kriteriju od najmanje 1 stabla na 5
parkirališnih mjesta (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s
drvoredom i sl.) i niskim zelenilom (travnjak, grmored, cvjetnjak i sl.) na
najmanje 5% površine parkirališta.
(5)Uređenje građevnih čestica građevina gospodarskih djelatnosti treba biti
u skladu sa sljedećim uvjetima:
-Najmanje 30% površine građevne čestice moraju činiti uređene zelene
površine (u koje se mogu uključiti i površine visokog i niskog zelenila na
parkiralištima na terenu iz Alineje 5 stavka (4) ovog članka).
-S obzirom na konfiguraciju terena moguće je oblikovanje terena i
savladavanje razlike između različitih nivoa terena izvedbom nasipa i potpornih
zidova najviše visine do 2 m. U slučaju potrebe izvedbe viših potpornih zidova,
oni se izvode kaskadno na najmanjoj tlocrtnoj udaljenosti od 1,5 m i s najvišom
visinom pojedinog zida od 2 m, a plohe između zidova se ozelenjavaju.
-Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način
da se ne narušava izgled zone i ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu
susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
-Prilaz svih vrsta interventnih vozila građevinama gospodarskih djelatnosti
treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za pristup
interventnih vozila u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o
uvjetima za vatrogasne pristupe«, NN 35/94, 55/94, 142/03 i dr.).
-Građevne čestice se mogu, ali ne moraju ograđivati ogradom. Ograda se gradi
unutar vlastite građevne čestice, s vanjskim rubom najdalje na granici građevne
čestica. Visina ograde mjeri se od kote konačno uređenog terena uz ogradu više
građevne čestice, a iznosi najviše 2,0 m. Ogradu je moguće graditi iz punih
materijala (beton, kamen, opeka i sl.) i/ili prozračnih materijala (drvo, žica,
zeleni nasad-živica i sl.). Podnožje ulične ograde može biti izvedeno kao puno
do visine 0,5 m; a iznad toga mora biti izvedeno prozračno. Kolna i pješačka
vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema vlastitoj građevnoj čestici,
tako da ne ugrožavaju promet na prometnoj površini.
(6)Priključak građevnih čestica građevina gospodarskih djelatnosti na
prometnu, elektroničku komunikacijsku i komunalnu mrežu treba biti u skladu sa
sljedećim uvjetima:
-Građevna čestica mora imati osiguran minimalno jedan kolni pristup najmanje
širine 6,0 m na prometnu površinu tj. planiranu sabirnu cestu S-1 ili S-2 u
skladu s planiranim visinskim kotama koje su prikazane na kartografskom prikazu
2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet ili u
skladu s visinskim kotama iz projektne dokumentacije, odnosno stvarno
izvedenima. Uz jedan ili više kolnih priključaka, građevna čestica može, ali ne
mora, imati jedan ili više pješačkih priključaka na prometnu površinu tj.
planiranu sabirnu cestu S-1 ili S-2 u skladu s planiranim visinskim kotama koje
su prikazane na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Promet ili u skladu s visinskim kotama iz projektne
dokumentacije, odnosno stvarno izvedenima.
-Građevna čestica mora imati osiguran minimalno jedan priključak na:
. elektroenergetski sustav,
. vodoopskrbni sustav,
. sustav odvodnje otpadnih voda,
. sustav odvodnje oborinskih voda.
-Ako se na građevnoj čestici gradi građevina gospodarskih djelatnosti
namijenjena daljnjoj prodaji obavezno je priključenje građevne čestice na
elektroničku komunikacijsku mrežu u skladu s važećim posebnim propisima (npr.
članak 24. »Zakona o elektroničkim komunikacijama«, NN 73/08, 90/11 i dr.).
(7)Građevne čestice građevina gospodarskih djelatnosti treba urediti, a
pripadajuće građevine (npr. osnovne građevine, pomoćne građevine, parkirališta
i sl.) tako graditi, da osiguravaju nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad
osoba smanjene pokretljivosti, ako je ta potreba utvrđena važećim posebnim
propisima (npr. »Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti«, NN 151/05, 61/07 i dr.). Potreba i
način osiguravanja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osoba smanjene
pokretljivosti trebaju biti utvrđeni projektnom dokumentacijom za izdavanje
akta kojim se odobrava građenje.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 10.
(1)U obuhvatu Plana nema postojećih građevina društvenih djelatnosti.
(2)U obuhvatu Plana nije planirana gradnja građevina društvenih djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 11.
(1)U obuhvatu Plana nema postojećih stambenih građevina.
(2)U obuhvatu Plana nije planirana gradnja stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I
POVRŠINAMA
Članak 12.
(1)U obuhvatu Plana nema postojećih građevina infrastrukturnih mreža.
(2)U obuhvatu Plana planirane su sljedeće infrastrukturne mreže:
-prometna mreža,
-elektronička komunikacijska mreža (fiksna i pokretna),
-komunalna mreža:
.vodnogospodarski sustav (vodoopskrbni sustav, sustav odvodnje otpadnih voda
i sustav odvodnje oborinskih voda),
.energetski sustav (elektroenergetski sustav i plinoopskrbni sustav).
(3)Sva međusobna križanja vodova i ostalih građevine elektroničke
komunikacijske i komunalne mreže treba izvesti u skladu s tehničkim propisima.
(4)Građevine elektroničke komunikacijske i komunalne mreže čija gradnja je
planirana u trasama planiranih prometnica moraju se graditi istovremeno s
gradnjom tih prometnica.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 13.
(1)Prometnu mrežu treba graditi u skladu s važećim posebnim propisima (npr.
»Zakon o cestama«, NN 84/11, »Pravilnik o autobusnim stajalištima«, NN 119/07,
»Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na
javnu cestu«, NN 119/07 i dr.).
(2)Sve građevine prometne mreže trebaju biti izvedene bez arhitektonskih
barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije
stanovnika odnosno tako da je osiguran nesmetan pristup i kretanje osoba
smanjene pokretljivosti, ako je ta potreba utvrđena važećim posebnim propisima
(npr. »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti«, NN 151/05 i 61/07 i dr.). Potreba i način
osiguravanja nesmetanog pristupa i kretanja osoba smanjene pokretljivosti
trebaju biti utvrđeni projektnom dokumentacijom za ishođenje akata kojima se
odobrava građenje.
(3)Sve prometnice trebaju biti građenje tako da omogućavaju vatrogasne
pristupe te nesmetano kretanje svih interventnih vozila (hitna pomoć, policija
i dr.), a u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o uvjetima za
vatrogasne pristupe«, NN 35/94, 55/94 i 142/03 i dr.).
(4)Tehničke i ostale uvjete (koji nisu utvrđeni ovim Planom) gradnje
prometnica te priključenja građevnih čestica i građevina na prometnice
definiraju nadležna tijela (Županijska uprava za ceste, Općina Klana i dr.).
Članak 14.
(1)Prometna mreža (osim planirane sabirne ceste S-3) prikazana je na
kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Promet .
(2)Prometnu mrežu u obuhvatu Plana čine sljedeće građevine ili njihovi
dijelovi:
-javne ceste:
.zaštitni koridor postojeće županijske ceste ŽC 5017,
.zaštitni koridor planirane županijske ceste ŽC,
-nerazvrstane ceste:
.planirana sabirna cesta S-1 sa zaštitnim koridorom,
.planirana sabirna cesta S-2 sa zaštitnim koridorom,
.planirana sabirna cesta S-3,
-planirana javna parkirališta za teretna i osobna vozila.
(3)Širine zaštitnih koridora iz prethodnog Stavka iznose:
-minimalno 20 m za planirane sabirne ceste S-1 i S-2,
-40 m za postojeću županijsku cestu ŽC 5017,
-70 m za planiranu županijsku cestu ŽC.
(4)Unutar zaštitnih koridora iz Stavaka (2) i (3) ovog članka treba
projektnom dokumentacijom za izdavanje akta kojima se odobrava rekonstrukcija
postojeće ili građenje planiranih prometnica utvrditi granice građevnih čestica
predmetnih prometnica odnosno regulacijske crte na način da građevna čestica
prometnice obuhvati:
-minimalne elemente profila (cjelokupni karakteristični presjek prometnice
prikazan je na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Promet),
-ostale elemente profila (npr. nasipe, usjeke, odvodne jarke, uporne zidove,
potporne zidove i dr.).
(5)Unutar zaštitnih koridora iz Stavaka (2) i (3) ovog članka zabranjena je
gradnja svih građevina, osim prometnica iz stavka (2) ovog članka s
pripadajućim građevinama elektroničke komunikacijske i komunalne mreže, prije
utvrđivanja granica građevnih čestica predmetnih prometnica iz prethodnog
stavka.
(6)Postojeća županijska cesta ŽC 5017 iz stavka (2) ovog članka utvrđena je
u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Zakon o cestama«, NN 84/ 11,
»Odluka o razvrstavanju javnih cesta«, NN 44/ 12 i dr.), a njihova izmjena
i/ili dopuna odnosno promjena kategorije i nivoa opremljenosti županijske ceste
ŽC 5017 ne smatra se izmjenom ovog Plana.
(7)Za javne ceste iz stavka (2) ovog članka su važećim posebnim propisima
(npr. »Zakon o cestama«, NN 84/11 i dr.) utvrđeni zemljišni pojas i zaštitni
pojas (npr. širina zaštitnog pojasa županijske ceste je 15,0 m i dr.). Stoga je
za ishođenje akata kojima se odobrava građenje građevina u obuhvatu zemljišnog
pojasa i zaštitnog pojasa javnih cesta potrebno je zatražiti posebne uvijete
nadležnog tijela (Županijska uprava za ceste), a u skladu s važećim posebnim
propisima (npr. »Zakon o cestama«, NN 84/11 i dr.).
Članak 15.
(1)Planiranu sabirnu cestu S-1 treba graditi na sljedeći način:
-Minimalni elementi profila sabirne ceste S-1, ukupne širine 12,2 m, su:
zeleni pojas/bankina širine 1,0 m, nogostup/pješačka staza širine 1,6 m, kolnik
širine 7,0 m, nogostup/pješačka staza širine 1,6 m i zeleni pojas/bankina
širine 1,0 m (karakteristični presjek prometnice prikazan je na kartografskom
prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
- Promet).
-Najmanji radijus zakretanja kolnika sabirne ceste S-1 na križanjima s
planiranim prometnicama, županijskom cestom ŽC i sabirnom cestom S-2, je 12,0
m.
-Križanje sabirne ceste S-1 s planiranom županijskom cestom ŽC treba graditi
u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o uvjetima za
projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu«, NN 119/07).
Preporuča se gradnja roto križanja/rotora.
-Planirane visinske kote (prikazane na kartografskom prikazu 2.1.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet) uvjetovane su
konfiguracijom terena, najvećim uzdužnim nagibom od 12% i planiranim
zajedničkim visinskim kotama (B na križanju s planiranom sabirnom cestom S-2, D
na križanju s planiranom županijskom cestom ŽC i E na okretištu), pa moguća
odstupanja treba obrazložiti kroz projektnu dokumentaciju.
-Osigurati potreban broj kolnih te pješačkih priključaka građevnih čestica u
skladu s planiranim visinskim kotama koje su prikazane na kartografskom prikazu
2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Promet.
-Istovremeno sa sabirnom cestom S-1 treba graditi sve pripadajuće građevine
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže.
-Sabirnu cestu S-1 moguće je po dužini graditi u najviše 2 faze/etape.
-U slučaju fazne/etapne gradnje sabirne ceste S-1 treba graditi okretište na
''slijepom završetku'' sabirne ulice S-1 u skladu s važećim posebnim propisima
(npr. ''Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe'', NN 35/94, 55/94 i 142/03
i dr.) i na način prikazan na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Promet. S okretišta treba omogućiti kolni
pristup građevnim česticama.
(2)Dio sabirne ceste S-1 je moguće ukinuti na sljedeći način:
-Dio sabirne ceste S-1 moguće je ukinuti samo ako se dijelovi površina
poslovne namjene (K) s istočne i zapadne strane sabirne ceste S-1 povezuju u
jednu ili više građevnih čestica građevina gospodarskih djelatnosti kojima je
moguće osigurati kolni pristup minimalne širine 6,0 m s preostalog dijela
sabirne ceste S-1 i/ili sabirne ceste S-2.
-Dio prometne površine na kojoj se ukida dio sabirne ceste S-1 istovremeno
se prenamjenjuje u površinu poslovne namjene (K), što je omogućeno stavkom (2)
članka 7. ovih Odredbi.
-Dio sabirne ceste S-1 koji je moguće ukinuti prikazan je na kartografskom
prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet).
Prikazani dio moguće je ukinuti u cijelosti ili djelomično (sjevernu ili južnu
polovicu).
-Zajedno s dijelom sabire ceste S-1 ukidaju se i pripadajuće građevine
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže.
-U slučaju ukidanja dijela sabirne ceste S-1 treba graditi okretište na
»slijepom završetku« sabirne ulice S-1 u skladu s važećim posebnim propisima
(npr. »Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe«, NN 35/94, 55/94 i 142/03 i
dr.) i na način prikazan na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Promet. S okretišta treba omogućiti kolni
pristup građevnim česticama.
(3)Planiranu sabirnu cestu S-2 treba graditi na sljedeći način:
-Minimalni elementi profila sabirne ceste S-2, ukupne širine 12,2 m, su:
zeleni pojas/bankina širine 1,0 m, nogostup/pješačka staza širine 1,6 m, kolnik
širine 7,0 m, nogostup/pješačka staza širine 1,6 m i zeleni pojas/bankina
širine 1,0 m (karakteristični presjek prometnice prikazan je na kartografskom
prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
- Promet).
-Najmanji radijus zakretanja kolnika sabirne ceste S-2 na križanjima s
planiranim sabirnim cestama S-1 i S- 3 te postojećom županijskom cestom ŽC 5017
je 12,0 m.
-Križanje sabirne ceste S-2 s postojećom županijskom cestom ŽC 5017 treba
graditi u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o uvjetima za
projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu«, NN 119/07).
Preporuča se gradnja roto križanja/rotora.
-Planirane visinske kote (prikazane na kartografskom prikazu 2.1.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet) uvjetovane su
konfiguracijom terena, najvećim uzdužnim nagibom od 12% i planiranim
zajedničkim visinskim kotama (A na križanju s postojećom županijskom cestom ŽC,
B na križanju s planiranom sabirnom cestom S-1 i C na okretištu), pa moguća
odstupanja treba obrazložiti kroz projektnu dokumentaciju.
-Osigurati potreban broj kolnih te pješačkih priključaka građevnih čestica u
skladu s planiranim visinskim kotama koje su prikazane na kartografskom prikazu
2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet.
-Istovremeno sa sabirnom cestom S-2 treba graditi sve pripadajuće građevine
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže.
-Sabirnu cestu S-2 nije moguće graditi fazno/etapno.
-»Slijepi završetak« sabirne ceste S-2 treba graditi kao okretište koje, u
slučaju proširenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za
gospodarsku - poslovnu namjenu (K4) na prostor izvan obuhvata Plana (u smjeru
sjeveroistoka), omogućuje kolno priključenje predmetnog prostora na način da
okretište postane roto križanje/rotor. S okretišta odnosno roto križanja/rotora
treba omogućiti kolni pristup građevnim česticama.
(4)Planiranu sabirnu cestu S-3 treba graditi na sljedeći način:
-Gradnja sabirne ceste S-3 nije obavezna, a moguće ju je graditi kao
poveznicu poslovne zone »Kunfin« u Općini Klana (tj. prostora u obuhvatu Plana)
s poslovnom zonom »Marišćina« u Općini Viškovo.
-Sabirna cesta S-3 nije prikazana na kartografskom prikazu 2.1. Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet. Stoga trasu i profil
sabirne ceste S-3 treba utvrditi projektnom dokumentacijom za izdavanje akta
kojim se odobrava građenje.
-Sabirnu cestu S-3 moguće je graditi samo na površini infrastrukturnih
sustava - javno parkiralište za teretna i osobna vozila (IS1).
-Minimalni elementi profila sabirne ceste S-3, ukupne širine 8,6 m, su:
nogostup/pješačka staza širine 1,6 m i kolnik širine 7,0 m.
-Najmanji radijus zakretanja kolnika sabirne ceste S-3 na križanju s
planiranom sabirnom cestom S-2 je 12,0 m.
-Najveći uzdužni nagib sabirne ceste S-3 je 12%.
-Istovremeno sa sabirnom cestom S-3 treba graditi sve pripadajuće građevine
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže.
-Sabirnu cestu S-3 nije moguće graditi fazno/etapno.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 16.
(1)Planirana javna parkirališta za teretna i osobna vozila treba graditi na
površini infrastrukturnih sustava - javno parkiralište za teretna i osobna
vozila (IS1) na sljedeći način:
-Javno parkiralište se može graditi samo u jednoj razini.
-Minimalna površina građevne čestice javnog parkirališta određuje se prema
normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne
automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse (u prometne
površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5
x 6,0 m te priključenje na javnu površinu za osobne automobile, a 12,0 x 4,0 m
parkirno mjesto + 1,0 x 4,0 m prilazne ceste te priključenje na javnu površinu
za autobuse).
-Koeficijent izgrađenosti javnog parkirališta (odnos između površine
građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina) može iznositi
najviše 0,8.
-Najmanje veličine parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu su:
. 2,5 x 5,0 m za osobna vozila,
. 12,0 x 4,0 m za teretna vozila i autobuse.
-Širina prilaznog kolnika do parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu
iznosi najmanje 6,0 m.
-Javna parkirališta treba graditi tako da se osigura nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s važećim
posebnim propisima (npr. »Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti«, NN 151/05, 61/07 i dr.) tj.
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati
najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu,
odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto na javnim parkiralištima s manje od 20
mjesta.
-Javno parkiralište treba ozeleniti visokim zelenilom po kriteriju od
najmanje 1 stabla na 5 parkirališnih mjesta (drvored u rasteru parkirališnih
mjesta, zeleni pojas s drvoredom i sl.) i niskim zelenilom (travnjak, grmored,
cvjetnjak i sl.) na najmanje 5% površine građevne čestice javnog parkirališta.
Članak 17.
(1)U obuhvatu Plana nema postojećih javnih garaža.
(2)U obuhvatu Plana nije planirana gradnja javnih garaža.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 18.
(1)U obuhvatu Plana nema postojećih trgova i drugih većih pješačkih
površina.
(2)U obuhvatu Plana nije planirana gradnja trgova i drugih većih pješačkih
površina.
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže
Članak 19.
(1)Elektroničku komunikacijsku mrežu treba graditi u skladu s važećim
posebnim propisima (npr. »Zakon o elektroničkim komunikacijama«, NN 73/ 08,
90/11 »Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja«, NN 61/10 i dr.).
(2)Tehničke i ostale uvjete (koji nisu utvrđeni ovim Planom) gradnje
građevina elektroničke komunikacije mreže te priključenja građevnih čestica i
građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu definiraju nadležna tijela
(Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije i dr.).
(3)U obuhvatu Plana je planirana gradnja fiksne elektroničke komunikacijske
mreže te omogućena gradnja pokretne elektroničke komunikacijske mreže.
Članak 20.
FIKSNA ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA MREŽA
(1)Planirana fiksna elektronička komunikacijska mreža prikazana je u
kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Energetski sustav i elektroničke komunikacije. Položaj planiranih
vodova (korisničkih i spojnih kablova) fiksne elektroničke komunikacijske mreže
prikazan je shematski. Točan položaj planiranih vodova (korisničkih i spojnih
kablova) fiksne elektroničke komunikacijske mreže utvrdit će se projektnom
dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje, ali obavezno na
građevnim česticama planiranih sabirnih cesta.
(2)U slučaju ukidanja dijela planirane sabirne ceste S-1 u skladu sa Stavkom
(2) članka 15. ovih Odredbi ukidaju se i pripadajući planirani vodovi
(korisnički i spojni kablovi) fiksne elektroničke komunikacijske mreže.
(3)U slučaju gradnje planirane sabirne ulice S-3 u skladu sa Stavkom (4)
članka 15. ovih Odredbi omogućuje se gradnja vodova (korisničkih i spojnih
kablova) fiksne elektroničke komunikacijske mreže na građevnoj čestici
predmetne prometnice. Točan položaj i potreba gradnje vodova (korisničkih i
spojnih kablova) fiksne elektroničke komunikacijske mreže utvrdit će se
projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.
(4)Planirani vodovi (korisnički i spojni kablovi) fiksne elektroničke
komunikacijske mreže čija je gradnja planirana na građevnim česticama planiranih
sabirnih cesta moraju se graditi istovremeno s gradnjom planiranih sabirnih
cesta.
(5)Planirani vodovi (korisničkih i spojnih kablova) fiksne elektroničke
komunikacijske mreže u obuhvatu Plana priključuje se na postojeći međunarodni
EK kabel smješten van obuhvata Plana (u trasi postojeće županijske ceste ŽC
5017) i planirani korisnički i spojni kabel smješten van obuhvata Plana (u
trasi planirane županijske ceste ŽC).
Članak 21.
POKRETNA ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA MREŽA
(1)U obuhvatu Plana zabranjena je gradnja samostojećih antenskih stupova te
postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na
samostojeće antenske stupove.
(2)U obuhvatu Plana omogućeno je postavljanje elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme na građevinama (antenski prihvat) u skladu sa
sljedećim uvjetima:
-Potrebno je osigurati pokrivenost signalom pokretne elektroničke
komunikacijske mreže cijelog prostora u obuhvatu Plana.
-Točan položaj / lokacija postavljanja elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme na antenski prihvat utvrdit će se projektnom
dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.
-Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme
na antenski prihvat ne može se vršiti na udaljenosti manjoj od 1.000 m od već
postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na
samostojećem antenskom stupu.
-Kod utvrđivanja položaja / lokacije postavljanja elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na antenski prihvat utvrđuje se
princip da jednu lokaciju koristi više korisnika (operatora / koncesionara).
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
Članak 22.
(1)Vodnogospodarski sustava treba graditi u skladu s važećim posebnim
propisima (npr. »Zakon o vodama«, NN 153/09, 130/11, »Uredba o standardu
kakvoće vode«, NN 89/10, »Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih
voda«, NN 87/10, »Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara«, NN 08/06,
»Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta«, NN
66/11, »Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području«,
SN 6/94, 12/94, 12/95, 245/96 i 4/01, »Odluka o odvodnji i pročišćavanju
otpadnih voda na području Općine Klana«, SN 13/99, »Odluka o priključenju
građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture«, SN 8/03 i dr.).
(2)Tehničke i ostale uvjete (koji nisu utvrđeni ovim Planom) gradnje
građevina vodnogospodarskog sustava te priključenja građevnih čestica i
građevina na vodnogospodarski sustav definiraju nadležna tijela (Hrvatske vode,
Vodovod i kanalizacija d.o.o. i dr.).
(3)Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.3.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.
Položaj planiranih vodova i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava
prikazan je shematski. Planom se omogućuje gradnja građevina vodoopskrbnog
sustava koje nisu prikazane na predmetnom kartografskom prikazu (npr.
vodosprema za povećanje pritiska, crpnih stanica i sl.). Točan položaj
planiranih vodova i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrdit će se
projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje, ali
obavezno na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta, zaštitnim zelenim
površinama (Z) i zaštitnoj zelenoj površini s pročistačem otpadnih voda (ZP).
(4)U slučaju ukidanja dijela sabirne ceste S-1 u skladu sa Stavkom (2) članka
15. ovih Odredbi ukidaju se i pripadajući planirani vodovi i ostale građevine
vodnogospodarskog sustava.
(5)U slučaju gradnje planirane sabirne ulice S-3 u skladu sa Stavkom (4)
članka 15. ovih Odredbi omogućuje se gradnja vodova i ostalih građevina vodnogospodarskog
sustava na građevnoj čestici predmetne prometnice. Točan položaj i potreba
gradnje vodova i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrdit će se
projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.
(6)Planirani vodovi i ostale građevine vodnogospodarskog sustava čija je
gradnja planirana na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta moraju se
graditi istovremeno s gradnjom planiranih sabirnih cesta.
(7)Vodnogospodarski sustav u obuhvatu Plana obuhvaća:
- vodoopskrbni sustav,
- razdjelni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda:
. sustav odvodnje otpadnih voda,
. sustav odvodnje oborinskih voda.
Članak 23.
VODOOPSKRBNI SUSTAV
(1)Planirani vodoopskrbni sustav u obuhvatu Plana obuhvaća vodoopskrbne
cjevovode koje treba graditi na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta.
(2)Planirani vodoopskrbni cjevovodi vodoopskrbnog sustava u obuhvatu Plana
priključuju se na postojeći vodoopskrbni cjevovod smješten van obuhvata Plana
(u trasi postojeće županijske ceste ŽC 5017) na križanju planirane sabirne
ulice S-2 i postojeće županijske ceste ŽC 5017, a samo u slučaju ukidanja
južnog dijela sabirne ceste S-1 u skladu sa Stavkom (2) članka 15. ovih Odredbi
i na planirani vodoopskrbni cjevovod smješten van obuhvata Plana (u trasi
planirane županijske ceste ŽC) na križanju planirane sabirne ulice S-1 i
planirane županijske ceste ŽC. U ostalim slučajevima (ukidanje sjevernog dijela
sabirne ceste S-1 te ukidanje ili gradnja sabirne ceste S-1 u cijelosti u
skladu sa Stavcima (1) i (2) članka 15. ovih Odredbi) nije potrebno tj. ne
preporuča se graditi planirani vodoopskrbni cjevovod smješten van obuhvata
Plana (u trasi planirane županijske ceste ŽC) te njegove spojeve na postojeći
vodoopskrbni cjevovod van obuhvata Plana (u trasi postojeće županijske ceste ŽC
5017) i planirani vodoopskrbni cjevovod u obuhvatu Plana kako ne bi došlo do
prstenastog povezivanja vodoopskrbnih cjevovoda.
(3)Profil planiranih vodoopskrbnih cjevovoda u obuhvatu Plana bit će utvrđen
hidrauličkim proračunom tj. projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim
se odobrava građenje.
(4)U sklopu gradnje vodoopskrbnog sustava obavezna je gradnja hidrantske
mreže u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o hidrantskoj
mreži za gašenje požara«, NN 08/06 i dr.). Hidrante treba graditi na građevnim
česticama planiranih prometnica, ali van kolnika i nogostupa / pješačkih staza
kako se ne bi smanjivale njihove minimalne širine utvrđene člankom 15. ovih
Odredbi.
Članak 24.
SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA
(1)Planirani sustav odvodnje otpadnih voda u obuhvatu Plana obuhvaća
gravitacijske kolektore otpadnih voda koje treba graditi na građevnim česticama
planiranih sabirnih cesta i zaštitnoj zelenoj površini s pročistačem otpadnih
voda (ZP) te pročistač otpadnih voda i ispust pročišćenih otpadnih
voda koje treba graditi na zaštitnoj zelenoj površini s pročistačem otpadnih
voda (ZP).
(2)Stupanj pročišćenja otpadnih voda na pročistaču otpadnih voda utvrđuje se
u skladu s važećom odlukom o zonama sanitarne zaštite (»Odluka o sanitarnoj
zaštiti izvora vode za piće na riječkom području«, SN 6/94, 12/94, 12/95,
245/96 i 4/01) i važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o graničnim
vrijednostima emisija otpadnih voda«, NN 87/10, »Pravilnik o uvjetima za
utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta«, NN 66/11 i dr.).
(3)Zbrinjavanje mulja iz pročistača otpadnih voda treba riješiti u sklopu
rješenja gospodarenja otpadom.
Članak 25.
SUSTAV ODVODNJE OBORINSKIH VODA
(1)Planirani sustav odvodnje oborinskih voda u obuhvatu Plana obuhvaća
gravitacijske kolektore oborinske vode koje treba graditi na građevnim
česticama planiranih sabirnih cesta, zaštitnim zelenim površinama (Z) i
zaštitnoj zelenoj površini s pročistačem otpadnih voda (ZP); ispuste
oborinskih voda (upojne bunare) koje treba graditi na zaštitnim zelenim
površinama (Z) i ispust pročišćenih oborinskih voda koji treba graditi na
zaštitnoj zelenoj površini s pročistačem otpadnih voda (ZP).
(2)Oborinske vode s građevnih čestica sabirnih cesta, građevina gospodarskih
djelatnosti te javnih parkirališta za teretna i osobna vozila obavezno se
upuštaju u planirane gravitacijske kolektore oborinskih voda koji se grade na
građevnim česticama planiranih sabirnih cesta i zaštitnoj zelenoj površini s
pročistačem otpadnih voda (ZP) tj. ne smiju se upuštati u planirane
gravitacijske kolektore oborinskih voda koji se grade na zaštitnim zelenim
površinama (Z).
(3)Prije upuštanja oborinskih voda s građevnih čestica građevina gospodarskih
djelatnosti (s radnim i manipulativnim površinama od 100 m2 ili više
i/ili s parkiralištima od 10 parkirališnih mjesta ili više) te javnih
parkirališta za teretna i osobna vozila u planirane gravitacijske kolektore
oborinskih voda obavezno je oborinske vode pročistiti na vlastitom uređaju za
pročišćavanje (izgrađenom na građevnoj čestici predmetne građevine gospodarskih
djelatnosti ili javnog parkirališta za teretna i osobna vozila).
(4)Prije upuštanja oborinskih voda s ostalih građevnih čestica (građevnih
čestica koje nisu navedenu u prethodnom Stavku) u planirane gravitacijske
kolektore oborinskih voda obavezno je oborinske vode pročistiti na vlastitom
uređaju za pročišćavanje (izgrađenom na predmetnoj građevnoj čestici) samo ako
je ta obaveza utvrđena važećom odlukom o zonama sanitarne zaštite (»Odluka o
sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području«, SN 6/94, 12/94,
12/95, 245/96 i 4/01) i/ili važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o
graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda«, NN 87/10 i dr.). Obaveza
pročišćavanja oborinskih voda prije upuštanja u planirane gravitacijske
kolektore oborinskih voda treba biti utvrđena projektnom dokumentacijom za
izdavanje akta kojim se odobrava građenje na predmetnoj građevnoj čestici.
(5)Stupanj pročišćenja oborinskih voda iz Stavaka (3) i (4) ovog članka
utvrđuje se u skladu s važećom odlukom o zonama sanitarne zaštite (»Odluka o
sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području«, SN 6/94, 12/94,
12/95, 245/96 i 4/01) i važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o graničnim
vrijednostima emisija otpadnih voda«, NN 87/10, »Pravilnik o uvjetima za
utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta«, NN 66/11 i dr.).
(6)Oborinske vode prikupljene planiranim gravitacijskim kolektorima
oborinskih voda koji se grade na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta
i zaštitnoj zelenoj površini s pročistačem otpadnih voda (ZP)
ispuštaju se u teren preko ispusta pročišćenih oborinskih voda koji se gradi na
zaštitnoj zelenoj površini s pročistačem otpadnih voda (ZP).
(7)Planiranim gravitacijskim kolektorima oborinskih voda koje treba graditi
na zaštitnih zelenih površina (Z) kao otvorene kanale, rigole i sl. prikupljaju
se brdske oborinske vode koje se prema prostoru u obuhvatu Plana slijevaju s
prostora van obuhvata Plana. Tako prikupljene oborinske vode upuštaju se u
teren preko ispusta oborinskih voda (upojnih bunara).
(8)Gradnja građevina iz prethodnog Stavka nije obavezna.
(9)Dozvoljava se gradnja upojnih bunara koji nisu grafički utvrđeni na
kartografskom prikazu 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Vodnogospodarski sustav na:
-zaštitnim zelenim površinama (Z) - za zaštitu od brdskih oborinskih voda,
-građevnim česticama građevina gospodarskih djelatnosti - za zbrinjavanje
oborinskih voda s krovova i drugih površina koje nisu onečišćene naftnim
derivatima.
(10)Oborinsko otjecanje preporuča se smanjiti izvedbom podloga koje su
propusne (na pješačkim i ostalim površinama koje nisu onečišćene naftnim
derivatima), sadnjom biljnih pojaseva i travnjaka za filtraciju te odvođenjem
čistih oborinskih voda što kraćim putem u prirodni prijemnik.
5.3.2. Energetski sustav
Članak 26.
(1)Energetski sustav treba graditi u skladu s važećim posebnim propisima
(npr. »Zakon o energiji«, NN 68/01, 177/04, 76/07, 152/08 i 127/10, »Pravilnik
o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova
nazivnog napona od 1 kV do 400 kV«, NN 53/91 i 24/97, »Zakon o zapaljivim
tekućinama i plinovima«, NN 108/95 i 56/10 i dr.).
(2)Tehničke i ostale uvjete (koji nisu utvrđeni ovim Planom) gradnje
građevina energetskog sustava te priključenja građevnih čestica i građevina na
energetski sustav definiraju nadležna tijela (HEP-ODS d.o.o. i dr.).
(3)Energetski sustav je prikazan na kartografskom prikazu 2.2. Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav i elektroničke
komunikacije. Položaj planiranih vodova i ostalih građevina energetskog
sustava prikazan je shematski. Točan položaj planiranih vodova i ostalih građevina
energetskog sustava utvrdit će se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta
kojim se odobrava građenje, ali obavezno na građevnim česticama planiranih
sabirnih cesta i površinama infrastrukturnih sustava - transformatorska stanica
(IS2).
(4)U slučaju ukidanja dijela sabirne ceste S-1 u skladu sa stavkom (2)
članka 15. ovih Odredbi ukidaju se i pripadajući planirani vodovi i ostale
građevine energetskog sustava.
(5)U slučaju gradnje planirane sabirne ulice S-3 u skladu sa Stavkom (4)
članka 15. ovih Odredbi omogućuje se gradnja vodova i ostalih građevina
energetskog sustava na građevnoj čestici predmetne prometnice. Točan položaj i
potreba gradnje vodova i ostalih građevina energetskog sustava utvrdit će se
projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.
(6)Planirani vodovi i ostale građevine energetskog sustava čija je gradnja
planirana na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta moraju se graditi
istovremeno s gradnjom planiranih sabirnih cesta.
(7)Energetski sustav u obuhvatu Plana obuhvaća:
- elektroenergetski sustav,
- plinoopskrbni sustav,
- dopunske i obnovljive izvore energije.
Članak 27.
ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
(1)Planirani elektroenergetski sustav u obuhvatu Plana obuhvaća:
- srednjenaponski sustav (SN),
- niskonaponski sustav (NN),
- javnu rasvjetu (JR).
(2)Planirani srednjenaponski (SN) elektroenergetski sustav u obuhvatu Plana
obuhvaća SN vodove (podzemne kablove 20 kV) koje treba graditi na građevnim
česticama planiranih sabirnih cesta te transformatorske stanice (TS) koje treba
graditi na površinama infrastrukturnih sustava - transformatorska stanica (IS2).
(3)Osim građevina srednjenaponskog elektroenergetskog sustava iz prethodnog
stavka (koje su grafički utvrđene na kartografskom prikazu 2.2. Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav i elektroničke
komunikacije) moguća je gradnja dodatnih SN vodova (podzemnih kablova 20
kV) na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta te transformatorskih
stanica (TS) na površinama poslovne namjene (K).
(4)Planirani SN vodovi (podzemni kablovi 20 kV) elektroenergetskog sustava u
obuhvatu Plana (iz stavaka (2) i (3) ovog članka) priključuje se na postojeći
SN vod (podzemni kabel 20 kV) smješten van obuhvata Plana (u trasi postojeće
županijske ceste ŽC 5017) i planirani SN vod (podzemni kabel 20 kV) smješten
van obuhvata Plana (u trasi planirane županijske ceste ŽC).
(5)Planirane transformatorske stanice (TS) iz stavka (2) ovog članka grade
se kao slobodnostojeće građevine na vlastitim građevnim česticama čija se
najmanja površina utvrđuje u skladu sa sljedećim uvjetima:
-najmanja udaljenost građevne crte od regulacijske crte je 2,0 m;
-najmanja udaljenost građevine transformatorske stanice (TS) od ostalih
granica građevne čestice je 1,0 m.
(6)Planirane transformatorske stanice (TS) iz stavka (3) ovog članka grade
se na vlastitim građevnim česticama kao slobodnostojeće građevine prema
uvjetima iz prethodnog stavka ili na građevnim česticama građevina gospodarskih
djelatnosti kao slobodnostojeće građevine ili ugrađene u osnovnu ili pomoćnu
građevinu.
(7)Planirane građevine niskonaponskog sustava i javne rasvjete nisu grafički
utvrđene na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Energetski sustav i elektroničke komunikacije, a
treba ih graditi na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta. Vodove
niskonaponskog sustava i javne rasvjete treba graditi podzemno.
(8)Nadzemne građevine elektroenergetskog sustava (npr. stupovi javne
rasvjete) koje se grade na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta treba
graditi van kolnika i nogostupa / pješačkih staza kako se ne bi smanjivale
njihove minimalne širine utvrđene člankom 15. ovih Odredbi.
Članak 28.
PLINOOPSKRBNI SUSTAV
(1)Planirani plinoopskrbni sustav u obuhvatu Plana obuhvaća lokalne /
korisničke plinovode koje treba graditi na građevnim česticama planiranih
sabirnih cesta.
(2)Planirani lokalni / korisnički plinovodi plinoopskrbnog sustava u
obuhvatu Plana priključuje se na postojeći lokalni / korisnički plinovod
smješten van obuhvata Plana (u trasi postojeće županijske ceste ŽC 5017) i
planirani lokalni / korisnički plinovod smješten van obuhvata Plana (u trasi
planirane županijske ceste ŽC).
(3)Nužni uvjet za opskrbu prostora u obuhvatu Plana plinom je plinofikacija
prirodnim plinom Primorsko-goranske županije tj. izgradnja plinske
distributivne mreže, primopredajnih stanica i korisničke mreže.
(4)Do izgradnje plinoopskrbnog sustava za opskrbu prirodnim plinom omogućava
se prijelazna mogućnost upotrebe zamjenskog plina. Kod gradnje treba maksimalno
koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora biti
omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.
Članak 29.
DOPUNSKI I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
(1) Predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji,
osim energetskih efekata, imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak
i očuvanje ekologije područja. Obzirom na postojeći pogon drvne industrije »DI
Klana« na prostoru Općine Klana, to se naročito odnosi na korištenje drvnih
ostataka iz procesa proizvodnje - biomase te na korištenje prirodne energije
vjetra, sunca i vode.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 30.
(1)U obuhvatu Plana nema postojećih javnih zelenih površina.
(2)U obuhvatu Plana nije planirano uređenje javnih zelenih površina.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 31.
(1)U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara (ili njihovih dijelova) zaštićenih
ili predloženih za zaštitu prema »Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara«
(NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12).
(2)Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se
obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili
nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez
odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu s člankom 45. »Zakona o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara« (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,
61/11, 25/12).
Članak 32.
(1)U obuhvatu Plana nema prirodnih vrijednosti (ili njihovih dijelova)
zaštićenih ili predloženih za zaštitu prema »Zakonu o zaštiti prirode« (NN
70/05, 139/ 08 i 57/11).
(2)Otkriće svakog minerala, sigovine i/ili fosila koji bi mogao
predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost iz članaka 20. i 110. »Zakona o
zaštiti prirode« (NN 70/05, 139/08 i 57/11) treba obvezno prijaviti Upravi za
zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.
Članak 33.
(1)Prostor u obuhvatu Plana nalazi se unutar sljedećih područja nacionalne
ekološke mreže (NEM):
-Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove - HR5000019 Gorski kotar,
Primorje i sjeverna Lika - ciljevi očuvanja:
divlje svojte
hrvatski naziv znanstveni naziv
vuk Canis lupus
divlja mačka Felis silvestris
ris Lynx lynx
mrki medvjed Ursus arctos
stanišni tipovi
NKS šifra: NATURA šifra: naziv staništa:
Cjeloviti kompleks gorskih šuma
Travnjaci ugroženi na europskoj i nacionalnoj razini
H.1. 8310 Kraške špilje i jame
- Važna područja za ptice - HR1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika
- ciljevi očuvanja:
hrvatski naziv z nanstveni naziv
jarebica kamenjarka Alectoris graeca
primorska trepteljka Anthus campestris
lještarka Bonasa bonasia
zmijar Circaetus gallicus
crna žuna Dryocopus martius
vrtna strnadica Emberiza hortulana
mala muharica Ficedula parva
škanjac osaš Pernis apivorus
siva žuna Picus canus
pjegava grmuša Sylvia nisoria
suri orao Aquila chrysaetos
tetrijeb gluhan Tetrao urogallus
mali ćuk Glaucidium passerinum
jastrebača Strix uralensis
planinski ćuk Aegolius funereus
planinski djetlić Dendrocopos leucotos
troprsti djetlić Picoides tridactylus
(2)Zaštita područja nacionalne ekološke mreže provodi se u skladu s važećim
posebnim propisima (npr. »Zakon o zaštiti prirode«, NN 70/05, 139/08 i 57/ 11,
»Uredba o proglašenju ekološke mreže«, NN 109/07 i dr.)
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 34.
(1)Do izgradnje županijskog sustava komunalni i neopasni tehnološki otpad s
područja Općine Klana zbrinjava se na postojećem odlagalištu otpada »Viševac« u
Općini Viškovo u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Zakon o otpadu«, NN
178/04, 111/ 06, 110/07, 60/08 i 87/09, »Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o
otpadu«, NN 153/05, »Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada«, NN 50/05 i 39/09, »Pravilnik o
vrstama otpada«, NN 27/96, »Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom«, NN
123/97 i 112/01, »Pravilnik o gospodarenju otpadom«, NN 23/07 i 111/07 i dr.).
(2)Svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su postupati s otpadom u
skladu s odredbama važećih posebnih propisa i dokumenata prostornog uređenja
šireg područja (»Prostorni plan uređenja Općine Klana«, SN 34/07 i 9/12,
»Prostorni plan Primorsko-goranske županije«, SN 14/00, 12/05, 50/06, 08/ 09 i
03/11 i dr.).
(3)Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje
otpada, Primorsko-goranska županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama
otpada (osim opasnog otpada), a Općina Klana je odgovorna za gospodarenje
komunalnim otpadom.
Članak 35.
(1)Svi poslovni sadržaji moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje
vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode. Prostori za privremeno
skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi
evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.
(2)Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti
tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje
prašine, buke i mirisa.
(3)Za postavljanje spremnika, kontejnera i druge opreme iz prethodnog Stavka
potrebno je osigurati odgovarajući prostor koji:
-ima pristup s planiranih sabirnih cesta,
-neće ometati kolni i pješački promet,
-će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 36.
(1)U cilju maksimalnog očuvanja prirodnih resursa i postojećih datosti
prostora te očuvanja i osiguranja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života
i rada ljudi u njemu, ovim Planom utvrđuju se obveze i određuju mjere za
zaštitu tla, zraka i vode, zaštitu prostora od prekomjerne buke te propisuju
mjere posebne zaštite koje obuhvaćaju sklanjanje ljudi u slučaju ratne
opasnosti ili elementarnih nepogoda, zaštitu od rušenja, potresa i poplava, te
zaštitu od požara.
(2)U obuhvatu Plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem
ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi,
odnosno vrijednosti, iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima
(npr. »Zakon o zaštiti okoliša«, NN 110/07, »Zakon o zaštiti zraka«, NN 130/11,
»Zakon o zaštiti od buke«, NN 30/09, »Zakon o vodama«, NN 153/09, 130/11,
»Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja«, NN 114/11, »Uredba o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku«, NN 133/05, »Uredba o procjeni
utjecaja zahvata na okoliš«, NN 64/08 i 67/09, »Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša«, NN 114/ 08, »Pravilnik o najviše
dopuštenim razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave«, NN 145/04,
»Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda«, NN 87/10,
»Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta«, NN
66/11 i dr.).
(3)Zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja zahvata
na okoliš ili ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su
važećim posebnim propisima (npr. »Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na
okoliš«, NN 64/08, 67/09 i dr.) i važećim dokumentima prostornog uređenja šireg
područja (npr. članak 36. »Prostornog plan Primorsko-goranske županije«,
SN14/00, 12/05, 50/06, 08/09 i 03/11 i dr.).
(4)Zahvati u prostoru odnosno djelatnosti za koje je potrebno utvrditi
objedinjene uvjete zaštite okoliša određeni su važećim posebnim propisima (npr.
»Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša«, NN 114/08
i dr.).
Članak 37.
ZAŠTITA TLA
(1)Tlo u obuhvatu Plana nepravilne je konfiguracije krških obilježja s nizom
većih i manjih vrtača (ponikava) te je u velikoj mjeri obraslo šumom.
(2)Radi racionalnosti korištenja zone, predviđa se sjeća šume, uklanjanje
vegetacije i niveliranje terena nasipavanjem. Budući da takvi zahvati
pojačavaju osjetljivost tla na ispiranje i eroziju, projektnom dokumentacijom
za izdavanje akta kojim se odobrava građenje potrebno je utvrditi mjere za
sprječavanje erozije i smanjenje oborinskog otjecanja ili barem za svođenje tih
pojava na prihvatljivu razinu, i to prilikom građenja i prilikom korištenja
planiranih sadržaja.
(3)Tlo u obuhvatu Plana je s geotehničkog stajališta tlo krša.
Članak 38.
ZAŠTITA ZRAKA
(1)Kakvoća zraka na području Općine Klana je I. kategorije i kao takva treba
biti očuvana temeljem važećih posebnih propisa (npr. »Zakon o zaštiti zraka«,
NN 130/11, »Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku«, NN
133/05 i dr.).
(2)Glavna mjera za sprječavanje nepovoljnog utjecaja onečišćenja zraka na
okoliš je smanjenje emisija u zrak:
-pridržavanjem postojećih važećih posebnih propisa koji reguliraju količine
emitiranih tvari iz stacionarnih izvora i određuju obavezu izrade katastra
emisija,
-usklađivanjem kvalitete goriva s važećim europskim normama,
-kontrola tehničke ispravnosti vozila, tzv. eko-test pridonijet će smanjenju
emisija iz prometa.
(3)Za održavanje postojeće I. kategorije kakvoće zraka, u slučaju
incidentnog onečišćenja zraka opasnim tvarima primjenjuju se mjere koje su
utvrđene planovima intervencija u zaštiti okoliša koji su na snazi.
(4)Izvođenjem novog zahvata ne smije se izazivati značajno povećanje
opterećenja zraka. Razina značajnog ocjenjuje se temeljem rezultata procjene
utjecaja zahvata na okoliš iz stavka (3) članka 36. ovih Odredbi. Zbog dodatnog
opterećenja emisijama iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u
nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.
(5)Sukladno posebnim propisima treba provoditi imisijski i emisijski
monitoring zraka.
Članak 39.
ZAŠTITA VODA
(1)Prostor u obuhvatu Plana nalazi se unutar zone djelomičnog ograničenja
sanitarne zaštite izvorišta vode riječkog vodoopskrbnog sustava zbog čega je
zabranjeno:
-postojanje i građenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne,
kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije kao i industrije koja
koristi radioaktivne tvari,
-obrađivanje i odlaganje opasnog otpada.
(2)Zaštita voda provodi se odgovarajućim zbrinjavanjem otpadnih i oborinskih
voda:
-gradnjom sustava odvodnje otpadnih voda u skladu s člankom 24. ovih
Odredbi,
-gradnjom sustava odvodnje oborinskih voda u skladu s člankom 25. ovih
Odredbi.
-provođenjem odredbi važećih posebnih propisa (npr. »Zakon o vodama«, NN
153/09, 130/11, »Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda«, NN
87/10, »Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta«,
NN 66/11 i dr.).
(3)Svi potencijalni zagađivači voda tj. pravne i fizičke osobe u obuhvatu
Plana koje svojom djelatnošću mogu zagaditi vode, moraju izraditi operativne
planove zaštite voda od izvanrednih zagađenja.
Članak 40.
ZAŠTITA OD BUKE
(1)Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi u skladu s važećim posebnim
propisima (npr. »Zakon o zaštiti od buke«, NN 30/09, »Pravilnik o najviše
dopuštenim razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave«, NN 145/04 i
dr.).
(2)U obuhvatu Plana na granici građevne čestice buka ne smije biti viša od
80 dB(A). Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s
kojom graniči.
(3)Potrebno je inicirati praćenje pojava buke, prema kriterijima dozvoljenih
razina za određene subjekte koji je proizvode.
Članak 41.
SKLANJANJE LJUDI
(1)Sklanjanje ljudi treba provoditi u skladu s važećim posebnim propisima
(npr. »Zakon o zaštiti i spašavanju«, NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10, »Zakon
o zaštiti od elementarnih nepogoda«, NN 73/97, »Pravilnik o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora«, NN 29/83, 36/85 i 42/86, »Pravilnik o postupku uzbunjivanja
stanovništva« NN 47/06, 110/11 i dr.).
(2)U obuhvatu Plana nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite.
(3)Sklanjanje ljudi se osigurava izgradnjom zaklona, privremenim
izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i
drugih pogodnih građevina i prostora za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama,
što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Klana, odnosno posebnim
planovima sklanjanja ljudi i izgradnje zaklona, planovima privremenog
izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora, koji
se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
(4)U obuhvatu Plana je potrebno osigurati uzbunjivanje i obavješćivanje
ljudi u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Pravilnik o postupku
uzbunjivanja stanovništva« NN 47/06, 110/11 i dr.). Na kartografskom prikazu 3.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina utvrđena je lokacija pogodna
za smještaj sirene za uzbunjivanje.
Članak 42.
ZAŠTITA OD POTRESA I RUŠENJA
(1)Zaštitu od potresa i rušenja treba provoditi u skladu s važećim posebnim
propisima (npr. »Zakon o zaštiti i spašavanju«, NN 174/04, 79/07, 38/09 i
127/10, »Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda« ,NN 73/97, »Pravilnik o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora«, NN 29/83, 36/85 i 42/86, »Pravilnik o
postupku uzbunjivanja stanovništva«, NN 47/06, 110/11, »Procjena ugroženosti
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i
velikih nesreća za područje Općine Klana«, SN 12/11 i dr.).
(2)Cijeli prostor u obuhvatu Plana je područje najvećeg intenziteta potresa
(VII i viši stupanj MCS ljestvice), što je prikazano na kartografskom prikazu 3.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. Stoga je u obuhvatu Plana
potrebno provoditi protupotresno projektiranje i građenje u skladu s postojećim
seizmičkim kartama te važećim posebnim propisima.
(3)Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
(ili protupotresno inženjerstvo), sukladno 80 potresa po MSC ljestvici njihove
jačine, prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno
seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.
(4)Prometnice u obuhvatu Plana planirane su na način da udaljenost građevina
od prometnica omogućava nesmetanu evakuaciju ljudi i pristup interventnim vozilima
odnosno utvrđivanjem najmanje udaljenost građevne crte od regulacijske crte u
stavku (2) članka 9. ovih Odredbi osigurano je da eventualne ruševine građevina
ne zapriječe prometnicu.
(5)Na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina utvrđeni su prometni pravci evakuacije i područja koja nisu
ugrožena urušavanjem - zone za evakuaciju ljudi i zone za privremeno
deponiranje materijala koji bi nastao kao posljedica rušenja. U slučaju
ukidanja dijela planirane sabirne ceste S-1 u skladu sa stavkom (2) članka 15.
ovih Odredbi ukida se i pripadajući prometni pravac evakuacije.
(6)U obuhvatu Plana nema kritične infrastrukture koja bi bila ugrožena
potresom.
Članak 43.
ZAŠTITA OD TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
(1)Zaštitu od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća treba
provoditi u skladu s važećim posebnim propisima (npr. »Zakon o zaštiti i
spašavanju«, NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10, »Procjena ugroženosti
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i
velikih nesreća za područje Općine Klana«, SN 12/11 i dr.).
(2)U slučaju gradnje građevina koje bi bile potencijalni izvori
tehničko-tehnoloških nesreća potrebno je utvrditi zonu dometa istjecanja
opasnih tvari u zrak, tlo i vodu te ugroze zaposlenika i stanovnika u okolici.
(3)Prostor u obuhvatu Plana je potencijalno ugrožen tehničko-tehnološkim
nesrećama pri transportu opasanih tvari županijskom cestom ŽC 5017 (smještene
uz zapadnu granicu obuhvata Plana) i eksplozijom spremnika tvrtke GP Rijeka
(smještenih južno od prostora u obuhvatu Plana). U slučaju nesreće se u
obuhvatu Plana može očekivati oštećenje ili rušenje okolnih građevina,
ranjavanje ili stradanje zaposlenika te curenje opasnih tvari u okoliš čime bi bilo
ugroženo vodozaštitno područje tj. vodoopskrbni sustav. Iskustveni podaci
govore da se najveći broj tehničko-tehnoloških nesreća događa ljudskom
pogreškom prilikom manipulacije opasnim tvarima. Stoga je najbolja mjera
zaštite od tehničko-tehnoloških nesreća kontinuirana edukacija osoba koje
manipuliraju opasnim tvarima te zaposlenika u zoni ugroze o ponašanju u slučaju
nesreće.
Članak 44.
ZAŠTITA OD POŽARA
(1)Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju
ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim
sektorima
i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim
prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim
eksplozijama za Općinu Klana. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i
vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom
grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.
(2)Projektiranje s aspekta zaštite od požara planiranih građevina u obuhvatu
Plana, provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim
propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara (npr. »Zakon o
zaštiti od požara«, NN 92/ 10, »Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima«, NN
108/95, 56/10, »Zakon o eksplozivnim tvarima«, NN 178/04, 109/07, 67/08,
144/10, »Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe«, NN 35/94, 55/94 i
142/03, »Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara«, NN 8/06, »Pravilnik
o zaštiti od požara u skladištima«, NN 93/08 i dr.) te pravilima struke.
(3)Radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara,
prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od
požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati
sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito
poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u
kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
-DIN i HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike
Hrvatske) - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
(4)U skladu s važećim posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost
nadležnih tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova i dr.) za mjere zaštite od
požara primijenjene projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se
odobrava građenje.
(5)Planirane prometnice u obuhvatu Plana trebaju osigurati vatrogasne
pristupe te nesmetano kretanje vatrogasnih vozila u skladu s člancima 13. i 15.
ovih Odredbi.
(6)Gradnja hidrantske mreže osigurana je stavkom (4) članka 23. ovih
Odredbi.
Članak 45.
ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
(1)Provođenje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda nužno je u vrijeme
velikih kiša ili otapanja snijega, a provodi se gradnjom planiranog sustava
odvodnje oborinskih voda i mjerama za smanjenje površinskog otjecanja u skladu
sa stavkom (10) članka 25. ovih Odredbi.
(2)Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba cjelovito sagledati u svrhu
određivanja zaštitnih mjera za sprječavanje pojave klizišta, odrona i pojačane
erozije zemljišta te je u članku 37. ovih Odredbi određeno da mjere za
sprječavanje erozije i smanjenje oborinskog otjecanja moraju biti utvrđene
projektnom dokumentacijom za izdavanje akta kojim se odobrava građenje.
Članak 46.
ZAŠTITA BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA
(1)U obuhvatu Plana nalaze se županijska lovišta broj 23. »Klana« i broj 29.
»Kastav« koja su prikazana u kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina.
(2)Gospodarenje lovištima treba provoditi u skladu s važećim posebnim
propisima (npr. »Zakon o lovstvu«, NN 140/05 i 75/09 i dr.), pa je u skladu s
člankom 64. »Zakona o lovstvu« (NN 140/05 i 75/09) zabranjeno loviti divljač u
pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim
područjima.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 47.
(1)Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje prikazani su
sljedeći oblici korištenja:
-Rekonstrukcija - promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti
dijela zone – primjenjuje se na izgrađenoj površini na kojoj je planirano
uklanjanje zatečenih građevina te gradnja novih građevina gospodarskih
djelatnosti.
-Nova gradnja – primjenjuje se na neizgrađenim površinama na kojima je
planirana gradnja novih građevina.
-Nova gradnja (u slučaju ukidanja dijela trase prometnice i prenamjene
dijela prometne površine u površinu poslovne namjene (K)) – primjenjuje se na
neizgrađenoj površinu na kojoj se planira gradnja novih građevina gospodarskih
djelatnosti, ali samo u slučaju ukidanja dijela sabirne ceste S-1 u skladu sa
stavkom (2) članka 15. ovih Odredbi.
10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak 48.
(1) Plan se provodi neposredno.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni
Članak 49.
(1)U obuhvatu Plana nema postojećih građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak III.
(1)Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
(2)Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi iz stavka (3) članka II. ove
Odluke nisu predmet objave.
Klasa: 021-01/12-01/41
Ur. broj: 2170-06-12-01-01
Klana, 13. studenoga 2012.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KLANA
Predsjednik
Dorijan Valenčić, v.r.
