3.
Na temelju članka 215. Zakona o vodama
(»Narodne novine« broj 153/09), te članka 4. Odluke o priključenju na komunalne
vodne građevine za javnu odvodnju (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 12/12), Skupština društva donijela je na 24. sjednici održanoj
dana 16. listopada 2012. godine
OPĆE I TEHNIČKE
UVJETE
isporuke vodnih usluga na području Grada Crikvenice
Sadržaj:
I. OPĆE ODREDBE
II. DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA
III. UGOVORNI ODNOSI
IV. UVJETI KORIŠTENJA VODNIH USLUGA
V. TEHNIČKI UVJETI PRIKLJUČIVANJA NA
JAVNU ODVODNJU
VI. OČITANJE, OBRAČUN I NAPLATA VODNE USLUGE
VII. NAČIN PLAĆANJA CIJENE USLUGE
VIII. NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE VODNE USLUGE
IX. UVJETI OGRANIČENJA I OBUSTAVE ISPORUKE
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim općim i tehničkim uvjetima za
uslugu odvodnje otpadnih voda na području Grada Crikvenice (u daljnjem tekstu:
Uvjeti) utvrđuje se:
- postupak izdavanja suglasnosti i
osiguranja uvjeta za priključenje na mrežu javne odvodnje;
- tehničko-tehnološki uvjeti za
priključenje i korištenje vodnih usluga;
- kvaliteta opskrbe vodnim uslugama;
- prava i obveze isporučitelja vodnih
usluga i korisnika vodnih usluga;
- uvjeti mjerenja, obračuna i naplate
vodnih usluga;
- uvjeti za primjenu postupka
ograničenja ili obustave isporuke vodnih usluga;
- postupanje u slučaju neovlaštenog
korištenja vodnih usluga;
- međusobni odnosi između isporučitelja
vodne usluge odvodnje otpadnih voda i korisnika usluga.
Članak 2.
(1) Pravne osnove za Opće uvjete predmet
su sljedećih zakonskih akata:
- Zakon o vodama (»Narodne novine« broj
153/09, 63/11 i 130/11);
- Zakon o financiranju vodnog
gospodarstva (»Narodne novine« broj 153/09 90/11);
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12);
- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima (»Narodne novine« broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,
114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09);
- Zakon o mjeriteljstvu (»Narodne
novine« broj 163/03, 194/03 i 111/07);
- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne
novine« broj 92/ 10);
- Pravilnik o načinu na koji se provodi
tipno ispitivanje mjerila (»Narodne novine« broj 82/02);
- Odluku o priključenju na komunalne
vodne građevine za javnu odvodnju (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 12/12).
II. DEFINICIJE POJMOVA
Članak 3.
(1) Isporučitelj vodne usluge odvodnje
otpadnih voda je GKTD »MURVICA« d.o.o. Crikvenica, Trg Stjepana Radića 1/II (u
daljnjem tekstu: Isporučitelj).
(2) Vodna usluga koju isporučuje
Isporučitelj usluga je odvodnja otpadnih voda (u daljnjem tekstu: vodne
usluge).
(3) Korisnici vodne usluge su fizičke i
pravne osobe koje su sa isporučiteljem vodne usluge sklopile Ugovor o
priključenju na javni sustav odvodnje (u daljnjem tekstu: korisnik usluge) ili
su temeljem ovih uvjeta izjednačeni s tim osobama.
(4) Potrošač/kupac/je pravna ili fizička
osoba koja koristi uslugu odvodnje. Potrošač može biti vlasnik, korisnik,
najmoprimac, podnajmoprimac, stanar, zakupac, podzakupac koji je svoj status
stekao u skladu s odredbama ovih uvjeta.
(5) Priključkom na mrežu odvodnje smatra
se dio kanala od kontrolnog okna, smještenog u građevini ili izvan nje, do
spoja na uličnu odvodnju, odnosno dio kanala od ruba parcele do priključnog
mjesta na sustav javne odvodnje.
(6) Nekretnina je izgrađeno i
neizgrađeno gradilište, te bilo kakvo zemljište koje je u katastru uneseno pod
posebnim brojem katastarske čestice.
(7) Postojeća zgrada je svaka zgrada za
koju je lokacijska dozvola izdana prije 1.1.2000. godine ili je izgrađena prije
tog datuma, bez obzira na to ima li ili nema ugrađene vodomjere za zasebne
cjeline.
(8) Nova zgrada je svaka zgrada za koju
je lokacijska dozvola izdana nakon 1.1.2000. godine i koja po Zakonu o vodama
mora imati ugrađene vodomjere za svaki posebni dio zgrade koji predstavlja
samostalnu uporabnu cjelinu u kojoj se koristi voda.
(9) Javna mreža odvodnje je mreža
kanalskih objekata u vlasništvu ili pod upravom Isporučitelja kojom se odvode
otpadne vode, te se na nju priključuje.
(10) Interna kanalska mreža-objekti i
uređaji korisnika usluge odvodnje na nekretninama koji su spojeni na javnu
mrežu odvodnje.
(11) Interni vodomjer je vodomjer za
zasebnu cjelinu ili dio cjeline, ugrađen unutar ili izvan zasebne cjeline.
Interni vodomjer je vlasništvo vlasnika zasebne cjeline.
(12) Kontrolno okno je zadnje okno
interne kanalske mreže iz kojeg se priključuje na javnu mrežu odvodnje, na
kojem se obavlja uzorkovanje otpadnih voda.
(13) Neovlaštena /ilegalna potrošnja/ je
korištenje sustava javne odvodnje na način koji nije u skladu sa zahtjevima iz
ovih uvjeta.
(14) Mjerno mjesto je mjesto na kojem
se mjeri količina isporučene vodne usluge, te ujedno i mjesto izvršenja vodne
usluge, odnosno isporuke.
(15) Sustav javne odvodnje sačinjava
izgrađena kanalizacijska mreža, izgrađeni objekti kanalizacijske mreže i
oprema, te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
III. UGOVORNI ODNOSI
Članak 4.
(1) Odnosi između isporučitelja vodne
usluge i korisnika vodne usluge, odnosno potrošača, uređuju se sljedećim
ugovorom:
- Ugovor o priključenju na komunalne
vodne građevine za javnu odvodnju
Članak 5.
(1) Ugovor o priključenju na komunalne
vodne građevine za javnu odvodnju zaključuju Isporučitelj i korisnik vodne
usluge u postupku priključenja na mrežu javne odvodnje.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka
uređuju se uvjeti priključenja, sve pojedinosti izgradnje priključka, koji su
predmet ovih uvjeta, te cijena priključenja.
(3) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka
sadrže:
- podatke o ugovornim stranama;
- predmet ugovora;
- rok izvedbe radova, odnosno
priključenja, koji su predmet ugovora;
- odgovornost za štetu;
- druga međusobna prava i obveze;
- način rješavanja sporova.
(4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog
članka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaćaju odredbe Općih i
tehničkih uvjeta za uslugu odvodnje otpadnih voda.
Članak 6.
(1) Ugovor o priključenju na sustav
javne odvodnje sklapa se sa vlasnikom nekretnine na njegov zahtjev, a iznimno
se mogu sklopiti i sa svakodobnim korisnikom nekretnine uz suglasnost vlasnika
nekretnine, koji se želi priključiti na mrežu odvodnje. Uz zahtjev za izvedbu
priključka vlasnik ili korisnik nekretnine prilaže dokumentaciju u skladu sa
važećim zakonskim i drugim aktima.
(2) Sklapanjem ugovora o priključenju
korisnik usluge pristaje da priključak na mrežu odvodnje ostaje u njegovom
vlasništvu i on skrbi o njegovom održavanju.
(3) Korisnik usluge dužan je održavati u
stanju funkcionalne ispravnosti priključak na mrežu odvodnje (u daljnjem
tekstu: interna instalacija).
(4) Isporučitelj daje tehničke podatke
javne mreže odvodnje i odlučuje može li se priključak izvesti.
IV. UVJETI KORIŠTENJA VODNIH USLUGA
Obveze korisnika
Članak 7.
(1) Smatra se da je korisnik usluge
prihvatio uvjete za korištenje vodne usluge iz ovih uvjeta ako je nakon njihova
stupanja na snagu nastavio koristiti vodne usluge.
(2) Korisnik usluge može otkazati korištenje
vodnih usluga zbog preseljenja, odnosno trajnog prestanka korištenja stana
odnosno poslovnog prostora.
(3) Za slučaj promjene korisnika usluge/
zbog promjene vlasništva, podzakupa, najma ili drugog razloga/ dotadašnji
korisnik ostaje u statusu potrošača i obveznika plaćanja vodne usluge sve do
kraja tekućeg mjeseca, odnosno obračunskog razdoblja u kojem je kopijom
ugovora, odnosno drugim vjerodostojnim dokumentom obavijestio isporučitelja
usluge o promjeni korisnika.
(4) Korisnik usluge iz odredbe stavka 3.
ovog članka dužan je o nastaloj promjeni obavijestiti isporučitelja usluge u
roku od 8 dana od dana nastanka promjene. Ukoliko korisnik usluge, kojeg
isporučitelj usluge vodi u evidenciji potrošača, odnosno, s kojim je
isporučitelj usluge sklopio ugovor o korištenju vodne usluge, pravovremeno ne
dostavi Isporučitelju vjerodostojnu dokumentaciju o promjeni iz stavka 3. ovog
članka ostaje u obvezi namiriti pružene usluge za sve vrijeme dok ne dostavi
dokumentaciju kojom dokazuje prijavu promjene.
Članak 8.
(1) Korisnik usluge može koristiti vodne
usluge isključivo za potrebe svoga domaćinstva odnosno poslovnog prostora.
(2) Korisnik usluge nema pravo omogućiti
drugoj osobi priključenje na svoje objekte javne odvodnje i instalacije i
korištenje i obračunavanje vodne usluge preko svojeg obračunskog mjernog
mjesta.
(3) Korisnik usluga ili potrošač koji se
zbog statusnih ili organizacijskih razloga preoblikuje u dvije ili više pravno
samostalne cjeline dužan je u roku od 30 dana od dana nastale promjene o tome
obavijestiti isporučitelja vodne usluge radi uređenja novonastalih odnosa, u
protivnom će se smatrati da omogućuje drugoj osobi priključenje i/ili
neovlašteno korištenje vodne usluge preko svojeg obračunskog mjernog mjesta.
(4) Korisnik usluge obavezan je
pravovremeno pisanim putem obavijestiti isporučitelja usluge o svim okolnostima
koje znatno utječu na povećanje ili smanjenje potreba za korištenje vodne
usluge.
(5) Za slučaj kada je na priključku
izvedenom za potrebe korisnika usluge i (ili) internim instalacijama izvedeno
priključenje za treće osobe i (ili) je utvrđeno da korisnik usluge obračunava i
naplaćuje usluge od trećih osoba bez znanja isporučitelja, isporučitelj usluge
ovlašten je korisniku usluge odmah prekinuti isporuku usluga izvrštenjem
priključka.
Članak 9.
(1) Korisnik/potrošač je dužan redovito
održavati priključak s pripadajućim uređajima na mrežu javne odvodnje, u skladu
sa odredbama Zakona o vodama i Zakona o prostornom uređenju i gradnji, na način
da spriječi mogućnost njezina onečišćenja i preko nje onečišćenje i zagađivanje
javne kanalske mreže.
(2) Održavanje se provodi redovitim
pregledom mreže vanjske i temeljne interne kanalizacije i provođenjem redovitih
ili izvanrednih radova intervencije. Redoviti pregled mora biti proveden od
strane vlasnika objekta ili prethodno imenovanog i ovlaštenog predstavnika
vlasnika objekta najmanje jednom u 6 mjeseci, a sastoji se od:
- pregleda unutrašnjosti kontrolnih
okana te utvrđivanja postojanja taloga, eventualnih oštećenja stijenki i dna,
loma ili korozije penjalica i poklopca.
(3) Korisnik/potrošač je dužan u svako
doba dopustiti stručnim službama isporučitelja usluge pregled i nadzor nad
internim instalacijama korisnika usluga, a osobito u slučaju moguće prijetnje
ili nastalog zagađenja u slučaju ispuštanja agresivnih otpadnih voda u javnu
kanalizaciju.
(4) Korisnik/potrošač dužan je u svako
doba dopustiti isporučitelju usluge uzimanje uzoraka vode iz internih otpadnih
voda instalacija interne odvodnje u svrhu kontrole kvalitete i provjere
pridržavanja uvjeta iz ovih Uvjeta.
(5) U slučaju kada isporučitelj usluge
utvrdi da bi zbog nepridržavanja uvjeta iz ovih Uvjeta moglo nastupiti
onečišćenje ili zagađenje javne kanalizacije i podzemnih voda zbog neispravnog
i lošeg održavanja i korištenja internih instalacija korisnika usluge, a
osobito u slučaju kada je do onečišćenja ili zagađenja već došlo, ovlašten je
odmah prekinuti isporuku i izvršiti priključak za toga korisnika usluga.
Prava i obveze isporučitelja vodne
usluge
Članak 10.
(1) Isporučitelj usluge odvodnje
otpadnih voda dužan je preuzeti u sustav javne kanalizacije otpadne vode koje
se u javnu kanalizaciju upuštaju preko kontrolnog okna, a sukladno posebnim
propisima kojima su određeni kriteriji kvalitete otpadnih voda.
(2) Isporučitelj usluge dužan je
održavati sustav odvodnje otpadnih voda u stanju funkcionalne ispravnosti
osiguravajući trajnu i kvalitetnu uslugu.
(3) Isporučitelj usluge dužan je odmah,
odnosno u najkraćem mogućem roku, obavijestiti korisnike usluga o prekidu
isporuke usluga, osim u slučajevima kada se prekid usluga nije mogao
predvidjeti niti otkloniti, sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi odgovarajući
način.
(4) U slučajevima navedenim u odredbi
stavka 2. i 3. ovog članka Isporučitelj usluge dužan je obavijestiti korisnike
o prestanku okolnosti koje su uzrokovale prekid isporuke usluge, odnosno
nemogućnost korištenja usluge.
Članak 11.
(1) Isporučitelj usluge dužan je
nadoknaditi štetu koja je nastala korisniku usluga uzrokovanu prekidom
obavljanja usluga ili nepravilnostima u isporuci vodne usluge, osim kada se
radi o opravdanim slučajevima koje Isporučitelj nije mogao pravovremeno predvidjeti
niti otkloniti.
(2) Isporučitelj usluge ne odgovara za
štetu koju korisnici usluga trpe zbog poplave uzrokovane lošim hidrološkim
prilikama u području razdjelnog i mješovitog sustava odvodnje (viša sila).
Članak 12.
(1) Na nekretninama u vlasništvu korisnika
usluga ili trećih osoba na kojima je odnosno preko kojih odnosno uz koje je
izgrađena javna kanalska mreža određuje se pojas za njezino održavanje i to:
- za kanale profila baze do 1,5 m
(unutarnja širina kanala) od vanjskog ruba kanala 5 m lijevo i desno
- za kanale profila baze preko 1,5 m
(unutarnja širina kanala) od vanjskog ruba kanala 8 m lijevo i desno.
Od navedenoga se može odstupiti samo u
iznimnim slučajevima i u takvim se slučajevima javni kanal treba osigurati
zaštitnom građevinom.
(2) Isporučitelj usluge ne odgovara za
štetu koju vlasnik nekretnine na kojoj je odnosno preko koje ili uz koju
prolazi javna kanalska mreža pretrpi zbog puknuća ili oštećenja cjevovoda ili
kanala ako je građevinu izgradio protivno odredbi stavaka 1. ovoga članka.
Članak 13.
(1) Za potrebe izgradnje građevine
vlasnik, odnosno nadležno tijelo dužni su od Isporučitelja usluge pismeno
zatražiti izdavanje posebnih uvjeta za ishođenje lokacijske dozvole, odnosno
rješenja o uvjetima gradnje ili nekog drugog akta na temelju kojeg se može
graditi, sukladno posebnim zakonima, a na način određen tehničkim uvjetima
priključenja Isporučitelja usluge iz ovih Uvjeta.
Članak 14.
(1) Radi zaštite korisnika usluge i
omogućavanja bolje kvalitete usluga korisnicima usluge, Isporučitelj omogućava
davanje informacija ili predaju reklamacija o isporuci usluga od 8 do 15 sati
radnim danom.
V. TEHNIČKI UVJETI PRIKLJUČIVANJA NA
JAVNU ODVODNJU
Stalni i privremeni kanalski priključak
Članak 15.
(1) Kanalski priključak može biti stalni
i privremeni.
(2) U pravilu, za svakog korisnika
izvodi se stalni priključak, preko kojeg se odvode otpadne vode.
(3) Ukoliko se u fazi izgradnje
nekretnine pokaže potreba odvodnje s područja gradilišta, ponajprije treba
koristiti priključak odvodnje na javnu kanalizaciju sukladno odobrenoj
tehničkoj dokumentaciji predmetnog zahvata, a iznimno, s obzirom na
organizaciju gradilišta i tehničke mogućnosti može se dopustiti posebno
priključenje na javnu kanalizaciju prema uvjetima koji vrijede i za priključak
predmetne građevine. Nakon izgradnje predmetnog objekta i napuštanja gradilišta
privremeno izgrađeni priključak treba staviti izvan funkcije na sanitarno-
tehnički ispravan način o trošku investitora ili vlasnika nekretnine.
Zahtjev za priključenje na javnu odvodnju
Članak 16.
Zahtjev za priključenje na javnu gradsku
kanalizaciju podnosi se kod davatelja vodne usluge odvodnje otpadnih voda. Uz
navedeni zahtjev potrebno je priložiti sljedeće:
- kopiju katastarskog plana s ucrtanom
građevinom;
- vlasnički list;
- građevna dozvola za objekt koji se
priključuje ili dokument sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji;
- ugovor ili suglasnost vlasnika ako je
zahtjev podnio korisnik.
Ugovor obavezno sadrži: naziv ugovorenih
strana, vrstu priključka, troškove gradnje, rok gradnje, te ostale uvjete
ovisne o tipu priključka, vrsti same građevine i mjestu izvedbe. Nakon uplate
troškova za predviđene radova, te (reguliranja) troškova sanacije prekopa i
regulacije prometa pristupa se izvedbi priključka.
Po zaprimljenom zahtjevu, Isporučitelj
vodnih usluga utvrđuje da li su ispunjeni tehničko-tehnološki uvjeti za
priključenje na komunalnu vodnu građevinu za javnu odvodnju. Ukoliko su
ispunjeni uvjeti poziva se korisnika usluge (pismeno ili usmeno) da pristupi
zaključenju Ugovora o izvedbi priključka, te da je dužan dostaviti pravomoćno
rješenje o obvezi plaćanja naknade za priključenje.
Na području gdje nije izgrađena javna
kanalizacija, odvodnja sanitarnih otpadnih voda, obavlja se vodonepropusnom
internom kanalizacijom u sabirnu jamu, koja je sastavni dio interne
kanalizacije.
Spajanje na javnu mrežu odvodnje
Članak 17.
(1) Priključak unutarnje kanalizacije
smije se izvesti jedino na mjestu predviđenom projektom javne kanalizacije, te
odobrenom tehničkom dokumentacijom građevine koja se priključuje. Sama izvedba
kanalskog priključka izvodi se prema pravilima struke, uz uvjet da se uz
minimalan trošak osigura funkcioniranje i kvaliteta priključka, te ne naruši
funkcioniranje odvodnje ranije priključenih korisnika. Potrebno je obratiti
pažnju prilikom izvedbe da se njome ne oštećuje i ne ugrožava postojeća
kvaliteta javne kanalske mreže, kako se ne bi ugrozila njezina funkcionalnost i
kvaliteta usluge odvodnje otpadnih voda.
(2) Minimalan pad priključka iznosi
0,8%, pa sve do maksimalno 8%. Priključak se vodi od kontrolnog okna interne
kanalizacije i završava poglavito spojem na postojeće kontrolno okno javnog
kanala ili na cijev. Niveleta spoja priključnog kanala treba biti uzdignuta
iznad nivelete javnog kanala za 2/3 visine profila javnog kanala, računajući od
njegova dna za javne kanale izgrađene od betona, dok se za kanale izgrađene od
plastičnih materijala priključuje u visini tjemena poprečnog presjeka javnog
kanala. U pojedinim slučajevima (ovisno o profilu javnog kanala i profilu samog
priključka), potrebno je na mjestu spoja priključka i javnog kanala izvesti
kontrolno okno.
(3) Spoj samog priključka na cijev ili u
kontrolno okno, bilo ono novo izvedeno ili postojeće mora se izvoditi preko za
to predviđenog fazonskog komada radi osiguravanja vodne nepropusnosti samog
spoja.
(4) Cijev priključka postavlja se u
prethodno iskopan rov (čija širina ovisi o samom profilu) na posteljicu od
pijeska, te zasipava zamjenskim materijalom u slojevima uz nabijanje.
(5) Moguće je u sklopu izvedbe
priključka koristiti kontrolna okna od PVC-a, PE-HD-a ili PP-a, ukoliko ona
imaju pravovaljane ateste, ne narušavaju kvalitetu odvodnje, te zadovoljavaju
standarde za njihovu izvedbu na javnoprometnim površinama.
(6) Materijal iz iskopa odvozi se na za
to predviđeni deponij, a sam rov se podupire radi sigurnosti same izvedbe.
Nakon izvedbe kanalskog priključka ispituje se funkcionalnost i vodo tijesnost.
Pri izvedbi priključka treba obratiti pažnju na osiguranje gradilišta i
postojećih instalacija. Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja pristupa
ljudi na njega. Za privremeno zauzimanje i prekop javnoprometne površine u
svrhu izvedbe kanalskog priključka, investitor ili izvođač dužan je ishoditi
suglasnost od nadležnog tijela Grada Crikvenice, odnosno pravne osobe određene
posebnim zakonom. Izvođač se obvezuje nakon izvedbe kanalskog priključka
održavati kvalitetu prekopa do primopredaje s nadležnom ustanovom koja ga sanira.
(7) Nadležna ustanova koja izdaje
suglasnost za prekop javnoprometne površine uvjetuje način postavljanja
regulacije prometa i signalizacije, te sam termin radova na izvedbi priključka.
Sastavni dijelovi i opći uvjeti
korištenja interne mreže odvodnje
Članak 18.
(1) Internu kanalizaciju u građevinama
kao i na građevinskim česticama sačinjavaju sljedeće instalacije:
- horizontalna etažna (katna)
kanalizacija;
- vertikalna kanalizacija;
- horizontalna temeljna kanalizacija;
- kanalizacija izvan građevine na
građevinskoj čestici;
- vodolovna grla (slivnici, rigoli);
- kontrolna okna;
- objekti i uređaji za snižavanje
vodostaja i odvodnju podzemnih voda (drenažna kanalizacija);
- objekti i uređaji za prethodno
pročišćavanje otpadnih voda (predtretman);
- objekti i uređaji za dizanje otpadnih
voda na višu razinu (crpne stanice);
- uređaji za sprečavanje povrata otpadne
vode (nepovratni ventili, t,ablji poklopac...);
- individualni objekti za prikupljanje
otpadne vode- sabirna jama;
- kontrolno mjerno okno;
- kanalski priključak od kontrolnog okna
do javne kanalizacije.
(2) Troškove projektiranja izvedbe i
održavanja interne kanalizacije snosi investitor (fizička ili pravna osoba),
vlasnik odnosno korisnik građevine i građevinske čestice sa kojih se odvode otpadne
vode.
(3) Svrha interne kanalizacije je da
sakuplja i odvodi otpadne vode uključujući sanitarne, tehnološke, rashladne,
oborinske i procjedne vode iz građevine, odnosno osigura odvodnju svih
površinskih i podzemnih voda s građevinske čestice na kojoj se građevina
nalazi, do zadnjeg kontrolnog mjernog okna, te kanalskim priključkom u javnu
kanalizacijsku mrežu.
(4) Kanalski priključak interne
kanalizacije na javnu kanalizaciju izvodi davatelj komunalne usluge odvodnje
otpadnih voda na teret naručioca, odnosno korisnika kanalizacije. Davatelj
usluge može povjeriti izvedbu kanalskog priključka i drugim pravnim ili
fizičkim osobama ovlaštenim za ovu vrstu radova, odnosno korisniku usluge,
isključivo pod uvjetima koje propiše i uz stručni nadzor nad izvođenjem radova.
(6) Kanalski priključak interne
kanalizacije izvodi se u pravilu od kontrolnog okna na javnu kanalizaciju.
Kontrolno okno treba biti smješteno tik uz regulacijsku liniju, uz sam rub
parcele ili u podrumu uz vanjski zid građevine.
(7) Svaka građevina, odnosno građevinska
čestica, mora imati u pravilu samo jedan priključak na javnu kanalizaciju.
Iznimno, ako površina parcele pripada različitim slivovima ili je iznimna
razvedenost objekata na parceli takova da je tehničkom dokumentacijom predviđeno
više kanalskih priključaka, a odobrena je od strane davatelja komunalne usluge
odvodnje otpadnih voda, može se izvesti više kanalskih priključaka za jednu
građevinsku česticu, uz obvezu plaćanja jedne naknade za priključenje i jednog
ugovora o priključenju.
(8) Gdje je zbog tehničkih razloga
otežan neposredan spoj građevine na javnu kanalizaciju može se izvesti
zajednički priključak za više građevina. U tom slučaju moraju korisnici već
prije izvedbe samog priključka međusobno urediti imovinsko pravne odnose u vezi
s izvođenjem služnosti, prolaskom i trajnim korištenjem interne kanalizacije i
priključka preko građevinskih parcela, a tako i njezino čišćenje i održavanje.
(9) Svi uvjeti oko postupka
priključenja, potrebne dokumentacije pri podnošenju zahtjeva za kanalski
priključak, određenih naknada za priključenje, regulirani su Zakonom o
komunalnom gospodarstvu, Odlukama o priključenju na komunalnu infrastrukturu,
te Odlukom o odvodnji otpadnih voda.
(10) Ako sanitarni propisi zahtijevaju,
korisnik građevinskog zemljišta, dužan je da na osnovi odluke nadležnoga
gradskog upravnog tijela izvrši odvodnju zemljišta, a prema Odluci o
priključenju na komunalnu infrastrukturu i zatraži kanalski priključak na javnu
kanalizaciju.
(11) U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati
vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno
dopuštenih prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i
drugih tvari u otpadnim vodama, te sukladno Pravilniku o agresivnosti otpadnih
voda koje se smiju upuštati u javnu kanalizaciju .
Navedeno se odnosi na:
- štetne plinove;
- naftne derivate;
- zapaljive i eksplozivne tvari;
- krute i viskozne tvari;
- agresivne tvari;
- zagađenja patogenim bakterijama i
virusima;
- radioaktivne tvari;
- opasne i štetne tvari u
koncentracijama većim od zakonskim propisima dopuštenih;
- koncentraciju vodikovih iona izraženu
u pH jedinicama manju od 5,5 ili veću od 9,5;
- temperature veće od 40C.
(12) U javnu kanalizaciju ne smiju se
upuštati otpadne vode koje sadrže štetne i toksične tvari u količinama koje
mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, građevine i uređaje
kanalizacije, te na procese pročišćavanja otpadnih voda i digestije mulja.
(13) Ukoliko se utvrdi da se u javnu
kanalizaciju, upuštaju agresivne i štetne vode koje ne zadovoljavaju prema
»Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama« i »Pravilniku o agresivnosti otpadnih voda koje se smiju
upuštati u javnu kanalizaciju , podnijet će se prijava nadležnoj vodopravnoj i
sanitarnoj inspekciji, a odvodnja od dana izvršene posljednje kontrole sa
zadovoljavajućim rezultatima do dana prestanka zagađenja, obračunat će se po
tarifi za odvodnju agresivnih otpadnih voda.
(14) Interna kanalizacija sa svim
pripadajućim uređajima mora biti projektirana i izvedena na način da
zadovoljava uvjete vodonepropusnosti, te otporna na unutarnji pritisak od 0,5
kp/cm3. Postavlja se u pravilu tako da najkraćim putem, uz potrebni
pad koji osigurava otjecanje bez taloženja, odvodi otpadne vode iz građevine
(građevinske čestice).
(15) Interna kanalizacija mora biti
zaštićena od smrzavanja. Ona mora biti izvedena na taj način da se omogući
njeno redovito nadziranje, čišćenje i održavanje u ispravnom stanju. Za sve
nastale štete, koje nastanu na javnoj kanalizaciji ili drugdje zbog nepravilne
izvedbe, nemarnog održavanja ili nepravilnog korištenja interne kanalizacije,
odgovara isključivo korisnik, odnosno vlasnik predmetne građevine.
(16) Interna kanalizacija mora biti
izvedena tako da se spriječi povrat otpadnih voda iz javne kanalizacijske
mreže. Izljevna mjesta u građevini moraju biti izvedena iznad predviđene kote
usporene vode u javnoj kanalizaciji. Niže izgrađene prostorije iz kojih se
obavlja odvodnja ili mjesta koja mogu doći pod vjerojatni uspor, treba odvojiti
iz direktnog gravitacijskog načina odvodnje u kanalizacijski sustav. Ukoliko se
one nalaze ispod kote vjerojatnog uspora, potrebno je ugraditi prepumpni uređaj
koji će sakupljati otpadnu vodu iz tih dijelova građevine, te je tlačnim
cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju na mjesto iznad kote vjerojatno
usporene vode. Na taj način omogućava se gravitacijsko otjecanje u samom priključku,
te odvodnja najnižih površina građevine (građevinske čestice).
(17) Odvodnja iz prostorija koja su
izvedena ispod kote vjerojatno usporene vode može se dopustiti jedino u slučaju
da vlasnik odnosno korisnik predmetnih prostora svjesno preuzima rizik i isplativost
odabranog rješenja odvodnje, te snosi sve troškove od šteta, odnosno štetne
posljedice koje iz njih proizlaze.
(18) Svi uređaji (uređaji za
prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori, taložnice, uređaji
za sprečavanje povrata vode...) kao i uljevi tlačne cijevi iz prepumpnog
uređaja moraju biti postavljeni prije kontrolnog okna iz kojeg se obavlja samo
priključenje. Navedeni uređaji pripadaju internoj kanalizaciji, te se ne izvode
u sklopu kanalskog priključka.
(19) Davatelj komunalne usluge odvodnje
otpadnih voda ne odgovara za štete nastale zbog povrata otpadnih voda iz javne
kanalske mreže u prostore koji se nalaze ispod kote vjerojatno usporene vode.
To je regulirano u sklopu uvjeta i suglasnosti koje se izdaju od strane navedenog
isporučitelja komunalne usluge, te u sklopu ugovora o izvedbi kanalskog
priključka.
(20) Interna kanalizacija sa svim
pripadajućim uređajima treba biti predviđena i izvedena kao vodonepropusna.
Ispitivanje vodonepropusnosti mora biti obavljeno u skladu sa zahtjevima norme
EN 1610 (pr HRN EN 1610), pomoću jedne od metoda: ispitivanje vodom (postupak
»V«) ili ispitivanje zrakom (postupak »Z«).
Sabirna jama
Članak 19.
Na području gdje nije izgrađena javna
kanalizacija odvodnja sanitarnih otpadnih voda, obavlja se vodonepropusnom
internom kanalizacijom u sabirnu jamu, koja je sastavni dio interne
kanalizacije.Oborinske vode se ni u kom slučaju ne smiju odvoditi u sabirnu
jamu.
(1) Sabirna jama mora biti projektirana
i izvedena u skladu s pozitivnim zakonskim odredbama.
(2) Sabirna jama mora biti s jednom
komorom, bez ispusta i preljeva, vodonepropusna, takve zapremnine da prihvati
najmanje jednomjesečnu količinu otpadnih voda, računajući sa l00 l/st/dne, ali
ne manje od 15 m3 korisne zapremnine. Sabirna jama se mora nalaziti
na mjestu do kojeg je moguć pristup posebnim vozilom za pražnjenje njezina
sadržaja. Pražnjenje obavlja pravna osoba koja obavlja djelatnost odvodnje
otpadnih voda. Sadržaj sabirnih jama odvozi se posebnim vozilima u centralni
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(3) U sabirnu jamu ne smiju se upuštati
vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno
dopuštenih prema »Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i
drugih tvari u otpadnim vodama.
Navedeno se odnosi na:
- štetne plinove;
- naftne derivate;
- zapaljive i eksplozivne tvari;
- krute i viskozne tvari;
- agresivne tvari;
- zagađenja patogenim bakterijama i
virusima;
- radioaktivne tvari;
- opasne i štetne tvari u
koncentracijama većim od zakonskim propisima dopuštenih;
- koncentraciju vodikovih iona izraženu
u pH jedinicama manju od 5,5 ili veću od 9,5;
- temperature veće od 40C.
(4) U sabirne jame ne smiju se upuštati
otpadne vode koje sadrže štetne i toksične tvari u količinama koje mogu štetno
djelovati na zdravlje ljudi, instalacije, građevine i uređaje kanalizacije, te
na procese pročišćavanja otpadnih voda i digestije mulja.
(5) Ukoliko se utvrdi da se u sabirnu
jamu upuštaju agresivne i štetne vode koje ne zadovoljavaju prema Pravilniku o
graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
podnijet će se prijava nadležnoj vodoprivrednoj i sanitarnoj inspekciji.
Horizontalna etažna kanalizacijska mreža
Članak 20.
(1) Horizontalna etažna kanalizacijska
mreža odvodi otpadne vode od sanitarnih i uređajnih predmeta do najbliže
vertikale ili temeljne horizontalne kanalizacije. Horizontalna etažna
kanalizacijska mreža izvodi se od lijevano željeznih cijevi, plastičnih cijevi
(PVC, PP, PE-HD, PE), čeličnih cijevi i iznimno olovnih cijevi. Etažnu
horizontalnu kanalizacijsku mrežu treba voditi najkraćim putem, dopuštenim
padom, a polaže se u podove ili se pričvršćuje na zidove i stropne konstrukcije
kukama i ogrlicama.
(2) Svaki sanitarni predmet koji se
priključuje na horizontalnu etažnu kanalizacijsku mrežu mora biti priključen na
nju preko sifona, a sve u svrhu sprječavanja prodiranja plinova iz
kanalizacije. Sifon mora biti što bliže izljevom mjestu radi njegova
održavanja. Iznimno se dopušta priključenje najviše 3 odvodna mjesta na
zajednički sifon. Praonice rublja, kupaonice, prostorije s tušem, pisoari i
javni zahodi moraju imati u podu vodolovno grlo sa sifonom poprečnog presjeka
najmanje 50 mm. Ako je sanitarni predmet udaljen više od 5 metara od vertikale,
izvodi se posebno odzračivanje.
Vertikalna kanalizacija
Članak 21.
(1) Vertikalna interna kanalizacija
izvodi se od lijevano željeznih cijevi, plastičnih cijevi (PVC, PP, PE-HD, PE),
čeličnih cijevi. Vanjski odvodi oborinske vode izvodi se od lima i plastičnih
materijala. Kod vertikalne kanalizacije treba izbjegavati koso vođene, odnosno
sa što manje pregiba i odstupanja od vertikale. Vertikalni vodovi mogu se
postavljati slobodno uza zid, ugraditi u zidne otvore, ili slobodno u
vertikalnim instalacijskim otvorima. Cijevi se na zidove pričvršćuju ispod
naglavka, tako da je svaka cijev pričvršćena.
(2) Vertikalne vodove treba zaštiti od
smrzavanja i predvidjeti, te izvesti u unutarnjim zidovima. Ukoliko se vodovi
nalaze u izloženim vanjskim zidovima ili ako prolaze kroz negrijani ili
otvoreni prostor, potrebno ih je toplinski izolirati, eventualno predvidjeti i
mogućnost zagrijavanja, kako bi se otklonila opasnost od mogućeg smrzavanja.
(3) Unutarnje oborinske vertikale, treba
u najmanje dvjema gornjima etažama toplinski i zvučno izolirati, kako bi se
spriječila pojava kondenziranja i pojava šumova. Svaki vertikalni vod mora
imati reviziju (nepropustan otvor za čišćenje) i to: na promjeni smjera, prije
prijelaza u horizontalnu kanalizaciju, na najvišoj etaži. Kod visokih građevina
potrebno je predvidjeti da na svakoj četvrtoj etaži vertikala bude blago
izmaknuta, ugradnjom tzv. »etažera«, u svrhu smanjenja brzine, sprečavanja
segregacije otpadnih voda te poništenja energije pada koja može imati negativan
utjecaj na podnožje cijevi.
(4) Vertikale je u svrhu odzračivanja
(ventiliranja) i sprečavanja isisavanja sifona potrebno provesti u nesmanjenom
presjeku vertikalno iznad krova, te na završetku predvidjeti ventilacijsku kapu
(primarna ventilacija). Kod presjeka vertikalnog voda preko 100 mm, dovoljan je
presjek odzračne cijevi 100 mm. Ventilacijska (odzračna) cijev mora sezati
najmanje 50 centimetara iznad krova, te od otvora prostora koji služe za
boravak, tlocrtno treba biti udaljena najmanje 3 metra.
(5) Uz svaku vertikalu kanalizacije koja
prolazi više od 5 etaža treba predvidjeti i izvesti paralelnu odzračnu
vertikalu (sekundarna ventilacija) poprečnog presjeka minimalno 70 mm, te je
ujedno treba najmanje u svakoj trećoj etaži spojiti s glavnom vertikalom. Na
taj se način izbjegava mogućnost isisavanja sifona koje bi moglo nastati zbog
podtlaka stvorenog istovremenim ispuštanjem otpadne vode u različitim etažama.
Spoj odzračne cijevi s vertikalnom kanalizacijom treba predvidjeti i izvesti s
nagibom prema glavnoj vertikali kako bi se spriječilo prelijevanje otpadne vode
u odzračni sustav.
(6) U svrhu smanjenja mogućnosti pojave
sniženja tlaka i opasnosti od isisavanja vodenog čepa sifona, te povećanja
protočnosti, mogu se primijeniti sustavi standardizirane proizvodnje, posebno
konstruiranih račvi ili sustavi koji sadrži elemente etažera i račvi. Primjenom
ovakvih sustava moguće je izostaviti paralelnu odzračnu vertikalu, a njihova
ugradba mora se obaviti prema tehničkim uputama proizvođača.
(7) Više odvodnih cijevi, koje su blizu
mogu imati zajednički odušak, čiji presjek ne smije biti manji od polovice
ukupnih presjeka svih odvodnih cijevi niti manji od presjeka najveće odvodne
cijevi.
(8) Na prolazu kroz stropnu konstrukciju
cijevi ne smiju biti čvrsto ugrađene, ali u najnižem stropu mora taj prolaz
biti nepropusno izveden. Otvori vertikalnih instalacijskih kanala, u kojima su
smještene kanalske vertikalne cijevi moraju biti dobro zatvoreni, a poklopci
eventualnih kontrolnih otvora moraju nepropusno zatvarati, da se izbjegne veza
s vanjskim zrakom i stvaranje kondenzata na cijevima.
(9) Na oborinske odvodne cijevi ne smiju
se priključiti otpadne vode. Vanjske oborinske limene ili plastične odvodne
cijevi, koje se priključuju na internu kanalizaciju, moraju u svom donjem
dijelu do 150 cm iznad terena biti od lijevanog željeza.
(10) Odvodnja vodomjernih ormarića u
kojima su smješteni sekundarni impulsni vodomjeri mora biti riješena spajanjem
na posebnu vertikalu sa slobodnim istjecanjem vode, koja ne smije biti
priključena direktno na kanalizaciju, a završava iznad podne rešetke ili drugog
odvodnog mjesta u prizemlju ili podrumu građevine.
Horizontalna temeljna kanalizacija izvan
građevine na građevinskoj čestici
Članak 22.
(1) Horizontalna temeljna kanalizacijska
mreža i kanalizacija izvan građevine na građevinskoj čestici sakuplja i odvodi
sanitarne otpadne vode, tehnološke i oborinske vode, koje dotječu vertikalnom
kanalizacijom ili neposredno s terena, i iz prostorija iznad kanalizacijske
mreže, te ih odvodi do kanalskog priključka u javnu kanalizaciju. Horizontalna
temeljna kanalizacija u pravilu je položena ispod temelja građevine ili
ovješena o strop, dok je kanalizacija izvan građevine na građevinskoj čestici
položena u tlu. Spoj vertikalne kanalizacije na temeljnu horizontalnu
kanalizaciju, mora imati oslonac dimenzija predviđenih prema nosivosti tla, a
prijelaz je preporučljivo izvesti s dva luka od 45o svaki.
Za horizontalnu temeljnu kanalizaciju
unutar i izvan građevine mogu se upotrebljavati cijevi od za to prethodno
predviđenih materijala, a najčešće se koriste lijevanoželjezne i plastične
cijevi veće čvrstoće.
(2) Temeljna horizontalna kanalizacijska
mreža i kanalizacija izvan građevine (u daljnjem tekstu: sabirna kanalizacija)
treba biti tako duboko položena da se može cijela građevina i pripadajuća
parcela gravitacijski odvoditi u javnu kanalizaciju, te da se spriječi povrat
otpadnih voda iz javne kanalske mreže. Najniža izljevna mjesta moraju biti
izvedena najmanje 25 cm iznad predviđene kote vjerojatno usporene vode. Ako
sabirna kanalizacija ili njen dio odvodi prostore koji leže ispod razine
usporene vode u javnoj kanalizaciji, ona se može odvoditi samo ugrađenim
precrpnim uređajem, koji je potrebno nadzirati i održavati u ispravnom stanju.
Potrebno je predvidjeti i ugraditi
precrpni uređaj koji će sakupljati otpadnu vodu iz navedenih dijelova sabirne
kanalizacije, te je tlačnim cjevovodom odvoditi u internu kanalizaciju sa
spojem na mjesto iznad kote vjerojatno usporene vode. Na taj način omogućava se
gravitacijsko otjecanje u samom kanalskom priključku, te odvodnja najnižih
površina građevne čestice.
(3) Svi uređaji (uređaji za
prepumpavanje, separatori ulja, mastolovci, neutralizatori, taložnice, uređaji
za sprečavanje povrata vode) kao i uljevi tlačne cijevi iz prepumpnog uređaja
moraju biti postavljeni prije kontrolnog mjernog okna iz kojeg se obavlja samo
priključenje.
(4) Sabirna kanalizacija mora biti
predviđena i izvedena ispod granice smrzavanja tla i to izvan građevine, tjeme
kanala mora biti položeno najmanje 80 cm u tlu, a u podrumu 20 cm. Pliće
položene odvodne cijevi, kao i horizontalne cijevi ovješene o strop izložene
opasnosti od smrzavanja treba toplinski izolirati. Ako se predviđa teže
opterećenje terena gdje je položena kanalizacija, potrebno ju je pravilno
zaštititi od mogućih oštećenja. Sabirnu kanalizaciju potrebno je udaljiti od
vanjskog zida građevine najmanje 100 cm, a prolaz kroz temelje i zidove mora
biti okomit, te cijevi pri prodoru kroz zid ne smiju biti uzidane, već
odgovarajuće zaštićene.
(5) Sabirna kanalizacija mora se u
pravilu polagati dublje od vodovodnih instalacija, a ukoliko iz tehnički
opravdanih razloga to nije moguće izvesti potrebno je predvidjeti adekvatne
mjere zaštite vodovodnih i kanalizacijskih instalacija.
(6) Vanjski promjer glavnog kanala
sabirne kanalizacije ne može biti manji od D125 mm, a ostalih kanala u tlu koji
ne vode sanitarnu otpadnu vodu (oborinski, drenažni) ne manji od vanjskog
promjera D 110 mm.
(7) Spajanje kanala manjeg poprečnog
presjeka u kanale većeg poprečnog presjeka treba predvidjeti i izvesti
redukcijskim fazonskim komadima ili kontrolnim oknima. Svako odvodno mjesto
mora imati zapor protiv prodiranja plinova iz kanalizacije.
(8) Promjena smjera kanalizacije mora se
izvesti koljenom ili kontrolnim oknom. Spajanje sporednih kanala na sabirnu
kanalizaciju izvodi se ograncima s priklonom 45o - 60o u
smjeru odvoda ili u kontrolnim oknima. Promjena smjera iznad 60o
treba se izvesti samo kontrolnim oknom.
(9) Kontrolna okna predviđaju i izvode
se na pristupačnim mjestima, gdje postoji opasnost od začepljenja, kao na većoj
promjeni smjera kanala, na mjestu priključka sporednih kanala, kod kanalskih
stepenica (kaskada), kao i kod dužih ravnih kanala i to u građevini na svakih
15 m, a izvan građevine na udaljenosti od najviše 30 m. Veličina svijetlog
otvora kontrolnog okna ovisi o dubini polaganja kanalizacijske cijevi, te kod
dubine manje od 80 cm iznosi najmanje 50/50 cm, a kod dubine 80-120 cm iznosi
100 cm ili više od 100 cm. Kod većih dubina svijetli dio otvora kontrolnog okna
može biti 100 cm, a u donjem dijelu u visini od najmanje 120 cm, te je potrebno
ugraditi stupaljke u razmaku od 30 cm u svrhu omogućavanja silaska u kontrolno
okno. Stupaljke se ugrađuju na stijenku, bočno od glavnog toka vode po
mogućnosti na stijenku gdje nema priključenja kanala.
(10) Kontrolna okna se predviđaju i
izvode od betona ili polimernih materijala, te ih je potrebno na unutarnjoj
strani zagladiti sa cementnim mortom omjera 1:2, a na dnu predviđene i izvedene
kinete u smjeru odvodnje ili za to predviđenim fazonskim komadom. Okno mora biti
dobro zatvoreno poklopcem od lijevanog željeza najmanje 60/60 cm., predviđene
čvrstoće koja ovisi o svrsi površine na kojoj je smješteno. Ako je kontrolno
okno smješteno unutar prostora koja služi za boravak ljudi ili za skladištenje
namirnica i slično, te ukoliko navedeni prostor nema prirodnu ventilaciju, ono
mora imati za to predviđeni poklopac koji onemogućava prodor plinova iz
kanalizacije. Tlocrtni položaj okna mora biti takav da podužnomkinetom prati i
usmjeruje glavni tok voda. Bočna priključenja obavljaju se poglavito u uzvodnoj
2/3 okna. Pri projektiranju i izvedbi interne kanalizacije primjenjuju se i
montažna (betonska) kontrolna okna, kao i kontrolna okna iz PVC i PE-HD
materijala. Navedena kontrolna okna, njihove karakteristike i veličina ovise o
predviđenim uvjetima prema prije navedenim dubinama polaganja interne
kanalizacije, te o namjeni površine na kojoj se ugrađuju. Primjena i ugradnja
takovih okana mora biti određena uvjetima i tehničkim uputama pojedinog njegova
proizvođača, kao i prije navedenih propisa i uvjeta vodonepropusnosti i
čvrstoće.
(11) Pri projektiranju i izvedbi sabirne
kanalizacije mora se voditi računa o dopuštenim padovima njezina polaganja.
Potrebno je predvidjeti i izvoditi za pojedine poprečne presjeke interne kanalizacije
niže navedene normalne padove zbog njezinog samoispiranja, te izbjegavanja
oštećenja interne kanalizacije kod većih padova. Minimalni pad smije se
primijeniti samo u slučaju kad za to postoji tehnički stručno opravdana
obrazloženja. Padovi za profile veće od 315 mm određeni su prema Smjernicama za
projektiranje i izvedbu javne kanalizacije.
VI. OČITANJE, OBRAČUN I NAPLATA VODNE
USLUGE
Članak 23.
(1) Iznos naknade za pružene usluge
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utvrđuje se sukladno odredbama Zakona o
vodama, Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje
cijena vodnih usluga pokriva (N.N. broj 112/10 i Odluke o cijeni vodnih usluga
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/ 12) a ovisi o količini
isporučene pitke vode odnosno prema količini očitanih m3 vode.
(2) U slučaju izmjena cijene vodne
usluge Isporučitelj usluge će preko sredstava javnog priopćavanja ili na drugi
uobičajeni način o tome obavijestiti korisnike usluga.
Članak 24.
(1) Korisnicima vodnih usluga javne
odvodnje koji imaju i koriste ispravan mjerač protoka ispuštene vode, neovisno
o tom jesu li ili nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe, cijena vodne
usluge skupljanja i pročišćavanja otpadnih voda se naplaćuje prema količini
ispuštene otpadne vode izmjerenoj na mjeraču protoka, mjesečno.
(2) Korisnicima vodnih usluga javne
odvodnje koji nemaju ili ne koriste ispravan mjerač protoka ispuštene otpadne
vode, a priključeni su na komunalne vodne građevine javne vodoopskrbe - cijena
vodne usluge skupljanja otpadnih voda i cijena vodne usluge pročišćavanja
otpadnih voda se naplaćuje prema količini isporučene vode.
Članak 25.
(1) Isporučitelj vodne usluge odvodnje
otpadnih voda korisnicima u stambenim objektima sa više stambenih jedinica i
jednim (glavnim) vodomjerom ispostavlja račun za vodnu uslugu odvodnju otpadnih
voda, a koji se sastoji (na slijedeći način)
a) Fiksni dio najniže osnovne cijene
vodne usluge odvodnje otpadnih voda koji plaća svaka stambena jedinica u
višestambenoj zgradi i ne ovisi o količini isporučene usluge
b) Varijabilni dio najniže osnovne
cijene vodne usluge odvodnje otpadnih voda ovisi o količini isporučenih vodnih
usluga, te korisnicima iz st.1. ovog članka Isporučitelj vodne usluge može
rasporediti na jedan od sljedećih načina:
- Korisnicima usluge koji su vlasnici
(ili korisnici) stambenih jedinica koje su priključene ili imaju tehničku
mogućnost za priključenje na sustav javne odvodnje, obračun ukupne potrošnje
vode očitane na zajedničkom vodomjeru od strane KTD »Vodovod Žrnovnica« d.o.o.
Novi Vinodolski razmjerno se raspoređuje na svakog korisnika usluge koji je
vlasnik (ili korisnik) stambene jedinice i dostavlja ga mjesečno na računu za
svakog korisnika usluge u stambenoj jedinice zasebno.
- Korisnicima usluge koji su vlasnici
(ili korisnici) stambenih jedinica koji su priključeni ili imaju tehničku
mogućnost za priključenje na sustav javne odvodnje, a koji temeljem Pravilnika
o opskrbi pitkom vodom KTD »Vodovod Žrnovnica« d.o.o. Novi Vinodolski
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 20/09) uz ugrađeni glavni
vodomjer koji mjeri isporučenu vodu cijeloj zgradi, imaju ugrađen i sekundarni
vodomjer, obračun potrošnje vode vrši se prema broju kubičnih metara m3
javne vodoopskrbe očitane od strane KTD »Vodovod Žrnovnica« d.o.o. Novi
Vinodolski.
- Korisnicima usluge koji su vlasnici
(ili korisnici) stambenih jedinica koji su priključeni ili imaju tehničku
mogućnost za priključenje na sustav javne odvodnje, a za koje isporučitelj
vodne usluge nije zaprimio podatak o broju vodomjera koji koristi, vodna usluga
obračunava se svakog mjeseca prema m2 površine pojedinog stana.
Članak 26
(1) Ako isporučitelj usluge mijenja
cijenu usluge, dužan je prije promjene cijene usluge utvrditi količinu
prethodno pružene usluge svakom pojedinom korisniku usluge ili je procijeniti.
Članak 27.
(1) Isporučitelj usluge dužan je voditi
evidenciju o korisnicima usluge.
VII. NAČIN PLAĆANJA CIJENE USLUGE
Članak 28.
(1) Korisnik usluge plaća uslugu na
temelju računa koji se ispostavljaju mjesečno a prema količini pružene usluge,
važećoj cijeni i načinu obračuna.
(2) Ukoliko korisnik usluge ne plati
račun za pruženu uslugu u roku od 15 dana od dana ispostave računa , dostavit
će mu se opomena, a kojom će korisnik usluge biti upozoren na mogućnost da mu
se zbog neplaćanja računa obustavi pružanje usluge i pokrene odgovarajući
sudski postupak.
(3) Ukoliko korisnik usluge ne plati u
cijelosti račun za pruženu uslugu nakon što je opomenut i upozoren na način
određen stavkom 2. ovog članka, Isporučitelj usluge je ovlašten bez ponovne
prethodne opomene pokrenuti odgovarajući sudski postupak i obustaviti pružanje
usluge.
Obustava pružanja usluge izvršit će se u
skladu s tehničkim mogućnostima koje Isporučitelju usluga stoje na
raspolaganju, vodeći računa, ukoliko je to moguće, da se takvom radnjom ne
ometa u korištenju usluge drugi korisnik.
VIII. NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE VODNE
USLUGE
Članak 29.
(1) Pod neovlaštenim/ilegalnim/korištenjem
komunalne usluge podrazumijevaju se slučajevi kada:
- se fizička ili pravna osoba samovoljno
spoji na mrežu javne odvodnje;
- potrošač, odnosno korisnik usluga
troši vodu na način da cijenu za isporučenu uslugu plaća trećoj osobi, a ne
isporučitelju usluge;
- korisnik usluge odvodnje koristi
komunalnu uslugu bez mjerne opreme ili mimo postojeće mjerne opreme ili kada je
mjerna oprema onesposobljena za ispravan rad;
- u drugim slučajevima kada se korisnik
komunalne usluge ne pridržava odredaba o uvjetima korištenja komunalne usluge
iz ovih uvjeta.
(2) Isporučitelj komunalne usluge
opskrbe pitkom vodom radi nesmetanog tehničkog upravljanja sustavom, radi
zaštite sustava javne odvodnje od iznenadnih onečišćenja i zagađenja, radi
zaštite zdravlja svih korisnika usluga javne odvodnje i radi zaštite podzemnih
voda, ima obvezu voditi u evidenciji sve neovlaštene korisnike komunalnih
usluga sve do usklađenja njihova statusa sa zakonom i odredbama ovih Uvjeta.
(3) Neovlašteni korisnici komunalnih
usluga evidentirani na način iz prethodne točke ovog članka evidencijom ne
stječu svojstvo potrošača ni korisnika usluge definiranog u članku 3. ovih
uvjeta.
IX. UVJETI OGRANIČENJA I OBUSTAVE
ISPORUKE
Članak 30.
(1) Isporučitelj u redovitim uvjetima je
dužan osigurati odvodnju otpadnih voda za svoje potrošače.
(2) Isporučitelj vodne usluge može
korisnicima privremeno obustaviti isporuku radi sljedećih planiranih radova:
- pregled, ispitivanje ili kontrolno
mjerenje;
- redovno ili izvanredno održavanje;
- remont postrojenja;
- priključenja novih korisnika;
- dogradnje ili rekonstrukcije mreže
javne odvodnje.
(3) U slučaju obustave usluge iz
prethodnog stavka isporučitelj usluge će obavijestiti korisnika usluge i
omogućiti zamjensko korištenje usluge u skladu s odredbama ove odluke.
(4) Obveza iz stavka 1. ovog članka
prestaje u slučaju nastupa izvanrednih situacija (zbog više sile) kao što su
(npr. poplave, potresa, teških pogonskih i tehničkih smetnji, obustave opskrbe
pogonskom energijom i ostalih razloga) na koju Isporučitelj ne može utjecati.
(5) U slučaju obustave redovite odvodnje
otpadnih voda u vezi sa gore spomenutim ili drugim uzrocima na nekom području u
dužem trajanju, Isporučitelj će poduzeti odgovarajuće mjere, radi privremenog
pružanja usluge sve do uspostavljanja normalne opskrbe.
Članak 31.
(1) Za neovlašteno korištenje komunalne
usluge (ilegalna potrošnja) iz članka 29. ovih Uvjeta Isporučitelj usluge ima
pravo i dužnost korisniku naplatiti naknadu štete za stjecanje bez osnove i
ostale troškove prouzročene neovlaštenim korištenjem komunalne usluge.
(2) U slučaju nastupa okolnosti iz
članka 30. stavak 4. ovih Uvjeta isporučitelj komunalne usluge ima pravo
obustaviti isporuku komunalne usluge bez prethodne obavijesti.
(3) U slučaju onemogućavanja postupka
kontrole ili utvrđivanja neovlaštenog korištenja komunalne usluge javne
odvodnje Isporučitelj usluge može primijeniti mjeru obustave usluge javne
odvodnje.
(4) Isporučitelj komunalne usluge za
obustavu isporuke iz ovog članka ne odgovara za eventualnu štetu neovlaštenom
korisniku usluge.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 32.
Sve usluge Isporučitelja koje su
utvrđene ovim Uvjetima, a koje nisu sadržane u cijeni priključenja i korištenja
vodnih usluga nestandardne su usluge i plaćaju se prema cjeniku kojeg donosi
Isporučitelj.
Članak 33.
Nadzor nad primjenom ovih Uvjeta provodi
se u skladu s važećim propisima.
Članak 34.
Na tehničko-tehnološke uvjete priključenja
i korištenja vodnih javne odvodnje koji nisu uređeni Ugovorom i ovim Općim
Uvjetima primjenjuju se odredbe važećih propisa.
Članak 35.
Ovi će se Uvjeti objaviti u »Službenim
novinama Primorsko-goranske županije«, na oglasnoj ploči i na internetskoj
stranici Isporučitelja vodne usluge.
Članak 36.
Ovi Uvjeti stupaju na snagu osmog dana
od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Ur. br.: 4664/12
Crikvenica, 16. listopada 2012.
Skupština
GKTD »Murvica« d.o.o. Crikvenica
Predsjednik
Skupštine društva
Gradonačelnik
Grada Crikvenice
Damir Rukavina,
v. r.