SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 39. Utorak, 9. listopada 2012.
OPĆINA RAVNA GORA

15.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09, 55/11 i 50/12) i članka 18. Statuta Općine Ravna Gora (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 26/01, 12/06 i 16/06 - pročišćeni tekst) Općinsko vijeće Općine Ravna Gora, na sjednici održanoj 4. listopada 2012. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 4
- poslovne i proizvodne zone (K)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 4 - poslovne i proizvodne zone (K) (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistički plan uređenja 4 - poslovne i proizvodne zone (K) u jednoj knjizi i sadrži:

I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje)

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno -povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

6. Postupanje s otpadom

7. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

8. Mjere provedbe Plana

II. Grafički dio koji sadrži kartografske prikaze u
mjerilu 1:2000

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Prometna i ulična mreža

2.2. Telekomunikacije

2.3. Elektroopskrba

2.4. Plinoopskrba

2.5. Vodoopskrba

2.6. Odvodnja otpadnih voda

2.7. Odvodnja oborinskih voda

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. 1. Oblici korištenja

4. 2. Način gradnje

III. Obvezni prilozi

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja 4 - poslovne i proizvodne zone (K) izrađen je u skladu s Odlukom o izradi ovog Urbanističkog plana uređenja (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 09/12).

Urbanistički plan uređenja 4 - poslovne i proizvodne zone (K) izrađen je po ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Uvid u Urbanistički plan uređenja 4 - poslovne i proizvodne zone (K) može se obaviti u prostorima općinske uprave Općine Ravna Gora, Ivana Gorana Kovačića 177, 51314 Ravna Gora.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina
javnih i drugih namjena

Članak 4.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

- temeljna obilježja prostora općine Ravna Gora i ciljevi razvoja gospodarskih djelatnosti na području Općine

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, te unaprjeđenje kvaliteta života

- poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina općine

- povećanje broja radnih mjesta na području općine i ostalog gravitacijskog područja

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu M 1:2000 i to:

1. Gospodarska namjena - poslovna - K

- poslovna i proizvodna namjena

2. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 6.

Površine za gospodarsku namjenu - poslovnu (K) su građevinska područja predviđena za smještaj poslovnih i proizvodnih djelatnosti.

Djelatnosti iz prethodnog stavka obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovine, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge).

Uz osnovne djelatnosti moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Na površinama gospodarske namjene mogu se, uz građevine osnovne namjene, graditi i ostale građevine i uređivati površine kao što su:

- prometne i komunalne građevine i uređaji,

- otvorene i natkrivene površine za skladištenje i manipulaciju,

- površine i građevine za šport i rekreaciju,

- ostale građevine u funkciji tehnološkog procesa.

Članak 7.

Površine infrastrukturnih sustava - IS su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, linijske i površinske građevine za promet, te oblikovati zelene površine koje su u funkciji prometnica.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 8.

Prilikom gradnje građevina za smještaj poslovnih djelatnosti, potrebno je pridržavati se slijedećih uvjeta:

- minimalna površina građevne čestice gospodarske namjene - poslovne iznosi 800m2,

- maximalni koeficijent izgrađenosti kig = 0,6,

- maximalni koeficijent iskoristivosti kis = 2,

- maximalna katnost građevine iznosi Po+S+P+3,

- maximalna visina građevine iznosi 15m, osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana.

Članak 9.

Prilikom gradnje građevina za smještaj proizvodnih djelatnosti, potrebno je pridržavati se slijedećih uvjeta:

- minimalna površina građevne čestice gospodarske namjene - proizvodne iznosi 2000m2,

- maximalni koeficijent izgrađenosti kig = 0,6,

- maximalni koeficijent iskoristivosti kis = 1,5,

- maximalnakatnost građevine iznosi Po+S+P+2,

- maximalna visina građevine iznosi 15m, osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana.

2.1. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 10.

Minimalna udaljenost građevina od granica susjednih građevnih čestica iznosi h/2 ili 5m,

Minimalna udaljenost građevina za smještaj poslovnih djelatnosti od regulacijskog pravca (građevinski pravac) iznosi 6 m.

Minimalna udaljenost građevina za smještaj proizvodnih djelatnosti od regulacijskog pravca (građevinski pravac) iznosi 8 m.

2.2. Oblikovanje građevina

Članak 11.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine), primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja, boje i materijale završne obrade.

2.3. Uređenje građevnih čestica

Članak 12.

Građevine poslovne i proizvodne namjene moraju se ograditi sigurnosnom ogradom. Dijelovi građevnih čestica koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Ograda se može podizati i na međi prema susjednim građevinskim česticama. Na građevinskim česticama ograde se postavljaju s unutrašnje strane međe, ili na drugi način, ali u dogovoru sa susjedom.

Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili »živice«, najveće dopuštene visine 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.

Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.

Članak 13.

Teren oko građevine (pješačke staze, terase i sl.) treba izvesti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

Na minimum 20% površine građevne čestice trebaju biti uređene površine zelenila koje se trebaju planirati na rubnim dijelovima prema susjednim građevnim česticama. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina.

2.4. Priključenje građevne čestice na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 14.

Građevna čestica mora biti priključena na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: elektroopskrbu, vodoopskrbu i na javnu kanalizaciju.

Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu označeni su i prikazani na grafičkom prikazu 4.2. NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:2000

Članak 15.

Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja na javnu prometnu površinu od strane organizacije koja tom cestom upravlja.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe).

Članak 16.

Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 17.

Sve poslovne i proizvodne građevine moraju se obavezno priključiti na vodovod koji će biti izveden prema projektno tehničkoj dokumentaciji.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža određena prema posebnom propisu (važećim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara) i Pravilnikom o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima. Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj parceli) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara važećim Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica).

Članak 18.

Radi karakteristika područja Urbanističkim planom uređenja predviđena je izvedba razdjelnog sustava odvodnje. Isti takav sustav treba predvidjeti prilikom gradnje pojedinih objekata na zasebnim građevinskim česticama.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana obavezno zatražiti vodopravne uvjete od Hrvatskih voda.

Članak 19.

Priključivanje građevina na elektroopskrbu, telekomunikacijsku mrežu i plinoopskrbu obavlja se na način propisan od nadležnih organizacija, od kojih se u postupku izdavanja akta za građenje za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana trebaju zatražiti posebni uvjeti priključenja.

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 20.

Urbanističkim planom osigurane su infrastrukturne površine i građevine i to za:

. prometni sustav;

. telekomunikacije i pošte;

. energetski sustav;

. vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturne površine i građevine grade se prema važećim zakonima i propisima, pravilima struke, te ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije pojedinih komunalnih instalacija potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 21.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za:

. uličnu mrežu,

. parkirališta i garaže.

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove prometne mreže i javnih urbanih prostora.

Rješenja prometa i raskrižja, profili planiranih prometnica, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za prometnice dani su u prikazu prometne i ulične mreže na grafičkom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA u mjerilu 1:2000.

Članak 22.

Urbanističkim planom uređenja utvrđen je zaštitni koridori osnovne prometnice unutar obuhvata Plana:

. širine 10.0 m, koji treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane Planom obuhvaćene cestovne mreže. Unutar predmetnog koridora planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,5 m i obostrano pješačke staze širine 1,60 m.

. sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

. proširenje ili sužavanje koridora prometnica, ukoliko to prometno-tehničko rješenje zahtijeva ili omogući, neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 23.

Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nisu dozvoljena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar prometnih koridora.

Kolnici unutar obuhvata ovog Plana ne smiju biti širine manje od 5,5 m.

Pristup s građevne čestice na javnu prometnu površine ne smije biti širine manje od 3,5 m i dužine veće od 50m.

Na svim cestovnim prometnicama, a posebno u zonama križanja, obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.

Članak 24.

Konačno oblikovanje prometnice, odnosno oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja akta za građenje.

3.1.1. Biciklistički promet

Članak 25.

Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice, te kao dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je biciklistička staze ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u pravilu ne može biti veći od 6%.

3.1.2. Pješačke zone, putovi i drugo

Članak 26.

Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, prolazi i šetališta.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ali ne uže od 1,5 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

3.1.3. Parkirališta i garaže

Članak 27.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) mora se izgraditi unutar građevinske čestice za svaki pojedini objekt, prema sljedećim normativima:

 

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

 

Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za osobna vozila iznosi 2,5 x 5 m.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

Na parkirnim površinama treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti, odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste te priključenje na javnu površinu za autobuse.)

Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini 0,8,

- za uređenje u dvije ili više razine 0,6.

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 28.

Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetskastim i/ili jednocijevnim stupovima bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.

Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica. Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže, vodove izgrađivati ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.

Za razvoj mobilne telefonije potrebno je omogućiti izgradnju građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice) unutar zone obuhvata Urbanističkog plana uređenja, ali koristeći više dijelove građevine osnovne namjene za postavu istih.

Članak 29.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sastav planova HP Zagreb.

Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 30.

UPU-om su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:

. energetski sustav (elektroenergetska i plinska)

. vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se lokacijskim odobrenjem vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je se pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Priključenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.

3.3.1. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 31.

Elektroenergetsku mrežu na području obuhvata Plana čine podzemni kabelski vodovi napona 20/0.4 kV.

Sve planirane trafostanice 20/04 kV izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.

Buduće trafostanice 20/0.4 kV gradit će se na načelnim lokacijama nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije trafostanica 20/0.4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca. Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 20/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.

Minimalna udaljenost objekta trafostanice od granica susjednih građevinskih čestica treba iznositi 1,0 m a od regulacione linije 3,0 m. Udaljenost od susjedne građevine treba biti 3-5 m odnosno 1-3 m ako građevina nema otvora.

Za mogućeg novog kupca električne energije koji zahtijeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica 20/0.4 kV iz ovog plana, napajanje će se osigurati iz trafostanica 20/0.4 kV koje će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini).

Članak 32.

Jedan izlaz iz transformatorske stanice 20/0,4 kV treba osigurati za mrežu javne rasvjete koja se izvodi s kabelima PP 41-A dim. 4x25 mm. Mjerenje potrošnje električne energije vanjske rasvjete biti će u zasebnom ormaru, smještenom izvan trafostanice.

Članak 33.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.

Paljenje rasvjete predviđa se automatski putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.

Svjetiljke bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima.

3.3.2. Plinoopskrba

Članak 34.

Područjem Općine Ravna Gora prelazi planirana trasa međunarodnog magistralnog plinovoda DN 500 radnog tlaka 75 bara (Pula-Viškovo-Kamenjak-Vrbovsko-Karlovac). Trasa budućeg magistralnog plinovoda (DN 500/75) planirana je u prostoru Općine sjeverno od trase autoceste.

Za opskrbu prirodnim plinom Općine Ravna Gora predviđena je izgradnja mjerno redukcijske stanice - (MRS Ravna Gora), na koju bi se priključio opskrbni plinovod za područje Općine Ravna Gora. Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

U svim planiranim ulicama na području obuhvata UPU- a planirana je izgradnja srednjetlačnih polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bara.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednje tlačne plinovode 0,8 - 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 -1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Plinovod položiti u rov na pripremljenu posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.

Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 cm od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom »POZOR PLINOVOD«. Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase plinovoda.

Kod izgradnje plinovoda potrebno je na plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za sakupljanje kondenzata, koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata. Prijelaze plinovoda koji prolazi ispod željezničkih pruga i važnijih cesta te prolaze kroz zidove izvesti bušenjem i umetanjem polietilenske cijevi u zaštitnu cijev s tim da se između cijevi stave odstojni prsteni, a krajevi cijevi zatvore gumenom manšetom. Predvidjeti blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u slučaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili pri puštanju plinovoda u rad.

Sekcije plinovoda međusobno odijeliti zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.

U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.

3.3.3. Vodoopskrba

Članak 35.

Vodoopskrbnu mrežu unutar obuhvata plana potrebno je izvesti izradom novog ogranka vodovodnog cjevovoda i spajanjem na postojeći cjevovod iz vodospreme Kosa koji prolazi županijskom cestom na jugozapadnoj granici obuhvata Plana.

Kod izgradnje objekata i uređaja javne vodoopskrbne mreže primijeniti Pravilnik o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima, Odluku o priključenju građevine na objekte komunalne infrastrukture Općine Ravna Gora te Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od F 110 mm.

Članak 36.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar zone UPU-a u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima.

Ukoliko potrebne količine vode nije moguće osigurati tijekom čitave godine, odnosno u hidrološki nepovoljnim razdobljima (ljeti i u ranu jesen, gdje navedeni periodi mogu biti i dulji u posebno sušnim godinama) moguća je izgradnja zasebnog spremnika protupožarne vode sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara NN br. 8/06.

3.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 37.

Na području obuhvata Plana primjenjuju Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (S.N. 23/2004).

Prema Odluci o određivanju osjetljivosti područja (NN 83/10), područje obuhvata Plana nalazi se u slivu osjetljivog područja. Prema navedenoj Odluci unutar obuhvata Plana je, zbog postizanja ciljeva kakvoće voda, potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda od onih propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija u otpadnim vodama (NN 87/2010).

Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) područje obuhvata Plana nalazi se unutar vodnog područja rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save, sektor E, a prema Pravilniku o grancama područja podslivova i malih slivova i sektora (NN 97/2010), područje obuhvata Plana nalazi se unutar područja malog sliva Gorski kotar, koje prpada sektoru E.

Za područje ovog Plana predviđa se izgradnja zatvorenog gravitacijskog kanalizacijskog sustava koji će biti spojen na kolektor koji vodi prema uređaju za pročišćavanje s ispustom u UPOV Ravna Gora - Šije. Za poslovnu i proizvodnu zonu (K) planirana je izgradnja razdjelnog sustava javne odvodnje.

Sve građevine unutar obuhvata Plana trebaju biti priključene na sustav javne odvodnje otpadnih voda.

Otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju moraju se svesti na kvalitetu vode utvrđenu prema važećim propisima, vodopravnim uvjetima i aktima Javnog poduzeća KOMUNALAC d.o.o. Delnice, tj. do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad - tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.

Otpadne vode koje su agresivne, toksične ili su zagađene patogenim klicama, virusima pročišćavaju se i neutraliziraju putem posebnih uređaja za pročišćavanje prije priključenja na sustav javne odvodnje.

U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati otpadne vode i tvari kojima se ugrožava predviđeni hidraulički režim toka odvodnje otpadnih voda, vodonepropusnost cjevovoda, rad kanalizacijskih crpki, tekući nadzor i održavanje objekata kanalizacije ili povećavaju troškovi eksploatacije, kao i tvari koje miješanjem s prijemnikom stvaraju taloge.

Članak 38.

Odvodnja oborinskih otpadnih voda definirana je Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (S.N. 23/2004) gdje je obuhvat u III. zoni zaštite.

U sustav oborinske odvodnje ne smije se ispuštati:

- sanitarna otpadna voda,

- industrijska otpadna voda koja je nastala kao posljedica tehnološkog procesa.

Oborinske vode sa parkirnih, radnih i manipulativnih površina do 200 m2 zagađenih naftnim derivatima mogu se prihvatiti u nepropusni sustav oborinske odvodnje. Iznad navedene veličine površina, tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim zonama na kršu, za svakog pojedinog korisnika.

Površina predviđena za izgradnju upojnog bunara za prihvat oborinske vode smještena je u južnom dijelu Plana, kako je prikazano u grafičkom dijelu Plana, 2.6. ODVODNJA OBORINSKIH VODA.

Članak 39.

Kod izgradnje objekata i uređaja javne kanalizacije primijeniti Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu.

Minimalni profili javne razdjelne kanalizacije iznose 1 30 cm sa nagibima od 0,3-100 ovisno o upotrijebljenim tipovima cijevi i izradi kontrolnih okana na max 50m, kod prohodnih kanala.

Planom se utvrđuje obveza ishodovanja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole, a u skladu sa Zakonom o vodama. Vodopravne uvjete izdaju »Hrvatske vode«.

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 40.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitno zelenilo. To su područja unutar i oko cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u obavezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu.

Unutar zaštitnih zelenih površina ne mogu se graditi nikakve građevine osim postave infrastrukturnih vodova ispod zemlje.

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 41.

Na području obuhvata ovog Plana nema postojećih niti planiranih zaštićenih dijelova prirode, ali se u svim elementima ovog Plana provode mjere za očuvanjem prirodnog okoliša i ambijentalnih vrijednosti napose kroz Odredbe za provođenje Plana.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine; Konzervatorski odjelu u Rijeci na području obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina kao ni pojedinačnih objekata.

6. Postupanje s otpadom

Članak 42.

Planom se predviđa sustav odvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada predviđa se putem:

. tipiziranih posuda (spremnika) za otpad ili metalnih kontejnera postavljenim na javnim površinama u svrhu odvajanja i prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i metalni otpad;

. tipiziranih spremnika koji se dostavljaju kućanstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto, uvjetovano posebnom odlukom.

Spremnici za otpad na javnim površinama postavljaju se na način da se ne ometa kolni i pješački promet.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, te širenje prašine, buke i mirisa.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu nadležnog javnog komunalnog poduzeća.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s važećim Zakonom o otpadu, odvozom na određenu deponiju.

Članak 43.

Na području Općine nije planirano reciklažno dvorište i transfer-stanica, a prikupljeni se otpad odlaže na centralnu zonu za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije.

Na području Grada Delnica planirana je lokacija (Sović Laz) reciklažnog dvorišta s transfer stanicom za komunalni otpad, koja bi bila uključena u županijski sustav gospodarenja otpadom. To je zajednička lokacija koja bi pokrivala i područje Općine Ravna Gora.

Predviđa se smještaj reciklažnih dvorišta prema potrebi korisnika. Položaj, veličina i ostale mjere uređenja i zaštite reciklažnih dvorišta odrediti će se prostornim planom.

7. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 44.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične otpade, te otpade koji imaju svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

Članak 45.

Za područje obuhvata Plana nije izrađen plan upravljanja vodnim područjem.

Planom uređenja potrebno je predvidjeti zaštitu tla od erozije. Izvođenjem građevinskih i drugih zahvata u prostoru ne smije se povećati vodna erozija, niti stvoriti dodatna koncentracija površinskih voda. Sve zahvate treba izvoditi na način da uključuju antierozijsku zaštitu.

Zone i mjere sanitarne zaštite izvorišta na području općine Ravna Gora određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04), a radi zaštite od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Područje obuhvata Plana nalazi se u trećoj zoni sanitarne zaštite, što podrazumijeva da se radi o području prihranjivanja izvorišta.

Svako građenje i obavljanje djelatnosti na području obuhvata Plana mora biti u skladu s Važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite.

Zaštitu podzemnih voda od zagađenja vršiti na sljedeći način:

- izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih, te ga priključiti na kanalizacijski sustav Općine Ravna Gora,

- oborinske vode sa parkirnih, radnih, manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima prihvatiti u nepropusni sustav oborinske odvodnje. Tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim zonama, za svakog pojedinog korisnika.

Članak 46.

Za prostor obuhvata Plana do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojom će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara u suradnji s nadležnim državnim tijelom primjenjivat će se važeći Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86) u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima.

Članak 47.

Prostor obuhvata plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).

Izgradnja i saniranje građevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju te u suradnji sa nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86).

Područje općine spada u seizmički aktivna područja sa pojavom velikog broja relativno slabijih zemljotresa u dužim vremenskim razdobljima. Dubine žarišta nisu pouzdano istražene. Intezitet najjačih zemljotresa procijenjen je na VII. stupnju MCS skale (prema Karti seizmičkog rizika na povratni period od 100 godina).

Nema potrebe za formiranjem postrojbi civilne zaštite opće namjene. Najveći problem bilo bi davanje zdravstvene pomoći s obzirom da broj liječničkih ekipa ni u normalnim uvjetima ne zadovoljava potrebe te bi se pružanje pomoći usmjerilo na Dom zdravlja Delnice i KBC Rijeka.

U svrhu efikasne zaštite od potresa kao urbanističku mjeru potrebno je konstrukcije svih budućih građevina i rekonstrukcije postojećih na području općine uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Kod izgradnje većih poslovnih građevina potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Prilikom planiranja geotehničkih zahvata u takvim tipovima terena kao i kod temeljenja građevina, nužno je uzeti u obzir ove relevantne čimbenike koji mogu otežati i bitno poskupiti građenje. Kod statičkog proračuna građevina potresno djelovanje određuje se preko proračunskog ubrzanja tla ag koje odgovara povratnom periodu potresa od 500 godina koji za ovo područje iznosi 0,1g.

Članak 48.

Na prostoru obuhvata plana zaštita zraka provoditi će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) i propisa donesenih temeljem Zakona te propisom EU.

Potrebno je kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a u temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.

Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/1996).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997).

Mjere zaštite zraka uključuju i:

- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i ostalih površina, i to posebno u zaštitnim pojasevima državnih cesta (autoceste i brze ceste)

- realizaciju planiranih elemenata prometne infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa

- odabir najpovoljnijih dostupnih i primjenjivih tehnologija

- poticanje korištenja čistih energenata, posebno plina; u prvoj fazi ukapljenog naftnog plina, a nakon realizacije magistralnog plinovoda i prirodnog plina (gradnjom lokalne opskrbne mreže).

Članak 49.

Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina. Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) i primjenom Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Unutar područja obuhvata Plana dozvoljeni nivo buke je 55 dBa danju i 45 dBa noću.

Za nove građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka. Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno prema uličnim potezima.

Članak 50.

Naselja u Općini Ravna Gora svrstana su, sukladno »Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu« (NN 2/91), u naselja sa manje od 2000 stanovnika koja ne podliježu obaveznoj izgradnji skloništa i drugih objekta za zaštitu stanovništva, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Ravna Gora.

Skloništa opće i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s ministarstvom unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Članak 51.

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Ravna Gora određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi VIIo prema MCS), odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

Članak 52.

Mjere zaštita od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Ravna Gora, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Ravna Gora.

Projektiranje građevina javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara te pravila struke.

Potrebno je pridržavati se slijedećih mjera zaštite od požara:

1. Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

2. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Ravna Gora.

3. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).

4. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

5. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati Odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 I 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

6. Temeljem čl. 28, st.2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnih zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

Članak 53.

Potrebno je definiranje mjera koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite:

- za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (trgovačke centre, poslovni objekti i veća proizvodna postrojenja) definirati obvezu realizacije sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (N.N. 47/06)

- definirati glavne cestovne puteve evakuacije ljudi u izvanrednim uvjetima

- definirati sigurna zone za izmještanje (zbrinjavanje) ljudi, tj. za formiranje kampova

- posebnu pažnju posvetiti ugrađivanju mjera zaštite prilikom planiranja zona za gospodarske namjene poradi velikog broja korisnika takvih zona i pojačanih rizika

- prilikom odabira pogodnih lokacija za važne objekte: vodoopskrbe, pročišćavanje voda, značajne objekte elektro-energetske infrastrukture, definiranju trasa nove prometne infrastrukture treba voditi računa da se ne nalaze u ugroženim zonama

8. Mjere provedbe Plana

Članak 54.

Provedba ovog Plana se vrši neposredno, temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog dijela Plana.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 55.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/12-01/3

Ur. broj: 2112/07-01-12-101

Ravna Gora, 4. listopada 2012.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE RAVNA GORA

Predsjednik

Jasna Škorić, v.r.

 

Odluka o donošenju Urbanističkog plana u  


https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=802&mjesto=51314&odluka=15
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr