15.
Na temelju članka 100. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09, 55/11 i
50/12) i članka 18. Statuta Općine Ravna Gora (»Službene novine
Primorsko-goranske županije«, broj 26/01, 12/06 i 16/06 - pročišćeni tekst)
Općinsko vijeće Općine Ravna Gora, na sjednici održanoj 4. listopada 2012.
godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 4
- poslovne i proizvodne zone (K)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 4 -
poslovne i proizvodne zone (K) (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
naslovom Urbanistički plan uređenja 4 - poslovne i proizvodne zone (K) u jednoj
knjizi i sadrži:
I. Tekstualni dio (Odredbe za
provođenje)
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina
gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih
površina
5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno
-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprečavanja nepovoljnog
utjecaja na okoliš
8. Mjere provedbe Plana
II. Grafički dio koji sadrži
kartografske prikaze u
mjerilu 1:2000
1. Korištenje i namjena površina
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna i ulična mreža
2.2. Telekomunikacije
2.3. Elektroopskrba
2.4. Plinoopskrba
2.5. Vodoopskrba
2.6. Odvodnja otpadnih voda
2.7. Odvodnja oborinskih voda
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
4. 1. Oblici korištenja
4. 2. Način gradnje
III. Obvezni prilozi
Članak 3.
Urbanistički plan uređenja 4 - poslovne
i proizvodne zone (K) izrađen je u skladu s Odlukom o izradi ovog Urbanističkog
plana uređenja (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, broj 09/12).
Urbanistički plan uređenja 4 - poslovne
i proizvodne zone (K) izrađen je po ARHEO d.o.o. iz Zagreba.
Uvid u Urbanistički plan uređenja 4 -
poslovne i proizvodne zone (K) može se obaviti u prostorima općinske uprave
Općine Ravna Gora, Ivana Gorana Kovačića 177, 51314 Ravna Gora.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina
javnih i drugih namjena
Članak 4.
Uvjeti za određivanje korištenja
površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:
- temeljna obilježja prostora općine
Ravna Gora i ciljevi razvoja gospodarskih djelatnosti na području Općine
- valorizacija postojeće prirodne i
izgrađene sredine
- održivo korištenje i kvaliteta
prostora i okoliša, te unaprjeđenje kvaliteta života
- poticanje razvoja pojedinih prostornih
cjelina općine
- povećanje broja radnih mjesta na
području općine i ostalog gravitacijskog područja
- racionalno korištenje infrastrukturnih
sustava
Članak 5.
Površine javnih i drugih namjena
razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1.
Korištenje i namjena površina u mjerilu M 1:2000 i to:
1. Gospodarska namjena - poslovna - K
- poslovna i proizvodna namjena
2. Površine infrastrukturnih sustava -
IS
Članak 6.
Površine za gospodarsku namjenu -
poslovnu (K) su građevinska područja predviđena za smještaj poslovnih i
proizvodnih djelatnosti.
Djelatnosti iz prethodnog stavka
obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovine, manji proizvodni
pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge).
Uz osnovne djelatnosti moguće je na
površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u
funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne
djelatnosti.
Na površinama gospodarske namjene mogu
se, uz građevine osnovne namjene, graditi i ostale građevine i uređivati
površine kao što su:
- prometne i komunalne građevine i
uređaji,
- otvorene i natkrivene površine za
skladištenje i manipulaciju,
- površine i građevine za šport i
rekreaciju,
- ostale građevine u funkciji
tehnološkog procesa.
Članak 7.
Površine infrastrukturnih sustava - IS
su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine
infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, linijske i
površinske građevine za promet, te oblikovati zelene površine koje su u
funkciji prometnica.
2. Uvjeti smještaja građevina
gospodarskih djelatnosti
Članak 8.
Prilikom gradnje građevina za smještaj
poslovnih djelatnosti, potrebno je pridržavati se slijedećih uvjeta:
- minimalna površina građevne čestice
gospodarske namjene - poslovne iznosi 800m2,
- maximalni koeficijent izgrađenosti kig
= 0,6,
- maximalni koeficijent iskoristivosti
kis = 2,
- maximalna katnost građevine iznosi
Po+S+P+3,
- maximalna visina građevine iznosi 15m,
osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana.
Članak 9.
Prilikom gradnje građevina za smještaj
proizvodnih djelatnosti, potrebno je pridržavati se slijedećih uvjeta:
- minimalna površina građevne čestice
gospodarske namjene - proizvodne iznosi 2000m2,
- maximalni koeficijent izgrađenosti kig
= 0,6,
- maximalni koeficijent iskoristivosti
kis = 1,5,
- maximalnakatnost građevine iznosi
Po+S+P+2,
- maximalna visina građevine iznosi 15m,
osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana.
2.1. Smještaj građevina na građevnoj
čestici
Članak 10.
Minimalna udaljenost građevina od
granica susjednih građevnih čestica iznosi h/2 ili 5m,
Minimalna udaljenost građevina za
smještaj poslovnih djelatnosti od regulacijskog pravca (građevinski pravac)
iznosi 6 m.
Minimalna udaljenost građevina za
smještaj proizvodnih djelatnosti od regulacijskog pravca (građevinski pravac)
iznosi 8 m.
2.2. Oblikovanje građevina
Članak 11.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i ostale građevine), primijeniti ista ili usklađena načela
oblikovanja, boje i materijale završne obrade.
2.3. Uređenje građevnih čestica
Članak 12.
Građevine poslovne i proizvodne namjene
moraju se ograditi sigurnosnom ogradom. Dijelovi građevnih čestica koji su
javnog karaktera mogu biti neograđeni. Ulična ograda podiže se iza
regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Ograda se može
podizati i na međi prema susjednim građevinskim česticama. Na građevinskim
česticama ograde se postavljaju s unutrašnje strane međe, ili na drugi način,
ali u dogovoru sa susjedom.
Ograde građevnih čestica grade se od
kamena, betona, opeke, metala, drveta ili »živice«, najveće dopuštene visine
2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite
građevine ili načina njenog korištenja.
Zabranjuje se postavljanje na ogradu
oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski
život.
Članak 13.
Teren oko građevine (pješačke staze,
terase i sl.) treba izvesti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu
susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
Na minimum 20% površine građevne čestice
trebaju biti uređene površine zelenila koje se trebaju planirati na rubnim
dijelovima prema susjednim građevnim česticama. Postojeće kvalitetno visoko
zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u
novo uređenje zelenih površina.
2.4. Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak 14.
Građevna čestica mora biti priključena
na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: elektroopskrbu,
vodoopskrbu i na javnu kanalizaciju.
Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu označeni su i prikazani na grafičkom prikazu 4.2.
NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:2000
Članak 15.
Građevinska čestica mora imati
neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 4,5 m za
jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.
Kote prilaza pojedinim građevnim
česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste
ili koti okolnog terena.
U postupku izdavanja lokacijske dozvole
potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja na javnu prometnu površinu od
strane organizacije koja tom cestom upravlja.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora
imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o
uvjetima za vatrogasne pristupe).
Članak 16.
Građevine u higijenskom i tehničkom
smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine
prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.
Članak 17.
Sve poslovne i proizvodne građevine
moraju se obavezno priključiti na vodovod koji će biti izveden prema projektno
tehničkoj dokumentaciji.
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža određena prema
posebnom propisu (važećim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara) i
Pravilnikom o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim
priključcima. Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj
parceli) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini
objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara
važećim Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o tehničkim
normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica).
Članak 18.
Radi karakteristika područja
Urbanističkim planom uređenja predviđena je izvedba razdjelnog sustava
odvodnje. Isti takav sustav treba predvidjeti prilikom gradnje pojedinih
objekata na zasebnim građevinskim česticama.
U postupku izdavanja lokacijske dozvole
za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana obavezno zatražiti
vodopravne uvjete od Hrvatskih voda.
Članak 19.
Priključivanje građevina na
elektroopskrbu, telekomunikacijsku mrežu i plinoopskrbu obavlja se na način
propisan od nadležnih organizacija, od kojih se u postupku izdavanja akta za
građenje za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana trebaju
zatražiti posebni uvjeti priključenja.
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama
Članak 20.
Urbanističkim planom osigurane su
infrastrukturne površine i građevine i to za:
. prometni sustav;
. telekomunikacije i pošte;
. energetski sustav;
. vodnogospodarski sustav.
Infrastrukturne površine i građevine
grade se prema važećim zakonima i propisima, pravilima struke, te ovim
Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije pojedinih
komunalnih instalacija potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti
rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 21.
Na površinama infrastrukturnih sustava
namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i
uređaji za:
. uličnu mrežu,
. parkirališta i garaže.
Ovim Planom predviđa se gradnja i
rekonstrukcija prometnica, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog
prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove prometne
mreže i javnih urbanih prostora.
Rješenja prometa i raskrižja, profili
planiranih prometnica, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za
prometnice dani su u prikazu prometne i ulične mreže na grafičkom prikazu 2.
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMETNA I ULIČNA
MREŽA u mjerilu 1:2000.
Članak 22.
Urbanističkim planom uređenja utvrđen je
zaštitni koridori osnovne prometnice unutar obuhvata Plana:
. širine 10.0 m, koji treba rezervirati
i očuvati za izgradnju planirane Planom obuhvaćene cestovne mreže. Unutar
predmetnog koridora planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni promet)
širine 2 x 3,5 m i obostrano pješačke staze širine 1,60 m.
. sve prometne površine trebaju biti
izvedene bez arhitektonskih barijera.
. proširenje ili sužavanje koridora
prometnica, ukoliko to prometno-tehničko rješenje zahtijeva ili omogući, neće
se smatrati izmjenom ovog Plana.
Članak 23.
Izgradnja građevina i ograda ili sadnja
nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u
zonama križanja, nisu dozvoljena.
Ulične ograde ne smiju biti podignute
unutar prometnih koridora.
Kolnici unutar obuhvata ovog Plana ne
smiju biti širine manje od 5,5 m.
Pristup s građevne čestice na javnu
prometnu površine ne smije biti širine manje od 3,5 m i dužine veće od 50m.
Na svim cestovnim prometnicama, a
posebno u zonama križanja, obavezno osigurati punu preglednost u svim
privozima.
Članak 24.
Konačno oblikovanje prometnice, odnosno
oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica
detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja akta za građenje.
3.1.1. Biciklistički promet
Članak 25.
Biciklističke staze i trake mogu se
graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila
ulice, te kao dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.
Najmanja širina biciklističke staze ili
trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je
biciklistička staze ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od
0,75 m.
Uzdužni nagib biciklističke staze ili
trake u pravilu ne može biti veći od 6%.
3.1.2. Pješačke zone, putovi i drugo
Članak 26.
Za kretanje pješaka mogu se graditi i
uređivati osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, prolazi i šetališta.
Površine za kretanje pješaka moraju biti
dovoljne širine, ali ne uže od 1,5 m.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe s teškoćama u kretanju
moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
3.1.3. Parkirališta i garaže
Članak 27.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih
mjesta (PGM) mora se izgraditi unutar građevinske čestice za svaki pojedini
objekt, prema sljedećim normativima:
*** tablica se
nalazi na kraju dokumenta ***
Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta
za osobna vozila iznosi 2,5 x 5 m.
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Za parkiranje osobnih vozila može se
koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno
pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih
službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima
hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.
Na parkirnim površinama treba osigurati
najmanje 5% parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti, odnosno
najmanje 1 parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Minimalna veličina građevne čestice
izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2
prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2
prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine
parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m te priključenje na
javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste te
priključenje na javnu površinu za autobuse.)
Koeficijent izgrađenosti izdvojenog
parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i
izgrađenih prometnih površina i iznosi najviše:
- za uređenje u jednoj razini 0,8,
- za uređenje u dvije ili više razine
0,6.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske
mreže
Članak 28.
Za izgrađenu telekomunikacijsku
infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem
telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te
eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih
tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o
pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu
dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba
radiofrekvencijskog spektra.
Nova TK infrastruktura za pružanje TK
usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je
postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na
izgrađenim građevinama i rešetskastim i/ili jednocijevnim stupovima bez
detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o
mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela
zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to
moguće.
Sve mjesne i međumjesne
telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u
pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih
prometnica. Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže, vodove
izgrađivati ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske
kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te
sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova
u potrebne koridore.
Za razvoj mobilne telefonije potrebno je
omogućiti izgradnju građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske
mreže (bazne stanice) unutar zone obuhvata Urbanističkog plana uređenja, ali
koristeći više dijelove građevine osnovne namjene za postavu istih.
Članak 29.
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na
temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti
ulaze u sastav planova HP Zagreb.
Urbanistički plan uređenja ne definira
točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno
izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne
infrastrukturne mreže
Članak 30.
UPU-om su osigurane površine za razvoj
građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:
. energetski sustav (elektroenergetska i
plinska)
. vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda)
Detaljno određivanje trasa komunalne
infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se
lokacijskim odobrenjem vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima
itd.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih
građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je se
pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih
infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.
Gradnja komunalne infrastrukturne mreže
iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se
izvoditi kao podzemna.
Komunalna infrastruktura može se
izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih
instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
Priključenje na pojedinu komunalnu
instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.
3.3.1. Elektroenergetska mreža i javna
rasvjeta
Članak 31.
Elektroenergetsku mrežu na području
obuhvata Plana čine podzemni kabelski vodovi napona 20/0.4 kV.
Sve planirane trafostanice 20/04 kV izvodit
će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu
područja.
Buduće trafostanice 20/0.4 kV gradit će
se na načelnim lokacijama nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije
trafostanica 20/0.4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih
kupaca. Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup
vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati
propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 20/0,4 kV
se u pravilu postavljaju u središte konzuma, tako da se osigura kvalitetno
napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.
Minimalna udaljenost objekta
trafostanice od granica susjednih građevinskih čestica treba iznositi 1,0 m a
od regulacione linije 3,0 m. Udaljenost od susjedne građevine treba biti 3-5 m
odnosno 1-3 m ako građevina nema otvora.
Za mogućeg novog kupca električne
energije koji zahtijeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih
trafostanica 20/0.4 kV iz ovog plana, napajanje će se osigurati iz trafostanica
20/0.4 kV koje će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice, odnosno
zahvata u prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini).
Članak 32.
Jedan izlaz iz transformatorske stanice
20/0,4 kV treba osigurati za mrežu javne rasvjete koja se izvodi s kabelima PP
41-A dim. 4x25 mm. Mjerenje potrošnje električne energije vanjske rasvjete biti
će u zasebnom ormaru, smještenom izvan trafostanice.
Članak 33.
Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim
armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla
suvremeni i štedljivi.
Paljenje rasvjete predviđa se automatski
putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.
Svjetiljke bi trebale biti djelomično
zasjenjenje refraktorima.
3.3.2. Plinoopskrba
Članak 34.
Područjem Općine Ravna Gora prelazi
planirana trasa međunarodnog magistralnog plinovoda DN 500 radnog tlaka 75 bara
(Pula-Viškovo-Kamenjak-Vrbovsko-Karlovac). Trasa budućeg magistralnog plinovoda
(DN 500/75) planirana je u prostoru Općine sjeverno od trase autoceste.
Za opskrbu prirodnim plinom Općine Ravna
Gora predviđena je izgradnja mjerno redukcijske stanice - (MRS Ravna Gora), na
koju bi se priključio opskrbni plinovod za područje Općine Ravna Gora.
Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za
grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za
opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.
Do realizacije koncepta plinifikacije
Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne
mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.
U svim planiranim ulicama na području
obuhvata UPU- a planirana je izgradnja srednjetlačnih polietilenskih plinovoda
max. radnog tlaka 4 bara.
Ulični plinovod izvoditi od atestiranih
cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda
mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednje tlačne plinovode 0,8 - 1,5 m,
za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 -1,0 m. Pri
tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.
Plinovod položiti u rov na pripremljenu
posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije
biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to
zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.
Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo
slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a
dalje zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 cm
od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom »POZOR
PLINOVOD«. Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za
otkrivanje trase plinovoda.
Kod izgradnje plinovoda potrebno je na
plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za sakupljanje
kondenzata, koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata. Prijelaze
plinovoda koji prolazi ispod željezničkih pruga i važnijih cesta te prolaze
kroz zidove izvesti bušenjem i umetanjem polietilenske cijevi u zaštitnu cijev
s tim da se između cijevi stave odstojni prsteni, a krajevi cijevi zatvore
gumenom manšetom. Predvidjeti blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog
sigurnosnih razloga u slučaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili
pri puštanju plinovoda u rad.
Sekcije plinovoda međusobno odijeliti
zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od
elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih
postrojenja.
U svezi izgradnje plinovoda, odnosno
plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za
izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke
propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).
Plinske kotlovnice projektirati i
izvoditi sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za
projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.
3.3.3. Vodoopskrba
Članak 35.
Vodoopskrbnu mrežu unutar obuhvata plana
potrebno je izvesti izradom novog ogranka vodovodnog cjevovoda i spajanjem na
postojeći cjevovod iz vodospreme Kosa koji prolazi županijskom cestom na
jugozapadnoj granici obuhvata Plana.
Kod izgradnje objekata i uređaja javne
vodoopskrbne mreže primijeniti Pravilnik o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne
mreže sa vodovodnim priključcima, Odluku o priključenju građevine na objekte
komunalne infrastrukture Općine Ravna Gora te Zakon o komunalnom gospodarstvu.
Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta
protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od F 110 mm.
Članak 36.
Radi ostvarivanja protupožarne
sigurnosti unutar zone UPU-a u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti
mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za
gašenje požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim
priključcima.
Ukoliko potrebne količine vode nije
moguće osigurati tijekom čitave godine, odnosno u hidrološki nepovoljnim razdobljima
(ljeti i u ranu jesen, gdje navedeni periodi mogu biti i dulji u posebno sušnim
godinama) moguća je izgradnja zasebnog spremnika protupožarne vode sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara NN br. 8/06.
3.3.4. Odvodnja otpadnih voda
Članak 37.
Na području obuhvata Plana primjenjuju
Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog
kotara (S.N. 23/2004).
Prema Odluci o određivanju osjetljivosti
područja (NN 83/10), područje obuhvata Plana nalazi se u slivu osjetljivog
područja. Prema navedenoj Odluci unutar obuhvata Plana je, zbog postizanja
ciljeva kakvoće voda, potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj
pročišćavanja komunalnih otpadnih voda od onih propisanih Pravilnikom o
graničnim vrijednostima emisija u otpadnim vodama (NN 87/2010).
Prema Odluci o granicama vodnih područja
(NN 79/10) područje obuhvata Plana nalazi se unutar vodnog područja rijeke
Dunav, područje podsliva rijeke Save, sektor E, a prema Pravilniku o grancama
područja podslivova i malih slivova i sektora (NN 97/2010), područje obuhvata
Plana nalazi se unutar područja malog sliva Gorski kotar, koje prpada sektoru
E.
Za područje ovog Plana predviđa se
izgradnja zatvorenog gravitacijskog kanalizacijskog sustava koji će biti spojen
na kolektor koji vodi prema uređaju za pročišćavanje s ispustom u UPOV Ravna
Gora - Šije. Za poslovnu i proizvodnu zonu (K) planirana je izgradnja
razdjelnog sustava javne odvodnje.
Sve građevine unutar obuhvata Plana
trebaju biti priključene na sustav javne odvodnje otpadnih voda.
Otpadne vode koje se ispuštaju u javnu
kanalizaciju moraju se svesti na kvalitetu vode utvrđenu prema važećim propisima,
vodopravnim uvjetima i aktima Javnog poduzeća KOMUNALAC d.o.o. Delnice, tj. do
određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad
- tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.
Otpadne vode koje su agresivne, toksične
ili su zagađene patogenim klicama, virusima pročišćavaju se i neutraliziraju
putem posebnih uređaja za pročišćavanje prije priključenja na sustav javne
odvodnje.
U sustav javne odvodnje ne smiju se
ispuštati otpadne vode i tvari kojima se ugrožava predviđeni hidraulički režim
toka odvodnje otpadnih voda, vodonepropusnost cjevovoda, rad kanalizacijskih
crpki, tekući nadzor i održavanje objekata kanalizacije ili povećavaju troškovi
eksploatacije, kao i tvari koje miješanjem s prijemnikom stvaraju taloge.
Članak 38.
Odvodnja oborinskih otpadnih voda
definirana je Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
području Gorskog kotara (S.N. 23/2004) gdje je obuhvat u III. zoni zaštite.
U sustav oborinske odvodnje ne smije se
ispuštati:
- sanitarna otpadna voda,
- industrijska otpadna voda koja je
nastala kao posljedica tehnološkog procesa.
Oborinske vode sa parkirnih, radnih i
manipulativnih površina do 200 m2 zagađenih naftnim derivatima mogu
se prihvatiti u nepropusni sustav oborinske odvodnje. Iznad navedene veličine
površina, tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno pročišćena preko
separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim smjernicama za
projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim zonama na kršu,
za svakog pojedinog korisnika.
Površina predviđena za izgradnju upojnog
bunara za prihvat oborinske vode smještena je u južnom dijelu Plana, kako je
prikazano u grafičkom dijelu Plana, 2.6. ODVODNJA OBORINSKIH VODA.
Članak 39.
Kod izgradnje objekata i uređaja javne
kanalizacije primijeniti Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih, izvedbi
instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku
mrežu.
Minimalni profili javne razdjelne
kanalizacije iznose 1 30 cm sa nagibima od 0,3-100 ovisno o upotrijebljenim
tipovima cijevi i izradi kontrolnih okana na max 50m, kod prohodnih kanala.
Planom se utvrđuje obveza ishodovanja
vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole, a u skladu sa
Zakonom o vodama. Vodopravne uvjete izdaju »Hrvatske vode«.
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih
površina
Članak 40.
Urbanističkim planom uređenja određene
su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitno zelenilo. To su
područja unutar i oko cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u obavezu
poduzeća nadležnog za tu prometnicu.
Unutar zaštitnih zelenih površina ne
mogu se graditi nikakve građevine osim postave infrastrukturnih vodova ispod
zemlje.
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak 41.
Na području obuhvata ovog Plana nema
postojećih niti planiranih zaštićenih dijelova prirode, ali se u svim
elementima ovog Plana provode mjere za očuvanjem prirodnog okoliša i
ambijentalnih vrijednosti napose kroz Odredbe za provođenje Plana.
Prema podacima Ministarstva kulture,
Uprave za zaštitu kulturne baštine; Konzervatorski odjelu u Rijeci na području
obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina kao ni pojedinačnih
objekata.
6. Postupanje s otpadom
Članak 42.
Planom se predviđa sustav odvojenog i
organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.
Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada
predviđa se putem:
. tipiziranih posuda (spremnika) za
otpad ili metalnih kontejnera postavljenim na javnim površinama u svrhu
odvajanja i prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo,
PET, papir i metalni otpad;
. tipiziranih spremnika koji se
dostavljaju kućanstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.
Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj
građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i
zaštićeno mjesto, uvjetovano posebnom odlukom.
Spremnici za otpad na javnim površinama
postavljaju se na način da se ne ometa kolni i pješački promet.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u
kojoj se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili
prolijevanje otpada, te širenje prašine, buke i mirisa.
Zbrinjavanje komunalnog otpada treba
organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu nadležnog javnog
komunalnog poduzeća.
Građevinski otpad koji će nastati kod
gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s važećim Zakonom
o otpadu, odvozom na određenu deponiju.
Članak 43.
Na području Općine nije planirano reciklažno
dvorište i transfer-stanica, a prikupljeni se otpad odlaže na centralnu zonu za
gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije.
Na području Grada Delnica planirana je
lokacija (Sović Laz) reciklažnog dvorišta s transfer stanicom za komunalni
otpad, koja bi bila uključena u županijski sustav gospodarenja otpadom. To je
zajednička lokacija koja bi pokrivala i područje Općine Ravna Gora.
Predviđa se smještaj reciklažnih
dvorišta prema potrebi korisnika. Položaj, veličina i ostale mjere uređenja i
zaštite reciklažnih dvorišta odrediti će se prostornim planom.
7. Mjere sprječavanja nepovoljnog
utjecaja na okoliš
Članak 44.
Djelatnosti koje se obavljaju unutar
obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične otpade, te
otpade koji imaju svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku
ili biološku reakciju.
Članak 45.
Za područje obuhvata Plana nije izrađen
plan upravljanja vodnim područjem.
Planom uređenja potrebno je predvidjeti
zaštitu tla od erozije. Izvođenjem građevinskih i drugih zahvata u prostoru ne
smije se povećati vodna erozija, niti stvoriti dodatna koncentracija
površinskih voda. Sve zahvate treba izvoditi na način da uključuju
antierozijsku zaštitu.
Zone i mjere sanitarne zaštite izvorišta
na području općine Ravna Gora određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04), a radi zaštite od
zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i
zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.
Područje obuhvata Plana nalazi se u
trećoj zoni sanitarne zaštite, što podrazumijeva da se radi o području
prihranjivanja izvorišta.
Svako građenje i obavljanje djelatnosti
na području obuhvata Plana mora biti u skladu s Važećom Odlukom o zonama
sanitarne zaštite.
Zaštitu podzemnih voda od zagađenja
vršiti na sljedeći način:
- izgraditi sustav javne nepropusne
kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih, te ga
priključiti na kanalizacijski sustav Općine Ravna Gora,
- oborinske vode sa parkirnih, radnih,
manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima prihvatiti u nepropusni
sustav oborinske odvodnje. Tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno
pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim
smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim
zonama, za svakog pojedinog korisnika.
Članak 46.
Za prostor obuhvata Plana do donošenja
Zakona o civilnoj zaštiti kojom će se detaljnije riješiti problematika zaštite
i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara u suradnji s nadležnim državnim
tijelom primjenjivat će se važeći Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN
br. 29/83, 36/85 i 42/86) u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama
Zakona o unutarnjim poslovima.
Članak 47.
Prostor obuhvata plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).
Izgradnja i saniranje građevina treba se
provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju te u
suradnji sa nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86).
Područje općine spada u seizmički
aktivna područja sa pojavom velikog broja relativno slabijih zemljotresa u
dužim vremenskim razdobljima. Dubine žarišta nisu pouzdano istražene. Intezitet
najjačih zemljotresa procijenjen je na VII. stupnju MCS skale (prema Karti
seizmičkog rizika na povratni period od 100 godina).
Nema potrebe za formiranjem postrojbi
civilne zaštite opće namjene. Najveći problem bilo bi davanje zdravstvene
pomoći s obzirom da broj liječničkih ekipa ni u normalnim uvjetima ne
zadovoljava potrebe te bi se pružanje pomoći usmjerilo na Dom zdravlja Delnice
i KBC Rijeka.
U svrhu efikasne zaštite od potresa kao
urbanističku mjeru potrebno je konstrukcije svih budućih građevina i rekonstrukcije
postojećih na području općine uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima
za predmetnu seizmičku zonu. Kod izgradnje većih poslovnih građevina potrebno
je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla
maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Prilikom planiranja
geotehničkih zahvata u takvim tipovima terena kao i kod temeljenja građevina,
nužno je uzeti u obzir ove relevantne čimbenike koji mogu otežati i bitno
poskupiti građenje. Kod statičkog proračuna građevina potresno djelovanje
određuje se preko proračunskog ubrzanja tla ag koje odgovara povratnom periodu
potresa od 500 godina koji za ovo područje iznosi 0,1g.
Članak 48.
Na prostoru obuhvata plana zaštita zraka
provoditi će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to
ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu s odredbama
Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) i propisa donesenih
temeljem Zakona te propisom EU.
Potrebno je kontinuirano pratiti i
utvrđivati kakvoću zraka, a u temeljem osnovane sumnje u prekoračene
vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski
program.
Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora
onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka primjenom
najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni
porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/1996).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni,
rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih
vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj
140/1997).
Mjere zaštite zraka uključuju i:
- održavanje i uređivanje zaštitnih
zelenih i ostalih površina, i to posebno u zaštitnim pojasevima državnih cesta
(autoceste i brze ceste)
- realizaciju planiranih elemenata
prometne infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa
- odabir najpovoljnijih dostupnih i
primjenjivih tehnologija
- poticanje korištenja čistih
energenata, posebno plina; u prvoj fazi ukapljenog naftnog plina, a nakon
realizacije magistralnog plinovoda i prirodnog plina (gradnjom lokalne opskrbne
mreže).
Članak 49.
Radi zaštite od buke potrebno se
pridržavati zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina. Mjere
zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03)
i primjenom Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave (NN 145/04).
Unutar područja obuhvata Plana
dozvoljeni nivo buke je 55 dBa danju i 45 dBa noću.
Za nove građevine - sadržaje, primjenom
mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije,
osigurati što manju emisiju zvuka. Smanjenje buke postići će se upotrebom
odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru
te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno
prema uličnim potezima.
Članak 50.
Naselja u Općini Ravna Gora svrstana su,
sukladno »Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u
kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu« (NN 2/91), u
naselja sa manje od 2000 stanovnika koja ne podliježu obaveznoj izgradnji skloništa
i drugih objekta za zaštitu stanovništva, osim u sklopu građevina od značaja za
Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na
razini Republike Hrvatske.
Sklanjanje ljudi se osigurava
privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i
drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što
se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Ravna Gora.
Skloništa opće i dopunske zaštite, u
sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, projektiraju se kao
dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj
namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku
zaštitu. Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se
koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s ministarstvom unutarnjih poslova,
a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe
sklanjanja.
Članak 51.
Prometnice unutar novih dijelova naselja
moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje
da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja
nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja građevina mora se
koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno
utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj
rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Ravna Gora određen
je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi VIIo prema MCS), odnosno
seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.
Članak 52.
Mjere zaštita od požara temelje se na
procjeni ugroženosti od požara na taj način procijenjenih požarnih opterećenja,
vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim
prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Ravna
Gora, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Ravna Gora.
Projektiranje građevina javne, poslovne
i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara
provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara
te pravila struke.
Potrebno je pridržavati se slijedećih
mjera zaštite od požara:
1. Kod projektiranja građevina, u
prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije
potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće
priznatu metodu.
2. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Ravna Gora.
3. Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN
35/94, 55/94 i 142/03).
4. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih
sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).
5. Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
Odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 I 56/10)
i propisa donesenih na temelju njega.
6. Temeljem čl. 28, st.2. Zakona o
zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za
složenije građevine (građevine skupine 2).
U svrhu sprečavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina
najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje,
brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu
otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na
susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnih zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu
konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta)
nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste
vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od
negorivog materijala najmanje u dužini konzole.
Članak 53.
Potrebno je definiranje mjera koje
omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite:
- za sva mjesta okupljanja većeg broja
ljudi (trgovačke centre, poslovni objekti i veća proizvodna postrojenja)
definirati obvezu realizacije sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o
postupanju uzbunjivanja stanovništva (N.N. 47/06)
- definirati glavne cestovne puteve
evakuacije ljudi u izvanrednim uvjetima
- definirati sigurna zone za izmještanje
(zbrinjavanje) ljudi, tj. za formiranje kampova
- posebnu pažnju posvetiti ugrađivanju
mjera zaštite prilikom planiranja zona za gospodarske namjene poradi velikog
broja korisnika takvih zona i pojačanih rizika
- prilikom odabira pogodnih lokacija za
važne objekte: vodoopskrbe, pročišćavanje voda, značajne objekte
elektro-energetske infrastrukture, definiranju trasa nove prometne
infrastrukture treba voditi računa da se ne nalaze u ugroženim zonama
8. Mjere provedbe Plana
Članak 54.
Provedba ovog Plana se vrši neposredno,
temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog
dijela Plana.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 55.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-02/12-01/3
Ur. broj: 2112/07-01-12-101
Ravna Gora, 4. listopada 2012.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE RAVNA GORA
Predsjednik
Jasna Škorić,
v.r.
