SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 35. Četvrtak, 13. rujna 2012.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

91.

Na temelju članka 91. stavka 3. točke 2. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09 i 130/11), članka 28. točke 21. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 23/09 i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 26/09) uz prethodnu suglasnost »Hrvatskih voda« (Klasa: 325-03/12-04/4; Ur.broj: 374-23- 3-12-4 od 15. 6. 2012. godine), Županijska skupština Primorsko-goranske županije, na 33. sjednici održanoj 13. rujna 2012. godine, donijela je

ODLUKU
o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u
Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite i mjere zaštite izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu:

- izvor Rječine,

- grupa izvorišta Zvir: izvor Zvir, galerija Zvir II i bunar Marganovo,

- bunari u Martinšćici i

- izvorišta u Bakarskom zaljevu: galerija Perilo, izvori Dobra i Dobrica.

Zone sanitarne zaštite utvrđuju se radi zaštite izvorišta od onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Izvorišta vode obuhvaćena ovom Odlukom nalaze se na području gradova Rijeka i Bakar te općina Jelenje i Kostrena.

Granice obuhvata zona sanitarne zaštite određenog ovom Odlukom ucrtane su na preglednoj karti.

Članak 2.

Slivna područja izvorišta, veličine i granice zona zaštite i mjere zaštite određeni su na temelju rezultata istražnih radova prikazanih u elaboratu »Novelacija granica zaštitnih zona vodocrpilišta riječkog vodoopskrbnog sustava« izrađenom od GeoAqua d.o.o. Zagreb, studeni 2009. i elaboratu »Klana-trasiranje u svrhu novelacije zona sanitarne zaštite riječkih izvora« izrađenom od GEO-CAD d.o.o. Zagreb, travanj 2011.

Članak 3.

Pojedini izrazi u smislu ove Odluke imaju sljedeće značenje:

1. »Izvorište« je mjesto na zemljišnoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na zemljišnoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda;

2. »Podzemne vode« su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podpovršinskim slojem;

3. »Aglomeracija« je područje na kojem su stanovništvo i gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja u prijemnik;

4. »Javna odvodnja« je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama;

5. »Otpadne vode« su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode;

6. »ES (ekvivalent stanovnik)« znači organsko biorazgradivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5);

7. »Sanitarne otpadne vode« su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata, ugostiteljstva, ustanova, vojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti i uglavnom potječu od ljudskog metabolizama i aktivnosti kućanstava;

8. »Komunalne otpadne vode« su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode, oborinske vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s tehnološkim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije;

9. »Tehnološke otpadne vode« su sve otpadne vode koje nastaju u tehnološkim postupcima i ispuštaju se iz industrijskih objekata za obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih onečišćenih voda;

10. »Oborinske onečišćene vode« su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih manipulativnih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama te otječu u sustave javne odvodnje ili izravno u površinske vode;

11. »Prethodno pročišćavanje« je obrada otpadnih voda u skladu sa zahtjevima za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u sustav javne odvodnje;

12. »Prvi stupanj (I) pročišćavanja« je obrada komunalnih otpadnih voda fizikalnim i/ili kemijskim postupkom koji obuhvaća taloženje suspendiranih tvari ili druge postupke u kojima se BPK5 ulaznih otpadnih voda smanjuje za najmanje 20% prije ispuštanja, a ukupne suspendirane tvari ulaznih otpadnih voda za najmanje 50%;

13. »Drugi stupanj (II) pročišćavanja« je obrada komunalnih otpadnih voda postupkom koji općenito obuhvaća biološku obradu sa sekundarnim taloženjem kojim se uklanja 70 - 90% BPK5 ulaznih otpadnih voda i 75% KPK ulaznih otpadnih voda;

14. »Treći stupanj (III) pročišćavanja« je obrada komunalnih otpadnih voda postupkom kojim se uz drugi stupanj pročišćavanja još dodatno uklanja fosfor za 80% i/ili dušik za 70 - 80%;

15. »Visoki stupanj pročišćavanja« znači dodatne procese u obradi koji rezultiraju daljnjim pročišćavanjem u odnosu na primijenjene metode kod II. i III. stupnja pročišćavanja (npr. uklanjanje dušika, uklanjanje fosfora, lagune za poboljšanje svojstava, dezinfekcija fizikalnim postupcima, filtracija, membranski procesi i dr.);

16. »Odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda« znači obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijemnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s Uredbom o standardu kakvoće voda;

17. »Otpadni mulj« znači preostali, obrađeni ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;

18. »Onečiščujuće tvari« su tvari koje mogu izazvati onečišćenje, a osobito tvari određene Uredbom o standardu kakvoće voda, uključivo opasne, prioritetne opasne i druge onečišćujuće tvari;

19. »Opasne tvari« su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, utvrđene Uredbom o standardu kakvoće voda;

20. »Prioritetne opasne tvari« su opasne tvari ili skupine opasnih tvari koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš u smislu Zakona o vodama;

21. »Druge onečiščujuće tvari« su specifične neprioritetne onečiščujuće tvari (sintetske i nesintetske) koje se ispuštaju u značajnim količinama;

22. »Izravno ispuštanje u podzemne vode« je izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz zemlju ili potpovršinske slojeve;

23. »Monitoring« je proces opetovanog promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i količina voda, prema utvrđenom programu;

24. »Oporaba« otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe;

25. »Uvjetno grlo« je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg;

II. KLASIFIKACIJA IZVORIŠTA, TIP VODONOSNIKA I SLIVNA PODRUČJA

Članak 4.

Sva izvorišta iz ove Odluke imaju u smislu dinamike zahvaćanja/crpljenja maksimalni kapacitet veći od 100 l/s.

Sva izvorišta iz ove Odluke su zahvati podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.

Članak 5.

Prostor prihranjivanja izvorišta iz članka 1. stavka 1. ove Odluke obuhvaća dva hidrogeološka sliva:

a) Sliv izvora u gradu Rijeci iz kojeg se prihranjuju izvor Rječine, grupa izvorišta Zvir (izvor Zvir, galerija Zvir II i bunar Marganovo) i bunari u Martinšćici

b) Sliv izvora u Bakarskom zaljevu kojem pripadaju izvorišta Perilo, Dobra i Dobrica.

III. ZONE SANITARNE ZAŠTITE

Članak 6.

Zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđene su na osnovi kriterija propisanih Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 66/11) za izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kaveroznom poroznosti i za izvorišta maksimalnog kapaciteta većeg od 100 l/s u smislu dinamike crpljenja.

Prema stupnju opasnosti od onečišćenja i drugih štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću vode ili na izdašnost izvorišta, utvrđuju se sljedeće zone sanitarne zaštite:

1. Sliv izvora u gradu Rijeci

- zona ograničenja - IV. zona,

- zona ograničenja i nadzora - III. zona,

- zona strogog ograničenja i nadzora - II. zona,

- zona strogog režima zaštite i nadzora - I. zona,

- vodoopskrbni rezervat Rječina - Podkilavac.

Prva zona grupe izvorišta Zvir i bunara u Martinšćici podijeljena je na I. A i I. B zonu. Za grupu izvorišta Zvir utvrđuje se zajednička I. B zona.

Za izvor Rječine utvrđuje se unutar vodoopskrbnog rezervata Rječina-Podkilavac prva zona sanitarne zaštite.

2. Sliv izvora u Bakarskom zaljevu

- zona ograničenja - IV. zona,

- zona ograničenja i nadzora - III. zona,

- zona strogog ograničenja i nadzora - II. zona,

- zona strogog režima zaštite i nadzora - I. zona.

Prva zona kaptaže Perilo, izvora Dobra i Dobrica podijeljena je na prvu A i prvu B zonu. Za izvore Dobra i Dobrica utvrđuje se zajednička druga zona sanitarne zaštite.

Zone sanitarne zaštite prostiru se na području gradova Rijeka, Bakar, Čabar i Kastav te općina Klana, Jelenje, Čavle, Viškovo i Kostrena.

IV. ZONA SANITARNE ZAŠTITE

Obuhvat IV. zone sanitarne zaštite

Članak 7.

IV. zona sanitarne zaštite (u daljnjem tekstu: IV. zona) obuhvaća dijelove slivova od granica slivnog područja izvorišta do vanjske granice treće zone sanitarne zaštite. To je područje sliva izvora s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko-kavernozno podzemlje do zahvata vode u razdoblju 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s.

IV. zona prostire se na području gradova Bakar i Čabar, te općina Čavle, Jelenje, Lokve i Viškovo. Granice IV. zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:50000 (Karta 1.).

Zabrane u IV. zoni

Članak 8.

U IV. zoni zabranjuje se:

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode,

- građenje postrojenja za proizvodnju na osnovi baznih kemijskih procesa, postrojenja metalurške industrije, postrojenja koja koriste radioaktivne tvari i ostalih postrojenja za proizvodnju prioritetnih opasnih, opasnih i drugih onečiščujućih tvari za vode ili vodni okoliš,

- građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

- građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda,

- uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš prioritetnih opasnih, opasnih i drugih onečiščujućih tvari,

- građenje benzinskih postaja i drugih spremnika naftnih derivata za potrebe djelatnosti i domaćinstava bez mjera zaštite,

- izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta,

- građenje autocesta i državnih cesta, parkirališta površine 1000 m2 ili većih, aerodroma i manipulativnih površina, bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja onečišćenih oborinskih voda,

- skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove Odluke,

- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega,

- upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji umjetnog snijega,

- korištenje mulja iz uređaja za obradu otpadnih voda u poljoprivredi.

Mjere zaštite u IV. zoni

Članak 9.

Na području IV. zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. Komunalne otpadne vode

Za aglomeracije graditi sustave javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. U slučaju kada je odvođenje otpadnih voda izvan zone otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode moguće je ispuštati u području zone uz primjenu sljedećeg stupnja pročišćavanja:

- do 2000 ES drugi stupanj pročišćavanja

- iznad 2000 ES treći stupanj pročišćavanja.

2. Sanitarne otpadne vode

Odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda, gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje (na područjima izvan aglomeracija) moguće je rješavati individualno uz primjenu sljedećeg stupnja pročišćavanja:

- do 50 ES odgovarajuće pročišćavanje (može i trokomorna, tipska septička jama)

- od 50 ES do 2000 ES drugi stupanj pročišćavanja

- iznad 2000 ES treći stupanj pročišćavanja.

Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

3. Tehnološke otpadne vode

Kakvoća tehnoloških otpadnih voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje mora zadovoljiti granične vrijednosti za ispuštanje u sustav javne odvodnje iz važećeg propisa o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za priključenje na sustav javne odvodnje individualno je moguće rješavati samo odvodnju i pročišćavanje biorazgradivih tehnoloških otpadnih voda, uz primjenu stupnja pročišćavanja propisanog za komunalne otpadne vode iz točke 1. ovog članka. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

4. Oborinske vode s parkirnih površina 1000 m2 ili većih, te radnih i manipulativnih površina onečišćenih naftnim derivatima, prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

5. Oborinske vode autocesta i državnih cesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

6. U gospodarskim objektima koja koriste prioritetne opasne, opasne i prioritetne onečiščujuće tvari moraju se provoditi sljedeće mjere zaštite:

- skladištiti u zatvorenom prostoru u originalnoj ambalaži ili u nadzemnim spremnicima u prihvatnom bazenu,

- manipulaciju navedenim tvarima obavljati isključivo na mjestima koja imaju izgrađen propisani sustav zaštite (natkriveni prostor, nepropusna podloga, prihvatni bazen),

- periodično obavljati kontrole radi identifikacije mogućih mjesta propuštanja (procjeđivanja) prioritetnih opasnih, opasnih i drugih onečišćujućih tvari.

7. Benzinske postaje moraju se graditi sa spremnicima s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.

8. Spremnici naftnih derivata za potrebe djelatnosti i domaćinstava moraju biti dvostijenski ili jednostijenski u tankvani, a ako su ukopani, s dvostrukom stijenkom i uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.

9. Trafostanice s uljnim transformatorom moraju imati vodonepropusnu uljnu jamu. Trafostanice s količinom transformatorskog ulja većom od 600 l moraju biti izgrađene s dvostrukom barijerom.

10. Prijevoz opasnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu s važećim propisima o prijevozu opasnih tvari.

11. Koristiti gnojivo u skladu s važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva.

12. Uporaba pesticida mora biti kontrolirana, koristiti preporučene doze i metode primjene, izbjegavati primjenu za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar).

13. Sva područja s velikim rizicima od erozije nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja treba urediti pošumljavanjem i zatravnjivanjem.

III. ZONA SANITARNE ZAŠTITE

Obuhvat III. zone sanitarne zaštite

Članak 10.

III. zona sanitarne zaštite izvorišta (u daljnjem tekstu: III. zona) obuhvaća dijelove slivova od vanjskih granica II. zone do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv).

III. zona prostire se na području gradova Bakar i Rijeka, te općina Čavle, Jelenje i Klana. Granice III. zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:25000 (Karte 2. i 3.).

Zabrane u III. zoni

Članak 11.

Na području III. zone, uz zabrane iz članka 8. ove Odluke, zabranjuje se:

- građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje neopasnog otpada, osim reciklažnih dvorišta i transfer stanica predviđenih prostorno planskom dokumentacijom, uz provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevine,

- građenje benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina, osim postojećih eksploatacijskih polja kamena koja imaju rudarsku koncesiju, s propisanim mjerama zaštite,

- građenje županijskih cesta i parkirališta površine iznad 500 m2 bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

- građenje i rekonstrukcija željezničke pruge bez mjera zaštite za slučaj incidenta s opasnim teretom,

- upotreba pesticida koji sadrže prioritetne opasne, opasne i druge onečiščujuće tvari za vode i vodni okoliš,

- regularno gospodarenje šumama.

Mjere zaštite u III. zoni

Članak 12.

Na području III. zone provode se, uz mjere iz članka 9. ove Odluke i sljedeće mjere zaštite:

1. Oborinske vode autocesta i državnih cesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora-taložnika i laguna odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

2. Oborinske vode županijskih cesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina,

3. Oborinske vode s parkirališta površine iznad 500 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina,

4. Uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredne površine mogu se gnojiti stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha dušika (N),

5. Prostori za držanje domaćih životinja moraju biti natkriveni i zaštićeni od vanjskih voda izgradnjom obodnih kanala,

6. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa, radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama - izgradnju šumskih cesta i vlaka, izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda, isključivo u suhom periodu i uz prethodnu prijavu službama nadležnim za vodno gospodarstvo temeljem posebnih propisa.

II. ZONA SANITARNE ZAŠTITE

Obuhvat II. zone sanitarne zaštite

Članak 13.

II. zona sanitarne zaštite izvorišta (u daljnjem tekstu: II. zona) obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu izvorišta, s mogućim tečenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja.

II. zona prostire se na području gradova Bakar i Rijeka, te općina Čavle i Jelenje. Granice područja II. zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1 : 5000 (Karte 4., 5., 6., 7. i 8.).

Zabrane u II. zoni

Članak 14.

Na području II. zone, uz zabrane iz članka 11. ove Odluke, zabranjuje se:

- poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,

- stočarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

- izgradnja i rekonstrukcija željezničke pruge bez sustava kontrolirane odvodnje,

- uporaba herbicida radi održavanja protupožarne zaštite pruge,

- gradnja groblja i proširenje postojećih,

- ispuštanje pročišćenih oborinskih voda s autocesta, državnih i županijskih cesta,

- građenje svih industrijskih postrojenja,

- građenje benzinskih stanica i svih spremnika tekućeg goriva za pogon i grijanje,

- građenje trafostanica s uljnim transformatorom, osim ako zbog snage trafostanice nije moguće koristiti suhi transformator,

- građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode,

- eksploatacija zemlje, pijeska, šljunka, kamena i drugih mineralnih sirovina,

- građenje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad.

Mjere zaštite u II. zoni

Članak 15.

Na području II. zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. Izgraditi ili rekonstruirati sustav javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan II. zone. U slučaju kada je odvođenje otpadnih voda sustava javne odvodnje izvan zone otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode rješavati na uređaju visokog stupnja pročišćavanja te pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.

2. Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje. U iznimnim slučajevima, kada je priključenje na sustav javne odvodnje otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode iz građevina u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba moguće je rješavati na vlastitom uređaju visokog stupnja pročišćavanja te pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.

Otpadne vode građevina s opterećenjem do 10 ES (do 2 m3/dan) iznimno je moguće zbrinjavati u nepropusnoj sabirnoj jami.

3. Oborinske vode s parkirališta površine iznad 200 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

4. U slučaju kada je zbog snage trafostanice nužno graditi trafostanice s uljnim transformatorom one moraju biti građene s dvostrukom zaštitom.

5. Područje ponora i ponornih zona u blizini naselja i cesta ograditi.

6. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa, radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima, u suhom periodu.

7. Sve devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti.

VODOOPSKRBNI REZERVAT RJEČINA - PODKILAVAC

Obuhvat vodoopskrbnog rezervata Rječina - Podkilavac

Članak 16.

Vodoopskrbni rezervat Rječina-Podkilavac (u daljnjem tekstu: vodoopskrbni rezervat) obuhvaća brdsko-planinska područja, odnosno glavne zone prikupljanja, zadržavanja i otjecanja vode prema svim izvorima u gradu Rijeci.

Unutar vodoopskrbnog rezervata za izvor Rječine određena je I. zona sanitarne zaštite.

Vodoopskrbni rezervat nalazi se na području grada Čabra i općina Čavle, Jelenje i Klana.

Granice vodoopskrbnog rezervata ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1: 50000 (Karta 1.)

Članak 17.

Na području vodoopskrbnog rezervata, uz zabrane iz čl. 14. ove Odluke (zabrane u II. zoni), zabranjuje se i:

- ispuštanje otpadnih voda u ponore i estavele,

- prijevoz opasnih tvari lokalnim i šumskim cestama.

Članak 18.

U vodoopskrbnom rezervatu mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1. Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda rješavati na vlastitom uređaju s ispuštanjem u tlo putem upojnih građevina ili drenaže. Otpadne vode prije ispuštanja pročistiti na sljedeći način:

- do 50 ES odgovarajuće pročišćavanje (može i trokomorna, tipska septička jama)

- iznad 50 ES drugi stupanj pročišćavanja.

2. Oborinske vode s parkirališta površine iznad 200 m2 moraju se pročistiti preko separatora-taložnika i ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

3. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa, radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima.

4. Sva područja s velikim rizicima od erozije nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja treba urediti pošumljavanjem i zatravljivanjem.

I. ZONA SANITARNE ZAŠTITE

Obuhvat I. zone sanitarne zaštite

Članak 19.

Prva zona sanitarne zaštite (u daljnjem tekstu: I. zona) utvrđuje se radi zaštite izvorišta, građevina i uređaja za zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja, te drugih namjernih ili slučajnih negativnih utjecaja.

I. zona grupe izvorišta Zvir i bunara u Martinšćici te izvorišta u Bakarskom zaljevu podijeljena je na I. A i I. B zonu. Za izvor Rječine utvrđena je jedinstvena I. zona.

I. zone prikazane su na topografskim kartama mjerila 1 : 1000. (Karte 9. - 13.).

Članak 20.

Pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i obavlja javnu vodoopskrbu (u nastavku korisnik izvorišta) mora biti vlasnik ili zakoniti posjednik nekretnine na kojoj se nalazi izvorište uključujući cijeli prostor I. i I. A zone potreban za njegovu fizičku zaštitu.

Korisnik izvorišta iz ove odluke je KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka (u daljnjem tekstu: Vodovod i kanalizacija).

Vodovod i kanalizacija je korisnik zemljišta I. i I. A zone.

Zabrane i mjere zaštite za I. zonu

Članak 21.

Na području I. B zone zabranjuje se:

- građenje novih i proširenje postojećih građevina i prometnica,

- skladištenje i upotreba prioritetniih opasnih, opasnih i drugih onečiščujućih tvari za podzemne vode,

- odlaganje svih vrsta otpada, ispuštanje otpadnih i oborinskih voda sa svih prometnica i parkirališta,

- rekonstrukcija prometnica i drugih građevina bez propisanih mjera zaštite,

- obavljanje bilo koje druge djelatnosti koja može nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Članak 22.

Na području I. B zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

- područje I. B zone označava se natpisima i po potrebi ograđuje,

- otpadne vode i onečišćene oborinske vode s prometnica i parkirališta moraju se odvesti izvan zone nepropusnom kanalizacijom,

- transformatorske stanice u I. B zoni moraju biti sa suhim transformatorom.

Članak 23.

Na području I. i I. A zone zabranjeno je postojanje i građenje bilo kakvih objekata i obavljanje bilo kakvih aktivnosti osim onih vezanih za zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.

Članak 24.

Na području I. i I. A zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

- područje zone mora biti ograđeno, a pristup dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz vodoopskrbu,

- sanitarne otpadne vode moraju se odvesti izvan zone nepropusnom kanalizacijom,

- oborinske vode s uređenih površina i krovova građevina unutar zone odvesti izvan zone,

- transformatorske stanice moraju biti sa suhim transformatorom,

- građevine i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon vodozahvata moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda,

- voda potoka Javor koji prolazi kroz I. A zonu izvorišta Martinšćica mora se nepropusnim koritom odvesti izvan zone prema moru.

IV. MIKROZONIRANJE

Članak 25.

Iznimno od odredbi članka 8., 11. i 14. ove Odluke mogu se dopustiti određeni zahvati u prostoru odnosno određene djelatnosti u zonama sanitarne zaštite:

- ako se provedu detaljni vodoistražni radovi kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost (mikrozona) na vodonosnik,

- ako se na temelju detaljnih vodoistražnih radova izradi poseban elaborat koji ima za svrhu dokazati okolnosti iz ovoga članka (u daljnjem tekstu: elaborat mikrozoniranja),

- ako se elaboratom mikrozoniranja predvide odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika u mikrozoni.

Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite mora dokazati neštetnost zahvata odnosno obavljanja djelatnosti u mikrozoni u odnosu na propisanu zonu.

Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite mora dokazati da su značajke u mikrozoni bitno drukčije od značajki na temelju kojih je utvrđena zona sanitarne zaštite u kojoj se mikrozona nalazi.

Izvođač vodoistražnih radova i izrade elaborata mikrozoniranja može biti isključivo osoba registrirana za obavljanje geoloških i hidrogeoloških istraživanja s certificiranim rješenjem o ispunjenju uvjeta za obavljanje djelatnosti vodoistražnih i drugih hidrogeoloških radova izdanog od ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.

Zahvat u mikrozoni

Članak 26.

Investitoru planiranog zahvata u mikrozoni vodopravnim uvjetima će se odrediti provođenje radnji iz članka 25. ove Odluke.

Dokaže li se okolnost iz članka 25. stavka 2. odnosno stavka 3. ove Odluke, vodopravnim uvjetima će se odrediti uvjeti za poduzimanje zahvata u mikrozoni i obveza poduzimanja mjera zaštite.

Izvedba zahvata u mikrozoni provodi se uz vodni nadzor.

Ne dokaže li se okolnost iz članka 25. stavka 2. odnosno stavka 3. ove odluke Hrvatske vode će odbiti zahtjev za zahvate u prostoru koji nisu dopušteni ili su zabranjeni prema članku 8., 11. i 14. ove Odluke.

Djelatnost u mikrozoni

Članak 27.

Vodoistražne radove, izradu elaborata i mjera zaštite u mikrozoni radi dopuštenja obavljanja djelatnosti koje su inače zabranjene u zoni sanitarne zaštite provodi zainteresirana osoba ili jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave na koju se odluka o zaštiti izvorišta odnosi.

Dokaže li se okolnost iz članka 25. stavak 2. odnosno stavak 3. ove Odluke, upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na koju se odluka o zaštiti izvorišta odnosi, donosi uz suglasnost Hrvatskih voda akt kojim dopušta obavljanje djelatnosti u mikrozoni.

Ne dokaže li se okolnost iz članka 25. stavak 2. odnosno stavak 3. ove Odluke upravno tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave na koju se odluka o zaštiti izvorišta odnosi obavijestit će zainteresiranu osobu ili osobe da su na snazi zabrane iz ove Odluke.

V. IZVORI I NAČIN FINANCIRANJA

Članak 28.

Potrebni sanacijski zahvati i mjere zaštite za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite obavljaju se na krajnji trošak vlasnika odnosno drugog posjednika postojeće građevine odnosno osobe koja obavlja djelatnost suprotno odredbama ove Odluke.

Mogući izvori financiranja sanacijskih zahvata i mjera zaštite za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite definirani su sljedećim zakonima: Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave i Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Sredstva potrebna za posebno povećana ulaganja u sustav javne odvodnje otpadnih voda u I. B, II., III. i IV. zoni osiguravaju se u proračunima gradova Bakar, Kastav i Rijeka, te općina Čavle, Jelenje, Kostrena, Kraljevica i Viškovo, sukladno udjelima u potrošnji vode te godišnjim planovima Hrvatskih voda.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Granice zona sanitarne zaštite prikazane su na topografskim kartama, koje su sastavni dio ove Odluke, a pohranjene su po jedan primjerak u Hrvatskim vodama - Vodnogospodarskom odjelu za slivove sjevernog Jadrana, Primorsko-goranskoj županji - Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Gradu Rijeci - Odjelu gradske uprave za provođenje dokumenata prostornog uređenja i Odjelu gradske uprave za urbanizam i gospodarenje zemljištem te KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka.

Sastavni dio ove Odluke su sljedeći kartografski prikazi:

Pregledna karta s ucrtanom granicom obuhvata zona sanitarne zaštite određenih ovom Odlukom.

Karta 1.: Pregledna karta, karta IV. zona izvorišta u slivu izvora u gradu Rijeci, u slivu izvora u Bakarskom zaljevu i područje vodoopskrbnog rezervata Rječina Podkilavac, M 1:50000,

Karta 2.: III. zona izvorišta u slivu izvora u gradu Rijeci, M 1:25000,

Karta 3.: III. zona izvorišta u slivu izvora u Bakarskom zaljevu, M 1:25000,

Karta 4.: II. zona izvorišta u slivu izvora u gradu Rijeci - područje Podkilavca, M 1:5000,

Karta 5.: II. zona izvorišta u slivu izvora u gradu Rijeci - zapadni dio, M 1:5000,

Karta 6.: II. zona izvorišta u slivu izvora u gradu Rijeci - istočni dio, M 1:5000,

Karta 7.: II. zona izvorišta u slivu izvora u Bakarskom zaljevu - područje Grobničkog polja, M 1:5000,

Karta 8.: II. zona izvorišta u slivu izvora u Bakarskom zaljevu, M 1:5000,

Karta 9.: I. zona izvora Rječine, M 1:1000,

Karta 10.: I. zona grupe izvora Zvir, M 1:1000,

Karta 11.: I. zona bunara Martinšćica, M 1:1000,

Karta 12.: I. zona galerije Perilo, M 1:1000,

Karta 13.: I. zona izvora Dobra i Dobrica, M 1:1000,

Članak 30.

Granice zona sanitarne zaštite i odredbe ove Odluke unose se u sve dokumente prostornog uređenja koji obuhvaćaju slivno područje izvorišta koja se štite ovom Odlukom.

Postojeći i novi dokumenti prostornog uređenja moraju se uskladiti s odredbama ove Odluke.

Do usklađenja dokumenta prostornog uređenja s odredbama ove Odluke mjerodavne su granice zona sanitarne zaštite utvrđene ovom Odlukom.

Članak 31.

Županijska skupština Primorsko-goranske županije donijet će u roku od 12 mjeseci od dana donošenja ove Odluke Program mjera sanacije unutar zona sanitarne zaštite za postojeće građevine i postojeće djelatnosti koji će postati sastavni dio ove Odluke.

Članak 32.

Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljaju nadležne inspekcije temeljem posebnih propisa.

Članak 33.

Za nepridržavanje odredbi ove Odluke primjenjuju se kaznene odredbe Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o otpadu.

Članak 34.

Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje važiti Odluka o sanitarnoj zaštiti voda za piće na riječkom području (»Službene novine PGŽ« broj 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/ 01, 15/09 i 28/10).

Članak 35.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

KLASA: 021-04/12-01/7

UR.BROJ: 2170/1-01-01/4-12-10

Rijeka, 13. rujna 2012.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Predsjednik
Ingo Kamenar, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=798&mjesto=00001&odluka=91
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr