91.
Na temelju članka 91. stavka 3. točke 2.
Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09 i 130/11), članka 28. točke 21.
Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 23/09 i članka
84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene
novine PGŽ« broj 26/09) uz prethodnu suglasnost »Hrvatskih voda« (Klasa:
325-03/12-04/4; Ur.broj: 374-23- 3-12-4 od 15. 6. 2012. godine), Županijska
skupština Primorsko-goranske županije, na 33. sjednici održanoj 13. rujna 2012.
godine, donijela je
ODLUKU
o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u
Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne
zaštite i mjere zaštite izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i
slivu izvora u Bakarskom zaljevu:
- izvor Rječine,
- grupa izvorišta Zvir: izvor Zvir, galerija
Zvir II i bunar Marganovo,
- bunari u Martinšćici i
- izvorišta u Bakarskom zaljevu: galerija
Perilo, izvori Dobra i Dobrica.
Zone sanitarne zaštite utvrđuju se radi
zaštite izvorišta od onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno
djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost
izvorišta.
Izvorišta vode obuhvaćena ovom Odlukom nalaze
se na području gradova Rijeka i Bakar te općina Jelenje i Kostrena.
Granice obuhvata zona sanitarne zaštite
određenog ovom Odlukom ucrtane su na preglednoj karti.
Članak
2.
Slivna područja izvorišta, veličine i granice
zona zaštite i mjere zaštite određeni su na temelju rezultata istražnih radova
prikazanih u elaboratu »Novelacija granica zaštitnih zona vodocrpilišta
riječkog vodoopskrbnog sustava« izrađenom od GeoAqua d.o.o. Zagreb, studeni
2009. i elaboratu »Klana-trasiranje u svrhu novelacije zona sanitarne zaštite
riječkih izvora« izrađenom od GEO-CAD d.o.o. Zagreb, travanj 2011.
Članak
3.
Pojedini izrazi u smislu ove Odluke imaju
sljedeće značenje:
1. »Izvorište« je mjesto na zemljišnoj
čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na
zemljišnoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda;
2. »Podzemne vode« su sve vode ispod površine
tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podpovršinskim
slojem;
3. »Aglomeracija« je područje na kojem su
stanovništvo i gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne
otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda ili do krajnje točke ispuštanja u prijemnik;
4. »Javna odvodnja« je djelatnost skupljanja
otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i
izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji
nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem
građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja
uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama;
5. »Otpadne vode« su sve potencijalno
onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode;
6. »ES (ekvivalent stanovnik)« znači organsko
biorazgradivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna
biokemijska potrošnja kisika (BPK5);
7. »Sanitarne otpadne vode« su otpadne vode
koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata, ugostiteljstva,
ustanova, vojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti i uglavnom potječu
od ljudskog metabolizama i aktivnosti kućanstava;
8. »Komunalne otpadne vode« su otpadne vode
sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode, oborinske vode ili
otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s tehnološkim otpadnim
vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije;
9. »Tehnološke otpadne vode« su sve otpadne
vode koje nastaju u tehnološkim postupcima i ispuštaju se iz industrijskih
objekata za obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti, osim sanitarnih otpadnih
voda i oborinskih onečišćenih voda;
10. »Oborinske onečišćene vode« su otpadne
vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili
drugih manipulativnih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim
površinama te otječu u sustave javne odvodnje ili izravno u površinske vode;
11. »Prethodno pročišćavanje« je obrada
otpadnih voda u skladu sa zahtjevima za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u
sustav javne odvodnje;
12. »Prvi stupanj (I) pročišćavanja« je
obrada komunalnih otpadnih voda fizikalnim i/ili kemijskim postupkom koji
obuhvaća taloženje suspendiranih tvari ili druge postupke u kojima se BPK5
ulaznih otpadnih voda smanjuje za najmanje 20% prije ispuštanja, a ukupne
suspendirane tvari ulaznih otpadnih voda za najmanje 50%;
13. »Drugi stupanj (II) pročišćavanja« je
obrada komunalnih otpadnih voda postupkom koji općenito obuhvaća biološku
obradu sa sekundarnim taloženjem kojim se uklanja 70 - 90% BPK5 ulaznih
otpadnih voda i 75% KPK ulaznih otpadnih voda;
14. »Treći stupanj (III) pročišćavanja« je
obrada komunalnih otpadnih voda postupkom kojim se uz drugi stupanj
pročišćavanja još dodatno uklanja fosfor za 80% i/ili dušik za 70 - 80%;
15. »Visoki stupanj pročišćavanja« znači
dodatne procese u obradi koji rezultiraju daljnjim pročišćavanjem u odnosu na
primijenjene metode kod II. i III. stupnja pročišćavanja (npr. uklanjanje
dušika, uklanjanje fosfora, lagune za poboljšanje svojstava, dezinfekcija
fizikalnim postupcima, filtracija, membranski procesi i dr.);
16. »Odgovarajuće pročišćavanje otpadnih
voda« znači obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili načinom
ispuštanja, koja omogućava da prijemnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve
kakvoće za vode u skladu s Uredbom o standardu kakvoće voda;
17. »Otpadni mulj« znači preostali, obrađeni
ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;
18. »Onečiščujuće tvari« su tvari koje mogu
izazvati onečišćenje, a osobito tvari određene Uredbom o standardu kakvoće
voda, uključivo opasne, prioritetne opasne i druge onečišćujuće tvari;
19. »Opasne tvari« su tvari ili skupine tvari
koje su toksične, postojane, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne
i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti,
utvrđene Uredbom o standardu kakvoće voda;
20. »Prioritetne opasne tvari« su opasne
tvari ili skupine opasnih tvari koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni
okoliš u smislu Zakona o vodama;
21. »Druge onečiščujuće tvari« su specifične
neprioritetne onečiščujuće tvari (sintetske i nesintetske) koje se ispuštaju u
značajnim količinama;
22. »Izravno ispuštanje u podzemne vode« je
izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz
zemlju ili potpovršinske slojeve;
23. »Monitoring« je proces opetovanog
promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i količina voda, prema
utvrđenom programu;
24. »Oporaba« otpada jest svaki postupak
ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe;
25. »Uvjetno grlo« je usporedna vrijednost
domaćih životinja svedena na masu od 500 kg;
II. KLASIFIKACIJA IZVORIŠTA, TIP VODONOSNIKA
I SLIVNA PODRUČJA
Članak
4.
Sva izvorišta iz ove Odluke imaju u smislu
dinamike zahvaćanja/crpljenja maksimalni kapacitet veći od 100 l/s.
Sva izvorišta iz ove Odluke su zahvati
podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.
Članak
5.
Prostor prihranjivanja izvorišta iz članka 1.
stavka 1. ove Odluke obuhvaća dva hidrogeološka sliva:
a) Sliv izvora u gradu Rijeci iz kojeg se
prihranjuju izvor Rječine, grupa izvorišta Zvir (izvor Zvir, galerija Zvir II i
bunar Marganovo) i bunari u Martinšćici
b) Sliv izvora u Bakarskom zaljevu kojem
pripadaju izvorišta Perilo, Dobra i Dobrica.
III. ZONE SANITARNE ZAŠTITE
Članak
6.
Zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđene su
na osnovi kriterija propisanih Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona
sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 66/11) za izvorišta sa
zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kaveroznom
poroznosti i za izvorišta maksimalnog kapaciteta većeg od 100 l/s u smislu
dinamike crpljenja.
Prema stupnju opasnosti od onečišćenja i
drugih štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću vode ili na
izdašnost izvorišta, utvrđuju se sljedeće zone sanitarne zaštite:
1. Sliv izvora u gradu Rijeci
- zona ograničenja - IV. zona,
- zona ograničenja i nadzora - III. zona,
- zona strogog ograničenja i nadzora - II.
zona,
- zona strogog režima zaštite i nadzora - I.
zona,
- vodoopskrbni rezervat Rječina - Podkilavac.
Prva zona grupe izvorišta Zvir i bunara u
Martinšćici podijeljena je na I. A i I. B zonu. Za grupu izvorišta Zvir
utvrđuje se zajednička I. B zona.
Za izvor Rječine utvrđuje se unutar
vodoopskrbnog rezervata Rječina-Podkilavac prva zona sanitarne zaštite.
2. Sliv izvora u Bakarskom zaljevu
- zona ograničenja - IV. zona,
- zona ograničenja i nadzora - III. zona,
- zona strogog ograničenja i nadzora - II.
zona,
- zona strogog režima zaštite i nadzora - I.
zona.
Prva zona kaptaže Perilo, izvora Dobra i
Dobrica podijeljena je na prvu A i prvu B zonu. Za izvore Dobra i Dobrica
utvrđuje se zajednička druga zona sanitarne zaštite.
Zone sanitarne zaštite prostiru se na području
gradova Rijeka, Bakar, Čabar i Kastav te općina Klana, Jelenje, Čavle, Viškovo
i Kostrena.
IV. ZONA SANITARNE ZAŠTITE
Obuhvat IV. zone sanitarne zaštite
Članak
7.
IV. zona sanitarne zaštite (u daljnjem
tekstu: IV. zona) obuhvaća dijelove slivova od granica slivnog područja
izvorišta do vanjske granice treće zone sanitarne zaštite. To je područje sliva
izvora s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko-kavernozno podzemlje do
zahvata vode u razdoblju 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno
područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s.
IV. zona prostire se na području gradova
Bakar i Čabar, te općina Čavle, Jelenje, Lokve i Viškovo. Granice IV. zone
ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:50000 (Karta 1.).
Zabrane u IV. zoni
Članak
8.
U IV. zoni zabranjuje se:
- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda te
ispuštanje pročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode,
- građenje postrojenja za proizvodnju na
osnovi baznih kemijskih procesa, postrojenja metalurške industrije, postrojenja
koja koriste radioaktivne tvari i ostalih postrojenja za proizvodnju
prioritetnih opasnih, opasnih i drugih onečiščujućih tvari za vode ili vodni
okoliš,
- građenje građevina za oporabu, obradu i
odlaganje opasnog otpada,
- građenje cjevovoda za transport tekućina
koje mogu izazvati onečišćenje voda,
- uskladištenje radioaktivnih i za vode i
vodni okoliš prioritetnih opasnih, opasnih i drugih onečiščujućih tvari,
- građenje benzinskih postaja i drugih
spremnika naftnih derivata za potrebe djelatnosti i domaćinstava bez mjera
zaštite,
- izvođenje istražnih i eksploatacijskih
bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta,
- građenje autocesta i državnih cesta,
parkirališta površine 1000 m2
ili većih, aerodroma i manipulativnih površina, bez građevina odvodnje, uređaja
za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja onečišćenih
oborinskih voda,
- skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na
mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove
Odluke,
- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva
kod miniranja većeg opsega,
- upotreba kemijskih sredstava pri proizvodnji
umjetnog snijega,
- korištenje mulja iz uređaja za obradu
otpadnih voda u poljoprivredi.
Mjere zaštite u IV. zoni
Članak
9.
Na području IV. zone mjere zaštite provode se
na sljedeći način:
1. Komunalne otpadne vode
Za aglomeracije graditi sustave javne
odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. U slučaju kada je odvođenje
otpadnih voda izvan zone otežano i zahtijeva velike materijalne troškove,
otpadne vode moguće je ispuštati u području zone uz primjenu sljedećeg stupnja
pročišćavanja:
- do 2000 ES drugi stupanj pročišćavanja
- iznad 2000 ES treći stupanj pročišćavanja.
2. Sanitarne otpadne vode
Odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih
voda, gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne
odvodnje (na područjima izvan aglomeracija) moguće je rješavati individualno uz
primjenu sljedećeg stupnja pročišćavanja:
- do 50 ES odgovarajuće pročišćavanje (može i
trokomorna, tipska septička jama)
- od 50 ES do 2000 ES drugi stupanj
pročišćavanja
- iznad 2000 ES treći stupanj pročišćavanja.
Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati
neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
3. Tehnološke otpadne vode
Kakvoća tehnoloških otpadnih voda koje se
ispuštaju u sustav javne odvodnje mora zadovoljiti granične vrijednosti za
ispuštanje u sustav javne odvodnje iz važećeg propisa o graničnim vrijednostima
emisija otpadnih voda.
Gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti
za priključenje na sustav javne odvodnje individualno je moguće rješavati samo
odvodnju i pročišćavanje biorazgradivih tehnoloških otpadnih voda, uz primjenu
stupnja pročišćavanja propisanog za komunalne otpadne vode iz točke 1. ovog
članka. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
4. Oborinske vode s parkirnih površina 1000 m2 ili većih, te radnih i manipulativnih površina
onečišćenih naftnim derivatima, prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i
priključiti na sustav javne odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge
odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja
ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih
građevina.
5. Oborinske vode autocesta i državnih cesta
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora-taložnika odnosno druge
odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja
ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz
tlo putem upojnih građevina.
6. U gospodarskim objektima koja koriste prioritetne
opasne, opasne i prioritetne onečiščujuće tvari moraju se provoditi sljedeće
mjere zaštite:
- skladištiti u zatvorenom prostoru u
originalnoj ambalaži ili u nadzemnim spremnicima u prihvatnom bazenu,
- manipulaciju navedenim tvarima obavljati
isključivo na mjestima koja imaju izgrađen propisani sustav zaštite (natkriveni
prostor, nepropusna podloga, prihvatni bazen),
- periodično obavljati kontrole radi
identifikacije mogućih mjesta propuštanja (procjeđivanja) prioritetnih opasnih,
opasnih i drugih onečišćujućih tvari.
7. Benzinske postaje moraju se graditi sa
spremnicima s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i
dojavu propuštanja.
8. Spremnici naftnih derivata za potrebe
djelatnosti i domaćinstava moraju biti dvostijenski ili jednostijenski u
tankvani, a ako su ukopani, s dvostrukom stijenkom i uređajem za automatsko
detektiranje i dojavu propuštanja.
9. Trafostanice s uljnim transformatorom
moraju imati vodonepropusnu uljnu jamu. Trafostanice s količinom
transformatorskog ulja većom od 600 l moraju biti izgrađene s dvostrukom
barijerom.
10. Prijevoz opasnih tvari mora se obavljati
uz propisane mjere zaštite u skladu s važećim propisima o prijevozu opasnih
tvari.
11. Koristiti gnojivo u skladu s važećim
propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva.
12. Uporaba pesticida mora biti kontrolirana,
koristiti preporučene doze i metode primjene, izbjegavati primjenu za
nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar).
13. Sva područja s velikim rizicima od
erozije nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja treba urediti
pošumljavanjem i zatravnjivanjem.
III. ZONA SANITARNE ZAŠTITE
Obuhvat III. zone sanitarne zaštite
Članak
10.
III. zona sanitarne zaštite izvorišta (u
daljnjem tekstu: III. zona) obuhvaća dijelove slivova od vanjskih granica II.
zone do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u
razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su
utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s, odnosno područje
koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični
statističko-hidrogeološki sliv).
III. zona prostire se na području gradova
Bakar i Rijeka, te općina Čavle, Jelenje i Klana. Granice III. zone ucrtane su
na topografskoj karti mjerila 1:25000 (Karte 2. i 3.).
Zabrane u III. zoni
Članak
11.
Na području III. zone, uz zabrane iz članka
8. ove Odluke, zabranjuje se:
- građenje građevina za oporabu, obradu i
odlaganje neopasnog otpada, osim reciklažnih dvorišta i transfer stanica
predviđenih prostorno planskom dokumentacijom, uz provođenje mjera zaštite
tijekom građenja i korištenja građevine,
- građenje benzinskih postaja bez spremnika s
dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja
te zaštitnom građevinom (tankvanom),
- podzemna i površinska eksploatacija
mineralnih sirovina, osim postojećih eksploatacijskih polja kamena koja imaju
rudarsku koncesiju, s propisanim mjerama zaštite,
- građenje županijskih cesta i parkirališta
površine iznad 500 m2 bez
sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,
- građenje i rekonstrukcija željezničke pruge
bez mjera zaštite za slučaj incidenta s opasnim teretom,
- upotreba pesticida koji sadrže prioritetne
opasne, opasne i druge onečiščujuće tvari za vode i vodni okoliš,
- regularno gospodarenje šumama.
Mjere zaštite u III. zoni
Članak
12.
Na području III. zone provode se, uz mjere iz
članka 9. ove Odluke i sljedeće mjere zaštite:
1. Oborinske vode autocesta i državnih cesta
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora-taložnika i laguna
odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci
pročišćavanja ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
2. Oborinske vode županijskih cesta
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora-taložnika odnosno druge
odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja
ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz
tlo putem upojnih građevina,
3. Oborinske vode s parkirališta površine
iznad 500 m2 prihvatiti
nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili preko
separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se
polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina,
4. Uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne
rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko
zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla. U tijeku jedne kalendarske godine
poljoprivredne površine mogu se gnojiti stajskim gnojem do granične vrijednosti
od 170 kg/ha dušika (N),
5. Prostori za držanje domaćih životinja
moraju biti natkriveni i zaštićeni od vanjskih voda izgradnjom obodnih kanala,
6. Pri izradi novih i reviziji postojećih
programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez
oplodnih sječa, radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama - izgradnju
šumskih cesta i vlaka, izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda, isključivo u
suhom periodu i uz prethodnu prijavu službama nadležnim za vodno gospodarstvo
temeljem posebnih propisa.
II. ZONA SANITARNE ZAŠTITE
Obuhvat II. zone sanitarne zaštite
Članak
13.
II. zona sanitarne zaštite izvorišta (u
daljnjem tekstu: II. zona) obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u
neposrednom slivu izvorišta, s mogućim tečenjem kroz pukotinski sustav
vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno područja s kojih su
utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od
3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja.
II. zona prostire se na području gradova
Bakar i Rijeka, te općina Čavle i Jelenje. Granice područja II. zone ucrtane su
na topografskoj karti mjerila 1 : 5000 (Karte 4., 5., 6., 7. i 8.).
Zabrane u II. zoni
Članak
14.
Na području II. zone, uz zabrane iz članka
11. ove Odluke, zabranjuje se:
- poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke
proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,
- stočarska proizvodnja, osim za potrebe
poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu
mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u
korištenju gnojiva,
- izgradnja i rekonstrukcija željezničke
pruge bez sustava kontrolirane odvodnje,
- uporaba herbicida radi održavanja
protupožarne zaštite pruge,
- gradnja groblja i proširenje postojećih,
- ispuštanje pročišćenih oborinskih voda s
autocesta, državnih i županijskih cesta,
- građenje svih industrijskih postrojenja,
- građenje benzinskih stanica i svih
spremnika tekućeg goriva za pogon i grijanje,
- građenje trafostanica s uljnim
transformatorom, osim ako zbog snage trafostanice nije moguće koristiti suhi
transformator,
- građenje drugih građevina koje mogu
ugroziti kakvoću podzemne vode,
- eksploatacija zemlje, pijeska, šljunka,
kamena i drugih mineralnih sirovina,
- građenje reciklažnih dvorišta i pretovarnih
stanica za otpad.
Mjere zaštite u II. zoni
Članak
15.
Na području II. zone mjere zaštite provode se
na sljedeći način:
1. Izgraditi ili rekonstruirati sustav javne
odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan II. zone. U slučaju kada je odvođenje
otpadnih voda sustava javne odvodnje izvan zone otežano i zahtijeva velike
materijalne troškove, otpadne vode rješavati na uređaju visokog stupnja
pročišćavanja te pročišćene otpadne vode ponovno koristiti odnosno ispustiti
neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati samo uz prethodno detaljno
utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta.
2. Sve građevine moraju se priključiti na
sustav javne odvodnje. U iznimnim slučajevima, kada je priključenje na sustav
javne odvodnje otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode iz
građevina u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba moguće je rješavati na
vlastitom uređaju visokog stupnja pročišćavanja te pročišćene otpadne vode
ponovno koristiti odnosno ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem
kroz tlo putem upojnih građevina. Pročišćene otpadne vode moguće je ispuštati
samo uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki
područja ispusta.
Otpadne vode građevina s opterećenjem do 10
ES (do 2 m3/dan) iznimno je
moguće zbrinjavati u nepropusnoj sabirnoj jami.
3. Oborinske vode s parkirališta površine
iznad 200 m2 prihvatiti
nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili preko
separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se
polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
4. U slučaju kada je zbog snage trafostanice
nužno graditi trafostanice s uljnim transformatorom one moraju biti građene s
dvostrukom zaštitom.
5. Područje ponora i ponornih zona u blizini
naselja i cesta ograditi.
6. Pri izradi novih i reviziji postojećih
programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu,
njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje
prirodne strukture bez oplodnih sječa, radi zaštite šumskog tla od erozije i
zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta
isključivo lakim traktorima, u suhom periodu.
7. Sve devastirane površine moraju se urediti
i ozeleniti.
VODOOPSKRBNI REZERVAT RJEČINA - PODKILAVAC
Obuhvat vodoopskrbnog rezervata Rječina -
Podkilavac
Članak
16.
Vodoopskrbni rezervat Rječina-Podkilavac (u
daljnjem tekstu: vodoopskrbni rezervat) obuhvaća brdsko-planinska područja,
odnosno glavne zone prikupljanja, zadržavanja i otjecanja vode prema svim
izvorima u gradu Rijeci.
Unutar vodoopskrbnog rezervata za izvor
Rječine određena je I. zona sanitarne zaštite.
Vodoopskrbni rezervat nalazi se na području
grada Čabra i općina Čavle, Jelenje i Klana.
Granice vodoopskrbnog rezervata ucrtane su na
topografskoj karti mjerila 1: 50000 (Karta 1.)
Članak
17.
Na području vodoopskrbnog rezervata, uz
zabrane iz čl. 14. ove Odluke (zabrane u II. zoni), zabranjuje se i:
- ispuštanje otpadnih voda u ponore i
estavele,
- prijevoz opasnih tvari lokalnim i šumskim
cestama.
Članak
18.
U vodoopskrbnom rezervatu mjere zaštite
provode se na sljedeći način:
1. Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
rješavati na vlastitom uređaju s ispuštanjem u tlo putem upojnih građevina ili
drenaže. Otpadne vode prije ispuštanja pročistiti na sljedeći način:
- do 50 ES odgovarajuće pročišćavanje (može i
trokomorna, tipska septička jama)
- iznad 50 ES drugi stupanj pročišćavanja.
2. Oborinske vode s parkirališta površine
iznad 200 m2 moraju se
pročistiti preko separatora-taložnika i ispustiti neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.
3. Pri izradi novih i reviziji postojećih
programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu
sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne
strukture bez oplodnih sječa, radi zaštite šumskog tla od erozije i
zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta
isključivo lakim traktorima.
4. Sva područja s velikim rizicima od erozije
nastalih kao posljedica antropogenog djelovanja treba urediti pošumljavanjem i
zatravljivanjem.
I. ZONA SANITARNE ZAŠTITE
Obuhvat I. zone sanitarne zaštite
Članak
19.
Prva zona sanitarne zaštite (u daljnjem
tekstu: I. zona) utvrđuje se radi zaštite izvorišta, građevina i uređaja za
zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja, te
drugih namjernih ili slučajnih negativnih utjecaja.
I. zona grupe izvorišta Zvir i bunara u
Martinšćici te izvorišta u Bakarskom zaljevu podijeljena je na I. A i I. B
zonu. Za izvor Rječine utvrđena je jedinstvena I. zona.
I. zone prikazane su na topografskim kartama
mjerila 1 : 1000. (Karte 9. - 13.).
Članak
20.
Pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i
obavlja javnu vodoopskrbu (u nastavku korisnik izvorišta) mora biti vlasnik ili
zakoniti posjednik nekretnine na kojoj se nalazi izvorište uključujući cijeli
prostor I. i I. A zone potreban za njegovu fizičku zaštitu.
Korisnik izvorišta iz ove odluke je KD
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka (u daljnjem tekstu: Vodovod i
kanalizacija).
Vodovod i kanalizacija je korisnik zemljišta
I. i I. A zone.
Zabrane i mjere zaštite za I. zonu
Članak
21.
Na području I. B zone zabranjuje se:
- građenje novih i proširenje postojećih
građevina i prometnica,
- skladištenje i upotreba prioritetniih
opasnih, opasnih i drugih onečiščujućih tvari za podzemne vode,
- odlaganje svih vrsta otpada, ispuštanje
otpadnih i oborinskih voda sa svih prometnica i parkirališta,
- rekonstrukcija prometnica i drugih
građevina bez propisanih mjera zaštite,
- obavljanje bilo koje druge djelatnosti koja
može nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na
izdašnost izvorišta.
Članak
22.
Na području I. B zone mjere zaštite provode
se na sljedeći način:
- područje I. B zone označava se natpisima i
po potrebi ograđuje,
- otpadne vode i onečišćene oborinske vode s
prometnica i parkirališta moraju se odvesti izvan zone nepropusnom
kanalizacijom,
- transformatorske stanice u I. B zoni moraju
biti sa suhim transformatorom.
Članak
23.
Na području I. i I. A zone zabranjeno je
postojanje i građenje bilo kakvih objekata i obavljanje bilo kakvih aktivnosti
osim onih vezanih za zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u
vodoopskrbni sustav.
Članak
24.
Na području I. i I. A zone mjere zaštite
provode se na sljedeći način:
- područje zone mora biti ograđeno, a pristup
dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz vodoopskrbu,
- sanitarne otpadne vode moraju se odvesti
izvan zone nepropusnom kanalizacijom,
- oborinske vode s uređenih površina i
krovova građevina unutar zone odvesti izvan zone,
- transformatorske stanice moraju biti sa
suhim transformatorom,
- građevine i sadržaji unutar zone koji su
neophodni za pogon vodozahvata moraju biti građeni i održavani s najvišim
stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda,
- voda potoka Javor koji prolazi kroz I. A
zonu izvorišta Martinšćica mora se nepropusnim koritom odvesti izvan zone prema
moru.
IV. MIKROZONIRANJE
Članak
25.
Iznimno od odredbi članka 8., 11. i 14. ove
Odluke mogu se dopustiti određeni zahvati u prostoru odnosno određene
djelatnosti u zonama sanitarne zaštite:
- ako se provedu detaljni vodoistražni radovi
kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se
namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost
(mikrozona) na vodonosnik,
- ako se na temelju detaljnih vodoistražnih
radova izradi poseban elaborat koji ima za svrhu dokazati okolnosti iz ovoga
članka (u daljnjem tekstu: elaborat mikrozoniranja),
- ako se elaboratom mikrozoniranja predvide
odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika u mikrozoni.
Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne
zaštite mora dokazati neštetnost zahvata odnosno obavljanja djelatnosti u
mikrozoni u odnosu na propisanu zonu.
Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne
zaštite mora dokazati da su značajke u mikrozoni bitno drukčije od značajki na
temelju kojih je utvrđena zona sanitarne zaštite u kojoj se mikrozona nalazi.
Izvođač vodoistražnih radova i izrade
elaborata mikrozoniranja može biti isključivo osoba registrirana za obavljanje
geoloških i hidrogeoloških istraživanja s certificiranim rješenjem o ispunjenju
uvjeta za obavljanje djelatnosti vodoistražnih i drugih hidrogeoloških radova
izdanog od ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
Zahvat u mikrozoni
Članak
26.
Investitoru planiranog zahvata u mikrozoni
vodopravnim uvjetima će se odrediti provođenje radnji iz članka 25. ove Odluke.
Dokaže li se okolnost iz članka 25. stavka 2.
odnosno stavka 3. ove Odluke, vodopravnim uvjetima će se odrediti uvjeti za
poduzimanje zahvata u mikrozoni i obveza poduzimanja mjera zaštite.
Izvedba zahvata u mikrozoni provodi se uz
vodni nadzor.
Ne dokaže li se okolnost iz članka 25. stavka
2. odnosno stavka 3. ove odluke Hrvatske vode će odbiti zahtjev za zahvate u
prostoru koji nisu dopušteni ili su zabranjeni prema članku 8., 11. i 14. ove
Odluke.
Djelatnost u mikrozoni
Članak
27.
Vodoistražne radove, izradu elaborata i mjera
zaštite u mikrozoni radi dopuštenja obavljanja djelatnosti koje su inače
zabranjene u zoni sanitarne zaštite provodi zainteresirana osoba ili jedinica
lokalne samouprave odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave na koju se
odluka o zaštiti izvorišta odnosi.
Dokaže li se okolnost iz članka 25. stavak 2.
odnosno stavak 3. ove Odluke, upravno tijelo jedinice lokalne samouprave
odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na koju se odluka o zaštiti
izvorišta odnosi, donosi uz suglasnost Hrvatskih voda akt kojim dopušta
obavljanje djelatnosti u mikrozoni.
Ne dokaže li se okolnost iz članka 25. stavak
2. odnosno stavak 3. ove Odluke upravno tijelo jedinica lokalne samouprave
odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave na koju se odluka o zaštiti
izvorišta odnosi obavijestit će zainteresiranu osobu ili osobe da su na snazi
zabrane iz ove Odluke.
V. IZVORI I NAČIN FINANCIRANJA
Članak
28.
Potrebni sanacijski zahvati i mjere zaštite
za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite obavljaju se
na krajnji trošak vlasnika odnosno drugog posjednika postojeće građevine
odnosno osobe koja obavlja djelatnost suprotno odredbama ove Odluke.
Mogući izvori financiranja sanacijskih
zahvata i mjera zaštite za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona
sanitarne zaštite definirani su sljedećim zakonima: Zakon o financiranju vodnog
gospodarstva, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o financiranju lokalne i područne
(regionalne) samouprave i Zakon o komunalnom gospodarstvu.
Sredstva potrebna za posebno povećana
ulaganja u sustav javne odvodnje otpadnih voda u I. B, II., III. i IV. zoni
osiguravaju se u proračunima gradova Bakar, Kastav i Rijeka, te općina Čavle,
Jelenje, Kostrena, Kraljevica i Viškovo, sukladno udjelima u potrošnji vode te
godišnjim planovima Hrvatskih voda.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
29.
Granice zona sanitarne zaštite prikazane su
na topografskim kartama, koje su sastavni dio ove Odluke, a pohranjene su po
jedan primjerak u Hrvatskim vodama - Vodnogospodarskom odjelu za slivove
sjevernog Jadrana, Primorsko-goranskoj županji - Upravnom odjelu za
graditeljstvo i zaštitu okoliša, JU Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije, Gradu Rijeci - Odjelu gradske uprave za provođenje
dokumenata prostornog uređenja i Odjelu gradske uprave za urbanizam i
gospodarenje zemljištem te KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka.
Sastavni dio ove Odluke su sljedeći
kartografski prikazi:
Pregledna karta s ucrtanom granicom obuhvata
zona sanitarne zaštite određenih ovom Odlukom.
Karta 1.: Pregledna karta, karta IV. zona
izvorišta u slivu izvora u gradu Rijeci, u slivu izvora u Bakarskom zaljevu i
područje vodoopskrbnog rezervata Rječina Podkilavac, M 1:50000,
Karta 2.: III. zona izvorišta u slivu izvora
u gradu Rijeci, M 1:25000,
Karta 3.: III. zona izvorišta u slivu izvora
u Bakarskom zaljevu, M 1:25000,
Karta 4.: II. zona izvorišta u slivu izvora u
gradu Rijeci - područje Podkilavca, M 1:5000,
Karta 5.: II. zona izvorišta u slivu izvora u
gradu Rijeci - zapadni dio, M 1:5000,
Karta 6.: II. zona izvorišta u slivu izvora u
gradu Rijeci - istočni dio, M 1:5000,
Karta 7.: II. zona izvorišta u slivu izvora u
Bakarskom zaljevu - područje Grobničkog polja, M 1:5000,
Karta 8.: II. zona izvorišta u slivu izvora u
Bakarskom zaljevu, M 1:5000,
Karta 9.: I. zona izvora Rječine, M 1:1000,
Karta 10.: I. zona grupe izvora Zvir, M
1:1000,
Karta 11.: I. zona bunara Martinšćica, M
1:1000,
Karta 12.: I. zona galerije Perilo, M 1:1000,
Karta 13.: I. zona izvora Dobra i Dobrica, M
1:1000,
Članak
30.
Granice zona sanitarne zaštite i odredbe ove
Odluke unose se u sve dokumente prostornog uređenja koji obuhvaćaju slivno
područje izvorišta koja se štite ovom Odlukom.
Postojeći i novi dokumenti prostornog
uređenja moraju se uskladiti s odredbama ove Odluke.
Do usklađenja dokumenta prostornog uređenja s
odredbama ove Odluke mjerodavne su granice zona sanitarne zaštite utvrđene ovom
Odlukom.
Članak
31.
Županijska skupština Primorsko-goranske
županije donijet će u roku od 12 mjeseci od dana donošenja ove Odluke Program
mjera sanacije unutar zona sanitarne zaštite za postojeće građevine i postojeće
djelatnosti koji će postati sastavni dio ove Odluke.
Članak
32.
Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljaju
nadležne inspekcije temeljem posebnih propisa.
Članak
33.
Za nepridržavanje odredbi ove Odluke
primjenjuju se kaznene odredbe Zakona o vodama, Zakona o komunalnom
gospodarstvu, Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o otpadu.
Članak
34.
Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje
važiti Odluka o sanitarnoj zaštiti voda za piće na riječkom području (»Službene
novine PGŽ« broj 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/ 01, 15/09 i 28/10).
Članak
35.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
KLASA: 021-04/12-01/7
UR.BROJ: 2170/1-01-01/4-12-10
Rijeka, 13. rujna 2012.
PRIMORSKO-GORANSKA
ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA
Predsjednik
Ingo Kamenar, v.r.
