16.
Na temelju odredbe članka 100. stavak 7.
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09,
55/11 i 90/11) i članka 31. Statuta Općine Lovran (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 30/ 09) Općinsko vijeće Općine Lovran, na 34.
sjednici održanoj 12. 7. 2012. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
naselja Lovranska Draga
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1) Detaljni plan uređenja naselja Lovranska
Draga (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se za područje utvrđeno Prostornim
planom uređenja Općine Lovran (SN PGŽ 38/07 i 37/10).
(2) Plan je sadržan u elaboratu Detaljni plan
uređenja naselja Lovranska Draga, kojeg je izradio Centar za prostorno uređenje
i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, a sastoji se od tekstualnog, grafičkog dijela
i obveznih priloga, uvezenih u jednu knjigu.
(3) Tekstualni dio Plana čine Odredbe za
provođenje.
(4) Grafički dio Plana čine kartografski
prikazi u mjerilu 1:1.000 i to:
1. Detaljna namjena površina
2. Prometna, elektronička komunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
2A. Promet
2B. Elektroničke komunikacije i energetski
sustav
2C. Vodnogospodarski sustav
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
4. Uvjeti gradnje
(5) Obvezni prilozi plana sadrže:
- Obrazloženje plana
- Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
- Izvod iz PPUO Lovran (SNPGŽ 38/07 i 37/10)
- izvod iz »Konzervatorske podloge naselja
Lovranska Draga« (izrađivač: Mjesto pod suncem d.o.o.)
- topografsko-katastarska podloga (GEOPROJEKT
d.o.o.)
- Popis sektorskih dokumenata i propisa koje
je bilo potrebno poštivati u izradi plana te sažetak dijelova tih dokumenata,
koji se odnose na sadržaj plana
- Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka
94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
- Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
- Evidencija postupka izrade i donošenja
plana
- Sažetak za javnost.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak
2.
(1) Namjena površina te razgraničenje,
razmještaj i veličina pojedinih površina označeni su rubnom linijom, bojom i
planskim znakom na kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena površina.
(2) Planiranim uređenjem prostora u okviru
obuhvata Plana utvrđena je detaljna namjena površina i građevina za sljedeće
funkcije i djelatnosti:
A. POVRŠINE STAMBENE NAMJENE (S) obuhvaćaju
izgradnju i rekonstrukciju:
- samostojećih i dvojnih individualnih
stambenih građevina (obiteljskih kuća) - S
B. POVRŠINE GOSPODARSKE NAMJENE /
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE obuhvaćaju rekonstrukciju:
- građevina ugostiteljsko-turističke namjene
(T) - restoran
C. POVRŠINE SPORTSKO - REKREACIJSKE NAMJENE
obuhvaćaju rekonstrukciju:
- građevina sportsko-rekreacijske namjene (R)
- boćališta
D. ZELENE POVRŠINE obuhvaćaju uređenje:
- zaštitnih zelenih površina (Z)
E. INFRASTRUKTURNE POVRŠINE obuhvaćaju
izgradnju i rekonstrukciju:
- kolnih površina (IS1)
- kolno-pješačkih površina (IS2)
- pješačkih površina (IS3)
- parkirališta (IS4)
- trafostanice (IS5).
2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
2.1. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE (PLANSKA
OZNAKA S)
Članak
3.
(1) Pod građevinama koje se mogu graditi u
zonama stambene namjene (planska oznaka S) podrazumijevaju se samostojeće ili
dvojne građevine mješovite namjene (obiteljske kuće i obiteljske kuće s
poslovnim prostorom). Građevine stambene namjene moraju većim dijelom svoje
površine i većim dijelom funkcionalnih jedinica biti namijenjene stanovanju,
dok u manjem dijelu mogu imati sadržaje drugih namjena (poslovne, ugostiteljske
i slično).
(2) Pod građevinama stambene namjene
podrazumijevaju se stambene građevine koje su namijenjene stalnom stanovanju,
kao i one namijenjene povremenom stanovanju.
(3) Na građevnim česticama uz postojeće
stambene građevine mogu se graditi i rekonstruirati gospodarske i pomoćne
građevine koje s tim građevinama čine gospodarsku, odnosno stambenu cjelinu.
Neposredni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu mora se
osigurati prometnicom širine najmanje 3,0 m, pješačkim prolazom ili stubištem
širine najmanje 1,5 m.
Članak
4.
(1) Arhitektonsko oblikovanje novih
građevina, kao i rekonstruiranih, oblikovanje pročelja i krovišta te
upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje
postojećih građevina u naselju te primjereni tradicijskoj gradnji. Pri tome
odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist
dužine pročelja. Iznimke su moguće samo za rekonstrukciju postojećih objekata.
(2) Otvori na građevinama moraju poštivati
pravila proporcije karakteristične za okolnu arhitekturu naselja. Krovišta
moraju biti kosa, izvedena kao dvostrešna, raščlanjena na više krovnih ploha
ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 22o.
(3) Pokrov mora biti mediteranski crijep ili
kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj
arhitekturi naselja (tradicijske kamene ploče, šindra, slama).
(4) Na kosom terenu sljeme krova mora, u
pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
(5) Znatnija preoblikovanja terena i gradnja
podzida viših od 1,50 m nije dozvoljena.
Članak
5.
Oblik i veličina nove građevne čestice
određuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, diobom katastarske
čestice ili spajanjem više katastarskih čestica, a mora omogućiti smještaj
građevine i udaljenosti građevina do granica čestice.
2.1.1. Izgradnja novih stambenih građevina
Članak
6.
(1) Izgradnja novih stambenih građevina
mješovite namjene (obiteljske kuće i obiteljske kuće s poslovnim prostorom)
dozvoljena je prema sljedećim uvjetima:
- minimalna površina građevne čestice je 400
m2
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,6
- ukupna površina pod objektima na izgrađenoj
građevnoj čestici ne smije biti manja od 60 m2, niti veća od 150 m2
- prevladavajuća visina građevina treba biti
u dvije etaže, odnosno maksimalno 7,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog
terena do gornjeg ruba krovnog vijenca
- iznimno, na strmim padinama nagiba većeg od
30% visina građevina može biti u tri etaže, odnosno maksimalno 9,0 m mjereno od
kote konačno zaravnanog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca
- građevine moraju biti udaljene minimalno
4,0 m od granice građevne čestice
- najmanje 30% građevne čestice mora biti
prirodni teren
- u izboru tipologije predviđaju se
isključivo slobodnostojeće obiteljske kuće s najviše dvije (2)
stambene jedinice.
(2) Detaljni uvjeti gradnje za nove građevine
iz stavka (1) ovog članka propisani su člankom 45. ovih
Odredbi, za svaku građevnu česticu posebno.
2.1.2. Rekonstrukcija postojećih stambenih
građevina
Članak
7.
Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina
mješovite namjene (obiteljske kuće i obiteljske kuće s poslovnim prostorom)
dozvoljena je prema sljedećim uvjetima:
- minimalna površina građevinske čestice
identična je postojećoj površini građevne čestice
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,6
- ukupna površina pod objektima na izgrađenoj
građevnoj čestici ne smije biti manja od 60 m2, niti veća od 150 m2
- visina građevina treba biti u dvije etaže,
odnosno maksimalno 7,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena do gornjeg
ruba krovnog vijenca
- iznimno, na strmim padinama nagiba većeg od
30%visina građevina može biti u tri etaže, odnosno maksimalno 9,0 m mjereno od
kote konačno zaravnanog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca
- građevine moraju biti udaljene minimalno
4,0 m od granice građevne čestice
- najmanje 30% građevne čestice mora biti
prirodni teren
- u izboru tipologije predviđaju se
isključivo slobodnostojeće obiteljske kuće s najviše dvije (2) stambene
jedinice
- ako je postojeći koeficijent izgrađenosti
(kig) i koeficijent
iskorištenosti (kis) veći od
dopuštenog, rekonstrukcijom se ne smije povećavati
- ako je ukupna površina pod objektima na
izgrađenoj građevnoj čestici veća od 150 m2, rekonstrukcijom se ne smije povećavati
- ako građevina ima veći broj etaža ili veću
visinu od propisane, rekonstrukcijom se ne smije povećavati
- ako je postojeća građevina izgrađena na
udaljenosti od međe manjoj od propisane, ista se može zadržati
- ako prirodni teren iznosi manje od 30%
građevne čestice, isti se ne smije smanjivati.
Članak
8.
Na građevnim česticama u zoni stambene
namjene (S), uz građevine osnovne namjene (obiteljske kuće i obiteljske kuće s
poslovnim prostorom) dozvoljena je izgradnja ili rekonstrukcija građevina sljedećih
namjena:
- proizvodna namjena (pretežito zanatska)
- poslovna namjena (pretežito uslužna i
trgovačka)
- ugostiteljska namjena
- poljoprivredna gospodarska namjena
- pomoćne i manje gospodarske građevine.
Članak
9.
(1) Kada se ove građevine grade na istoj
građevnoj čestici sa obiteljskom kućom, njihova tlocrtna površina
(površina pod građevinom) i građevinska
(bruto) površina uračunavaju se u dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig=0,3) i koeficijent iskorištenosti (kis=0,6) građevne čestice stambene namjene. Pri tome
najveći broj etaža i visina ovih građevina iznosi:
- proizvodna namjena (pretežito zanatska) - 2
etaže, v=7,0 m
- poslovna namjena (pretežito uslužna i
trgovačka) - 2 etaže, v=7,0 m
- ugostiteljska namjena - 2 etaže, v=7,0 m
ili 3 etaže, v=9,0 m
- poljoprivredna gospodarska namjena - 1
etaža, v=4,0 m ili 2 etaže, v=6,0 m
- pomoćne i manje gospodarske građevine - 1
etaža, v=3,0 m ili 2 etaže, v=6,0 m
(2) Minimalne udaljenosti ovih građevina od
granica građevnih čestica iznose:
- proizvodna namjena (pretežito zanatska) -
4,0 m
- poslovna namjena (pretežito uslužna i
trgovačka) - 4,0 m
- ugostiteljska namjena - 5,0 m
- poljoprivredna gospodarska namjena
- staklenici i plastenici - 3,0 m
- ostale građevine - 6,0 m
- pomoćne i manje gospodarske građevine - na
međi (bez otvora na pročelju).
2.1.3. Ostale građevine koje se mogu graditi
ili rekonstruirati na zasebnim građevnim česticama u zoni stambene namjene (S)
Članak
10.
Na zasebnim građevnim česticama u zoni
stambene namjene (S) mogu graditi ili rekonstruirati građevine sljedećih
namjena:
- proizvodna namjena (pretežito zanatska)
- poslovna namjena (pretežito uslužna i
trgovačka)
- ugostiteljska namjena
- poljoprivredna gospodarska namjena
- pomoćne i manje gospodarske građevine.
2.1.3.1. Građevine proizvodne namjene
(pretežito zanatske) i poslovne namjene (pretežito uslužne i trgovačke)
Članak
11.
Građevine proizvodne namjene (pretežito
zanatske) i poslovne namjene (pretežito uslužne i trgovačke) mogu se graditi u
postojećim, izgrađenim dijelovima naselja u zonama stambene namjene (S) prema
sljedećim uvjetima:
- minimalna površina građevne čestice je 300
m2
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
1,0
- maksimalna visina građevine treba biti u
dvije etaže, odnosno 7,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena do gornjeg
ruba krovnog vijenca
- minimalne udaljenosti građevine poslovne
namjene od granice parcele i od prometnice određuju se na isti način kao i za
stambene građevine
- najmanje 30% građevne čestice mora biti
prirodni teren
- arhitektonsko oblikovanje treba biti
primjereno namjeni
- građevine moraju se prilagoditi okruženju,
naselju u cjelini i tipologiji krajolika
- građevine se veličinom i oblikovanjem
moraju prilagoditi okolnim građevinama i skladno uklopiti u ambijent naselja
- visina građevina mjeri se na njezinom
uličnom pročelju, od najniže kote tla do gornjeg ruba vijenca.
- unutar građevine može se urediti stambeni
prostor (1 stan).
2.1.3.2. Građevine ugostiteljske namjene
Članak
12.
(1) Građevina ugostiteljske namjene (manji
turističko- ugostiteljski pansioni, restorani, caffei, konobe i slično) mogu se
graditi u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja u zonama stambene namjene
(S) prema sljedećim uvjetima:
- minimalna površina građevne čestice je 500
m2
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,8
- visina građevina treba biti u dvije etaže,
odnosno maksimalno 7,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena do gornjeg
ruba krovnog vijenca
- iznimno, na strmim padinama nagiba većeg od
30% visina građevina može biti u tri etaže, odnosno maksimalno 9,0 m mjereno od
kote konačno zaravnanog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca
- udaljenost građevine osnovne namjene od
granice građevne čestice iznosi najmanje 5,0 m
- najmanje 50% građevne čestice mora biti
prirodni teren
- unutar građevine može se urediti stambeni
prostor (1 stan).
(2) U sklopu građevne čestice ugostiteljske
ili turističke namjene mogu se predvidjeti manji sportski tereni, terase i sl.,
čija površina ne ulazi u izgrađenost građevne čestice. Uz građevine ugostiteljsko-turističke
namjene mogu se graditi pomoćne i gospodarske građevine koje s tim objektima
čine gospodarsku cjelinu.
(3) Pomoćne građevine mogu se graditi i na
granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na manjoj
udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dopušta izgradnja otvora.
(4) Prilikom rekonstrukcije postojećih
građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene koje ne
zadovoljavaju uvjete propisane ovim Planom rekonstrukcija se dozvoljava u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
2.1.3.3. Građevine poljoprivredne gospodarske
namjene
Članak
13.
(1) Poljoprivredne gospodarske građevine su
staklenici ili plastenici, razne staje, svinjci, kokošinjci, kuničnjaci,
pčelinjaci i ostale vrste koje su kompatibilne ruralnom naselju, a mogu se
smještati unutar građevinske čestice stambene građevine. Pri tome namjena ovih
građevina ne smije narušavati uvjete života i stanovanja unutar građevinskog
područja naselja, odnosno korištenja susjednih građevinskih čestica.
(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu
se graditi u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja u zonama stambene
namjene (S) prema sljedećim uvjetima:
- oblik i veličina parcele moraju obuhvatiti
sve sadržaje tehnološkog procesa,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi:
- staklenici i plastenici 0,6
- ostale građevine 0,4
- visina građevina treba biti u jednoj etaži,
odnosno maksimalno 4,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena do gornjeg
ruba krovnog vijenca
- iznimno, na strmim padinama nagiba većeg od
30% visina građevina može biti u dvije etaže, odnosno maksimalno 6,0 m mjereno
od kote konačno zaravnanog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca
- minimalna udaljenost građevine od granice
građevne čestice iznosi najmanje:
- staklenici i plastenici 3,0 m
- ostale građevine 6,0 m.
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s namjenom i tehnološkim procesom.
2.1.3.4. Pomoćne i manje gospodarske
građevine
Članak
14.
(1) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže,
drvarnice, spremište, ljetne kuhinje i slično, koje funkcionalno služe
građevinama osnovne (stambene) namjene. Manje gospodarske građevine su
spremišta poljoprivrednih proizvoda i alata, staje, kokošinjci i sl., koje
funkcionalno služe građevinama osnovne (stambene) namjene.
(2) Pomoćne i manje gospodarske građevine u
zonama stambene namjene (S) grade se prema sljedećim uvjetima:
- visina građevina treba biti u jednoj etaži,
odnosno maksimalno 3,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena do gornjeg
ruba krovnog vijenca
- mogu se graditi do međe građevne čestice,
pod uvjetom da na toj strani nemaju otvore
- iznimno se zbog topografije terena ili
prilaza parceli može dopustiti izgradnja druge etaže na pomoćnoj ili manjoj
gospodarskoj građevini, kada je na tu drugu (gornju) etažu moguć neposredan
pristup.
2.2. GRAĐEVINE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE
NAMJENE (T)
Članak
15.
(1) Planom se zadržava lokacija ugostiteljsko-turističke
namjene / planska oznaka T (restoran »Lovranska Draga«) u postojećim
gabaritima.
(2) Unutar parcela ugostiteljsko-turističke
namjene (T) dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine u postojećim
gabaritima, odnosno izgradnja nove građevine sukladno ovim uvjetima:
- minimalna veličina građevne čestice je
postojeća parcela
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,60
- prevladavajuća visina građevina treba biti
u dvije etaže, odnosno maksimalno 7,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog
terena do gornjeg ruba krovnog vijenca
- iznimno, na strmim padinama nagiba većeg od
30% visina građevina može biti u tri etaže, odnosno maksimalno 9,0 m mjereno od
kote konačno zaravnanog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca
- udaljenost građevine osnovne namjene od
granice građevne čestice iznosi najmanje 5,0 m
- najmanje 50% građevne čestice mora biti
prirodni teren
- unutar građevine može se urediti stambeni
prostor (1 stan).
Članak
16.
(1) Ukoliko postojeća građevina u nekim
elementima odstupa od propisanih uvjeta (manja površina građevne čestice ili
veći kig, kis, visina i broj etaža, manja udaljenost od međe i
drugo), građevina se može rekonstruirati samo u postojećim gabaritima, bez
njihova povećanja.
(2) U sklopu građevne čestice
ugostiteljsko-turističke namjene mogu se predvidjeti manji sportski tereni,
terase i sl., čija površina ne ulazi u izgrađenost građevne čestice.
(3) Uz građevinu ugostiteljsko-turističke
namjene mogu se graditi pomoćne građevine koje s osnovnom građevinom čine
gospodarsku cjelinu. Pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne
čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0
m od granice čestice ne dopušta izgradnja otvora.
2.3. GRAĐEVINE I POVRŠINE SPORTSKO -
REKREACIJSKE NAMJENE (R)
Članak
17.
Planom se zadržava postojeća zona sportsko -
rekreacijske namjene (R) / boćalište u Lovranskoj Dragi, s postojećom namjenom
i uređenjem.
3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM,
ULIČNOM, KOMUNALNOM I ELEKTRONIČKOM KOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM
Članak
18.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica
na prometnu, uličnu, komunalnu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu
mrežu unutar obuhvata Plana prikazani su na kartografskim prikazima broj 2.
Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - 2A.
Promet, 2B. Eelektroničke komunikacije i energetski sustav i 2C.
Vodnogospodarski sustav.
3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE MREŽE
3.1.1. Ulična mreža
Članak
19.
(1) Na području obuhvata Plana određeni su
prostori za izgradnju prometne infrastrukture u funkciji razvoja i uređenja
naselja koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2. Prometna,
elektronička komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža, 2A. Promet.
(2) Građenje novih i rekonstrukcija
postojećih građevina prometne mreže vrši se provedbom Plana uz posebne uvjete
građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.
Članak
20.
(1) Planom se za sve sukladno Pravilniku o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (NN 151/05 i 61/07) predviđa osiguranje nesmetanog pristupa
javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.
(2) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje
je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe s poteškoćama u kretanju
moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
Članak
21.
(1) Sustav cestovnog prometa na području
obuhvata Plana utvrđuje trase planiranih i postojećih ulica.
(2) Planom se zadržava postojeća širina
postojećih prometnih površina.
(3) Prilikom rekonstrukcije postojećih
prometnica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja,
prilagođavanjem trase prometnice prirodnim oblicima terena.
(2) Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje
nivelete ceste izvan prirodne razine terena obavezno je izvođenje nasipa,
usjeka i podzida.
Članak
22.
(1) Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi
se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku
ishođenja lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima gradnje, a prema
Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na
javnu cestu (NN 119/ 07).
(2) Pristup s građevne čestice na prometnice
iz stavka (1) ovog članka treba izvesti na način da se ne ugrožava sigurnost
odvijanja prometa.
3.1.2. Parkirališta
Članak
23.
(1) Planom se potrebe prometa u mirovanju
zadržava postojeće manje parkiralište (IS4) u južnom dijelu obuhvata Plana.
(2) Za sve namjene, ovisno o vrsti i namjeni
prostora, potrebno je osigurati broj parkirališno - garažnih mjesta prema
sljedećoj tablici:
Namjena
prostora u građevinama
|
Broj
parkirališnih ili garažnih mjesta
|
Jedinica
|
obiteljske
kuće
|
1
mjesto
|
stan
|
trgovine
|
1
mjesto
|
10 m2 površine
|
drugi
poslovni sadržaji
|
1
mjesto
|
15 m2 površine
|
restorani
|
1
mjesto
|
4
sjedećih mjesta
|
gospodarska
namjena
|
1 -
2 mjesta
|
4
zaposlenika
|
(3) Na građevnoj čestici namijenjenoj
izgradnji građevina ugostiteljsko-turističke, ugostiteljske i sportsko-
rekreacijske namjene potrebno je za automobile osoba s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti uz građevinu odnosno u građevini izvesti 5% pristupačnih
parkirališnih mjesta u odnosu na ukupni broj parkirališnih mjesta, ali ne manje
od jednoga. Ova parkirališna mjesta moraju biti minimalne veličine 3,70x5,00 m,
vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Kod
rekonstrukcije građevine kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina
ili GBP mora se na građevnoj čestici osigurati Planom utvrđen minimalan broj
parkirališnih/garažnih mjesta prema prethodnoj tablici.
3.1.3. Pješačke površine
Članak
24.
(1) Sustavom pješačkih površina na području
obuhvata Plana utvrđuju se trase pješačkih putova kao i pješačkih stubišta.
(2) Pješačke površine potrebno je urediti s
minimalnom širinom od 1,25 m, a na područjima gdje je to moguće s max. uzdužnim
nagibom od 8% za potrebe osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(3) U sklopu zaštitnih zelenih površina
dozvoljeno je uređenje pješačkih staza.
(3) Na pješačkim površinama treba riješiti
površinsku odvodnju oborinskih voda. Sve pješačke površine trebaju imati
primjerenu završnu obradu hodne površine i biti osvijetljene javnom rasvjetom.
3.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
25.
(1) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju kabelske kanalizacije (KK) radi optimalne pokrivenosti prostora
i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(2) Distributivna elektronička komunikacijska
kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sličnim cijevima o110, 75, 50
mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.
(3) Svi korisnički kabeli koji se polažu u
sklopu planirane KK mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i
dr.) se polažu na česticama postojećih, odnosno planiranih prometnica.
(4) Dubina rova za polaganje KK spojnih
cijevi između montažnih zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od
površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0,7 m. Na prijelazu
prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
(5) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta
elektroničke komunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih
priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih
veza.
Članak
26.
(1) U obuhvatu Plana predviđa se izgradnja
manje lokalne centrale (UPS) u obuhvatu Plana, radi zadovoljavanja zahtjeva
postojećih i novih korisnika.
(2) Planom se dozvoljava postavljanje
kabinetskog komutacijskog čvora u sklopu obuhvata Plana, za što je potrebno
osigurati česticu od 20 m2 uz
planirane građevine ili u sklopu zelenih površina.
Članak
27.
Planom se ne predviđa izgradnja građevina za
potrebe elektroničke komunikacijske infrastrukture putem elektromagnetskih
valova bez korištenja vodova na području obuhvata Plana.
3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE
3.3.1. Energetski sustav
Članak
28.
(1) Planom je u energetskom sustavu
predviđena gradnja građevina i uređaja za:
- elektroenergetsku mrežu i
- plinoopskrbnu mrežu.
(2) Energetski sustav iz prethodnog stavka
ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, elektronička
komunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. Elektroničke komunikacije
i energetski sustav.
3.3.1.1. Elektroenergetska mreža
Članak
29.
(1) Distribucija električne energije prema
potrošačima na predmetnom području vrši se preko postojeće trafostanice TS
10(20) kV Lovranska Draga (izvan granica obuhvata Plana), koja je Planom
predviđena za zamjenu po izgradnji nove trafostanice.
(2) Planom se predviđaju zahvati na
postojećoj niskonaponskoj elektroenergetskoj mreži:
- izgradnja nove tipske trafostanice TS
20/0,4 kV na dijelu kčbr. 3046/1
- postupna zamjena postojećih nadzemnih
vodova podzemnim kabelima.
(3) Propisuju se uvjeti za izgradnju
trafostanice TS 20/0,4 kV na dijelu kčbr. 3046/1:
- površina građevne čestice iznosi do 50 m2
- trafostanica se gradi kao tipska betonska
građevina, čiju vanjsku obradu (pročelje) treba riješiti sukladno
konzervatorskom mišljenju i smjernicama nadležnog Konzervatorskog odjela
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,16
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,16
- građevina se gradi kao prizemna (P), visine
do 3,0 m
- minimalna udaljenost od regulacijske linije
(parcele prometnice) iznosi 2,0 m
- minimalna udaljenost od ostalih međa iznosi
1,0 m.
Članak
30.
(1) Gdje god to NN priključci građevina
dozvoljavaju postojeće nadzemna mreža će se postepeno zamijeniti podzemnim
kabelima. Kod zamjene zračne mreže kabelskom
sve kabele
potrebno je položiti u kabelsku kanalizaciju (alkaten cijevi 1 110 mm i 1 150
mm).
(2) Elektroenergetske kabele, neovisno od
naponske razine i vrste potrošnje, treba postavljati u pravilu izvan kolnih
površina. U tu su svrhu osigurane trase u obostranim pješačkim hodnicima,
odnosno duž pješačkih staza i puteva.
(3) Buduća niskonaponska mreža iz planirane
trafostanice izvoditi će se s podzemnim kabelima prema
elektroprojektima-tehničkim rješenjima.
Članak
31.
(1) Javna rasvjeta se može rekonstruirati u
sklopu postojeće nadzemne niskonaponske mreže, sve do njene zamjene podzemnom.
(2) Nakon zamjene nadzemne mreže podzemnom
nova javna rasvjeta će se izvoditi na samostojećim stupovima i građevinama, pri
čemu odabir vrste stupova i rasvjetnih tijela treba izvršiti nadležna pravna
ili fizička osoba koja održava javnu rasvjetu u suradnji sa Konzervatorskim
odjelom u Rijeci.
(3) Detaljno rješenje rasvjete unutar
obuhvata Plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja
definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa
svim potrebnim proračunima.
3.3.1.2. Plinoopskrba
Članak
32.
(1) Plinski sustav treba izvesti tako da
udovoljava svim potrebnim tehničkim standardima i da ima visoku pogonsku
sigurnost sukladno zakonu i pravilnicima.
(2) Svi cjevovodi se planiraju kao srednje
tlačni 3-4 bara. Trase lokalnog plinovoda su planirane na česticama postojećih
i planiranih prometnica.
(3) Najmanji svijetli razmak između plinske
cijevi i ostalih građevina komunalne infrastrukture (instalacija) je 1,0 m.
Vertikalni razmak s ostalim instalacijama kod križanja određen je s 0,5 m, uz
obaveznu zaštitu polucijevi na plinovodu.
(4) Dubina rova za polaganje plinske cijevi
mora biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica tako da zemljani
sloj iznad cijevi ostane najmanje 0,9 m. U slučaju manjeg zemljanog sloja
potrebno je izvesti zaštitu cijevi.
(5) Prijelazi plinovoda ispod ceste ili
vodotoka izvode se obavezno u zaštitnim cijevima.
3.3.2. Vodoopskrba
Članak
33.
(1) Trase cjevovoda i lokacije vodoopskrbnih
građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom
prikazu broj 2. Prometna, elektronička komunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža, 2C. Vodnogospodarski sustav.
(2) Planom se omogućava gradnja,
rekonstrukcija i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja
potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe
pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.
Članak
34.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje
vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi na česticama prometnica.
(2) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u
skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante kojim će biti
zadovoljeni propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost između hidranta
treba biti manja od 150 m. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice
ili na vanjski rub pješačkog hodnika.
Članak
35.
(1) Dimenzije vodoopskrbnih cjevovoda prema
građevinama se mogu izvesti prema hidrauličkom proračunu za svaku pojedinačnu
građevinu.
(2) Vodomjerna okna izvesti dovoljnog
svijetlog otvora da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema
građevinama.
(3) Vodovodne cijevi polagati u rov čija se
širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda. Cijevi se polažu na propisnu
dubinu radi zaštite od smrzavanja.
(4) U okolnostima kada nije moguće
zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim
instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim
vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima,
vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. Za osiguranje
potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda,
debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima
iznad tjemena cijevi.
(5) Rješenje opskrbe vodom mora biti
usklađeno i sa protupožarnom zaštitom u cilju osiguranja potrebnih količina
vode, tlaka u mreži i na požarnim hidrantima, a sve prema posebnim uvjetima,
Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93) i Pravilniku o hidrantskoj mreži (NN
08/06).
3.3.3. Odvodnja otpadnih voda
Članak
36.
(1) Planom se predviđa razdjelni
kanalizacijski sustav kojim se posebno odvode sanitarno-potrošne vode (fekalna
kanalizacija) i oborinske vode sa područja obuhvata Plana.
(2) Planirani sustav je definiran temeljem
prihvaćenog idejnog rješenja sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i
zaleđa (IGH-Rijeka, projekt 5110-1-515550/97,12 mj./01) i usklađen je s Odlukom
o odvodnji otpadnih voda Općine Lovran (SN PGŽ 25/97 i 07/00) i Pravilnikom o o
graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (NN 87/10).
(2) Trase cjevovoda i lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su
na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, elektronička komunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža, 2C. Vodnogospodarski sustav.
(3) Planom se planira gradnja nove, te
rekonstrukcija i zamjena postojeće kanalizacijske mreže u cilju osiguranja
odvodnje cijelog područja obuhvata Plana.
Članak
37.
(1) Sustav odvodnje sanitarno-potrošnih voda
obuhvaća cjevovode i planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (izvan obuhvata
Plana), kapaciteta do 100 50 ES.
(2) Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
planiran uz istočni rub naselja (izvan obuhvata Plana). Uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda može biti mehanički ili biološki (pročišćavanje pomoću biljaka:
trska, rogoz i šaševi), pod nazivom »constractiv wetlands«. Pročišćena voda će
se ispuštati u vodotok Potok, a voda se mora obraditi na uređaju do razine
propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 94/08), te vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda.
(3) Kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda
izvesti od poliesterskih, PVC ili sličnih cijevi. Otpadne vode iz građevina
ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključnih kontrol
nih okana.
Priključno kontrolno okno postavlja se na javnoj površini i najnižoj točki za
najmanje tri susjedne građevine izvan voznog (prometovnog) dijela kolnika
prometnice (gazišta).
(4) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje
sve tehnološke otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman
otpadnih voda kako bi se postigle granične vrijednosti pokazatelja, odnosno
dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari za ispuštanje u sustav javne
odvodnje prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 94/08).
Članak
38.
(1) Do uspostave sustava odvodnje otpadne
vode u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja dozvoljrn je priključak
na septičku jamu za građevinu kapaciteta do 10 ES, dok je za veći kapacitet
obvezna izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem otpadnih voda (biodisk ili
sl.).
(2) Sve tehnološke otpadne vode koje mogu
nastati u područjima ugostiteljskih i drugih poslovnih sadržaja treba prije
ispuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do razine dozvoljene za
ispuštanje u sustav javne odvodnje (predtretman otpadnih voda). Ovo se odnosi
osobito na vode iz restorana koji prije ispuštanja u sustav sanitarne
kanalizacije moraju izvesti separatore ulja i masti.
Članak
39.
(1) S obzirom da kolektori nemaju značajne
mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u
horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se
mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti
izmicanje i preseljenje istih.
(2) Svijetli razmak između cjevovoda i
ostalih instalacija iznosi najmanje 1,0 m i proizlazi iz uvjeta održavanja.
Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima.
Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.
(3) Prijelaz ispod cijevi izvodi se obavezno
u zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj betonskoj oblozi. Moguća križanja trase
cjevovoda s koritom povremenih vodotoka izvesti tako da tjeme cijevi bude
minimalno 1,20 m ispod dna nereguliranog korita, odnosno 0,80 ispod dna
reguliranog korita.
(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za
održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica,
preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka,
nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).
Članak
40.
(1) Oborinsku kanalizaciju treba izvesti od
poliesterskih, PVC i sličnih cijevi prema hidrauličkom proračunu.
(2) Oborinske vode s neizgrađenog
građevinskog zemljišta i površina će se prikupljati u oborinsku kanalizaciju
preko pjeskolova i sustavom slivnika sa ugrađenim taložnikom, te hvatača masti,
ulja i tekućih goriva te se transportirati u cjevovode oborinske odvodnje, koji
se polažu ispod kolnih i kolno-pješačkih površina.
(3) Na prostoru parkirališnih i
manipulativnih površina potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja za
asfaltirane površine veće od 200 m2.
(4) Do uspostave sustava odvodnje oborinskih
voda dozvoljeno je oborinske vode odvoditi raspršeno u teren bez prethodnog
pročišćavanja na separatoru, i to sa parkirališnih površina kapaciteta do 15 PM
ili sa manipulativnih površina do 400 m2.
Članak
41.
(1) Cijevi se polažu u rov čija se širina utvrđuje
s obzirom na profil cjevovoda, na pješčanu posteljicu debljine 10 cm, uz
zatrpavanje do 30 cm iznad tjemena cijevi.
(2) Minimalni dozvoljeni profil cijevi je DN
250 mm (iznimno DN 200 mm ali samo za sanitarne otpadne vode), minimalni pad 2
, a maksimalni u skladu s maksimalnim dozvoljenim brzinama tečenja u kanalu za
pojedine cijevne materijale. Veće padove treba riješiti kaskadama.
(3) Revizijska okna treba izvesti kao
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina).
Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
(4) Cijeli kanalizacijski sustav treba
izvesti kao vodonepropustan.
(5) Za sve građevine obavezno je osigurati
priključak na sustav javne odvodnje.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi
vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
Članak
42.
(1) Bujica Medveja (desni ogranak izvorišnog
toka bujice Medveja - »Potok«) se u cjelosti nalazi izvan obuhvata Plana (uz
istočnu granicu obuhvata). Obrana od poplava provodi se preventivno, gradnjom i
održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, dok se neposredne mjere
kod pojave velikih voda provode u skladu s Državnim planom obrane od poplava i
Planom obrane od poplava na vodama II. reda Županije primorsko-goranske -
Sektor E - Sjeverni Jadran - branjeno područje 23 - područje malih slivova
»Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko
primorje i otoci« - mali sliv »Kvarnersko primorje i otoci«.
(2) Do utvrđivanja inundacijskog područja
(javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10,0 m,
mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba
građevine uređenja toka.
(3) Unutar navedenog koridora planira se
dogradnja sustava zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije,
sanacije, popravci i redovno održavanje korita i vodnih građevina.
(4) Izvođenjem građevinskih i drugih zahvata
u prostoru ne smije se povećati vodna erozija niti stvoriti dodatna
nekontrolirana koncentracija površinskih voda.
(5) Sve zahvate u prostoru treba provoditi na
način da uključuju antierozijsku zaštitu.
4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
Članak
43.
(1) Javne zelene površine na području
obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima broj 1. Detaljna namjena
površina i broj 4. Uvjeti gradnje, i to kao zaštitne zelene površine (Z).
(2) Površine iz prethodnog stavka ovog članka
uređuju se sadnjom novog i održavanjem postojećeg zelenila visoke, niske i
parterne autohtone vegetacije.
(3) Na javnim zelenim površinama nije
dopuštena izgradnja građevina (osim prometnih površina i infrastrukturnih
građevina).
(4) Na svim javnim dozvoljeno je uređenje
dječjih igrališta.
(5) Unutar zaštitnih zelenih površina
namjene nalaze se površine koje su prema »Konzervatorskoj podlozi naselja Lovranska
Draga« određene kao neizgrađene površine pod zaštitom (nasadi maruna,
terasirano poljoprivredno zemljište i zeleni pojasevi - Lamidi, Na dolce i Na
Vase).
5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI
OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
44.
(1) Posebno vrijedne i/ili osjetljive cjeline
i građevine na području obuhvata Plana utvrđene su »Konzervatorskom podlogom
naselja Lovranska Draga«, koja je sastavni dio ovog Plana.
(2) Za izgradnju građevina u obuhvatu Plana
potrebno je prethodno ishoditi konzervatorsko mišljenje i smjernice nadležnog
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
6. UVJETI I NAČIN GRADNJE
Članak
45.
Uvjeti i način gradnje dati su u točki 2.
ovih Odredbi, a s obzirom na nove građevne čestice sumarno su prikazani u
narednoj tablici:
Uvjeti i način gradnje
Broj
planirane
građevne
čestice
|
Katastarske
čestice u sastavu nove građevne čestice
|
Površina
nove građevne čestice (m2)
|
Koeficijent
izgrađenosti (kig) površina
pod objektom
|
Koeficijent
iskoristivosti (kis) ukupni
GBP
|
najveći
broj etaža
|
visina
vijenac/ sljemena
(m)
|
1.
|
2888-dio,
2824-dio, 2828-dio, 2831-dio, 2829, 2830-dio
|
417
|
0,30
125 m2
|
0,60
250 m2
|
3
S+Pr+Pk
|
7,0
m / 9,0 m
|
2.
|
2888-dio,
2858-dio
|
431
|
0,30
129 m2
|
0,60
258 m2
|
3
S+Pr+Pk
|
7,0
m / 9,0 m
|
3.
|
2889-dio,
2887-dio, 2858-dio
|
401
|
0,30
120 m2
|
0,60
240 m
|
3
S+Pr+Pk
|
7,0
m / 9,0 m
|
4.
|
2894-dio
|
754
|
0,20
150 m2
|
0,50
377 m2
|
3
S+Pr+Pk
|
7,0
m / 9,0 m
|
5.
|
2892-dio,
2893-dio
|
428
|
0,30
128 m2
|
0,60
256 m2
|
3
S+Pr+Pk
|
7,0
m / 9,0 m
|
6.
|
3199
i 3200
|
777
|
0,20
155 m2
|
0,50
388 m2
|
3
S+Pr+Pk
|
7,0
m / 9,0 m
|
7.
|
3206,
3207, 3208
i 3209
|
968
|
0,20
193 m2
|
0,40
387 m2
|
3
S+Pr+Pk
|
7,0
m / 9,0 m
|
8.
|
3195/1,
3195/2
i 3201
|
1.130
|
0,20
226 m2
|
0,40
452 m2
|
3
S+Pr+Pk
|
7,0
m / 9,0 m
|
9.
|
3046/1-dio
|
50
|
0,16
8 m2
|
0,16
8 m2
|
1
P
|
3,5
m
|
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI
Članak
46.
(1) Područje obuhvata Plana se nalazi unutar
područja prirodne vrijednosti koja je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti
prirode (NN 70/05 i 139/08) u kategoriji Park prirode Učka, te je stoga
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode propisala uvjete i mjere
zaštite prirode:
- očuvati i zaštititi prirodni i kulturni
krajolik kao temeljnu vrijednost prostora
- planirati izgradnju koja neće narušiti
fizionomiju krajobraza
- pri oblikovanju građevina koristiti
materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima prostora i tradicionalnoj
arhitekturi
- u što većoj mjeri sačuvati postojeću
vegetaciju i to na način da ju se iskoristi kao javne zelene površine i
zaštitne zelene površine te ukomponira u cjelokupno krajobrazno uređenje
- na svakoj građevnoj čestici treba propisati
minimalnu površinu koja mora ostati neizgrađena te obrasla vegetacijom
- za ozeljenjavanje zaštitnih i drugih
zelenih površina treba koristiti autohtone vrste odnosno vrste tradicionalno
udomaćene u tom podneblju
- u obuhvau Plana treba predvidjeti zatvoren
sustav odvodnje otpadnih voda te na odgovarajući način osigurati zbrinjavanje i
odvoz otpada.
Članak
47.
(1) Područje obuhvata Plana se nalazi unutar:
- kopnenog područja ekološke mreže Park
prirode Učka (HR2000601)
- međunarodno važnog područja za ptice Učka i
Ćićarija (HR1000018).
(2) U neposrednoj blizini obuhvata Plana
nalazi se kopneno područje EM Kestenova šuma iznad Lovrana
(HR2000640).
(3) Planom se propisuju mjere zaštite:
- gospodarenje šumama provoditi sukladno
načelima certifikacije šuma
- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu
kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontorlnih sredstava (contol
agens); ne koristiti genetski modificirane organizme
- u svim šumama osigurati stalan postotak
zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s
dupljama
- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti
staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni
sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina
obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i
rijetki nešumski stanišni tipovi.
7.2. ZAŠTITA KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
48.
(1) U obuhvatu Plana nema građevina ni
graditeljskih cjelina koja se štite temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12).
(2) Prema »Konzervatorskoj podlozi naselja
Lovranska Draga« (izrađivač: Mjesto pod suncem d.o.o.) za izdvojene prostorne
cjeline (zone) i građevine i graditeljske cjeline propisuju se mjera zaštite.
5.2.1. Izdvojene prostorne cjeline (zone):
nasadi maruna, terasirano poljoprivredno zemljište, zeleni pojas Lamidi, na
dolce i na vase
Članak
49.
Na izdvojenim prostornim cjelinama (zonama):
nasadi maruna, terasirano poljoprivredno zemljište, zeleni pojas Lamidi, na
dolce i na vase nije dozvoljena izgradnja građevina.
5.2.2. Građevine i graditeljske cjeline
Članak
50.
(1) Sustavom mjera zaštite u propisuje se
zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne prostorne/planske matrice i
karakterističnih kompleksa, grupa građevina, pojedinih građevina i drugih, za
ukupnost određene povijesne cjeline važnih vrijednosti, a prije svega gabarita,
povijesnih sadržaja, oblika građevina i sklopova.
(2) Na postojećim objektima dopuštene su
odgovarajuće intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja
suvremenim potrebama, ali bez fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih
struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije,
rekompozicije i integracije, u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama
koje proizlaze iz suvremenih potreba.
(3) Obvezno je očuvanje svih kamenih i
profiliranih elemenata, drvenih krovišta, tradicijskih dimnjaka i sl.
(4) Noviji objekti (starost do 50 godina) kao
i oni kojima je u konzervatorskoj valorizaciji smiješteni u 4. kategoriju, mogu
se u nešto većoj mjeri rekonstruirati i rekomponirati, poštujući povijesnu matricu
i gabarite.
(5) Maksimalna visina građevina treba biti
P+1 (do 7 m), a izuzetno na mjestima gdje je kontekst prethodne izgrađenosti to
dopušta P+1+visoko potkrovlje (do 8.5 m).
(6) Obvezni krovni pokrov stambenih objekata
i i ostalih objekata nagiba krovišta između 17o i 23o
je kupa kanalica tradicionalnog oblika. Preferira se šarena kupa. Izvorni i
preferirani krovni pokrov dvora i drugih gospodarskih objekata s originalnim
nagibom krovišta većim od 30Ê je izvorno slama ali će se zbog nedostatka
izvođača u ovoj tradicionalnoj tehnici tolerirati zamjena kvalitetnim ravnim
limenim pokrovom s falcanim spojevima, tamnijih i neupadljivih završnih obrada
(obojeno pocinčano, obojeni aluminij...).
Članak
51.
(1) Dozvoljena je nova izgradnja
(interpolacija) koja međutim mora poštivati povijesnu matricu i gabarite te
oblikovanjem ne smije vizualno konkurirati povijesnim objektima (ne dozvoljava
se gradnja koja imitira povijesne gradnje s elementima poput dekorativnih erti
i lukova i sl.).
(2) Nova gradnja mora biti neupadljiva, bez
istaknutih dekoracija, s pravokutnim otvorima, te žbukana (ne dozvoljava se
lijepljenje kamenih ploča na pročelja i sl.). Pročelja novih objekata moraju, u
konačnoj obradi fasade, slijediti tradicionalni zemljani kolorit.
(3) Svi objekti se žbukaju isključivo
vapnenom ili glatko zaglađenom žbukom s iznimkom kamenih gospodarskih objekata
kod kod kojih se ostavlja izvorno stanje bez fasadnog pokrova. Oprema kuće mora
slijediti tradicionalne obrasce. Stolarija po uzoru na preživjele izvornike:
drvene škure, dvokrilni prozori, preferabilno u blagim pastelnim ili zemljanim
tonovima. Bravarija mora biti neupadljiva, željezna, bez ikakvih ornamentalnih
elemenata.
(4) Svaku rekonstrukciju postojećih objekata
treba iskoristiti za uklanjanje prijašnjih neprimjerenih intervencija,
korekciju neprikladnih fasadnih otvora, balkona, krovnih pokrova, stolarije i
bravarije.
(5) Svakako je potrebno podržati očuvanje i
vraćanje izvornih funkcija objekata ili njihovih dijelova, odnosno smještaj
sadržaja koji predstavlja reminiscenciju na povijesnu namjenu, poput oštarija,
konoba, vinskih podruma, štala i sjenika.
Članak
52.
Konzervatorskom podlogom naselja Lovranska
Draga su postojeće građevine u obuhvatu Plana svrstane u kategorije:
- 2. kategorija: znatna kulturna, povijesna
ili umjetnička vrijednost
- objekti se odlikuju znatnim arhitektonskim
ili ambijentalnim vrijednostima, raspoznatljiva je izvorna kompozicija
arhitekture, te očuvana većina izvornih elemenata
- preporuča se istraživanje i stručna
prezentacija obzirom na nužnost očuvanja strukture i detalja
- 2/3. kategorija: objekti koji pripadaju
trećoj kategoriji, ali posjeduju određene elemente koji su vrjedniji od
cjelokupnosti arhitekture (stilske profilacije, grbovi koji upućuju na raniju
dataciju i sl.)
- objekti su podložni promjeni kategorije
koja može uslijediti nakon istraživanja i primjerenije prezentacije
- ovom prijelaznom kategorijom obuhvaćeni
objekti više ambijentalne vrijednosti ili povijesno relevantni objekti čiji je
izvorni sloj trenutno slabo čitljiv
- 3. kategorija: ambijentalna vrijednost
- objekti nisu očuvali većinu izvornih
elemenata ili su bez posebnih vrijednijih stilskih oznaka
- 4. kategorija: objekti bez posebnih
konzervatorskih vrijednosti ili potpuno devastiran objekt gdje se ne mogu
prepoznati izvorne osobitosti.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
53.
(1) Gradnja i uređenje površina i građevina
unutar obuhvata Plana provodit će se prema ovim Odredbama, tekstualnom i
grafičkom dijelu Plana i zakonskim odredbama.
(2) Nadležno tijelo općinske uprave pratit
će provođenje Plana te je nadležno za njegovo tumačenje. Općinsko vijeće će po
potrebi Plan mijenjati i dopunjavati.
(3) Posebne uvjete građenja, koji nisu
navedeni u odredbama za provođenje iz područja vodnog gospodarstva, zdravstva,
zaštite od požara i drugih područja utvrdit će nadležne službe u suradnji sa
stručnim službama, koje utvrđuju posebne uvjete u skladu s propisima.
(4) Unutar obuhvata Plana potrebno je
ostvariti minimalnu razinu infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:
- izvedbu prometnica i pristupa svim
građevnim česticama
- izgradnju mreže vodoopskrbe
- izgradnju mreže odvodnje otpadnih i
oborinskih voda (po etapama)
- izgradnju mreže elektroopskrbe.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
54.
(1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita
od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima,
odlukama i propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana ne dozvoljava se
mogućnost smještaja djelatnosti koje mogu biti izvor zagađenja zraka, tla i
vode ili buke veće od propisanih vrijednosti.
(3) Područje obuhvata Plana potrebno je u
cijelosti komunalno opremiti povezivanjem na javnu komunalnu mrežu.
(4) Ograničenja i posebne mjere radi
održavanja vodnog režima provode se u skladu sa člankom 126. Zakona o vodama
(NN 153/09).
(5) U skladu sa člankom 67. Zakona o vodama,
postupanje s otpadnim vodama na području jedinice lokalne samouprave određeno
je Odlukom o odvodnji otpadnih voda.
(6) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljen unos
štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
(7) U skladu s Pravilnikom o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04),
najviše dopuštene razine za dan iznose 65 dB(A), a za noć 50 dB(A).
Članak
55.
(1) Potrebno je izbjegavati nastajanje i
smanjivati količine proizvedenog otpada (posebno izbjegavati mogućnosti
zagađenja otpadnim tvarima kao što su ulja, masti, kiseline i sl., a eventualno zauljene otpadne vode
odvoditi preko separatora).
(2) Na svakoj građevinskoj čestici treba
osigurati prostor za privremeno odlaganje otpada, lako pristupačno vozilima
komunalnog poduzeća- odvoženje otpada mora biti organizirano.
(3) Potrebno je organizirati sakupljanje,
odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal,
plastika i dr.).
(4) Na području obuhvata nije dozvoljeno
skladištenje eksplozivnih i zapaljivih tvari.
9.1. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak
56.
(1) Zaštita od požara na području obuhvata
Plana kao i na širem području provodi se prema Procjeni ugroženosti od požara i
tehnološkim eksplozijama Općine Lovran.
(2) Građevine i zahvati za koje je potrebno
predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na bazi navedene
procjene iz prethodnog stavka ovog članka.
(3) Rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom
novih građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.
Članak
57.
(1) Kod projektiranja građevina, radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sustavnom dijelu
projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili
neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a
numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne
građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći
broj ljudi.
(2) Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski stambeni
objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg
objekta, odnosno minimalno 6 m.
(3) Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih
objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta, Ukoliko
se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačanje mjere zaštite od požara.
(4) Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN
35/94, 55/94 i 142/03).
(5) Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).
(6) Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)
i propisa donesenih na temelju njega.
(7) Za gradnju građevina potrebno je ishoditi
suglasnost nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za
građenje pojedinih građevina predviđene propisane mjere zaštite od požara.
(8) Prilikom projektiranja i gradnje garaža,
zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.
9.2. MJERE POSEBNE ZAŠTITE (SKLANJANJE LJUDI,
ZAŠTITA OD RUŠENJA I POTRESA)
Članak
58.
(1) Sustav zaštite i spašavanja građana,
materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama utvrđeni su
sljedećim zakonima i pravilnicima: Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04,
79/07, 38/09 i 127/10), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti
i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnik o postupku uzbunjivanja
stanovništva (NN 47/06 i 110/11).
(2) Za sve građevine ugostiteljsko-turističke
namjene obvezna je izrada plana evakuacije. Evakuacija je pravovremeno,
organizirano, brzo i sigurno napuštanje građevina ili dijela građevine dok još
nije nastupila neposredna opasnost za osobe.
(3) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro
osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili
akumulatora (baterije).
(4) Najveća dozvoljena duljina puta za
evakuaciju je 45 m, a označavanje smjera kretanja prema izlazima provodi se
postavljanjem slikovitih oznaka i natpisa na uočljivim mjestima u visini očiju.
(5) U građevinama ugostiteljsko-turističke
namjene gdje boravi više od 100 osoba obvezno se instalira i protupanična
rasvjeta koja se uključuje automatski nakon nestanka struje ili isključenja sklopke.
(6) Svi segmenti puta za evakuaciju (izlazi,
hodnici, stubišta i dizala) moraju zadovoljavati zakonske odredbe koji
propisuju način njihove gradnje i izvedbe.
Članak
59.
(1) Uzbunjivanje i obavješćivanje
stanovništva provodi jedinstveni operativnokomunikacijski centar - nadležni
županijski centar 112.
(2) Pravne osobe koje se bave takvom vrstom
djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili
okoliš te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i
vodom, kao i pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u
tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima imaju obvezu izrade operativnih
planova zaštite i spašavanja.
(3) Vlasnici i korisnici građevina u kojima
se okuplja veći broj ljudi (ugostiteljsko-turističke građevine i sličo) u
kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost
znakova javnog sustava za uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati
odgovarajući sustav uzbunjivanja građana te osigurati prijem priopćenja
nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno
poduzeti.
Članak
60.
(1) Mjere zaštite od potresa treba provoditi
protupotresnim projektiranjem i građenjem građevina sukladno zakonskim propisima
o građenju te postojećim tehničkim propisima za odgovarajuću seizmičku zonu.
(2) Prilikom rekonstrukcije građevina koje
nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je
ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.
Članak
61.
(1) Kriteriji za gradnju skloništa i druge
građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa
ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđuju se
važećim zakonima i propisima.
(2) Na području obuhvata Plana nije
predviđena izgradnja zasebnog skloništa nego se oni grade i uređuju u
podrumskim etažama u sklopu garaža i drugih Planom definiranih namjena pri čemu
ista imaju mirnodopsku namjenu u skladu s osnovnom funkcijom građevine.
(3) Pogodne lokacije za prikupljanje
evakuiranih osoba (van zona urušavanja) su površine javnih zelenih površina.
(4) Pogodne lokacije za zbrinjavanje
(izmještanje) ljudi su podzemne garaže većeg kapaciteta unutar obuhvata Plana.
Članak
62.
Za raščišćavanje terena u slučaju elementarne
nepogode privremeni deponiji utvrđuju se posebnom Odlukom Općine Lovran.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
63.
(1) Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest)
izvornika Detaljnog plana uređenja naselja Lovranska Draga potpisanih od
predsjednice i ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Lovran.
(2) Dva izvornika se čuvaju u pismohrani
Općine Lovran, po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:
- Ministarstvu graditeljstva i prostornog
uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20
- Hrvatskom zavodu za prostorno planiranje,
Zagreb, Vinogradska ulica 20
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije - Ispostava Opatija, Opatija, Ulica maršala
Tita 4
- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije, Rijeka, Splitska ulica 2/II.
Članak
64.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-01/11-01/17
Ur. broj: 2156/02-01-12-82
Lovran, 12. srpnja 2012.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE LOVRAN
Predsjednica
Đurđica
Tancabel, v. r.