SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XX. - broj 27. Petak, 13. srpnja 2012.
GRAD VRBOVSKO

19.

Na temelju članaka 100 i 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) i članaka 31. Statuta Grada Vrbovskog (»Službene novine PGŽ«, broj 27/09, 31/09 i 43/10) Gradsko vijeće Grada Vrbovskog, na 31. sjednici održanoj dana 12. srpnja 2012. godine, donijelo je sljedeću

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja DPU 2 - za zonu proizvodne namjene (I7)-Gomirje

I. OPĆE ODREDBE

Članak

Donosi se Detaljni plan uređenja DPU 2 zone proizvodne namjene (I7) - Gomirje (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan je izradio »Geoprojekt« d.d. Nova cesta 224/2, Opatija

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove te obvezne priloge kako slijedi:

OPĆI DIO

1. Izvod iz sudskog registra

2. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva

Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata za odgovornog voditelja u pravnoj osobi

A. TEKSTUALNI DIO

UVOD

I. Odredbe za provođenje Plana

1. Uvjeti određivanja namjene površina.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih

čestica i građevina.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost,

iskorištenost i gustoća izgrađenosti).

2.2. Gradivi dio građevne čestice.

2.3. Veličina i površina građevina.

2.4. Broj etaža i visina građevina.

2.5. Namjena građevina.

2.6. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.7. Oblikovanje građevina

2.8. Uređenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,

komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom

mrežom.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne

i ulične mreže.

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog

značenja (elementi trase i mjesta priključka

prometnica manjeg značaja).

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski

elementi trasa i križanja i poprečni profili s

tehničkim elementima).

3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta).

3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta).

3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta).

3.1.6. Biciklističke staze.

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale

prometne mreže.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

telekomunikacijske mreže.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar

prometnih i drugih javnih površina)opskrba pitkom

vodom, odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda,

oprskrba plinom, opskrba toplinskom energijom,

elektroopskrba i javna rasvjeta).

3.4.1. Vodoopskrba

3.4.2. Odvodnja otpadnih voda

3.4.3. Elektroopskrba

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i

građevina.

6. Uvjeti i način gradnje.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti.

8. Mjere provedbe plana.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

9.1. Postupanje s otpadom

9.2. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

9.4. Mjere zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti

9.5. Mjere zaštite od požara

9.6. Mjere zaštite od potresa

B. GRAFIČKI DIO

Obvezni kartografski prikazi:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA MJ 1:500

2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA

I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MREŽA

2.A. Energetski sustav - elektroopskrba MJ 1:500

2.B. Telekomunikacijska mreža MJ 1:500

2.C. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba

i odvodnja MJ 1:500

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA MJ 1:500

4. UVJETI GRADNJE MJ 1:500

C. OBVEZNI PRILOZI

a) Obrazloženje Plana

1. Polazišta

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja unutar

obuhvata Plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih

vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna

opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja

prostora

2. Plan prostornog uređenja

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,

način korištenja i uređenja površina i

planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna

infrastruktura

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i

građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno povijesnih cjelina

i građevina te ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

B. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja, koji se odnosi na područje obuhvata

Prostornog plana,

C. Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska

rješenja,

D. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo

potrebno poštivati u njegovoj izradi, te sažetak dijelova

tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj Plana,

E. Zahtjevi, mišljenja i suglasnosti iz članka 79., članka 94. i

članka 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji,

F. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi,

G. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana,

H. Sažetak za javnost.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Planom se detaljno razrađuju uvjeti za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrstrukturu te određuju mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti na području obuhvata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Vrbovsko Prostornog plana uređenja Grada Vrbovsko (»Narodne novine« broj 41/05), Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 5.

Namjena površina u obuhvatu Plana prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:500, a tabelarnim iskazom iz članka 10. dati su kvantificirani pokazatelji u svezi s postojećim stanjem i planiranom namjenom građevinskog zemljišta i građevina u obuhvatu Plana.

Planom se osigurava pretežito gospodarska - proizvodna namjena zone, a određene su površine sljedećih namjena:

- površina gospodarske/proizvodne namjene oznaka: (I),

- površine zaštitnih zelenih površina oznaka: (Z)

- površine infrastrukturnih građevina i uređaja oznake: (TS).

Planom određene namjene utvrđuju se osnovnim ili pretežitim, što znači da je u okviru njih moguće razvijati i ostale kompatibilne djelatnosti odnosno druge namjene prema važećim propisima, ukoliko to nije detaljnije razrađeno ili zabranjeno odredbama ove Odluke.

Članak 6.

Površine gospodarske/proizvodne namjene (oznake: I) namijenjene su razvoju proizvodnih - industrijskih i zanatskih djelatnosti (proizvodnja, prerađivačka djelatnost, obrtništvo, servisi i sl.).

Unutar površina gospodarske/proizvodne namjene ne mogu se graditi građevine stambene niti javne i društvene namjene.

Infrastrukturna namjena (oznake: TS) odnosi se na površine za trafostanicu.

Zaštitne zelene površine (oznake: Z) uključuju postojeće zaštitno zelenilo - polja za agrikulturu, smještena unutar građevinskog područja.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 7.

Građevne čestice i građevine određene ovim Planom mogu se uređivati, graditi i koristiti samo sukladno planskim odredbama, ako važećim propisima nije drugačije određeno.

Građevinom se, u smislu ovih odredbi, smatra i više građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nije drugačije određeno.

Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više građevina.

Postojeća građevina je građevina izvedena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema propisima s njom izjednačena.

Uvjeti za gradnju novih te rekonstrukciju postojećih građevina i uređaja su pojedinačno razrađeni tekstualno i tabelarno, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE.

Privremene građevine i naprave mogu se postavljati na javne i zajedničke površine u obuhvatu Plana samo na uređeno građevinsko zemljište, odnosno uz uvjet da se njihovim postavljanjem postigne uređenje adekvatnog dijela zemljišta u skladu s planiranom namjenom.

2.1 Veličina i oblik građevnih čestica.

Članak 8.

Identifikacija građevnih čestica u obuhvatu Plana vrši se prema zatečenim katastarskim oznakama katastarskih čestica.

Ukoliko izvod iz katastarskog operata tijela državne uprave nadležnog za katastar i geodetske poslove ima drugačiju identifikaciju brojeva ili površinu u odnosu na grafički prikaz iz plana, adekvatno će se primjenjivati podaci nadležnog tijela.

Sve građevne čestice označene su planskom oznakom a planska veličina građevne čestice određena je površinom u kvadratnim metrima m2 iskazanom tablicom u članku 10. Točne površine čestica utvrđuju se izvodom iz katastarskog operata ili parcelacijskim elaboratom.

Parcelacija, odnosno formiranje novih građevnih čestica u obuhvatu Plana može se izvršiti samo prema odredbama ovog plana.

Formiranje planske čestice uvjetuje se kod gradnje nove građevine.

Oblik građevnih čestica u pravilu je pravokutan ili trapezast, a utvrđen je na kartografskim prikazima ovog Plana.

Izgrađenost čestice određena je u tablici u postocima u odnosu na planiranu površinu čestice, a znači odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice, pri čemu iskazani koeficijent izgrađenosti (kig) znači najveću dopuštenu izgrađenost čestice.

Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. Parkirališta, manipulacijske površine, prilazi građevinama, interni putevi, rampe, cisterne i spremnici, izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice (građevne čestice) - popločenja na tlu, nenatkrivene prizemne terase, kamini, roštilji, pergole i sl., koji su svi manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu te potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena, izuzimaju se iz proračuna koeficijenta izgrađenosti građevne čestice.

Iznimno, za dio čestice na kojoj je predviđeno širenje trafostanice, koeficijent izgrađenosti nije iskazan jer će se izgradnja vršiti sukladno režimu određenim posebnim zakonima.

Gustoća izgrađenosti (Gig) čestica u obuhvatu Plana kao odnos zbroja izgrađenosti pojedinih čestica i zbroja građevnih čestica iznosi 9%.

Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice, koji na području obuhvata Plana za građevine svih namjena ne može iznositi više od 1,0.

U slučaju kada je koeficijent izgrađenosti ili koeficijent iskorištenosti postojeće građevine veći od onog utvrđenog tablicom u čl. 10., zadržava se postojeći koeficijent izgrađenosti ili koeficijent iskorištenosti.

Uvjeti za rekonstrukciju i gradnju zamjenskih građevina provode se prema odredbama za gradnju novih građevina (članak 34.).

2.2 Gradivi dio građevne čestice.

Članak 9.

Gradivi dio građevne čestice je dio građevne čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina.

Gradivi dijelovi građevnih čestica unutar obuhvata Plana defininirani su na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE. Sve etaže građevine (podzemna i nadzemne) moraju biti unutar gradivog dijela građevne čestice.

U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje građevne čestice, kao što su nenatkrivene terase koje nisu konstruktivno povezane s građevinom, cisterne i sl. svi niži od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu te lagane nadstrešnice parking prostora i konstrukcije za postavljanje pasivnih sistema za iskorištavanje sunčeve energije.

Gradivi dio građevne čestice za gradnju slobodnostojeće zgrade određuje se tako da je zgrada od granice građevne čestice udaljena najmanje za polovicu visine sljemena krova, mjereno od kote konačno zaravnatog terena na njegovom najnižem dijelu, ali ne manje od 5m.

Ukoliko je zgrada prema susjednoj građevnoj čestici okrenuta zabatom tada udaljenost mora biti najmanje polovica visine mjereno do najvišeg zabata, ali ne manje od 5m.

2.3 Veličina i površina građevine.

Članak 10.

Veličina građevina u obuhvatu Plana određena je u tablici u čl. 10., koeficijentom izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice, najvećim brojem etaža te najvišom visinom građevine, a njihov međusobni odnos pobliže je određen ovim odredbama.

Građevinska (bruto) površina građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova svih etaža građevine uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se obračunavaju obloge, obzidi, parapeti i ograde.

2.4. Broj etaža i visina građevine

Članak 11.

U tablici je za svaku građevinu utvrđen najveći dopušteni broj etaža koje je moguće izgraditi, a polazeći od načela:

- gospodarske/proizvodne građevine mogu imati najviše 2 nadzemne etaže te 1 ili više podzemnih etaža. Najveća dopuštena visina za gospodarsko/proizvodne građevine iznosi 12,0 m

- nadstrešnice i slične konstrukcije privremenog karaktera mogu imati najviše 1. nadzemnu etažu. Najveća dopuštena visina iznosi 5,5 m.

Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Podrum je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Podzemnim etažama u smislu ovog Plana smatraju se podrum te suteren u slučaju da je:

- na ravnom terenu visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu jednaka ili manja od 1,0 metar,

- na kosom terenu visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu jednaka ili manja od 2,0 metra.

Nadzemne etaže su prizemlje i kat te suteren ukoliko se ne smatra podzemnom etažom prema odredbama iz prethodnog stavka.

Prizemlje je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata.

Pod konačno zaravnatim terenom ne smatra se ulazna rampa za podzemnu garažu, locirana na optimalnoj udaljenosti između javne prometne površine i garaže, te vanjske stepenice uz građevinu (zgradu) za silazak u podrum.

Ograničenja iz prethodnih stavaka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne tornjeve za ubacivanje i izbacivanje svježeg zraka), te slične građevne elemente i instalacije.

Najveća visina nadzemnih i podzemnih etaža je:

- 5,5 m za etaže građevina gospodarske namjene i nadstrešnice.

Pod kosim terenom u smislu ovih odredbi podrazumijeva se nagib terena građevne čestice za 20% i više.

2.5. Namjena građevine

Članak 12.

Pretežita namjena građevina pojedinačno je utvrđena tablicom u čl. 10. a pobliže je opisana ovim odredbama. Izgradnja obiteljskih zgrada nije predviđena u obuhvatu Plana.

Građevinom gospodarsko/proizvodne namjene (oznaka: I), u smislu ovih odredbi, smatra se građevina koja je namjenjena obavljanju gospodarskih i poslovnih djelatnosti, što znači da se u građevini može odvijati više proizvodnih (industrijskih, zanatskih, itd.) ili poslovnih djelatnosti istovremeno uz zadovoljenje uvjeta kompatibilnosti ili odvojenosti djelatnosti.

Pomoćnom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se garaža, spremište, nadstrešnica i slična samostojeća građevina koje ne predstavlja uređenje čestice, a koja se, kao samostalna gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine.

U obuhvatu Plana nalazi se postojeća stupna trafostanica TS 20/0.4, maksimalnog kapaciteta 250 kVa koja ostaje u uporabi do trenutka kada ukupna snaga zone ne prijeđe instaliranu snagu postojeće stupne trafostanice.

Ovim planom predviđena je nova trafostanica 20/0.4 kV, koja će se izgraditi na zasebnoj građevinskoj čestici (načelno označeno u grafičkom prilogu) te se time mora osigurati površina minimalnih dimenzija 7x7m2 u slučaju priključenja novih kupaca odnosno u slučaju modernizacije i proširenja pogona pilane. Trafostanica će se izgraditi kao samostojeća građevina. Izgradnjom nove trafostanice mora se omogućiti neometan pristup disribuciji, ako će u zoni biti samo jedan kupac trafostanica može biti u vlasništvu kupca. Za napomenuti je da će trafostanica imati pristup do javne površine posredno preko čestice pilane i da će biti udaljena 1m od granice čestice te 2m od pristupnog puta.

Članak 13.

Na građevnim česticama gradi se u skladu s namjenom određenom ovim Planom, te u skladu s uvjetima u sljedećoj tablici:

2.6. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 14.

Na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE prikazani su uvjeti smještaja građevina na čestici sa iskazanim minimalnim udaljenostima građevine od granice čestice.

Regulacijski pravac jest granica građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca.

Građevni pravac jest obavezni pravac kojim se određuje položaj osnovne građevine na građevnoj čestici na način da se na njega naslanjaju najmanje dvije najistaknutije točke pročelja.

Udaljenost građevina, odnosno građevinskih pravaca od granice čestice određena je na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE.

Površina koju građevni pravci omeđuju, a koja je određena ovisno o obliku i veličini građevne čestice, je gradiva površina koja ne mora biti u cijelosti izgrađena, već omogućuje da se građevina locira na onu stranu koja pruža najpovoljnije smještajne uvjete u odnosu na pogled, osunčanje i sl., ako je to moguće u odnosu na maksimalnu dozvoljenu izgrađenost čestice.

Utvrđena najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice. Ukoliko je utvrđena najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice veća od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice, tada je mjerodavan utvrđeni gradivi dio građevne čestice.

Elementi urbane opreme ne mogu se postavljati iznad kolnika, a svojim postavljanjem ne smiju ometati nesmetan prolaz vozila, pješaka i, općenito, ne smiju ugrožavati sigurnost prometa, a uz pješačke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, odnosno ne ugrožava sigurnost prometa.

Iznimno, za česticu na kojoj je predviđeno širenje trafostanice, udaljenost od granice čestice iznosi 1 m dok udaljenost od javne prometne površine-pristupnog puta iznosi 2 m.

2.7. Oblikovanje građevina

Članak 15.

Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštovanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora biti u suglasju s istim.

Gabariti novih građevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj građevnoj čestici te prema susjednim postojećim građevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina.

Krovovi mogu biti ravni i kosi, izvedeni od jednostrešnih, dvostrešnih ili višestrešnih ploha, uz nagib krovnih ploha prema važećim tehničkim propisima i pravilima struke.

Ograničenja iz prethodnog stavka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne tornjeve za ubacivanje i izbacivanje svježeg zraka), te slične elemente.

Za osvjetljavanje potkrovnih prostorija dozvoljena je ugradnja krovnih prozora uz uvjet da sljemena krovnih prozora ne smiju biti viša od sljemena krova na kojem se prozori nalaze.

Na cijeloj površini krovišta moguća je izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora, bez obzira na njihov nagib, sve u okviru površine unutar koje se može razviti tlocrt građevine osnovne namjene.

Kod garaža i pomoćnih građevina koje se grade na građevnim česticama izvan osnovne građevine, krovovi mogu biti ravni i kosi, uz nagib krovnih ploha prema važećim tehničkim propisima i pravilima struke.

Za sve novoplanirane građevine gospodarsko/proizvodno/poslovne namjene dozvoljavaju se, obzirom na funkciju i vrstu građevina, elementi oblikovanja, upotreba materijala i obrada ploha u duhu moderne arhitekture.

Namjena građevina, lokalni građevinski materijali i tradicionalne tehnologije uvjetuju izbor oblikovanja ograda i ogradnih zidova, te otvorenih površina, a oblik, detalji i boje pročelja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa građevina u radnoj zoni.

2.8. Uređenje građevnih čestica

Članak 16.

Građevne čestice mogu biti ograđene, a parterno moraju biti uređene i ozelenjene. Preporuča se sadnja visokog zelenila uz prometnice, na mjestima gdje to ne ometa pristup na česticu, odnosno sigurnost odvijanja prometa.

Ograde je moguće riješiti kao zidane, žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice, ili uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde.

Česticu trafostanice treba ograditi odgovarajućom ogradom u cilju zaštite opreme od oštećenja i nedozvoljenog pristupa opremi koja je pod naponom.

Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5m, osim u slučaju kada se ograda izvodi uz kombinaciju niskog punog zida (do 1,0m visine) i transparentne metalne ograde, kada takva ograda može imati ukupnu visinu do 2,0 m. Visina ogradnog zida mjeri se od konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu uz ogradni zid.

Cisterne, rezervoari za vodu i gorivo (naftu, plin), pasivni sistemi za iskorištavanje sunčeve energije mogu biti izgrađeni ili postavljeni bilo gdje u okviru građevne čestice ukoliko visina građevinskog dijela nije viša od 1 metar od najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz tu pomoćnu građevinu ili uređaj.

Smještaj vozila kod svih gospodarskih građevina koje imaju neposredni kolni pristup s javne prometne površine predviđa se u sastavu građevine osnovne namjene, u skupnim garažama koje moraju biti smještene unutar gradivog dijela građevne čestice ili na otvorenom parkiralištu unutar građevne čestice.

Propisani broj parkirališnih mjesta određuje se prema sljedećoj tablici:

Namjena prostora u građevinama

Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta

Jedinica

Industrija i
skladišta

0,5 PGM

1 zaposlenik

Uredski prostori

20 PGM
7 PGM

1000 m2 površine
10 zaposlenih

(* Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog).

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

Članak 17.

Ovim Planom utvrđeni su trase i koridori prometne, telekomunikacijske i elektroenergetske mreže te vodoopskrbe i

odvodnje otpadnih voda, čime je osigurano opremanje zemljišta i priključak postojećih I planiranih građevina.

Idejna rješenja trasa prikazana u grafičkim prikazima br. 2a. - 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA su shematskog i usmjeravajućeg karaktera i mogu varirati u ovisnosti od tehničkih zahvata koje je potrebno izvesti za osiguranje priključka građevina ili uvjeta nadležnih poduzeća odnosno institucija.

Mjesto i način priključivanja građevine na komunalnu infrastrukturu prikazan je shematski u grafičkim prikazima br. 2a. - 2d. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, a mogućnost, stvarno mjesto i način priključivanja građevine na komunalne infrastrukturne građevine putem odgovarajućih priključnih ormarića ili šahtova, odredit će se uz primjenu odgovarajućih važećih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke prema posebnim uvjetima koja će odrediti nadležna poduzeća odnosno institucije.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

Članak 18.

Unutar obuhvata Plana predviđena je interna prometnica.

3.1.1 Glavne gradske ulice

Članak 19.

U obuhvatu Plana ne nalaze se glavne ulice.

3.1.2 Sabirne i ostale ulice

Članak 20.

U obuhvatu Plana ne nalaze se sabirne i ostale ulice.

3.1.3 Površine za javni prijevoz

Članak 21.

U obuhvatu Plana nije predviđeno uređenje površina za javni prijevoz.

3.1.4 Javna parkirališta

Članak 22.

U obuhvatu Plana nema predviđenih javnih parkirališta.

3.1.5 Javne garaže

Članak 23.

Izgradnja samostalnih javnih garaža Planom nije predviđena.

3.1.6 Biciklističke staze

Članak 24.

Izgradnja biciklističkih staza Planom nije predviđena.

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 25.

U obuhvatu Plana nema površina s izrazitim karakteristikama trga.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

Članak 26.

Nema uvjeta.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 27.

Rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na grafičkom prikazu br. 2b. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Telekomunikacijska mreža.

Točan položaj i kapaciteti svake pojedine dionice DTK odredit će se izvedbenim projektima koje treba izraditi u sklopu projektiranja novih i rekonstrukcija postojećih prometnica.

Telekomunikacijska mreža graditi će se ili rekonstruirati po zahtjevu investitora drugih građevina, gradskih tijela ili temeljem planova nadležnih institucija koje upravljaju istima.

DTK mreža treba biti u pravilu podzemna, osim ako to nije moguće iz tehničkih razloga, a treba težiti realizaciji po segmentima (fazama), uz istovremenu izvedbu kompatibilnih vodova radi racionalnosti i ekonomičnosti izvedbe.

Sve građevine priključuju se na nepokretnu DTK mrežu gradnjom cijevi (min dvije) do priključne točke te opremaju telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni, a u skladu s posebnim i općim propisima iz ovog područja.

Na području obuhvata Plana planiran je novi čvor.

Telekomunikacijske instalacije unutar građevina treba graditi tehnologijom strukturnog kabliranja (standard ISO/IEC 11801). Koncentracija instalacije mora biti u priključnoj kutiji ili izvodnom ormaru, koji se obvezno uzemljuje na temeljni uzemljivač građevine. Preporuča se izrada optičkih instalacija ili ostavljanje koridora za prodor optičkih instalacija.

Poklopce priključnih šahtova ili mjerna mjesta treba locirati na lako dostupnim mjestima, ali ne na pročeljima zgrada prema ulici.

Kod rekonstrukcija podzemnih vodova na uređenom zemljištu uvjetuje se povrat parternog uređenja u prijašnje stanje.

Investitor ili izvođač radova dužan je osigurati geodetski premjer TT-vodova prije zatrpavanja rova i izradu elaborata katastra vodova prema posebnom zakonu.

Pokretne (mobilne) telekomunikacije

Članak 28.

U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, na području obuhvata ovog Plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na antenske prihvate na građevinama, uz suglasnost vlasnika građevine, uz uvjet da ne ugrožavaju sigurnost ljudi i okolnih građevina.

Osnovne postaje moraju se postavljati sukladno zakonima i posebnim propisima koje uređuju njihovo postavljanje u Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr). Planom se dopušta postavljanje baznih stanica više operatora na isti prihvat na građevini samo ukoliko to dozvoljavaju tehnički i imovinskopravni uvjeti.

Nosači antenskih sustava postavljaju se sukladno propisima.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 29.

Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda.

Prikazani su osnovni pravci za izgradnju komunalne infrastrukturne mreže, s time da se kod razrade projekata trase mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Komunalna infrastruktura treba biti u pravilu podzemna, osim ako to nije moguće iz tehničkih razloga, a treba težiti realizaciji po segmentima (fazama), uz istovremenu izvedbu kompatibilnih vodova radi racionalnosti i ekonomičnosti izvedbe.

Poklopce priključnih šahtova ili mjerna mjesta treba locirati na lako dostupnim mjestima. Kod rekonstrukcija podzemnih vodova na uređenom zemljištu uvjetuje se povrat parternog uređenja u prijašnje stanje.

Investitor ili izvođač radova dužan je osigurati geodetski premjer vodova prije zatrpavanja rova i izradu elaborata katastra vodova prema posebnom zakonu.

3.4.1. Vodoopskrba

Članak 30.

Na kartografskom prikazu br. 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže vodoopskrbe.

Vodoopskrbna mreža i zamjena postojećih dionica gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe, a prema tehničkim uvjetima koje će odrediti nadležni vodovod. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti definiranoj propisima.

Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju sustava vodoopskrbe su:

- prosječna dubina polaganja vodovodnih cjevovoda je 1,00m,

- izvedba vodovodne mreže načelno TRM - Ductile ili PVC cijevima, sa zračnicima i muljnicima, uz spajanje s lijevano-željeznim fazonskim komadima i armaturom,

- vodovodne cijevi, gdje god je to moguće, voditi po javnim površinama, odnosno smjestiti ih u trup prometnice.

Priključenje građevine na sustav opskrbe pitkom vodom izvodi se pod sljedećim tehničko-tehnološkim uvjetima:

- vodovodni priključak mora imati svoje vlastito posebno ili zajedničko okno za ugradnju vodomjera, prema uvjetima nadležnog poduzeća,

- vodovodni priključak se polaže na lako pristupačno mjesto prema utvrđenim uvjetima nadležnog poduzeća,

- vodovodne priključke treba u pravilu izvoditi okomito na os cjevovoda,

- kućne spojnice - ogrlice ne smiju slabiti poprečni presjek cijevi, niti se smiju postavljati na manjem međusobnom razmaku od 5 m,

- ispred i iza vodomjera obavezno predvidjeti usmjerivač ulaza - ravnu dionicu cjevovoda (ulaznu i izlaznu) prema naputku proizvođača vodomjera,

- minimalni presjek vodovodnog priključka određuje se na temelju hidrauličnog proračuna i u pravilu ne može biti manji od profila 25 mm,

- najmanja dubina vodovodnog priključka je 0,6 m i zavisi o mjestu i presjeku priključka; dubinu vodovodnog priključka određuje nadležno poduzeće,

- križanje priključka s drugim instalacijama gradi se u pravilu pod pravim kutom, pri čemu se vodovodni priključak mora položiti iznad kanalizacije; minimalna međusobna udaljenost na mjestu križanja iznosi od 30 do 50cm, ovisno o instalaciji infrastrukture (mjereno vertikalno na mjesto križanja),

- ukoliko se, osim korištenja vode za sanitarne potrebe, zahtijeva i korištenja vode za protupožarnu zaštitu, u vodomjernom se oknu ugrađuju zasebni vodomjeri ili jedan kombinirani vodomjer,

- vodomjer se u pravilu ugrađuje uz regulacijski pravac, na zemljištu koje pripada građevini,

- ako se regulacijski pravac poklapa s građevnim pravcem, vodomjer se u pravilu ugrađuje na javnoj površini; iznimno, kada postoje tehničke mogućnosti, može se odobriti ugradnja vodomjera u građevini,

- vodomjer s ventilima ugrađuje se u okno; vodomjerno okno održava potrošač o svom trošku i brine se da uvijek budu ispravno, čisto i pristupačno,

- nadležno poduzeće dužno je voditi kartoteku priključaka iz koje je vidljiv položaj, presjeci, dužine, tip i presjek vodomjera, dan ugradnje, vrijednost priključka i sl.,

- nadležno poduzeće održava vodomjere po kojima ispostavlja račune, kontrolira ih, popravlja, baždari u zakonskom roku i zamjenjuje u slučaju istrošenosti ili kvara.

3.4.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 31.

Na kartografskom prikazu br. 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA NFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda prikazani su osnovni pravci za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda.

Rješenje odvodnje otpadnih voda temelji se na odredbama Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog i Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (»Službene novine PGŽ« Primorsko-goranske županije broj 23/04).

Cjelokupno područje Plana nalazi se u izvan zone sanitarne zaštite (prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na području Gorskog kotara) i na području zahvata nema registriranih vodotoka.

Za potrebe prihvata i odvodnje otpadnih voda u sklopu Plana predviđena je izgradnja individualnog razdjelnog sustava odvodnje tj. odvojenog sistema za odvodnju sanitarno- tehnoloških voda i oborinskih voda.

Odvodnja sanitarno-tehnoloških i oborinskih otpadnih voda mora biti u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/ 09), te Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10), odnosno Uredbom o standardu kakvoće voda (NN 89/10).

Sve otpadne vode prije upuštanja u recipijent treba tretirati tako da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.

Trase i položaj kanalizacijskih individualnih sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja predviđeni Planom su načelni, njihov točan položaj i profil biti će određeni projektnom dokumentacijom.

Članak 32.

Zbrinjavanje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda vrši se gradnjom kanalizacijske mreže i lokalnog uređaja za obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije pročišćavanja. Pročišćena otpadna voda upušta se u teren putem upojnih bunara.

Uređaj za pročišćavanje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda planira se smjestiti unutar građevinske čestice proizvodne namjene.

Do izgradnje individualnog sustava odvodnje dozvoljava se na građevinskoj čestici proizvodne namjene za građevine s opterećenjem do 10 ES izgradnja nepropusne septičke taložnice za zbrinjavanje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda.

Nakon izgradnje individualnog sustava obvezan je priključak građevne čestice na isti.

Kanalizacijsku mrežu je potrebno izvoditi nepropusnim cijevima.

Članak 33.

Oborinske vode sa površina krovova, pješačkih staza i ostalih površina sa kojih dobivamo »čiste« oborinske vode treba riješiti disperzijom u teren, ili na mjestima koncentriranih tokova (oluci i sl.) predvidjeti upojne građevine.

Za manje parkirne, radne i manipulativne površine (do 300 m2), zagađene naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

Na građevinskoj čestici proizvodne namjene nužno je oborinske vode sa internih prometnica, parkirališta i manipulativnih površina (preko 300 m2) prije upuštanja u teren tretirati taložnicama i separatorima masnoće i ulja. Nakon tretiranja na separatoru, pročišćena voda se putem upojnih bunara upušta u podzemlje.

Uređaj za pročišćavanje oborinskih voda planira se smjestiti unutar građevinske čestice proizvodne namjene.

Mjesto za izgradnju separatora mora biti na lokaciji na koju je moguć nesmetan pristup cisterni i vozilima koja se koriste u interventnim situacijama i u redovitom održavanju separatora.

3.4.3. Opskrba plinom

Članak 34.

Izgradnja plinovoda nije predviđena dok je opsrba plinom moguća korištenjem LPG plinskih spremnika u sklopu građevinske čestice a sve prema uvjetima MUP-a.

3.4.4. Elektroopskrba

Članak 35.

Osnovni pravci elektroopskbne mreže prikazani su na kartografskom prikazu br. 2a. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Elektroenergetska mreža.

Za napomenuti je da su sve kabelske trase u Planu samo načelno nacrtane. Postojeća stupna trafostanica 20/04 kV u imovini je HEP-a i maksimalnog je kapaciteta 250 kVa te u potpunosti zadovoljava sadašnje potrebe korisnika. Planom se omogućuje da ukoliko poraste potražnja za strujom (novi korisnici i nova trošila) trafostanica može ostati distributivna u vlasništvu nadležne distribucije (na lokaciji predviđenoj u Planu) ili može biti u vlasništvu kupca - pošto u proizvodnoj zoni funkcionira samo jedan kupac- pogon pilane.

Za napomenuti je da se nova trafostanica mora udaljiti 1m od ruba granice čestice te 2m od javne površine-pristupnog puta. Pristup trafostanici sa javne površine biti će posredan preko čestice pilane.

Elektroenergetska infrastruktura (kabelska) se polaže u cijevima u prometnicu, zajedno s ostalim infrastrukturnim vodovima, u rasporedu prema pravilima struke. Propisane dubine polaganja kabela su načelno od 80 - 120 cm.

Srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu graditi kabelski, tipiziranim distribucijskim kabelima 10 (20) kV, odnosno 0,4 kV.

Građevine se u načelu priključuju podzemnim kabelima. Priključno mjesto građevine je na granici građevne čestice, gdje se postavlja KPO ili KPMO.

NN kabeli, kao i priključni kabeli, se u načelu postavljaju u PEHD cijevi 1125mm.

Javna rasvjeta treba biti izvedena prema pravilima struke.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 36.

Površine koje su Planom predviđene kao zaštitne zelene površine (oznaka: Z1, Z2, Z3, Z4, Z5 i Z6) mogu se hortikulturno obrađivati.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I / ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 37.

U obuhvatu Plana nema posebno vrijednih građevina ili cjelina koje bi potpadale pod poseban režim uređenja i gradnje propisan posebnim propisom.

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Članak 38.

Uvjeti izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina prikazani su grafički na prikazu br: 4 UVJETI I NAČIN GRADNJE te određeni u tablici u članku 10., a posebne odredbe utvrđene su ovim Planom i odredbama posebnih propisa.

Rekonstruirati se mogu sve postojeće građevine, a kod utvrđivanja uvjeta rekonstrukcije postojećih građevina odgovarajuće se primjenjuju odredbe za izgradnju novih građevina utvrđene ovim Planom.

Rekonstrukcija postojećih građevina čiji su visinski ili tlocrtni gabariti, koeficijent izgrađenosti ili koeficijent iskorištenosti veći od onih utvrđenih čl. 10., moguća je isključivo u postojećim gabaritima građevine (tlocrtno i visinski). Zamjenske građevine grade se u skladu s odredbama ovog Plana.

Pomoćne građevine mogu se graditi samo unutar gradivog dijela čestice.

U građevinama u obuhvatu Plana ne planira se izgradnja javnih skloništa, već se sklanjanje ljudi i materijalnih dobara vrši u podrumima objekata i putem zaklona koji se grade u neposrednoj ratnoj opasnosti, a eventualne druge uvjete u svezi sklanjanja ljudi i materijalnih dobara utvrđuje tijelo nadležno za izdavanje lokacijskih ili građevnih dozvola sukladno posebnim propisima.

Vatrootpornost građevina mora iznositi najmanje 2 sata.

Zapaljive tekućine i plinovi moraju se držati u objektima i posudama koje odgovaraju propisanim tehničkim uvjetima i standardima.

Zatvoreni prostor koji se koristi za skladištenje zapaljivih tekućina i plinova mora imati odgovarajuće provjetravanje.

Rezervoari i drugi objekti, te posude koje se koriste za skladištenje zapaljivih tekućina i plinova mogu se graditi odnosno držati samo na mjestu koje odobri nadležno tijelo državne uprave za protupožarnu zaštitu.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 39.

Na području obuhvata Plana nema registriranih spomenika kulture.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 40.

Planska rješenja ostvarivati i provodit će se temeljem programa unapređenja i zaštite okoliša odnosno drugih planova i projekata koje će donositi tijela jedinice lokalne samouprave, kao i putem izgradnje građevina u vlasništvu građana i drugih pravnih osoba.

Nove građevine mogu se realizirati samo sukladno odredbama ovog plana uz uvjet osiguranja i uređenja prometnica kojima im se osigurava pristup.

Postojeće građevine mogu se rekonstruirati ukoliko komunalni priključci nisu uvjet rekonstrukcije, te ako nema drugih zapreka određenih ovim Planom.Izgradnja i uređenje površina unutar obuhvata Plana može se izvesti neposrednom provedbom ovog Plana.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Postupanje s otpadom

Članak 41.

Pri postupanju s otpadom potrebno je izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Svaka građevina mora imati osigurano mjesto za zbrinjavanje otpada u vidu posuda, kanti, kontejnera ili sl.

Posude ili spremnici za odlaganje smeća moraju biti dostupni vozilima za čišćenje i odvoz smeća.

9.2. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 42.

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan područja zona sanitarne zaštite.

Pri izdavanju odobrenja za zahvate u prostoru zbog gradnje građevina i uređivanja zemljišta te kod korištenja postojećih građevina i slobodnih površina treba se pridržavati propisa kojima se osigurava propisana kategorizacija voda.

Cisterne i spremnici za vodu, septičke jame te nadzemni i podzemni spremnici za goriva mogu se realizirati isključivo ukoliko je to omogućeno važećom odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 43.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 44.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 45.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem sklanjanja ljudi koje se osigurava privremenim izmještanjem korisnika zone, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, obavezni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunivanja i obavješćivanja građana te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

U postupku provođenja plana potrebno je poštivati Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 I 79/07), članak 134. Zakona o policiji (NN 129/00), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda I ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl.list 55/83) preuzet zakonom o standardizaciji (NN 53/ 91), Pravilnik o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN 2/91) te Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 46.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93).

Projektiranje s aspekta zaštite od požara provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim pro

pisima i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te pravilima struke.

U cilju zaštite od požara potrebno je:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima,

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima, prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu,

- u svrhu spriječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

9.6. Mjere zaštite od potresa

Članak 47.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu (7o MCS).

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Vrbovskog i potpisom predsjednika gradskog vijeća Grada Vrbovsko te ovjereni pečatom tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisani od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.

Članak 49.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Vrbovsko, pismohrani Upravnog odjela za prostorno uređenje, Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Primorsko-goranske županije, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.

Članak 50.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana te obvezni prilozi iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak 51.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-06/12-01-1

Ur. broj: 2193-01-01/12-1

Vrbovsko, 12. srpnja 2012.

GRADSKO VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG

Predsjednik
Dražen Mufić, dipl. ing., v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=790&mjesto=51326&odluka=19
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr