4.

Na temelju članka 100. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i članka 30. Statuta Grada Bakra (»Službene novine Primorsko goranske županije« broj 25/09 i 37/09), a po pribavljenom mišljenju Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje KLASA: 350-02/11-05/40, URBROJ: 69- 03/1-12-8 od 20. siječnja 2012. godine i suglasnosti Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva KLASA: 350-02/ 12-11/3, URBROJ: 531-06-12-3 od 26. siječnja 2012. godine Gradsko vijeće Grada Bakra, na 28. sjednici održanoj 30. siječnja 2012. donijelo je

ODLUKU
o donošenju II. izmjene i dopune Prostornog plana
uređenja Grada Bakra

Članak 1.

1. Ovom Odlukom izvršene su II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Bakra (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 21/03 i 41/06), (u daljnjem tekstu: Odluka).

2. II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Bakra odnose se na tekstualni dio plana u dijelu obrazloženja (ciljevi i plan prostornog uređenja) i u dijelu provedbenih odredbi te grafičkom dijelu plana, a sve u skladu s Odlukom o izradi II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG UREĐENJA GRADA BAKRA, (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 50/08), (u daljnjem tekstu: Plan).

3. Sastavni dio ove Odluke je elaborat br. A-448/2009 pod nazivom: »II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Bakra« izrađen od »Urbing« d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb, Avenija V. Holjevca 20, koji se ne objavljuje.

Članak 2.

U Sadržaju Plana, iza točke: »2.2. Građevinska područja naselja« dodaje se nova točka: »2.2.A. Neposredna provedba plana«.

U točkama od 2.2.1. do 2.2.7., iza drugog broja 2. dodaje se slovo: »A«.

Iza točke »2.2.7.« koja postaje »2.2.A.7« dodaje se nova točka: »2.2.B. Posredna provedba Plana - smjernice za planiranje užih područja«.

Iza točke: »2.3. Izgrađene strukture izvan naselja« dodaje se nova točka: »2.3.A.Neposredna provedba Plana«.

U točkama: 2.3.1. i 2.3.2., iza broja: »3.« dodaje se slovo: »A«.

Iza točke: 2.3.2. koja postaje točka: »2.3.A.2.« dodaje se nova točka: »2.3.B.Posredna provedba Plana - smjernice za planiranje užih područja«.

U točki: »5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA« točke: 5.1., 5.2. , 5.3. mijenjaju se i glase:

»5.1. Prometni sustav

5.2. Sustav pošte i elektroničkih komunikacija

5.3. Vodnogospodarski sustav«.

Iza točke 5.3.2. dodaje se nova točka: »5.3.3. Uređenje vodotoka i voda i zaštita od štetnog djelovanja voda«.

Točka 5.4. mijenja se i glasi: »Energetski sustav«.

U točki 8.6. »Mjere posebne zaštite«, u podtočki 8.6.2. mijenja se naziv i glasi: »Mjere zaštite i spašavanja«.

Točka 8.6.3. briše se, a točka 8.6.4. postaje točka 8.6.3.

U točki 9. »MJERE PROVEDBE PLANA«, podtočka 9.1.3. briše se.

Članak 3.

U članku 2. u stavku 1. iza riječi: »Grada Bakra« dodaje se broj: »2«.

Iza točke: »2.2. Građevinska područja naselja« dodaje se nova točka: »2.2.A. Neposredna provedba plana«.

U točkama 2.2.1. do 2.2.7., iza drugog broja 2. dodaje se slovo: »A«.

Iza točke 2.2.7. koja postaje »2.2.A.7« dodaje se nova točka: »2.2.B. Posredna provedba Plana - smjernice za planiranje užih područja«.

Iza točke: »2.3. Izgrađene strukture izvan naselja« dodaje se nova točka: »2.3.A. Neposredna provedba Plana«.

U točkama 2.3.1. i 2.3.2., iza broja 3. dodaje se slovo: »A«.

Iza točke 2.3.2. koja postaje točka »2.3.A.2«. dodaje se nova točka: »2.3.B. Posredna provedba Plana - smjernice za planiranje užih područja«.

U točki »5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA« točke 5.1., 5.2. , 5.3. mijenjaju se i glase:

»5.1. Prometni sustav

5.2. Sustav pošte i elektroničkih komunikacija

5.3. Vodnogospodarski sustav«.

Iza točke 5.3.2. dodaje se nova točka: »5.3.3. Uređenje vodotoka i voda i zaštita od štetnog djelovanja voda«.

Tekst naziva iza točka 5.4. mijenja se i glasi: »Energetski sustav«

U točki 8.6. »Mjere posebne zaštite«, u podtočki 8.6.2. mijenja se naziv i glasi: »Mjere zaštite i spašavanja«.

Točka 8.6.3. briše se, a točka 8.6.4. postaje točka 8.6.3.

U točki 9. »MJERE PROVEDBE PLANA«, podtočka 9.1.3. briše se.

U točki B) GRAFIČKI DIO a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000, iza točke 1. dodaje se slovo: »A«.

Iza točke 1. koja postaje točka: »1.A.« dodaju se nove točke:

»1B. Prometni sustav

1C. Sustav pošte i telekomunikacija«

U točki 2A. riječi: » i mreže« brišu se.

U točki 2B. riječi: »i mreže - Sustav vodoopskrbe i odvodnje« brišu se i dodaje se riječ: »Vodoopskrba«.

Iza točke 2B. dodaje se točka: »2C. Infrastrukturni sustavi - Odvodnja i uređenje vodotoka i voda«.

Članak 4.

U članku 3., stavku 1., točki 7., u prvoj alineji riječi: »3 stana« zamjenjuje se riječima: »4 stana i površinu do 400 m²«.

U drugoj alineji broj »3« zamjenjuje se brojem: »4«.

Točke 11., 12. i 13. brišu se, a točke 14. do 22. postaju točke 11. do 17.

U točki 15. koja postaje točka 12. iza riječi: »svih« dodaju se riječi: »zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih«, a nakon riječi: »dijelova građevine,« dodaju se riječi: »osim balkona,«, a iza riječi: »na građevnu česticu,« dodaje se tekst: »uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.« Tekst u nastavku briše se.

U točki 16. koja je postala točka 13., riječi: »ukupne (bruto) razvijene površine pod građevinama« zamjenjuju se riječima: »građevinske (bruto) površine građevina«.

Točka 17. briše se.

U točki 21. koja postaje točka 17. u prvoj alineji, iza riječi: »građevinsko zemljište,« dodaju se riječi: »temeljem Zakona«, a iza riječi: »put« dodaju se riječi: »te odgovarajuću odvodnju otpadnih voda (osim za rekonstrukciju postojećih i građenje zamjenskih građevina)«.

U točki 22. koja postaje točka 17. tekst: »Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04)« mijenja se tekstom: »Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 38/09, 55/11, 90/11)«.

Tekst: »Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenom obalnog područja mora (NN 128/04)« zamjenjuje se riječju: »Zakonom«.

Članak 5.

U članku 5., stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Građevinska područja naselja koja su s više od polovice svoje površine unutar zaštićenog obalnog područja su:

- Bakar (NA1_1-3)

- Praputnjak (NA6_1-5).«

Članak 6.

U članku 6. stavak (2) iza riječi: »na kartografskom prikazu br.1« dodaje se slovo: »A«.

Članak 7.

U članku 7. stavak (1), u drugoj alineji tekst u zagradi: »vikend naselje« briše se.

U stavku (2), iza riječi: »na kartografskom prikazu br.1« dodaje se slovo: »A«.

U stavku (3), oznake građevinskih područja izdvojene namjene: (K₄), (K5),(K6),(K7), zamjenjuju se oznakama: »(K₃), (K₄),(K₅), (K₆)«.

U petoj alineji naziv: Lonja (K9) briše se, a naziv »Budin (R₄), » u šestoj alineji ispravlja se i glasi: »Budim (R₄),«.

Članak 8.

U članku 9. stavak (1) iza riječi: »na kartografskom prikazu br.1« dodaje se slovo: »A«.

Članak 9.

U članku 10. stavak (1) iza riječi: »na kartografskom prikazu br.1« dodaje se slovo: »A«.

Članak 10.

U članku 11. stavak (1) iza riječi: »na kartografskom prikazu br. 1« dodaje se slovo: »A«.

Članak 11.

U članku 12. stavak (2) točka 2.c) mijenja se i glasi:

»c) Cestovne građevine:

Autoceste i brze ceste:

- Goričan - Zagreb - Rijeka sa prometnim čvorom Rijeka,

- Jadranska autocesta (Trst) / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

- I. etapa: Rupa - RIJEKA - SENJ - Otočac

- II. etapa u dionici sa čvorovima: Rupa - Permani - Viškovo- Grobničko Polje - MALI SVIB - KRIŽIŠĆE - Jadranovo - Crikvenica (Selce) - Novi Vinodolski (Bribir) - Senj - Žuta Lokva, u »koridoru u istraživanju« od Permana do Križišća«

U točki 3. naslov: »Poštanske i telekomunikacijske građevine« zamjenjuje se naslovom: »Telekomunikacijske građevine (elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema)«.

U točki 4. iza točke a) dodaje se točka:

»b) Građevine sustava odvodnje:

- sustav Rijeka«

Točka 5. b) mijenja se i glasi:

»b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

- naftovodi i produktovodi:

- magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj-Sisak,

- plinovodi (planirani):

- magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak- Delnice-Vrbovsko-Karlovac,

- magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Urinj- Omišalj,

- alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport, kopnena trasa Omišalj-Zlobin-Republika Slovenija.«

Članak 12.

U članku 13. u stavku 2. točka 3.a) , dodaje se druga alineja koja glasi: »-čvor Oštrovica-čvor Meja,«

Točka 4. mijenja se i glasi:

»Poštanske građevine:

- postojeći poštanski uredi koji pripadaju središtu pošta Rijeka.«

U točki 7. a) treća alineja briše se.

Riječi u točki 8. a) mijenjaju se i glase:

»a) RS (redukcijske stanice)

- Kukuljanovo 1

- Kukuljanovo 2«

U točki 8. b) riječi »plinoopskrbna mreža Grada Bakra« briše se.

Članak 13.

Iza točke naslova: »2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA« dodaje se novi podnaslov: »2.2.A. Neposredna provedba Plana«, a iza broja 2.2. podtočke »2.2.1. Opće odredbe« dodaje se slovo: »A«.

Članak 14.

U članku 15. stavci (1) i (3) mijenjaju se i glase:

» (1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra na slijedeći način:

- Bakar NA 1_1-3,

- Kukuljanovo: NA 2,

- Škrljevo: NA 3_1-3,

- Krasica: NA 4_1-2,

- Višnjevica: NA 5_1-3,

- Praputnjak: NA 6_1-5,

- Hreljin: NA 7_1-3,

- Melnice: NA 8_1-4,

- Plase: NA 9_1-2,

- Zlobin: NA 10_1-3,

- Zlobinska Draga: NA 11_1-4,

- Zlobinsko Brdo: NA 11₅,

- Ponikve: NA 12,

- Plosna: NA 13_1-3,

- Gornje Jelenje: NA 14_1-5.«

(3) Sva građevinska područja naselja na području Grada Bakra moraju imati II. kategoriju uređenosti, s time da se u određenim slučajevima dozvoljavaju individualna rješenja elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje sukladno poglavlju 5. ovih Odredbi, posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela.«

Članak 15.

U članku 17. dodaje se novi stavak (2) koji glasi:

» (2) Za naselje Krasica, odnosno dijelove naselja unutar koridora planirane željezničke pruge velike učinkovitosti, moguća je rekonstrukcija građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada definiranim člankom 80.

stavak (3), ali uz mogućnost dogradnje ostalih stambenih prostora ukupne površine najviše 30 m².«

Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3).

Članak 16.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne i nerazvrstane prometnice.

(2) Građevinska čestica priključuje se na postojeće ili planirane javne i nerazvrstane prometnice direktno, ili prometnicom minimalne širine 5,5 m za dvosmjerni i 4,5 m za jednosmjerni promet, ili iznimno preko pristupnih putova u izgrađenom dijelu građevinskog područja. Minimalna širina pristupnog puta mora biti najmanje 3,0 m ukoliko na vidljivom dijelu postoji mogućnost sigurnog mimoilaženja vozila. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog područja neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu može se osigurati i pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.

(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima državni ili županijski značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

(4) Postojeća stepeništa, putove i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba zadržati, te eventualno predvidjeti i prostore za izgradnju novih.

(5) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž državne ili županijske ceste mora se osnovati sabirna ulica.«

Članak 17.

U članku 19. stavak (1) riječ: »Poglavarstvo« zamjenjuje se riječima: »nadležnog tijela«.

Članak 18.

U točki »2.2.2. Građevine stambene namjene« iza brojeva 2.2. dodaje se slovo: »A«, a u podnaslovu »2.2.2.1. Stambene građevine«, iza brojeva 2.2. dodaje se slovo: »A«.

Članak 19.

U članku 20. u stavku (2) broj »165.« zamjenjuje se brojem: »163.«.

Članak 20.

Iza članka 20. dodaje se novi naslov koji glasi: »Uvjeti za gradnju slobodnostojećih stambenih građevina«.

Članak 21.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»(1) Stambene građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/ 2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice.

(2) Uvjeti za gradnju slobodnostojećih stambenih građevina:

- površina čestice: 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m,

- najmanja dopuštena tlocrtna površina nove stambene građevine: 64 m²

- najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 500 m²

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti: 0,4

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti: 1,2

- najveći dopušteni broj etaža: 3 nadzemne etaže. Moguća je izgradnja podzemnih etaža.

- najveća visina stambene građevine: 11,5 m

(3) Izuzetno od stavka (2) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,6. Ukoliko se radi o interpolaciji na građevnim česticama sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,8.

(4) Iznimno u građevinskom području naselja Praputnjak (NA6₁) za prvi red kuća s desne strane ceste prema Meji (od kč.br. 150/1 do kč.br. 2418 sve k.o. Praputnjak) moguća je izgradnja 3 nadzemne etaže i potkrovlja radi konfiguracije terena.«

Članak 22.

Iza članka 21. dodaje se novi podnaslov koji glasi: »Uvjeti za gradnju poluotvorenih stambenih građevina.«

Članak 23.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»(1) Stambene građevine koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju sa svoje tri slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

(2) Uvjeti za gradnju poluotvorenih stambenih građevina:

- površina čestice: 250 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m,

- najmanja dopuštena tlocrtna površina nove stambene građevine: 64 m²

- najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 500 m²

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti: 0,4

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti: 1,2

- najveći dopušteni broj etaža: 3 nadzemne etaže. Moguća je izgradnja podzemnih etaža.

- najveća visina stambene građevine: 11,5 m

Članak 24.

Članak 23. mijenja se i glasi:

» (1) Stambene građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

(2) Uvjeti za gradnju stambenih građevina u nizu:

- površina čestice: 200 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 9,0 m.

- najmanja dopuštena tlocrtna površina nove stambene građevine: 64 m²

- najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 500 m²

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti: 0,5

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti: 1,5

- najveći dopušteni broj etaža: 3 nadzemne etaže. Moguća je izgradnja podzemnih etaža.

- najveća visina stambene građevine: 11,5 m

(3) Izuzetno od stavka (1) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,6. Ukoliko se radi o interpolaciji na građevnim česticama sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,8.

Članak 25.

Iza članka 23. dodaje se novi podnaslov: »Ostali uvjeti«.

Članak 26.

U članku 24. stavak (4) mijenja se i glasi:

»(4) Poslovnim i gospodarskim sadržajima iz ovog članka smatraju se djelatnosti kompatibilne stanovanju koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa glede zaštite od buke i drugih štetnih emisija.«

Članak 27.

U članku 26. u stavku (1) iza riječi »i poljoprivredne gospodarske građevine,« dodaju se riječi: »izuzev unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1_1-3), i to«.

Članak 28.

U članku 28. u stavku (3), iza teksta: »biti u korist dužine pročelja« dodaje se tekst: »izuzev u zonama povijesnih graditeljskih cjelina gdje se ovi elementi oblikovanja građevine usklađuju u skladu s posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara.«.

Stavak (6) mijenja se i glasi:

»(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina krovišta građevina mogu biti i ravna a na koso krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.«

Članak 29.

Nakon članka 29. dodaje se novi podnaslov i novi članak 29.a koji glase:

»Posebni uvjeti za gradnju u gorskom području«

Članak 29.a

Uvjeti smještaja građevina u zoni naselja Gornje Jelenje NA14_1-2, Lepenice NA15_1-4, Zlobinska Draga NA11_1-4 i Zlobinsko Brdo NA11₅ utvrdit će se urbanističkim planovima uređenja Zlobinsko Brdo UPU 24 i Lepenice UPU 251-253 temeljem smjernica određenih čl. 58.

(2) Naselja Gornje Jelenje NA14_1-2, Lepenice NA15_1-5, Zlobinska Draga NA11_1-4 i Zlobinsko Brdo NA11₅ moraju imati II. kategoriju uređenosti sa mogućnošću individualnog rješavanja vodoopskrbe i elektroopskrbe i odvodnje.«

Članak 30.

U točki 2.2.2.2. »Višestambene građevine«, iza prve dvije brojke 2.2. dodaje se slovo: »A«.

Članak 31.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»(1) Višestambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1) i naselja Plase (NA9₁).

(2) Za izgradnju višestambenih građevina propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.«

Članak 32.

U članku 33. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi 4 nadzemne etaže. Moguća je izgradnja podzemnih etaža.«

Članak 33.

Iza članka 36. naslov oznake 2.2.2.3. mijenja se i glasi:

»2.2.A.2.3. Rekonstrukcije građevina stambene namjene, te pomoćnih i gospodarskih građevina u građevinskim područjima naselja«.

Članak 34.

U članku 37. iza riječi: »(stambenih i višestambenih građevina)« dodaju se riječi: »te pomoćnih i gospodarskih građevina«.

Članak 35.

U naslovu: »2.2.3. Građevine društvene namjene« iza točke 2.2. dodaje se slovo: »A«.

Članak 36.

Članak 38. mijenja se i glasi:

» (1) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Bakra prikazan je na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000. Lokacije novih građevina društvene namjene određuju se prostornim planovima užih područja tamo gdje je propisana njihova izrada, odnosno odlukom Gradonačelnika na drugim područjima.

(2) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

(3) Građevine društvene namjene mogu se graditi neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 163.

(4) Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA 1_1-3) i Praputnjaka (NA6_1-5) propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.«

Članak 37.

U članku 39. stavak (4) mijenja se i glasi:

»(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri nadzemne etaže. Moguća je izgradnja podzemnih etaža.«

Članak 38.

U članku 40. stavci (2) i (3) brišu se.

Članak 39.

Članak 40.a dodaje se i glasi:

»(1) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju ili više kombiniranih namjena.

(2) Moguća je gradnja građevina mješovite namjene kao kombinacija društvene, gospodarske (poslovne) i stambene namjene. Prostorni standard, broj stambenih jedinica i sl. specifični pokazatelji, te potrebni broj parkirališnih mjesta, određuje se prema stvarnoj namjeni prostora u građevini, a ostali lokacijski uvjeti (veličina i izgrađenost čestice, koeficjent iskoristivosti, visina i udaljenost od granice čestice)

određuju se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju ili više kombiniranih namjena.

(3) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.«

Članak 40.

Iz članka 40.a. u naslovu »2.2.4. Građevine gospodarske namjene« iza brojeva 2.2. dodaje se slovo: »A«.

Članak 41.

U članku 41. u stavku (1) alineji (1) iza riječi: »građevine« dodaju se riječi: »poslovne i«

U stavku (2) broj: »165« zamjenjuje se brojem: »163«.

Stavak (3) mijenja se i glasi:

» (3) Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA 1_1-3) i Praputnjaka (NA6_1-5) za izgradnju građevina pretežito poslovne namjene propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.«

Članak 42.

Iza članka 44. naslov 2.2.4.1. mijenja se i glasi: »2.2.A.4.1.Građevine poslovne i pretežito poslovne namjene«.

Članak 43.

U članku 45., u stavku (1) iza riječi: »građevine« dodaju se riječi: »poslovne i«.

U stavku (3) broj: »1,0« zamjenjuje se brojem: »1,5«.

Članak 44.

U članku 46. stavci (1) i (2) mijenjaju se i glase:

»(1) Dozvoljeni broj etaža građevine poslovne i pretežito poslovne namjene je najviše 3 nadzemne etaže. Moguća je izgradnja podzemnih etaža.

(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 16,0 m.«

Članak 45.

U članku 47., u stavku (2) iza riječi: »Građevine« dodaju se riječi: »poslovne i«.

U stavku (3) iza riječi: »građevina« dodaju se riječi: »poslovne i«.

Članak 46.

Iza članka 48. u naslovu: »2.2.4.2.Poljoprivredne gospodarske građevine« iza brojeva 2.2. dodaje se slovo: »A«.

Članak 47.

U članku 49. stavak (1) oznaka naselja Bakar »(NA_1-2)« mijenja se i glasi: »(NA1_1-3).

Članak 48.

Članak 50. mijenja se i glasi:

»(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:

- odraslih goveda do 4 grla,

- teladi ili junadi do 5 grla,

- konja do 2 grla,

- mazgi do 2 grla,

- magaraca do 2 grla,

- mula do 2 grla,

- ovaca do 20 grla,

- koza do 20 grla,

- peradi do 100 grla,

- kunića do 20 grla,

- svinja do 5 grla,

- nojeva do 3 grla.

- nutrija do 10 grla.

(1a) Uz navedeni broj grla moguće je držanje i prirodnog podmlatka do odbića.

(2) Broj grla moguće je i kombinirati u skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu.

(3) Najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine iznosi 10,0 m od građevine stambene ili druge namjene na susjednoj građevnoj čestici, i najmanje 5,0 m od granice građevne čestice.«

Članak 49.

Iza članka 50. dodaju se članci: 50.a i 50.b koji glase:

»Članak 50.a

(1) U području naselja Bakar (NA1_1-3) nije dozvoljeno držanje domaćih životinja.

Članak 50.b

(1) Na području Grada Bakar unutar građevinskog područja naselja, osim u naselju Bakar (NA1_1-3), dozvoljeno je držanje i većeg broja kopitara od onog iz čl. 50. u zdravstvene, terapijske ili rekreativno sportske svrhe.«

Članak 50.

U članku 51. stavak (1) broj: »165« zamjenjuje se brojem: »163«.

Stavak (2) mijenja se i glasi:

» (2) Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1_1-3) i Praputnjaka (NA6_1-5) za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.«

Članak 51.

U članku 52. stavci (2) i (3) mijenjaju se i glase:

» (2) Najveći dopušteni nadzemni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, a najveći dopušteni podzemni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,7.

(3) Najveći dopušteni nadzemni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0, a najveći dopušteni podzemni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,10.«

Članak 52.

U članku 53. stavak (1) iza riječi: »četiri« dodaje se riječ: »nadzemne«.

Članak 53.

U članku 54. stavak (2) se briše.

Stavci (3) i (4) postaju stavci (2) i (3).

U stavku (3) brojka: »50« zamjenjuje se brojkom: »30«.

Članak 54.

Iza članka 55. u naslovu: »2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene« iza brojki 2.2. dodaje se slovo: »A«.

Članak 55.

U članku 57., u drugoj rečenici stavka (3) riječi: »rasporeda kioska« brišu se, a riječi: »Gradsko poglavarstvo« zamjenjuju riječju: »Gradonačelnik«.

U stavku (4) riječ »općinskom« briše se.

Članak 56.

Iza članka 57. dodaje se novi podnaslov: »2.2.B. Posredna provedba plana - smjernice za planiranje užih područja« i novi članak 58. koji glasi:

»Članak 58.

(1) Izrada urbanističkih planova uređenja propisana je člankom 163., a zahvati koje je unutar područja određenih za njihovu izradu moguće poduzimati neposrednom provedbom ovog Plana propisani su člankom 170.

(2) Urbanistički plan uređenja građevinskog područja naselja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili njegovog dijela, a posebice je važna njegova uloga u reguliranju neizgrađenih i neuređenih dijelova građevinskog područja, za koje se on obvezno i donosi, te u razradi i definiranju sustava zaštite kulturnih dobara, te elemenata sustava zaštite i spašavanja određenih člankom 159.

(3) Smjernice za izradu urbanističkih planova naselja koji obuhvaćaju zaštićene graditeljske cjeline: Bakar - NA11-3 sa površinama izvan naselja za izdvojene namjene (UPU 1) i dio Praputnjaka - NA61 i (UPU 2):

- pažljivo i detaljno planirati uvjete gradnje, pogotovo u užim zonama zaštite;

- planovima omogućiti rekonstrukciju i povećanje standarda stambenih građevina i postojećih društvenih i poslovnih sadržaja u užim zonama zaštite imajući u vidu specifične situacije na terenu (pogotovo nestandardne veličine čestica i pristupnih puteva);

- izvan užih zona, gdje je god moguće, primjenjivati standarde i odredbe propisane ovim Planom;

- za Bakar (UPU1): razgraničiti namjenu luka na kopnu i moru;

- za Praputnjak (UPU 2): planirati mjesta priključka obilaznice naselja, uspostaviti kontaktnu zonu prema zaštićenoj etnozoni praputnjarskog Dolca.

(4) Smjernice za izradu urbanističkih planova građevinskih područja naselja Zlobinsko Brdo - NA11₅ (UPU 24), te dijelova Lepenica NA15₂ (UPU 25-1), NA15₃ (UPU 25-2), NA15₄ (UPU 25-3), NA15₅ (UPU 25-4):

- cilj je očuvanje ambijentalnih vrijednosti mozaičnog krajolika pašnjaka/sjenokoša i sprečavanje sukcesije šume. Predlaže se očuvanje strukture velikih zemljišnih čestica (spriječiti formiranje novih građevinskih čestica manjih od 3000 m²),

- posebnu pažnju obratiti na razradu sustav elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje (dati smjernice za individualna rješenja temeljem suvremenih tehnologija i standarda zaštite okoliša),

- prijedlog pokazatelja za gradnju:

- najveća dopuštena građevinska (bruto) površina najveće etaže glavne građevine iznosi 100,0 m² u što se uračunavaju i pomoćni prostori poput drvarnice, garaže i sl. ako su dio iste građevine,

- dopuštena je izgradnja najviše 3 nadzemne etaže (Su+P+Pk ili P+1+Pk); pod sljemenom kosog krova može se izgraditi dodatna potkrovna etaža isključivo kao spremište ili spavaonica, bez balkona, krovnih kućica i sl.; najveća dopuštena visina građevine do vrha nadozida potkrovlja iznosi 7,2 m; moguća je izgradnja podzemnih etaža,

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m; postojeće udaljenosti manje od propisane mogu se zadržati,

- građevine treba smještati rubno u odnosu na otvorene travnate površine: uz rub šume, odnosno brijega,

- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi okolnom prirodnom okolišu.

(5) Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Plase - NA9₁ (UPU 26):

- predviđa se dovršenje dijela naselja uz cestu postojećom tipologijom samostojećih obiteljskih građevina. Na velikim neizgrađenim česticama iznad ceste ispitati mogućnost smještaja višestambenih građevina, odnosno nizeva, terasaste izgradnje, klastera itd., sa dodatnim poslovnim i društvenim sadržajima. Moguć je smještaj i doma za starije i nemoćne ili sličnih sadržaja zdravstvene skrbi. Poželjno izraditi studiju/idejno rješenje ili provesti javni natječaj za arhitektonsko-urbaniostičko rješenje.

(6) Smjernice za izradu urbanističkih planova građevinskih područja naselja Kukuljanovo - NA2 (UPU 20), dio Krasice - NA4₂ (UPU 21), dio Hreljina - dio NA7₁ (UPU 22-1), dio Hreljina - dio NA7₁ i NA7₃ (UPU 22-1) i UPU 22-2) i Zlobin - NA10₁ (UPU 23):

- cilj izrade planova je dovršenje naselja regulacijom neizgrađenih i neuređenih dijelova građevinskih područja;

- provesti analizu vlasništva/korištenja neizgrađenih područja i pažljivo razraditi mrežu ulica i pristupnih puteva;

- pokazatelje za neposredno provođenje ovog Plana preuzeti ili odrediti strože, a takva odstupanja potrebno je naglasiti i obrazložiti u odgovarajućim dijelovima elaborata urbanističkog plana uređenja, uključujući i kratko obrazloženje u odredbama za provođenje.«.

Članak 57.

Iza članka 58., u naslovu: »2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA« dodaje se novi podnaslov: »2.3.A. Neposredna provedba Plana«.

Članak 58. postaje članak 59.

Članak 58.

Članak 59. postaje članak 60. mijenja se i glasi:

»(1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

Površine proizvodne namjene:

- Kukuljanovo -I₁, površine 315,04 ha, pretežito neizgrađena,

- Kukuljanovo -I₂, površine 178,56 ha, pretežito neizgrađena,

površine poslovne namjene:

- Susanićevo - K₁, površine 4,28 ha, pretežito neizgrađena,

- Moravac - K₂, površine 1,30 ha, pretežito izgrađena,

- plato bivše koksare - K₃, površine 12,72 ha, pretežito izgrađena,

- Montkemija - K₄, površine 3,87 ha, izgrađena,

- Punta Križa - K₅, površine 0,62 ha, izgrađena,

- Glavičina - K₆, površine 3,07 ha, pretežito izgrađena,

- Lunga - K₇, površine 7,32 ha, neizgrađena,

površine turističko-ugostiteljske namjene:

- Gornje Jelenje - T₁, površine 4,40 ha, neizgrađena,

površine sportsko-rekreacijske namjene (sportski centri):

- Vojskovo - R_{1, površine 33,49
ha, pretežito neizgrađen,}

- Gaj - R₂, površine 1,24 ha, pretežito izgrađen,

- Moravac - R_3, površine 4,40 ha, izgrađen,

- Budim - R₄, površine 2,02 ha, izgrađen,

- Krasica - R₅, površine 5,70 ha, izgrađen,

- Praputnjak - R₆, površine 0,95 ha, izgrađen,

- Lonja - R₇, površine 1,83 ha, izgrađeno.

- Lepenice - R₈, površine 58,70 ha, neizgrađen

površine infrastrukturne namjene:

- kolodvor Škrljevo - IS₁, površine 9,71 ha, izgrađen,

- trafostanica Meline - IS₂, površine 48,45 ha, izgrađena,

- trafostanica Krasica -IS₃, površine 1,40 ha, izgrađena,

- luka Podbok - L₁, površine kopna 11,85 ha, pretežito izgrađena,

- luka Goranin - L₂, površine kopna 5,59 ha, pretežito neizgrađena,

- prekrcajna luka naftnih derivata - L₃, površine kopna 24,64 ha, pretežito izgrađena.

površine groblja:

- Kukuljanovo - G₁, površine 0,64 ha,

- Škrljevo - G₂, površine 0,86 ha,

- Bakar (staro groblje) - G₃, površine 0,35 ha,

- Bakar (novo groblje) - G₄, površine 1,19 ha,

- Krasica - G₅, površine 1,30 ha,

- Praputnjak - G₆, površine 0,22 ha,

- Hreljin - G₇, površine 1,54 ha,

- Zlobin - G₈, površine 0,23 ha.

(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

(3) Gradnja na neizgrađenim i neuređenim dijelovima građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem planova užih područja.«.

Članak 59.

Članci 60. i 61. postaju članci 61. i 62.

Članak 60.

Članak 62. postaje članak 63. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom na području Grada Bakra određene su dvije zone proizvodne namjene:

- zona Kukuljanovo (bivša R27) -I₁, površine 315,04 ha, pretežito neizgrađena,

- zona Kukuljanovo (bivša R29) -I₂, površine 178,56 ha, pretežito neizgrađena.«.

Članak 61.

Članak 63. postaje članak 64. mijenja se i glasi:

» (1) Prostornim planom na području Grada Bakra utvrđene su slijedeće zone poslovne namjene:

- Susanićevo - K₁, površine 4,28 ha, pretežito neizgrađena,

- Moravac - K₂, površine 1,30 ha, pretežito izgrađena,

- plato bivše koksare - K₃ površine 12,72 ha, pretežito izgrađena,

- Montkemija - K₄, površine 3,87 ha, izgrađena,

- Punta Križa - K₅, površine 0,62 ha, izgrađena,

- Glavičina - K₆, površine 3,07 ha, pretežito izgrađena,

- Lunga - K₇, površine 7,32 ha, neizgrađena,

(2) Zone poslovne namjene Susanićevo (K₁), Moravac (K₂), Montkemija (K₄), Glavičina (K₆) i Lunga (K₇) su namijenjene uslužnim, trgovačkim i komunalno servisnim djelatnostima, te iznimno proizvodnim djelatnostima koje mogu zadovoljiti uvjete smještaja određene čl. 42. ovog Plana.

(3) Plato bivše koksare je namijenjen strateškim projektima Grada Bakra.

(4) Unutar zone poslovne namjene Punta Križa (K₅) mogu se smještati sadržaji vezani uz remont i servis plovila-brodica, suhi vez brodova kao i ostali sadržaji (recepcije, restoran, trgovina, prostorija za zaposlene, sanitarije i slični pomoćni i uslužni sadržaji).

(5) Obvezna izrada urbanističkih planova uređenja određuje se za slijedeće zone poslovne namjene:

- Susanićevo - K₁, UPU 18,

- Moravac - K₂, UPU 19,

- plato bivše koksare - K₃, UPU 8,

- Lunga - K₇, UPU 5 (donesen - Službene novine PGŽ br. 17/10),

- Glavičina - K₆, UPU 15.

(6) Izrada urbanističkih planova uređenja propisana je člankom 163., smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja propisane su člankom 89a., a zahvati koje je unutar područja određenih za njihovu izradu moguće poduzimati neposrednom provedbom ovog Plana propisani su člankom 170.

(7) Za zone poslovne namjene određuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Iznimno, za zonu K₄₃ propisuje se III. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 62.

U članku 64. koji je postao članak 65. oznaka platoa: »(K₄)« mijenja se i glasi: »(K₃)«.

U alineji 4. iza brojke: »1,0« dodaje se zarez i riječi: »ukoliko se grade podzemne etaže, koeficijent iskorištenosti građevne čestice se povećava za 0,5 za svaku podzemnu etažu,«.

Alineja 6. briše se.

Članak 63.

U članku 65. koji je postao članak 66. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Na površinama gospodarske namjene (proizvodne i poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trjemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, građevine i konstrukcije u funkciji edukacije pomoraca, prometne građevine i uređaji, površine i građevine za šport i rekreaciju, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa. Smještajni kapaciteti poslovnog tipa (hotel, motel), i ostale vrste građevina, čija namjena je u funkciji osnovne namjene, mogu se graditi samo iznimno, uz posebno obrazloženje.«

Članak 64.

U članku 66. koji je postao članak 67., u stavku (1) brojka: »10,0« zamjenjuje se brojkom: »6,0«.

Članak 65.

Članci 67., 68., 69. i 70. postaju članci 68., 69., 70. i 71.

Članak 66.

Članak 71. koji je postao članak 72. mijenja se i glasi:

»(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene

- turistička zona Gornje Jelenje, T₁, površine 4,4 ha, neizgrađeno

(2) Za turističku zonu Gornje Jelenje, T₁, propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta sa mogućnošću individualnog rješavanja vodoopskrbe i elektroopskrbe i odvodnje i izrada urbanističkog plana uređenja.«

Članak 67.

Članak 72. briše se.

Članak 68.

Članak 73. mijenja se i glasi:

»(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Bakra određene kao sportski centar (R) su:

- Vojskovo - R₁, površine 33,49 ha, pretežito neizgrađen,

- Gaj - R₂, površine 1,24 ha, pretežito izgrađen,

- Moravac - R₃, površine 4,4 ha, izgrađen,

- Budim - R₄, površine 2,02 ha, izgrađen,

- Krasica - R₅, površine 5,70 ha, izgrađen,

- Praputnjak - R₆, površine 0,95 ha, izgrađen,

- Lonja - R₇, površine 1,83 ha, izgrađeno.

- Lepenice - R₈, površine 58,70 ha, neizgrađen

(2) Za zone sportsko-rekreacijske namjene propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

(3) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), smještaj rekreacijskih i pratećih uslužnih djelat

nosti. Na površinama sportskog centra Moravac mogu se graditi smještajni kapaciteti za sportaše do 50 ležajeva, te komplementarnih društvenih sadržaja (npr. vatrogasni dom - korištenje sportskih terena za obuku i natjecanja vatrogasaca, i sl.),

(4) Za zone Vojskovo (R₁) i Lepenice (R₈) određena je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 6 i UPU 17).

(5) Uz sjeveroistočni rub zone Praputnjak R₆ planirana je izgradnja obilaznice naselja Praputnjak u statusu županijske ceste. Dio planskog koridora ceste zahvaća dio zone. Do izgradnje ceste čuva se prostor zahvaćen koridorom, zahvati su iznimno mogući uz suglasnost Grada i tijela nadležnog za upravljanje županijskim cestama.«.

Članak 69.

U članku 74., u stavku (1) alineje 4,5 i 6 mijenjaju se i glase:

»- luku Podbok - L₁, površine kopnenog dijela 11,85 ha, pretežito izgrađena,

- luku Goranin - L₂, površine kopnenog dijela 5,59 ha, pretežito neizgrađena,

- prekrcajnu luku naftnih derivata - L3, površine kopnenog dijela 24,64 ha, pretežito izgrađena.«.

Članak 70.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»(1) Površina luke Podbok (L₁) određena je na sjeveroistočnom dijelu Bakarskog zaljeva i namijenjena je prekrcaju rasutih tereta uz potrebu rekonstrukcije i provođenja aktivnosti vezanih uz poboljšanje mjera zaštite okoliša.«.

Članak 71.

U članku 77. stavak (3) mijenja se i glasi:

»(3) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Goranin nije dopuštena gradnja osim uređenja površina i izgradnje instalacija vodoopskrbe i odvodnje.«.

Stavak (4) briše se.

Članak 72.

U članku 78., u stavku (2) iza riječi: »proizvoda« stavlja se zarez te se dodaju riječi: »uz obvezu sanacije postojećeg onečišćenja.«.

Članak 73.

U članku 79., u stavku (1), u alineji 8. broj: »0,15« zamjenjuje se brojem: »0,23«.

Članak 74.

U članku 81., u stavku (1), u alineji 3. iza riječi: »zdravstvenih,« dodaje se riječ: »rehabilitacijskih«, a u alineji 4. iza riječi: »skloništa« stavlja se zarez te dodaju riječi: »šumarske i lovačke kuće, objekti u funkciji vatrogastva«.

Stavak (5) mijenja se i glasi:

»(5) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine infrastrukture, gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, zdravstvene, rekreacijske i rehabilitacijske građevine, te planinarski domovi (i iznimno, vatrogasni dom u Hreljinu), šumarske i lovačke kuće i skloništa za planinare.«

Iza stavka (5) dodaje se stavak (6) koji glasi:

»(6) Izvan građevinskog područja mogu se graditi spremišta za alat poljoprivredne ili šumarske namjene, maksimalne bruto površine do 20 m² i visine do 3 m.« .

Članak 75.

U članku 82., u stavku (1) iza riječi »koridore« stavlja se zarez te se dodaju riječi: »odnosno na potencijalne lokacije vjetroelektrana.«.

Članak 76.

Članak 84. mijenja se i glasi:

»(1) Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m²,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 metra,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5 m,

- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 400 m²,

- najveća dopuštena površina štale za prehranu stoke (ovce, koze i sl.) iznosi 500 m²,

- najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje ili sl. (nadstrešnica) iznosi 200 m²,

- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5 x 2,5 m.

(2) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla.

(3) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

Članak 77.

Iza članka 87. u naslovu 2.3.2.3. iza riječi: »Zdravstvene« dodaje se zarez i riječ: »rehabilitacijske«.

Članak 78.

U članku 88., u stavku (1) iza riječi: »zdravstvenim« dodaje se zarez i nakon toga riječ: »rehabilitacijskim«.

U stavku (3) broj: »2« zamjenjuje se brojem: »3«, a broj: »12,0« zamjenjuje se brojem: »15,0«.

Članak 79.

Iza članka 89. dodaje se novi naslov:

»2.3.B. Posredna provedba Plana - smjernice za planiranje užih područja«

i novi članak 89.a koji glasi:

»Članak 89.a

»(1) Izrada urbanističkih planova uređenja propisana je člankom 163., a zahvati koje je unutar područja određenih za njihovu izradu moguće poduzimati neposrednom provedbom ovog Plana propisani su člankom 170.

(2) Urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja detaljnije određuje prostorni razvoj građevinskog područja ili njegovog dijela, a posebice je važna njegova uloga u reguliranju neizgrađenih i neuređenih dijelova građevinskog područja, za koje se on obvezno i donosi, te u razradi i definiranju sustava zaštite okoliša, te elemenata sustava zaštite i spašavanja određenih člankom 159.

(3) Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja plata bivše koksare - K₃ (UPU 8):

- cilj izrade urbanističkog plana uređenja je smještaj strateških projekata Grada Bakra;

- odluka o izradi mora detaljno razraditi urbanistički program;

- po potrebi i sukladno propisima poželjno je koordinirati izradu urbanističkih planova uređenja platoa bivše koksare (UPU 8) i luke Goranin (UPU 9).

(4) Smjernice za izradu ostalih urbanističkih planova izdvojenih građevinskih područja poslovne namjene izvan naselja:

(5) Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja turističke zone Gornje Jelenje - T₁ (UPU 27):

- u zoni je predviđen razmještaj smještajnih hotelskih i/ili apartmanskih, ugostiteljskih, sportsko - rekreacijskih, uslužnih i zabavnih sadržaja te ostalih pratećih sadržaja;

- moguće je predvidjeti i etapnu realizaciju te zone;

- oblikovanje građevina mora se u najvećoj mjeri prilagoditi okolnom prirodnom okolišu uz primjenu elemenata suvremene arhitekture,

- zonu je moguće tretirati kao jednu jedinstvenu ili kao više građevinskih čestica,

- gustoća korištenja iznosi najviše 100 kreveta/ha,

- maksimalni kapacitet zone 400 ležajeva

- dopuštena je izgradnja etaže najviše Po/Suteren+P+2+potkrovlje, a najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m,

- broj podrumskih etaža nije ograničen,

- ukupna izgrađenost zone maksimalno 25%,

- izgrađenost pojedine građevinske čestice maksimalno 30% a koeficijent iskoristivosti 0,8,

- parkirališna mjesta sukladno normativima,

- minimum 40% površine parcele pod zelenim površinama kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo,

- odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(6) Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja sportsko-rekreacijske zone Vojskovo - R₁ (UPU 6);

- cilj izrade plana je uređenje velike sportsko rekreacijske zone sa strelištem i komplementarnim sportskim sadržajima;

- odluka o izradi mora detaljno razraditi urbanistički program;

(7) Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja sportsko-rekreacijske zone Lepenice - R₂ (UPU 17):

- obzirom da se u zoni Lepenice radi o području koje graniči s Općinom Fužine i da je zona dio većeg kompleksa koji se nalazi pretežito u Općini Fužine, pri izradi urbanističkog plana uređenja (UPU 17) potrebno je uskladiti odluku o izradi urbanističkog plana s planskom dokumentacijom Općine Fužine.

- načelno se na području zone planira izgradnja sportskih sadržaja na otvorenom; odlukom o izradi plana može se predvidjeti i izgradnja jedne zgrade sa sportsko-rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima, sa suterenskom i prizemnom etažom, građevinske (bruto) površine do 600 m², te pomoćnih zgrada za smještaj strojeva, opreme i rekvizita.

(7) Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja luke Goranin - L₂ (UPU 9):

- odlukom o izradi Grad Bakar treba odrediti svoje zahtjeve za smještaj sadržaja od svog interesa u morsku luku otvorenu za javni promet državnog značaja, što se posebno odnosi na izgradnju instalacija vodoopskrbe i odvodnje;

- uvjet za izgradnju i stavljanje u funkciju luke Goranin je izgradnja nove prometnice - državne ceste.«.

Članak 80.

U članku 91. u stavku 1, u alineji 6. iza riječi: »i sl.« dodaju se riječi: »i otvaranjem novih atraktivnih mikro- lokaliteta i kvalitetnih komplementarnih sadržaja, a posebno u kontinentalnom dijelu Grada Bakra (Lepenice - Gornje Jelenje, Zlobin itd.),«.

Članak 81.

U članku 92. u stavku (2) riječi: »Postojeće i planirane« brišu se. Riječ: »građevine« piše se velikim slovom. Iza broja 1 dodaje se slovo: »A«.

Članak 82.

Članak 93. mijenja se i glasi:

»(1) Prostornim planom se zadržavaju postojeće osnovne škole u Bakru i Hreljinu, uz opremanje potrebnim sadržajima.

(2) Pomorska škola u Bakru sa višenamjenskom sportskom dvoranom srednjoškolska je ustanova županijskog značaja i velike tradicije, a treba je opremiti odgovarajućim privezom.«.

Članak 83.

Članak 94. mijenja se i glasi:

»Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Bakar su sadržaji primarne zdravstvene zaštite i to:

- ambulante opće medicine: zadržavanje postojećih šest ambulanti primarne zdravstvene zaštite (u naseljima Bakar, Škrljevo-Kukuljanovo, Krasica, Hreljin i Zlobin),

- najmanje dvije ljekarne (Bakar i Krasica).

- specijalističke i druge ambulante i sadržaji.«.

Članak 84.

U članku 95. stavci (2) i (4) brišu se, a stavci (3) i (5) postaju stavci (2) i (3).

Članak 85.

U članku 96. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prikazima br.1A »Korištenje i namjena površina«, 1B Prometni sustav, 1C Sustav pošte i telekomunikacija. te br. 2A »Infrastrukturni sustavi - Energetski sustav«, 2B »Infrastrukturni sustavi - Vodoopskrba« i 2C »Infrastrukturni sustavi - Odvodnja i uređenje vodotoka i voda«, u mjerilu 1:25.000.«

Iza stavka (2) dodaje se stavak (3) koji glasi:

»(3) Projektna rješenja infrastrukture iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se projektnom dokumentacijom pronađe i dokaže racionalnije i povoljnije rješenje.«.

Članak 86.

U članku 97. stavci (2) i (3) mijenjaju se i glase:

»(2) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl.

(3) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 3.«.

Tablica 3. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

Članak 87.

Iza članka 97. u točki 5.1. naslov: »PROMETNA INFRASTRUKTURA« mijenja se i glasi: »PROMETNI SUSTAV«.

Članak 88.

U članku 98. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« i 1B »Prometni sustav«, mj. 1:25.000.«.

Članak 89.

Iza članka 98. u poglavlju: »5.1.1. Kopneni promet«, naslov: »5.1.1.1. Cestovna infrastruktura« mijenja se i glasi: »5.1.1.1. Cestovni promet«.

Članak 90.

Članak 99. mijenja se i glasi:

» (1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Bakra čine:

- autoceste i brze ceste,

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste,

- nerazvrstane ceste.

(2) Mrežu autocesta i brzih cesta na području Grada Bakra čine:

- dio Goričan - Zagreb - Rijeka sa prometnim čvorom Rijeka,

- dio Jadranske autoceste (Trst) / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split:

- I. etapa: Rupa - RIJEKA - SENJ - Otočac

(3) Mrežu državnih cesta čine:

- dio Rijeka - Zagreb (»Lujziana«) - postojeća,

- čvor Oštrovica - čvor Meja (planirana na dijelu Lunga - čvor Meja),

- dio čvor Čavle - čvor Sv.Kuzam (JTC) - luka Goranin (dijelom planirana).

(4) Mrežu županijskih cesta čine:

- dio »Karoline« Vrbovsko-Ravna Gora-Mrkopalj- Fužine-Hreljin-Meja (postojeća),

- dio ceste Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija- Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika (bivša D8) - postojeća,

- dio ceste Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam (postojeća),

- čvor Oštrovica - G. Jelenje (postojeća),

- dio ceste G. Jelenje - Mrzla Vodica - Crni Lug (postojeća),

- dio ceste Sv. Kuzam - Kukuljanovo - Čavle (postojeća), sa odvojcima: sjevernim - (planiranim) i južnim (postojećim) prema zoni Kukuljanovo (R27),

(5) Mrežu lokalnih prometnica na području Grada Bakra čine:

- Meja - spoj na županijsku cestu Rijeka - čvor Šmrika (bivša D8) - postojeća,

- Škrljevo - Ponikve - Plosna (postojeća),

- Melnice - Križišće (postojeća),

- Gornje Jelenje - Vilje - Vilidraga (postojeća trasa)«.

Članak 91.

U članku 100., u stavku (2) riječi: »Gradskog poglavarstva« mijenjaju se riječju: »Gradonačelnika«.

Članak 92.

Iza članka 100. naslov: »Državne ceste« mijenja se i glasi: »Autoceste, brze ceste i ostale državne ceste«

Članak 93.

Članak 101. mijenja se i glasi:

»(1) Na području Grada Bakra nalazi se dio trase autoceste Goričan - Zagreb - Rijeka (tunel Tuhobić - vijadukt Mali Svib) sa čvorom Oštrovica, zatim dio trase Jadranske autoceste I. etapa (tunel Sv. Kuzam - tunel Burlica), sa čvorovima Sv. Kuzam i Meja (Hreljin), te dio trase (u kategoriji »koridora u istraživanju«) Jadranske autoceste II. etapa (dionica Mali Svib-Križišće). Izgradnjom II. etape Jadranske autoceste kompletno čvorište Rijeka od Rupe do Križišća prelazi u kategoriju brze ceste.

(2) Postojeći dio državne ceste čvor Oštrovica - čvor Meja (Hreljin) potrebno je rekonstruirati jer ne zadovoljava prometne standarde. Za planirani dio prometnice od područja Lunga do planiranog čvora Hreljin određen je koridor širine 100 m.

(3) Planirani dijelovi državne ceste čvor Čavle - čvor Sv. Kuzam (JTC) - luka Goranin određeni su na sjevernom dijelu zone Kukuljanovo (R 29), te južno, preko čvora Sv. Kuzam do platoa bivše koksare odnosno luke Goranin.«.

Članak 94.

U članku 102. stavak (2) briše se, a stavak (3) postaje stavak (2).

Članak 95.

Iza članka 102. u naslovu: »Nerazvrstane ceste« dodaju se riječi: »i putevi«.

Članak 96.

Članak 103. mijenja se i glasi:

»(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja i izvan građevinskog područja iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet , odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet. Prometnice koje ne zadovoljavaju ove elemente, smatraju se pristupnim putevima. Minimalna širina pristupnog puta mora biti najmanje 3,0 m ukoliko na vidljivom dijelu postoji mogućnost sigurnog mimoilaženja vozila.

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta i pristupnih puteva u izgrađenim dijelovima građevinskog područja širina može iznositi i manje od zadanih vrijednosti, a ovisno o zatečenom stanju u prometnoj mreži naselja. Ovo se naročito odnosi na postojeće nerazvrstane ceste i puteve u zaštićenim graditeljskim cjelinama, te na one koji su omeđeni suhozidima koje je potrebno sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri.

(4) Udaljenosti građevina od regulacijskih pravaca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 19. ovog Prostornog plana.

(5) Pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu definiran je u članku 18. ovog Plana.«.

Članak 97.

Iza članka 103. naslov: »Ostale nerazvrstane ceste« briše se.

Članak 98.

U članku 106. stavak (2) briše se.

Stavak (3) postaje stavak (2).

Članak 99.

U članku 107., u stavku (1) mijenja se Tablica 4.:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

Članak 100.

Članak 108. mijenja se i glasi:

»Unutar građevinskih područja registriranih povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar - NA1₁ i Praputnjak - NA6₁), ukoliko nije moguće osigurati dovoljan prostor za parkiranje na građevnoj čestici moguće je za sve građevine primijeniti odredbu čl. 106 st. 2.«.

Članak 101.

U članku 109. stavak (4) mijenja se i glasi:

»(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m² po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² za autobuse.«.

Članak 102.

Iza članka 109. naslov 5.1.1.2. mijenja se i glasi: »Željeznički promet«.

Članak 103.

Članak 111. mijenja se i glasi:

»Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene i unutarnjeg plovnog puta prikazan je na kartografskim prikazima br. br. 1A »Korištenje i namjena površina« i 1B »Prometni sustav«, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.«.

Članak 104.

U članku 112. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2)Akvatorij Luke Bakar određen je u grafičkom dijelu Plana, a kopneni dio, sadržaji i prostorni raspored sadržaja u Luci Bakar, te razgraničenje Luke Bakar i ostalih luka i pristaništa određenih čl. 113. utvrditi će se urbanističkim planovima uređenja.«.

Članak 105.

Članak 113. mijenja se i glasi:

»(1) Luke posebne namjene na području Grada Bakra su:

- prekrcajna luka naftnih derivata - industrijska luka (LI),

- luka zone poslovne namjene K₃ na platou bivše koksare - luka brodogradilišta (LB),

- luka zone poslovne namjene K₅ Punta Križa - luka brodogradilišta (LB),

- Bakar - luka nautičkog turizma-marina (LN), max 300 vezova,

- Bakar - sportske luke (LS₁ i LS₂), oko 25 vezova (LS₁) i 300 vezova (LS₂)

- Dobra - sportska luka (LS).

(2) Planirani sadržaji i način uređenja prekrcajne luke naftnih derivata prikazan je u članku 78. ovog Prostornog plana.

(3) Luka brodogradilišta ispred zone poslovne namjene (K3) na platou bivše koksare funkcionalno je vezana uz moguće aktivnosti remonta brodova i sl. koje će se odvijati unutar planirane zone poslovne namjene - zone određene za strateške projekte Grada Bakra.

(4) Luka ispred zone poslovne namjene Punta Križa (K₅) vezana je uz osnovnu djelatnost površine zone - remont i servis plovila i brodica. Radi povećanja sigurnosti i kapaciteta luke dozvoljeni su zahvati uređenja akvatorija (sistem zaštite akvatorija-zaštitni gat, gatovi za privez brodova, travel lift, dizalica, igla, vlaka i slično).

(5) Luka nautičkog turizma-marina Bakar je kapaciteta maksimalno 300 vezova i bit će detaljno obrađena urbanističkim planom uređenja Bakra.

(6) Sportske luke unutar naselja Bakar (LS₁ i LS₂, te akvatorij dizalice LS3), njihovo razgraničenje i kopneni dio bit će detaljno određen urbanističkim planom uređenja Bakra (UPU1).

(7) Sportska luka planira se u akvatoriju Bakarskog zaljeva, na lokaciji Dobra. U sportskoj luci moguće je graditi zgradu površine do 400 m², prizemne visine. Kopneni dio luke zahvaća prostor između obalne crte i postojećeg dužobalnog puta. Mogući su zahvati nasipavanja obale radi formiranja manipulativnih površina, te izgradnja navoza i rekonstrukcija postojećih, odn. izgradnja zamjenskih i novih priveza, zaštitnih građevina te ostalih građevina lučke podgradnje, te dizalicu za brodice.«.

Članak 106.

Iza članka 113. dodaje se novi naslov: »Ostale građevine i površine pomorskog prometa« i iza toga članak 113.a koji glasi:

»Privezi, odnosno lučka građevina na području Grada Bakra koja se ne razvrstava kao luka je privez u funkciji pomorske škole (P), do 15 vezova.«.

Članak 107.

U članku 115. riječ: »Budin« zamjenjuje se riječju: »Budim«.

Članak 108.

Iza članka 115. naslov 5.2. mijenja se i glasi: »TELEKOMUNIKACIJSKE GRAĐEVINE (ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA I POVEZNA OPREMA)«.

Članak 109.

Članak 116. mijenja se i glasi:

»(1) Vodovi i građevine sustava pošte i elektroničkih komunikacija određeni su na kartografskom prikazu br. 1C »Sustav pošte i elektroničkih komunikacija«, mj. 1:25.000.

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka -Split-Dubrovnik, te su osigurani koridori za izgradnju elektroničke komunikacijske kanalizacije (EKK) do svih građevina u građevinskom području naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene.

(3) Razvoj telekomunikacijske mreže na području Grada Bakra usmjeren je primarno na:

- povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Krasica, UPS Kukuljanovo i UPS Hreljin), te njihovog broja (planirani novi UPS u zoni proizvodne namjene Kukuljanovo, UPS Praputnjak, UPS Škrljevo i UPM Plase),

- izgradnju elektroničke komunikacijske kanalizacije (EKK) i pristupnu EK mrežu predvidjeti podzemnim EK kabelima.

(4) Sve građevine, vodove i uređaje elektroničkih komunikacija treba planirati i projektirati vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih ovlaštenih operatera, te mogućnosti implementacije novih tehnologija.

(5) Lokacije i uvjeti smještaja građevina i uređaja mreža elektroničke pokretne komunikacije određeni su Prostornim planom Primorsko-goranske županije.«.

Članak 110.

Iza članka 117. naslov: »5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE« mijenja se i glasi: »VODNOGOSPODARSKI SUSTAV«

Članak 111.

Članak 118. mijenja se i glasi:

»Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje, te uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na području Grada Bakra i prikazan na kartografskim prikazima br. 2B »Infrastrukturni sustavi Vodoopskrba« i 2C »Infrastrukturni sustavi - Odvodnja i uređenje vodotoka i voda«, mj. 1:25.000.«.

Članak 112.

U članku 119. dodaje se novi stavak (6) koji glasi:

»(6) Do planskog definiranja i izgradnje javnog sustava vodoopskrbe naselja Gornje Jelenje - NA 14_1-5, turističke zone Gornje Jelenje - T₁ i sportsko rekreacijske zone Lepenice - R₈, vodoopskrba se rješava individualno izgradnjom cisterni za vodu sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih komunalnih službi.«.

Članak 113.

U članku 121. stavak (5) mijenja se i glasi:

»(5) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda, odnosno na područjima na kojima se na planira izgradnja sustava, otpadne vode se prikupljaju nepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa, odnosno na drugi način sukladno posebnim propisima, uvjetima nadležnih komunalnih službi, te Odluci o odvodnji i Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće.«.

Dodaje se novi stavak (6) koji glasi:

»Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu o odredbama Zakona o vodama (Narodne novine 153/09) Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.«.

Članak 114.

Članak 122. postaje članak 121.a.

Članak 115.

Iza članka 121.a dodaje se naslov: »5.3.3. Uređenje vodotoka i voda i zaštita od štetnog djelovanja voda«, i novi članak 122. koji glasi:

»(1) Vodotoci na području Grada Bakra prikazani su na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, 2C »Infrastrukturni sustavi - Odvodnja i uređenje vodotoka i voda« i 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«

(2) U području obuhvata Plana nalaze se vodotoci: Bakarska bujica, Dragisina, Turinovo - lijevi i desni krak, gornji tok Lepenice i nekoliko manjih vodotoka.

(3) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnih područja: »Kvarnersko primorje i otoci« i »Gorski kotar«.

(4) Širina koridora vodotoka obuhvaća korito uređeno čvrstim građevinama i korito uređeno nasipom s obostranim pojasom širine 6 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine, odnosno vanjske nožice nasipa i prirodno korito s obostranim pojasom širine 10 m mjereno od gornjeg ruba korita.

(5) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

(6) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

(7) Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama.

(8) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(9) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijski pojas, te javno vodno dobro i vodno dobro.

(10) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karata ovog Plana

(11) Obrana od poplava provodi se temeljem Operativnog plana obrane od poplava na vodama II. reda (lokalne vode) Primorsko-goranske županije: Sektor I - Slivno područje »Gorski kotar« i Sektor II - Slivno područje »Kvarnersko primorje i otoci«.

Članak 116.

U članku 123, u stavku (1) iza riječi: »sustavi«, riječi: »i mreže« brišu se.

Članak 117.

Članak 126. mijenja se i glasi:

»(1) Područje Grada Bakra danas se napaja na 10 kV naponskom nivou iz TS 35/10 kV Krasica i Mavrinci, te Grobnik i Kraljevica (izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana). Rezervno napajanje za dio potrošača osigurano je i iz TS 35/10 kV Martinšćica i Vrata, također izvan područja Grada Bakra.

(2) Postojeću 10 kV mrežu u narednom razdoblju treba pripremiti za prijelaz na 20 kV naponski nivo i prijelaz na direktnu transformaciju 110/20 kV. Napojne točke buduće 20 kV mreže na području Grada biti će TS 110/20 kV Krasica i Mavrinci, a izvan područja Grada Bakra TS 110/20 kV Kraljevica, Sušak, Ivani i TS 35/20 kV Vrata.

(3) Postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojećoj) novom trafostanicom 10(20)/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

(4) Lokacije i način gradnje trafostanica 10(20)/0,4 kV određuju se prostornim planovima užeg područja (UPU). Trafostanice izvan obuhvata planova užih područja, te u izgrađenim dijelovima tih područja za koje planovi nisu doneseni, mogu se graditi neposrednom provedbom Plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini, u načelu na tehnički najpovoljnijim lokacijama, a po mogućnosti tako da se vizualno ne nameću u prostoru i ne otežavaju korištenje otvorenih površina.

(5) Ako se trafostanice rade kao samostojeće, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1m, a prema kolniku najmanje 2m, sa osiguranim direktnim ili posrednim pristupom na javnu površinu.

(6) Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u grafičkom dijelu ovog Prostornog plana.

(7) Niskonaponska mreža izvodit će se primarno podzemnim kabelima. Tamo, gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvoditi će se nadzemno na drvenim, betonskim ili Fe stupovima sa izoliranim kabelskim vodičima.

(8) Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima.

(9) Do izgradnje sustava elektroopskrbe naselja Gornje Jelenje - NA 14_2-5, turističke zone Gornje Jelenje - T₁ i sportsko rekreacijske zone Lepenice - R₈, vodoopskrba, elektroopskrba se može rješavati individualno na ekološki prihvatljiv način i sukladno posebnim propisima.«.

Članak 118.

U članku 127., u stavku (2) nakon riječi: »cjevovoda« stavlja se točka, a riječi: »te ugradnja druge, paralelne cijevi« brišu se.

Iza stavka (3) dodaje se stavak (4) koji glasi:

»(4) Trasa nekadašnjeg cjevovoda koksnog plina označena je na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav« u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4.2. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5.000 te ju je moguće koristiti kao višenamjenski infrastrukturni koridor.».

Članak 119.

U članku 128. stavci (1), (2) i (3) se mijenjaju i glase:

»(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Bakra određen je na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi - Energetski sustav«, mj. 1:25.000.

(2) Područjem Bakra prolazi trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport Pula-Viškovo-Kamenjak- Delnice-Vrbovsko-Karlovac, magistralnog plinovoda Kamenjak-Kukuljanovo-Urinj-Omišalj te alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport Omišalj-Zlobin-Republika Slovenija.

(3) Priključak visokotlačnog plinovoda i opskrba prirodnim plinom potrošača u zoni Kukuljanovo i okolnih kućanstava izvršit će se iz RS Kukuljanovo 1 Kukuljanovo 2 na Kukuljanovu.«.

Članak 120.

Članak 130. mijenja se i glasi:

»(1) Vjetroelektrane i sunčane elektrane nije moguće planirati na područjima zaštićenim i predloženim za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, te krajobraznih vrijednosti prepoznatih Planom; vjetroelektrane i sunčane elektrane ne treba planirati na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te područjima ekološke mreže ukoliko su ciljevi očuvanja ugroženi i rijetki tipovi staništa odnosno staništa neophodna za opstanak ugroženih i rijetkih životinjskih vrsta. Vjetroelektrane nije moguće planirati u ZOP-u.

(2) Planom se određuju potencijalna područja za smještaj vjetroelektrana, sve izvan ZOP-a:

- »Kukuljanovo«,

- »Jelenje«,

- »Pliš«,

- »Tuhobić«,

- »Peškovo«.

Korekcije granica područja, prikazane na na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi - Energetski sustav«, mjerilo 1:25.000, moguće su u skladu procjenom utjecaja zahvata na okoliš i ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(3) Potencijalne lokacije planirane su temeljem prethodnih ispitivanja i elaborata »Analiza prostornih mogućnosti za korištenje energije vjetra u Primorsko-goranskoj županiji«, (Energetski institut »Hrvoje Požar, Zagreb, 2009). Budući da se lokacije nalaze na području velike vrijednosti za zaštitu prirode, posebice važnom za očuvanje vrsta i stanišne tipove (blizina nacionalnog parka, mađunarodno važno područje za ptice, krško područje i dr.), moguće je da neke od tih lokacija djelomično ili u cijelosti nisu prihvatljive sa stanovišta zaštite prirode. Stoga se u prvoj fazi izrade dokumentacije za ishođenje dozvola za navedene zahvate treba provesti ocjenu njihove prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(4) Povezivanje, odnosno priključak planirane vjetroelektrane na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planirane vjetroelektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu. Točno definiranje trase priključnog dalekovoda/kabela biti će ostvarivo samo u pokrenutom upravnom postupku ishođenja lokacijske dozvole, po dobivenim pozitivnim uvjetima od strane ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava), a na osnovi nadležnosti mjestu priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona.

(5) Pristupni putevi do lokacije vjetroelektrane i operativni putevi na lokaciji sastavni su dio zahvata i važan elemenat ocjene utjecaja na vrijednosti izvornog krajobraza te stoga moraju u cijelosti biti dio procjene utjecaja na okoliš, moraju se maksimalno trasirati izvan područja zaštitnih šuma i šuma posebne namjene, a pokose nasipa i pokose zasjeka potrebno je maksimalno prilagoditi i uklopiti u okolni teren.

(6) Na području obuhvata Plana ne planiraju se sunčane elektrane snage veće od 200 kW. Smještaj kolektora i/ili fotonaponskih panela snage manje od 200 kW moguć je unutar zona gospodarske namjene samo ukoliko se kolektori i/ili paneli postavljaju na postojeće ili planirane građevine kao i na postojeće ili planirane nadstrešnice. Smještaj kolektora i/ili fotonaponskih panela unutar navedenih zona moguće je planirati i na negradivom dijelu građevinske čestice gospodarske namjene na način da se ne zauzima više od 20% ukupne površine čestice te da je tlo ispod ovako postavljenih kolektora i/ili panela i dalje ozelenjeno.

(7) Unutar građevinskih područja naselja, osim na područjima i građevinama zaštićenim kao kulturna dobra, smještaj kolektora i/ili panela snage manje od 200 kW moguće je planirati samo ukoliko se kolektori i/ili paneli postavljaju na postojeće ili planirane građevine kao i na postojeće ili planirane nadstrešnice. Kada se postavljaju na kosim krovovima moraju biti smješteni u ravnini krovne plohe.

(8) Smještaj građevina u kojima se koristi biomasa za proizvodnju energije moguć je unutar izdvojenih zona gospodarske namjene, te ugostiteljsko-turističkih i sportsko- rekreacijskih zona izvan ZOP-a.

(9) Smještaj građevina u kojima se koristi bioplin za proizvodnju energije moguć je na prostorima farmi za uzgoj stoke izvan ZOP-a.

(10) Ako za priključak elektrane unutra obuhvata zahvata treba izgraditi postrojenje u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1m, a prema kolniku najmanje 2m, s tim da joj je pristup moguće osigurati direktno na javnu površinu ili posredno preko čestice elektrane.«.

Članak 121.

Dosadašnji članci 132. 133. i 134. postaju članak 132. sa stavcima (1), (2), (3).

Članak 122.

Dodaje se novi članak 133. koji glasi:

»(1) Elaboratom »Podaci o vrstama, staništima i područjima ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Bakra« navedene su:

- zaštićene i ugrožene vrste,

- ugrožena i rijetka staništa,

- područja Ekološke mreže RH,

- zaštićena područja,

s osnovnim karakteristikama i mjerama zaštite. Elaborat je sastavni dio Plana, a uvršten je u cijelosti u poglavlju Prilozi: IV. STRUČNE PODLOGE na kojima se temelje prostorno-planska rješenja.

(2) Ekološka mreža RH na području Grada Bakra prikazana je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000, a obuhvaća slijedeća:

A. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

- Nacionalni park Risnjak HR2000447

- Lepenica i jezero Bajer HR2000663

- Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika HR5000019 (cijelo područje obuhvata Plana)

B. Međunarodno važna područja za ptice:

- Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika HR1000019 (cijelo područje obuhvata Plana)«.

Članak 123.

Dodaje se novi 134. glasi:

»Mjere zaštite zaštićenih i ugroženih vrsta, ugroženih i rijetkih staništa, te područja Ekološke mreže od važnosti za Prostorni plan uređenja Grada Bakra su:

- očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju terena te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; spriječiti vegetacijsku sukcesiju;

- očuvati vegetacije visokih zeleni u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova;

- prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;

- postavljanje novih te izmještanje postojećih penjačkih i planinarskh putova provesti na način koji ne ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode, odn. plavljenje staništa;

- uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća; spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće;

- osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more;

- sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;

- sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;

- očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;

- ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;

- očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom;

- svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (posebice ograđivanje cijelog ili dijela lovišta) podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane vjetroelektrane, radove regulacije vodotoka i razvoj turističkih zona. Prilikom ocjenjivanja prihvatljivosti obavezno treba sagledati kumulativan utjecaj planiranih i postojećih zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže;

- prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste;

- prilikom istraživanja potencijalnih lokacija za vjetroelektrane uvažiti ograničenja nužna za zaštitu ugroženih vrsta ptica i šišmiša.«.

Članak 124.

Članak 135. mijenja se i glasi:

»(1) Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

(2) Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu određena je na kartografskom prikazom br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštita prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000.

(3) Na području obuhvata Plana registrirane su slijedeće zone zaštite:

- urbanistička cjelina grada Bakra (broj registracije 181, broj rješenja 137/1 od 11.3.1968.),

- Kaštel s okolicom (broj registracije 289, broj rješenja 650/02 od 8.2.1972.),

- prostor talijanskog koncentracijskog logora (broj registracije 265, broj rješenja 388/1 od 18.12.1975.),

- Praputnjak - ruralna cjelina (broj registracije 362, broj rješenja 94/1 od 28.1.1974.),

- Praputnjak - etnozona (broj registracije 383, broj rješenja 612/1 od 18.12.1975.),

- registrirano etnološko područje Bakar-Prezidi-suhozid (broj registracije 290, broj rješenja 100/1 od 3.2.1972.) i

- Bakarac-Prezidi-suhozid (broj registracije 290 1, broj rješenja 100/1 od 3.2.1972.) te

- Župna crkva Sv. Josipa u Praputnjaku (privremena registracija broj NI 153 od 6.7.2007.

(4) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara , drugim propisima i ovim Prostornim planom. Za navedena kulturna dobra za sve zahvate propisana obveza ishođenja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od strane nadležnog tijela.

(5) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 136. - 139. nadležan je Konzervatorski ured u Rijeci.«.

Članak 125.

Članak 136. mijenja se i glasi:

»Registrirane povijesne graditeljske cjeline (gradsko naselje Bakar - NA1₁ i seosko naselje Praputnjak - NA6₁) svrstane su u I. stupanj zaštite, što podrazumijeva potpunu zaštitu urbane odnosno ruralne strukture naselja.«.

Članak 126.

U članku 138. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Za evidentirane pojedinačne civilne i sakralne građevine unutar povijesne cjeline Grada Bakra (koja podliježe I stupnju zaštite), uvjeti zaštite odredit će se na osnovi konzervatorske dokumentacije, a do izrade iste, svi zahvati na tim građevinama mogući su na osnovi Odredbi ovog Prostornog plana, na osnovi Odredbi UPU-a za naselje Bakar i uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.«.

Članak 127.

U članku 139. stavci (2), (3) i (4) mijenjaju se i glase:

»(2) Etnozona Bakarski prezidi uvjetuje potrebu očuvanja preostalih suhozida na ovom području, s tim da valja pristupiti reviziji granica zaštićene zone, prema revalorizaciji koju će provesti nadležna služba.

(3) Za zonu u Praputnjaku, zbog izrazito lošeg stanja, potrebna je revizija Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, odnosno revizija granica zone zaštite koju će provesti nadležno tijelo. Unutar zone zaštite, sanaciju i rekonstrukciju postojećih građevina potrebno je vršiti pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima nadležne službe.

(4) Ostala evidentirana etnološka baština (dio naselja Meja - Gaj, Plosne i Ponikve) podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju postojećih građevina pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima nadležne službe.«.

Članak 128.

Članak 140. mijenja se i glasi:

»(1) Na području Grada Bakra ovim Prostornim planom određena je proizvodna zona Kukuljanovo (bivša R27) -I₁ kao prostor za smještaj građevina za gospodarenje otpadom sukladno posebnim propisima i dokumentima prostornog uređenja šireg područja, i označena na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Evidentirana veća divlja odlagališta na području Grada Bakra su Učivac, okoliš TS Meline na Krasici i Grušina na Hreljinu. Manja odlagališta nalaze se kod nogometnog igrališta u Krasici, uz put od kamenoloma Učivac prema Vrani, uz puteve prema vodospremi Praputnjak, Kalvariji na Hreljinu i željezničkoj stanici Meja (Praputnjak), na ugibalištu između Zlobina i Zlobinske Drage te na području Gmajnice na Zlobinu.

(3) Evidentirana divlja odlagališta na području Grada Bakra potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo.«.

Članak 129.

Dodaje se članak 140.a koji glasi:

»Dozvoljava se privremeno zbrinjavanje i obrada građevinskog otpada i to na području radne zone Lunga do stavljanja u funkciju te na području kamenoloma Škrljevo do sanacije, prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda. Lokacije su označene na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mjerilu 1:25.000.«.

Članak 130.

U članku 152. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Postojeći i planirani (prvenstveno lučki) sadržaji u Bakarskom zaljevu moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. Za postojeći skladišni prostor otvorenog tipa na području luke Podbok putem inspekcijskih službi zaštite okoliša provode se mjere provedbe monitoringa, kako bi se mogla odrediti kategorizacija zraka i propisati eventualna izrada sanacijskog programa, tj. poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).«.

Članak 131.

U članku 154. stavak (1) iza brojeva: »24/96« dodaju se brojevi: »4/01, 15/09 i 28/10«.

Stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite (prvoj, drugoj, trećoj i četvrtoj zoni) određene su Odlukom navedenom u stavku (1) ovog članka.«.

Članak 132.

Članak 158. mijenja se i glasi:

» (1) Grad Bakar po Pravilniku o naseljenim mjestima u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN 2/91) ne spada u zonu obvezne izgradnje skloništa osim eventualno u zonama jakih ugroza uz industrijska postrojenja i unutar njih.

(2) Sukladno navedenom, Grad Bakar neće graditi javna skloništa za potrebe sklanjanja ljudi, već će se stanovništvo sklanjati u već postojećim skloništima te kućnim skloništima, podrumima i postojećim javnim objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje.

(3) Mjere sklanjanja stanovništva moraju biti u skladu sa elaboratom »Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Bakra«, odnosno elaboratom »Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja za Grad Bakar« i Planom zaštite i spašavanja Grada Bakra.

(4) Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Bakra, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(5) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj

namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(6) Svi prostorni planovi užeg područja na čijem području su izgrađena skloništa trebaju iste imati naznačene u kartografskom prikazu navodeći kapacitet i stupanj zaštite koji ona pružaju skloništa.«.

Članak 133.

Iza članka 158. naslov: »8.6.2. Zaštita od potresa« mijenja se i glasi: »Mjere zaštite i spašavanja«

Članak 134.

Članak 159. mijenja se i glasi:

»(1) Poplave i bujice

(1.1) Bakarski potok je u potpunosti reguliran te je spriječeno njegovo izlijevanje iz korita. Opasnosti od poplava nema, ali je potrebno vršiti redovnu kontrolu putem vodočuvarske službe, te redovno čišćenje korita od eventualno nanesenog granja i šiblja.

(1.2) Objekti kritične infrastrukture ne smiju se graditi u područjima mogućih plavljenja bujičnih voda.

(1.3) Područje uvjetno ugroženo plavljenjem od podizanja razine mora je luka u Bakru, odnosno prostor između obale i ulice Primorje . Najviša izmjerena razina mora u Bakru iznosi 117 cm iznad srednje razine mora, a kota obale iznosi cca 110-130 cm. Planovi užeg područja po potrebi mogu uvrstiti mjere zaštite za prostor ugrožen plavljenjem od podizanja razine mora.

(2) Potresi

(2.1) Područje Grada Bakra je s obzirom na zabilježene intenzitete potresa na svom području svrstano u VIIIo (razorni potresi) prema karti maksimalnih intenziteta potresa po MSK.

(2.2) Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.

(2.3) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres.

(2.4) U građevinama društvene infrastrukture, športsko- rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 i prenošenje važnih obavijesti ŽC 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(2.5) Prostorni planovi užeg područja moraju sadržavati i popis značajnih gospodarskih objekata, imaoca opasnih tvari, objekata u kojima boravi velik broj ljudi koji bi uslijed potresa mogli biti ugroženi, te popis ugroženih spomenika kulture. Iste treba kartografski prikazati.

(2.6) Prostorni planovi užeg područja obvezni su predvidjeti urbanističke mjere zaštite kritične infrastrukture.

(2.7) Prilikom izrade prostornih planova užeg područja potrebno je definirati područja koja nisu ugrožena urušavanjem kao zone za evakuaciju ljudi (zelenilo, trgovi, slobodne površine i slično) a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije, također izrađivači trebaju definirati zone za privremeno deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja. Ista područja potrebno je i kartografski prikazati.

(2.8) Kao deponij za privremeno zbrinjavanje ruševina na razini Grada može se koristiti prostor na Učivcu u naselju Škrljevo, plato koksare kao i privremene deponije u blizini naselja koje treba definirati prostornim planovima užeg područja.

(3) Klizišta

(3.1) Padine Bakarskog zaljeva, predstavljaju potencijalno mjesto nastanka klizišta, zbog česte izmjene vapnenačke i flišne stijenske podloge, prisustva potencijalno nestabilnog pokrivača različite debljine, nasipanog materijala i tokova podzemne vode. Aktivno klizište nalazi se u naselju Bakar kod zgrade dvorane Pomorske škole, prikazano strelicom na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.. Kod svih gradnji u ovoj zoni potrebno je provesti detaljna geološka ispitivanja i po potrebi provesti sanaciju.

(4) Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima

(4.1) Provedbenim dokumentima prostornog uređenja potrebno je definirati moguće izvore tehničko-tehnoloških nesreće, zonu dometa istjecanja opasnih tvari u zrak, u površinske vode, u podzemne vode, također je potrebno definirati sve objekte kritične infrastrukture koji bi bili ugroženi tehničko-tehnološkim akcidentom u gospodarskom objektu ili u prometu (tekstualno i kartografski).

(4.2) Na području Grada Bakra je INA industrija d.d. rafinerija nafte Rijeka; Lokacija Bakar firma koja spada u Seveso II i djelom se nalazi na području Grada Bakra. Isto tako, područjem Grada prolazi i JANAF-ov naftovod koji spada u Seveso II Direktivu EU, a u slučaju nesreća u DINA-i ili Termoelektrani (Kostrena), ugroženo će biti i područje Grada (stanovništvo, okoliš, more...)

(4.3) Od ostalih firmi koje u svojoj proizvodnji koriste opasne tvari, pa time u slučaju nesreće ugrožavaju stanovništvo Grada su:

- Brodokomerc d.d.; DC Kukuljanovo

- Hotel »Jadran« Bakar d.o.o.

- INA BP Tuhobić

- Luka Rijeka d.d.; Pumpna stanica lokacija Bakar

- Luka Rijeka d.d.; Pumpna stanica lokacija Škrljevo

- P & R Metal

- PK d.o.o. RIJEKA,

- MGK-pack d.o.o. Kukljanovo,

- Metis d.d.

- Indel-zaštita d.o.o. Rijeka (Bimont)

- Kalina d.o.o. Kalina 2, Rijeka

- Montkemija d.o.o.

(4.4) U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima u apsolutnom dosegu) ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.).

(4.5) Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obavezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112.

(4.6) Građevinskim mjerama povećati sigurnost ugroženih objekata (hotela) eventualnim ukapanjem ili ograđivanjem čvrstom pregradom spremnika za UNP što bi smanjilo zonu apsolutnog dosega.

(4.7) Prostornim planovima potrebno je definirati moguće izvore tehničko-tehnoloških nesreće, zonu dometa istjecanja opasnih tvari u zrak, u površinske vode, u podzemne vode, također je potrebno definirati sve objekte kritične infrastrukture koji bi bili ugroženi tehničko-tehnološkim akcidentom u gospodarskom objektu ili u prometu (tekstualno i kartografski).

(4.8) Prostornim planom treba se definirati obaveza izgradnje skloništa u Industrijskoj zoni Kukljanovo jer se ona nalazi u zoni obavezne izgradnje skloništa.

(5) Kritična infrastruktura

(5.1) Objektima kritične infrastrukture smatraju se:

- 2 postojeće trafostanice

- vodospreme

- 2 postojeće osnovne škole s područnim školama

- srednja Pomorska škola Bakar

- JANAF-ov naftovod

- plinovod

- luka Bakar

(5.2) Objekti kritične infrastrukture su potencijalno ugroženi tehničko-tehnološkim akcidentom u gospodarskom objektu ili u prometu kao i elementarnim nepogodama (potresi, plavljenja, klizišta).

(6) Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu

(6.1) Odlukom o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (»Narodne novine« br 15/10.) određeno je da prijevoz opasnih tvari cestama na području Grada nije dozvoljen, osim u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva te distribucije opasnih tvari iz poduzeća lociranih na području Grada prema ostalim dijelovima RH.

(6.2) Državnim cestama D8 i D40 prometuju i cisterne koje se pune u INI, a prevoze naftne derivate. Najkritičnija točka na navedenoj prometnici je područje iznad naselja Bakar jer bi u slučaju izlijevanja naftnih derivata došlo do eksplozije u kojoj bi zona ugroženosti obuhvatila rubne dijelove naselja. Isto tako, za prijevoz opasnih tereta koristi se i prometnica D40. Prometnicama grada Bakra prevoze se i velike količine klora i drugih opasnih tvari za potrebe »DINA-petrokemije« d.d.

(6.3) Pomorski promet u akvatoriju Bakarskog zaljeva odvija se u lukama otvorenim za javni promet - luci Bakar (županijskog značaja) i dijelovima Luke Rijeka - luke na obali Podbok i obali Goranin (državnog značaja). Prekrcajna luka naftnih derivata, u sklopu zone Rafinerije nafte na Urinju, luka je posebne namjene.

(6.4) Željeznica - Odsječak pruge Škrljevo - Bakar (I. reda 113), odnosno veza na obalu »Podbok« specijaliziranu za rasute terete, duljine 12 km i visinske razlike oko 270 m, dio je osnovnog magistralnog pravca. Područjem grada prolazi i JANAF-ov naftovod.

(6.5) Uvjetovati da se objekti u kojima se okuplja veći broj ljudi (škole, vrtići, sportski objekt, i sl.) u unutrašnjosti naselja, odnosno ne grade u blizini prometnica po kojima se prevoze opasne tvari za lokalne potrebe.

(6.6) Prilikom projektiranja luka, obalnih pojaseva, prepumpnih mjesta treba voditi računa o primjeni potrebnih urbanističkih mjera zaštite. Pomorski promet i nesreće na moru, cjevovodni promet i njegove opasnosti opisane su u Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji.

(6.7) Provedbeni dokumenti prostornog uređenja moraju sadržati:

- lokacije na kojima su opasne tvari,

- zone njihovog djelovanja u zraku, kopnu i moru,

- kritičnu infrastrukturu koju ugrožavaju,

- obavezu imanja internih sustava uzbunjivanja i obavješćivanja svih subjekata koji imaju opasne tvari,

(6.8) Provedbeni dokumenti prostornog uređenja moraju:

- definirati restriktivne mjere građenja u ugroženim zonama,

- definirati zabranu izgradnje objekata u kojima boravi veliki broj ljudi u ugroženim zonama

(7) Zaštita od epidemije

(7.1) Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja udaljenosti od pojasa stambenog i stambeno - poslovnog objekta. Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne smiju se graditi u radijusu od 500 m oko potencijalne lokacije vodocrpilišta.

(7.2) U provedbenim dokumentima prostornog uređenja sa ciljem sprječavanja pojava epidemija potrebno je u kartografskim prikazima locirati odlagališta otpada i divlja odlagališta otpada.

(8) Uzbunjivanje i ostale mjere zaštite

(8.1) Sustavi za uzbunjivanje dijele se na interne i javne. Lokacije javnih sirena za uzbunjivanje i davanje priopćenja stanovništvu definirati u kartografskom prikazu u prostornim planovima nižega reda i u ostalim provedbenim dokumentima prostornog uređenja. Potrebno je označiti postojeće sirene i predvidjeti nove potencijalne lokacije sirena vodeći računa da mreža bude optimalna.

(8.2) Potrebno je osigurati čujnost signala za uzbunjivanje te u tom smislu obavezati investitore da za sve objekte u kojima boravi veći broj ljudi osigura imanje vlastitog internog sustava za uzbunjivanje i prenošenja obavijesti sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06).

(8.3) Osigurati lokacije sirena za uzbunjivanje i davanje priopćenja stanovništvu na način da istima bude pokriveno cijelo urbano područje grada Bakra, a napose mjesta okupljanja većeg broja ljudi (hoteli, plaže, škole, sportski objekti i sl.).

(8.4) Za sve zone naročito one u kojima boravi veći broj ljudi prostornim planovima nižega reda i ostalim provedbenim dokumentima prostornog uređenja kartografski definirati glavne pravce evakuacije u izvanrednim uvjetima i putove evakuacije ozlijeđenih. Kao primarne pravce za evakuaciju treba koristiti glavne prometnice.

(8.5) Kao prostori za evakuaciju ljudi koriste se veće otvorene površine (npr. nogometna igrališta, plato koksare do stavljanja u funkciju i sl.), osim onih u u I. i II. zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta (nogometna igrališta u Škrljevu i Krasici).

(8.6) Kao zone za ukop većeg broja ljudi predviđena su postojeća groblja u Bakru (nakon dogradnje), Kukuljanovu i Hreljinu.«.

Članak 135.

Naslov »8.6.3. Zaštita od rušenja« i članak 160. brišu se.

Članak 136.

Članci 161. i 162. postaju članci 160. i 161.

Članak 137.

Članak 163. briše se.

Članak 138.

Članak 164. postaje članak 162.

Članak 139.

Članak 165. postaje članak 163., mijenja se i glasi:

»(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za:

n građevinska područja naselja:

- Bakar - NA1_1-3 s površinama izvan naselja za izdvojene namjene (UPU 1),

- dio Praputnjaka - NA6₁ i NA6₅ (UPU 2),

- Kukuljanovo - NA2 (UPU 20),

- dio Krasice - NA4₂ (UPU 21),

- dio Hreljina - dio NA7₁ (UPU 22-1),

- dio Hreljina - dio NA7₁ i NA7₃ (UPU 22-2),

- Zlobin - NA10₁ (UPU 23),

- Zlobinsko Brdo - NA11₅ (UPU 24),

- dio Lepenica - NA15₂ (UPU 25-1),

- dio Lepenica - NA15₃ (UPU 25-2),

- dio Lepenica - NA15₄ (UPU 25-3),

- dio Lepenica - NA15₅ (UPU 25-4),

- dio Plasa - dio NA9₁ (UPU 26),

n površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- prekrcajna luka naftnih derivata -L₃ zajedno s građevinskim područjem zone proizvodne namjene I-1 na području Općine Kostrena (UPU 4),

- zona Vojskovo - R₁ (UPU 6),

- zona poslovne namjene - K₃ (UPU 8),

- zona luke Goranin - L₂ (UPU 9),

zona Glavičina - K₆ (UPU 15),

- sportsko-rekreacijska zona Lepenice - R₈ (UPU 17),

- zona Susanićevo - K₁ (UPU 18),

- zona Moravac - K₂ (UPU 19),

- turistička zona Gornje Jelenje - T₁ (UPU 27).

(2) Na području obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Bakra na snazi su Urbanistički plan uređenja radne zone R-27 Kukuljanovo (S.N. 19/01 i 21/01), Urbanistički plan uređenja radne zone R-29/I Kukuljanovo (S.N. 5/01), Urbanistički plan uređenja »UPU 3« dijela zone Kukuljanovo I2 (S.N. 39/10) i Urbanistički plan uređenja »UPU 5« poslovne zone Lunga-Hreljin (S.N. 17/10) koji se i dalje mogu primjenjivati u svim dijelovima koji nisu u suprotnosti s ovim Prostornim planom. Obuhvati UPU 3 i UPU 11 spajaju se u jedan urbanistički plan: Urbanistički plan uređenja »UPU 3/11« zone Kukuljanovo I₂.

(3) Urbanistički planovi dijelova Hreljina i dijelova Lepenica mogu se donijeti kao jedinstveni urbanistički planovi (UPU 22 i UPU 25).

(4) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavaka (1) i (2) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000.«.

Članak 140.

Iza članka 165. koji je postao članak 163. naslov: 9.1.3. »Detaljni planovi uređenja« i članak 166. brišu se.

Članak 141.

Članak 167. postaje članak 164., mijenja se i glasi:

»(1) Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama. Posebnu pažnju treba posvetiti trasi planirane državne ceste na dionici čvor Sv. Kuzam - čvor Križišće, tj. oblikovanju donjeg stroja, dobroj hortikulturnoj obradi šireg područja i sl. Prilikom iskopa i gradnje, terase i gromače Bakarskih prezida ne smiju se oštetiti, a ne smije se niti dopustiti zasipavanje padina.

(2) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim planom.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja.

(4) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(5) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.«.

Članak 142.

Članci 168., 169. i 170. postaju članci 165., 166., i 167.

Članak 143.

Članak 171. postaje članak 168., mijenja se i glasi:

»Temeljem Zakona, rekonstrukcija građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Prostornim planom nije moguća, već je moguća isključivo održavanje, odn. izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.«.

Članak 144.

Članak 172. briše se.

Članak 145.

Članak 173. postaje članak 169.

Članak 146.

Članak 174. postaje članak 170. mijenja se i glasi:

»(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih člankom 163. nije dozvoljeno uređenje (opremanje) i gradnja u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja. U izgrađenim dijelovima građevinskog područja dozvoljeni su slijedeći zahvati u prostoru:

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Bakra - NA1_1-3 (UPU 1) i Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Praputnjak - NA6_{1 i 5}(UPU 2) dopuštena je:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene (u NA1₁ i NA6₁ rekonstrukcija je moguća samo prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela).

. Do donošenja urbanističkog plana uređenja

- Kukuljanovo - NA2 (UPU 20),

- dio Krasice - NA4₂ (UPU 21),

- dio Hreljina - dio NA7₁ (UPU 22-1),

- dio Hreljina - dio NA7₁ i NA7₃ (UPU 22-2),

- Zlobin - NA10₁ (UPU 23),

moguća je gradnja u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja.

. Do donošenja urbanističkog plana uređenja

- Zlobinsko Brdo - NA11₅ (UPU 24),

- dio Lepenica - NA15₂ (UPU 25-1),

- dio Lepenica - NA15₃ (UPU 25-2),

- dio Lepenica - NA15₄ (UPU 25-3),

- dio Lepenica - NA15₅(UPU 25-4),

moguća je rekonstrukcija postojećih građevina u istim gabaritima.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone sportsko-rekreacijske namjene Vojskovo - R₁ (UPU 6) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina.

. Do donošenja UPU 8 - zona poslovne namjene - K₃ za plato bivše koksare - unutar ove zone poslovne namjene dopušteno je uređenje površina, te izgradnje pročistača otpadnih voda, odnosno uređaja i opreme za potrebe odvodnje grada Bakra i izgradnje sadržaja vezanih uz obuku pomoraca na površini do 600 m²; dozvoljena je gradnja na regulacijskom pravcu.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja:

- Glavičina - K₆ (UPU 15),

- Moravac - K₂ (UPU 19),

dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja:

- luke Goranin - L₂ (UPU 9),

dopuštena je uređenje površina, te izgradnja instalacija vodoopskrbe i odvodnje.

Do donošenja Urbanističkog plana uređenja:

- Susanićevo - K₁ (UPU 18),

dopuštena je gradnja u izgrađenom dijelu građevinskog područja.

(2) Urbanistički plan uređenja za zonu Rafinerije nafte na Urinju, koja na području Općine Kostrena obuhvaća zonu proizvodne namjene I-1, a na području Grada Bakra zonu prekrcajne luke naftnih derivata L3, potrebno je izraditi kao jedinstven, cjelovit plan, a proceduru donošenja provesti sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji na Općinskom vijeću Općine Kostrena, odnosno Gradskom vijeću Grada Bakra. Do donošenja navedenog urbanističkog plana uređenja koji je na području Grada Bakra označen oznakom UPU 4 dopuštena je:

- izgradnja istakačkih ruku na privezima tankerske luke,

- rekonstrukcija instalacija za obradu balastnih i zemljanih voda;

- obavezna sanacija svih onečišćenja.«

Članak 147.

Članak 175. postaje članak 171. i mijenja se tako da se iza riječi: »poslovne« stavlja zarez, briše se veznik »i«, a iza riječi: »sportsko-rekreacijske« dodaju se riječi: »i turističke«.

Članak 148.

Članak 176. postaje članak 172., mijenja se i glasi:

»Za zahvate u prostoru koji po ocjeni upravnog tijela nadležnog za provođenje dokumenata prostornog uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Gradonačelnika Grada Bakra.«.

Članak 149.

Članak 177. postaje članak 173. u kojem se u stavku (2) riječi: »Ureda državne uprave u Primorsko goranskoj županiji« zamjenjuju riječima: »upravnog tijela nadležnog za provođenje dokumenata prostornog uređenja«.

Članak 150.

Članak 178. briše se.

Članak 151.

Članak 179. postaje članak 174.

Članak 152.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage Kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Grada Bakra (»Službene novine Primorsko goranske županije« broj 21/03 i 41/06).

Članak 153.

Ovlašćuje se Odbor za statutarno-pravna pitanja da utvrdi i objavi pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Bakra.

Članak 154.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/12-01/01

Ur. broj: 2170-02-01-12-9

Bakar, 30. siječnja 2012.

GRADSKO VIJEĆE GRADA BAKRA

Predsjednik

Milan Rončević, v. r.