42.

Na temelju članka 100. 101. i 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/ 11 i 90/11), članka 32. Statuta Općine Lopar (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09) i Odluke o izradi Prostornog plana uređenja Općine Lopar (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/08), Općinsko vijeće Općine Lopar na sjednici održanoj 29. prosinca 2011. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lopar

I. TEMELJNE ODREDBE

Glava I.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Lopar (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/08), u daljnjem tekstu: Plan, koje je izradilo poduzeće »URBANISTICA« d.o.o. iz Zagreba.

Glava II.

Plan određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području Općine Lopar.

Plan se donosi za područje Općine Lopar kao jedinice lokalne samouprave, određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 90/92. 2/93. 58/93. 90/93. 10/94. 29/94. 69/95. 77/95. 82/95. 43/96. 53/96. 10/97. 124/97. 50/ 98. 68/98. 22/99. 42/99. 117/99. 128/99. 44/00. 129/00. 92/ 01. 79/02. 83/02. 25/03. 107/03. 175/03. 86/06. i 125/06.).

Granica područja Općine Lopar, kao jedinice lokalne samouprave, određena je od strane Državne geodetske uprave, privremena je i može se mijenjati temeljem sporazuma o sukcesiji između jedinica lokalne samouprave Općine Lopar i Grada Raba, kao i temeljem zakonskih i podzakonskih akata, a prikazana je na svim kartografskim prikazima grafičkog dijela Plana.

Polazišta i ciljevi

Glava III.

Plan određuje osobito:

-osnovne pokazatelje namjene površina,

-uvjete za gradnju u građevinskim područjima naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, a osobito uvjete za određivanje građevnih čestica, izgrađenost i iskorištenost zemljišta za građevine,

-uvjete za gradnju izvan građevinskih područja,

-opće uvjete i standarde opremanja zemljišta i obvezno priključivanje građevina na komunalnu i drugu infrastrukturu,

-uvjete za gradnju jednostavnih građevina,

-mjere za zaštitu okoliša te očuvanje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u prostoru,

-obveznu izradu prostornih planova užih područja i njihov obuhvat s pripadajućim prometnim površinama koje ih povezuju sa širim područjem,

-mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Glava IV.

Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom »Prostorni plan uređenja Općine Lopar«, koji sadrži:

I. Tekstualni dio:

Odredbe za provođenje plana

II. Grafički dio:

1A Korištenje i namjena površina mj. 1:25.000

1B Korištenje i namjena površina
- promet; pošta, telekomunikacijski sustav, i lokacije društvenih djelatnosti mj. 1:25.000

2 Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski i energetski sustavi mj. 1:25.000

3A Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja - područja posebnih uvjeta korištenja mj. 1:25.000

3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja - područja posebnih ograničenja u korištenju mj. 1:25.000

3C Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite mj. 1:25.000

3D Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja ekološke mreže mj. 1:25.000

3E Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite mj. 1:25.000

4. Građevinska područja:

4.1. Lopar mj. 1:5.000

4.2. Goli otok mj. 1:5.000

4.3. Otok Sv Grgur mj. 1:5.000

III Obavezni prilozi

III-1 Obrazloženje

III-2 Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije

III-3 Stručne podloge na kojima se temelji prostorno - plansko rješenje

III-4 Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

III-5 Zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima

III-6 Izvješće o prethodnoj raspravi

III-7a Izvješće o javnoj raspravi

III-7b Izvješće o ponovnoj javnoj raspravi

III-8 Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III-9a Sažetak za javnost

III-9b Sažetak za javnost - ponovna javna rasprava

III-10 Stručni izrađivač

-Izvod iz Sudskog registra

-Suglasnost za upis u Sudski registar

-Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera

-Imenovanje odgovornog voditelja.

III-11 Odluka o donošenju plana

Glava V.

U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje ovog Plana koriste se, u skladu sa važećim propisima, izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće značenje:

1. Općina Lopar - označava teritorijalno - upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Općine.

2. naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

3. granica građevinskog područja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica.

4. zaštićeno obalno područje (ZOP) - je područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali. Zaštićeno obalno područje označeno je na svim kartografskim prikazima u mj. 1:25.000 i 1:5.000. Na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja«, katastarska podloga, mj.1:5.000 prikazane su i linije od 70 i 100 m od obalne crte.

5. osnovna građevina jest građevina osnovne namjene određene ovim Planom (stambene, gospodarske, javne i društvene, sportsko-rekreacijske i druge namjene), pri čemu je osnovnu namjenu građevine moguće odrediti u svim njenim dijelovima.

6. pomoćna građevina jest građevina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica i slična građevina koja ne predstavlja uređenje okućnice, a koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine neke druge namjene. Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna, spremnik, septička jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz građevinu viša od 1m te bazen.

7. podzemnom etažom građevine u smislu ovog Plana smatra se podrum koji je potpuno ukopan.

8. nadzemnim etažama građevine u smislu ovog Plana smatraju se podrum koji je ukopan više od 50% svog volumena u konačno zaravnani teren osim potpuno ukopanog podruma, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

9. gradivi dio građevne čestice je dio građevne čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina. Sve etaže građevine (podzemne i nadzemne) moraju biti unutar gradivog dijela građevne čestice. U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice (građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase koje nisu konstruktivno povezane s građevinom, igrališta, bazeni površine do 24,00 m² i dubine do 2,0 m od razine okolnog tla i cisterne, svi niži od 1m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu.

10. regulacijski pravac - granica građevne čestice prema prometnoj površini. Prometna površina je površina javne namjene ili površina u privatnom vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica. Građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

11. građevni pravac - jest obvezni pravac kojim se određuje položaj osnovne građevine na građevnoj čestici, na način da se na njega naslanjaju dio građevine ili najmanje dvije najistaknutije točke pročelja.

12. lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne, tipologija i morfologija gradnje i sl. u krugu cca 100 m ili unutar definiranog uličnog ili konteksta naselja).

13. interpolacija jest gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici između obostrano izgrađenih građevina ili čestica na kojima je izdana važeća građevinska dozvola za izgradnju građevina.

14. nova građevina je građevina za koju se akt za gradnju ishodi nakon donošenja ovog Plana kao i svaka druga građevina koja je prema Zakonu izjednačena s njom.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE LOPAR

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Članak 1.

Osnovna namjena i korištenje površina određeni su Planom i prikazani na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000.

Prostor Općine Lopar se prema namjeni dijeli na:

-površine naselja,

-površine izvan naselja za izdvojene namjene,

-poljoprivredne površine,

-šumske površine,

-ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

-vodne površine.

Članak 2.

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

-površine naselja,

-površine izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja su: građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne i sl.), rekreacijske građevine, građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, građevine u funkciji gospodarenja šumama, manjih kapelica, križeva, spomen obilježja i sl., površine uzgajališta - marikultura.

1.1.1. Površine naselja

Članak 3.

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

-stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljsko-turistički sadržaji, sportske i uređene zelene površine, pješački putovi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

-parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, plaže,

-skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

-ugostiteljsko-turistički sadržaji koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću,

-poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

-tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i sl.

-luke otvorene za javni promet.

Članak 4.

Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine naselja i površine predviđene za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja naselja.

Planom su na području općine Lopar utvrđena građevinska područja naselja:

-NA 1₁ Lopar - centar,

-NA 1₂ Vazjugo,

-NA 1₃ Vazmorac,

-NA 1₄ Matahlići,

-NA 1₅ Livačina,

-NA 1₆ Pičuljani,

-NA 1₇ Matahlići,

-NA 1₈ Paparovi,

-NA 1₉ Čućići - Stočići,

-NA 1₁₀ Rtić,

Građevinska područja naselja označena oznakom NA pripadaju statističkom naselju Lopar.

Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i br. 4.1. »Građevinska područja - Lopar«, mj. 1:5.000.

1.1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 5.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

-gospodarsku namjenu (poslovnu - K),

-ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli - T1, turistička naselja - T2; kamp-autokampovi - T3),

-sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R1, uređene plaže - R2; sportsko-rekreacijski centar - zabavni park - R3; ZRC - R4),

-površine groblja - G,

-infrastrukturnu namjenu - IS.

Razgraničenje površina iz stavka 1. ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000, te br. 4 »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

1.1.3. Površine infrastrukture

Članak 6.

Površine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraničuju se na:

-površine predviđene za infrastrukturne koridore, smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linijskih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, širinom pojasa u metrima,

-površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su namijenjene smještaju građevina uređaja, opreme, instalacija i sl.

Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice »Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora« iz članka 98. ovih Odredbi i kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina«, 1B »Korištenje i namjena površina – promet; pošta, telekomunikacijski sustav, i lokacije društvenih djelatnosti », br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže- Vodnogospodarski i energetski sustavi« u mj. 1:25.000 i br. 4.1.-4.3 »Građevinska područjar« u mj. 1:5.000 uvažavajući:

-vrednovanje prostora za građenje,

-uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

-mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

-mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

-mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,

-mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 7.

Površine za infrastrukturne građevine razgraničuju se na slijedeće namjene:

1. Prometni sustav:

a) površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, pješački promet), pomorske (luka otvorena za javni promet županijskog značaja - trajektna luka i luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, privezišta u funkciji zona ugostiteljsko-turističke namjene, sidrišta, površine za sidrenje, te zračnog prometa (zračno pristanište-letjelište),

b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.

2. Vodnogospodarski sustav:

a) građevine vodoopskrbe,

b) građevine odvodnje,

3. Energetski sustav:

a) transformacijski uređaji i instalacije,

b) uređaji i oprema za sunčane elektrane

c) plinska stanica

1.1.4. Poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Poljoprivredne površine

Članak 8.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

Na području Općine Lopar određeno je poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u kategoriji ostala obradiva tla (P3) koje se štiti od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

Šumske površine

Članak 9.

Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, a prema namjeni se dijele na:

-šume gospodarske namjene (Š1),

-šume posebne namjene (Š3).

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Članak 10.

Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

Na površinama ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta izvan građevinskog područja utvrđene su i prirodne plaže. Prirodna morska plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Prirodne plaže utvrđene su na slijedećim lokacijama (označeno simbolom oznake Pp na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja«, mj 1:5.000):

-uv. Stojan,

-uv. Zaškoljići,

-uv. Sturić,

-uv. Dubac,

-uv. Podšilo,

-uv. Saramić,

-uv. Stolac,

-rt Lopižina,

-Marica dražica,

-uv. Velo kolo,

-uv. Sv. Grgur na otoku Sv. Grgur,

-obalno područje sjeverno od uv. Melna na Golom otoku,

-uv. M. Tetina na Golom otoku.

1.1.5. Vodne površine

Članak 11.

Vodne površine na području Općine Lopar razgraničene su na:

-morske površine,

-bujične vodotoke,

a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina«, 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja - područja posebnih ograničenja u korištenju« mj. 1:25.000 i br.4 »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

Namjena i način korištenja mora odnosi se na površinu akvatorija, podmorje i morsko dno.

a. Površina akvatorija:

Razgraničenje morske površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale. More u akvatoriju Općine Lopar namijenjeno je za:

-površine u funkciji obalnih građevinskih područja: naselja, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i ostalih,

-prometne djelatnosti (plovni putovi, luka otvorena za javni promet županijskog značaja - trajektna luka, luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, sidrišta, površine za sidrenje),

-rekreaciju koja obuhvaća dijelove akvatorija uz obalu a namijenjeno je kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širok najmanje 300 metara,

-površine uzgajališta - marikulturu uz jugozapadnu obalu poluotoka Sorinj (H),

-ostale morske površine namijenjene su ribarenju, odvijanju pomorskog prometa i sl.

b. Podmorje:

Podmorje je ribolovno gospodarsko područje i zona rekreacije, osim u prometnim koridorima.

c. Morsko dno:

Na morskom dnu je moguće ograđivanje zaštitnim mrežama zona za koje se tijekom budućih istraživanja utvrdi potreba pojačane zaštite od devastacije prirodne i kulturne baštine prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu.

Nije dopuštena eksploatacija mineralnih sirovina na obalnom dnu područja Općine Lopar.

1.1.7. Prostor prema načinu korištenja temeljem kriterija zaštite prostora

Članak 12.

Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora. Temeljem usvojenih kriterija korištenje prostora je razgraničeno na:

a) područja zaštićene prirodne baštine,

b) područja zaštićenog kulturno povijesnog naslijeđa,

c) zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište,

d) geotehničke značajke tla,

e) područja i dijelovi ugroženog okoliša,

f) zaštićeno obalno područje mora.

Članak 13.

Razgraničenje površina prema načinu korištenja iz članka 12. ovih Odredbi prikazano je na kartografskim prikazima br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mjerilu 1:25.000.

Članak 14.

Mjere zaštite prema načinu korištenja razgraničenih površina prikazane su u poglavlju 6. ovih Odredbi.

a) Područja prirodne baštine zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode su:

-dio POSEBNOG BOTANIČKO-ZOOLŠKOG REZERVATA Otoka Prvića s priobalnim vodama i Grgurov kanal na području Općine Lopar

-ZNAČAJNI KRAJOBRAZ Lopar

b) Područja prirodne baštine predviđena za zaštitu temeljem Plana su:

POSEBNI REZERVAT:

-ornitološko- botanički - uvala Lopar,

-rezervat šumske vegetacije - crnikova šuma na padinama prema Supetarskoj Dragi uz cestu.

PARK ŠUMA:

-San Marino,

-rt. Lopižina.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ:

-poluotok Lopar,

-otok Sv. Grgur,

-otok Goli.

PODMORJE I OBALNA LINIJA:

-podmorje otoka Sv. Grgur i Goli u kategoriji posebnog rezervata.

-obalne linije za zaštitu:

-dio obale od uvale Črnika do hridi Kaštelina,

-dio obale od hridi Kaštelina do plićaka Velika Sika na sjeveroistočnom dijelu Lopara,

-dio obale od pličine Velika Sika do uvale Javorna,

-dio obale od plaže Lopara do Mlinice,

-obalna linija otoka Grgur.

c) Područja zaštićenog kulturno povijesnog naslijeđa su:

1. Punta Zidine,

2. Antička peć na predjelu Podšilo, Dubac,

3. Hidroarheološka zona od Rta Kalifronta do Rta Stojana,

4. Podmorsko arheološko nalazište Rt Sorinj,

d) Evidentirani spomenici kulture su:

1. Prapovijesna gradina Kužekino,

2. Rt Kaštelina - prapovijesna gradina/nekropola,

3. Lukovac - ranosrednjevjekovni sakralni objekt na istoimenom otočiću,

4. Trbušnjak -prapovijesna gradina,

5. Pećina-prapovijesna gradina,

6. Glavičice-prapovijesna gradina,

7. Špilja Jamina (Pastiričina pećina),

8. Gromačica-gradina/nekropola,

9. Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije,

10. Crkva Sv. Ivana,

11. Crkva Sv. Nikole na Sorinju,

12. Kapela Sv. Roka u polju.

e) Područja zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta su:

-ostala obradiva tla (P3),

-šume gospodarske namjene (Š1),

-šume posebne namjene (Š3).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 15.

Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko - goransku županiju ovim se Planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu i to su:

1. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

-Radijski koridori Učka-Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), Rab; Rab- Čelavac, Kršine (Pag)

-Međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka -Krk-Senj / Rab-Novalja

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Članak 16.

Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Planom se određuju slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Cestovne građevine:

-ostale državne ceste:

Omišalj-Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica (planirana),

-osnovne županijske ceste:

Supetarska Draga - Lopar

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

trajektna luka Supetarska Draga - uv. Vardaškolj (planirana)

3. Građevine za vodoopskrbu:

-sustav Ličko-senjske županije koji dopunjava sustav Novi Vinodolski

4. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-uređaj Lopar

5. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-distributivni dalekovod 110 kV Krk-Rab (postojeći prijenosni dalekovod 110 kV Dunat -Rab)

6. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

-magistralni TK kabel II. razine Rijeka-Krk-Rab-Pag.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 17.

Granice građevinskog područja naselja obuhvaćaju izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja.

Granice izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja određene su na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000 i 4.1. »Građevinska područja - Lopar« u mjerilu 1:5.000.

Građevne čestice na kojima je izgrađena legalna građevina ili za koju je ishođen akt o gradnji smatra se izgrađenom i u slučaju da je u grafičkom dijelu ovog Plana određena kao neizgrađeni dio građevinskog područja naselja obzirom na neažurirane podloge, te za takve čestice vrijede uvjeti gradnje neposrednom provedbom određeni ovim Odredbama za naselje u kojem se predmetna čestica nalazi.

Članak 18.

Planom su utvrđena građevinska područja naselja NA 1₁, NA 1₂, NA 1₃, NA 1₄, NA 1₅, NA 1₆, NA 1₇, NA 1₈, NA 1₉ i NA 1₁₀.

Unutar svih građevinskih područja naselja Općine Lopar zabranjena je izgradnja novih poljoprivrednih građevina. Postojeće poljoprivredne građevine se mogu rekonstruirati samo u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima, ali ne i prenamijeniti.

Unutar građevinskih područja naselja na području Općine Lopar gradi se u skladu s ovim Odredbama i zakonom, odnosno detaljnijom prostorno-planskom dokumentacijom.

2.2.1. Uvjeti za neposrednu provedbu po vrstama građevina

Članak 19.

Unutar građevinskih područja naselja na području Općine Lopar u skladu s ovim Odredbama mogu se graditi građevine:

-stambene namjene (stambene građevine, višestambene građevine),

-javne i društvene namjene,

-gospodarske namjene (poslovno-stambene, poslovne),

-ugostiteljsko-turističke namjene,

-prometne i infrastrukturne namjene,

-komunalne građevine.

Uz građevine osnovne namjene iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi pomoćne građevine i/ili manje gospodarske građevine u skladu s uvjetima određenim ovim Odredbama.

2.2.1.1. Građevine stambene namjene

Članak 20.

Građevine stambene namjene se dijele na stambene građevine i višestambene građevine.

Stambene građevine

Članak 21.

Stambena građevina je vrsta građevine stambene namjene koja ima najviše tri (3) stana odnosno samostalne uporabne cjeline, a gradi se kao slobodnostojeća, dvojna ili u nizu.

Neposrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je graditi stambene građevine (slobodnostojeće, dvojne i u nizu) građevinske bruto površine manje od 700 m² u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 1₁, NA 1₂, NA 1₃, NA 1₄, NA 1₆, NA 1₇, NA 1₈, NA 1₉ i stambenu građevinu od interesa za Općinu Lopar iz članka 25. ovih Odredbi.

. Stambena građevina-slobodnostojeća

Članak 22.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za izgradnju stambenih građevina-slobodnostojećih:

1. Unutar stambene građevine-slobodnostojeće je osim stambene namjene dopušten smještaj pratećih sadržaja za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, restorani, uredi, društveni sadržaji (galerije i dr.) i sl. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 30 % građevinske bruto površine stambene građevine.

U stambenim građevinama-slobodnostojećim mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine-slobodnostojeće iznosi:

-do dva (2) stana odnosno samostalne uporabne cjeline 450 m²,

-sa tri (3) stana odnosno samostalne uporabne cjeline 500 m²,

uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 15 m.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine- slobodnostojeće nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina stambene građevine-slobodnostojeće iznosi:

-6,0 m ako stambena građevina ima 2 nadzemne etaže,

-9,0 m ako stambena građevina ima 3 nadzemne etaže.

Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine-slobodnostojeće iznosi:

-ako je građevna čestica površine 300 -600 m² 2 nadzemne etaže,

-ako je građevna čestica površine 601 m² i više 3 nadzemne etaže.

Dopuštena je gradnja jedne podzemne etaže.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) stambene građevine-slobodnostojeće iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno (k_in) stambene građevine-slobodnostojeće iznosi:

-ako je građevna čestica površine 300 - 600 m² 0,8,

-ako je građevna čestica površine 601 m² i više 1,2.

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine-slobodnostojeće iznosi 60 m², a najveća 325 m².

5. Stambene građevine-slobodnostojeće moraju se smjestiti unutar gradivog dijela čestice uz slijedeće kriterije:

-Najistaknutiji dio stambene građevine koja će se graditi na slobodnostojeći način mora biti udaljen najmanje 6,0 m od susjedne više građevine i ne manje od 2,0 m od granice građevne čestice najviše sa dvije bočne strane. Balkoni i vanjsko stubište moraju biti udaljeni najmanje 1,5 m od granice građevne čestice najviše sa dvije bočne strane.

-Udaljenost građevine od regulacijskog pravca razvrstanih cesta ne može biti manja od 6,0 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje razvrstanim cestama.

-Udaljenost građevine od regulacijskog pravca nerazvrstanih cesta i ostalih prometnih površina ne može biti manja od 5,0 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje nerazvrstanim cestama.

-U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, u slučaju interpolacija, građevinski pravac utvrđuje se prema postojećim susjednim građevinama, uz suglasnost i prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje razvrstanim cestama.

6. - Arhitektonsko oblikovanje stambenih građevina - slobodnostojećih i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

- Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta). Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete.

7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

8. - Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala, drva i sl. visine najviše 150 cm prema javnim površinama, odnosno najviše 180 cm prema susjednim građevnim česticama, uz uvjet da je dio ograde od kamena visine najviše 60 cm, dok preostali dio može biti zelenila, metala, drva i sl.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 150 cm. Podzidi se grade od kamena ili oblažu kamenom. Iznimno, u izgrađenim dijelovima starih naselja ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim uvjetima uz uvjet da je najviša dopuštena visina ograde ili podzida 2,5 m. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

9. Prostor na građevnoj čestici stambene građevine-slobodnostojeće uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

10. Na građevnim česticama se mora osigurati min. 1 parkirališno mjesto po stanu, odnosno za samostalne uporabne jedinice ostalih namjena sukladno članku 106. ovih Odredbi. Parkirališta moraju biti osigurana na vlastitoj građevnoj čestici.

11. Priključenje stambene građevine-slobodnostojeće na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Građevine moraju imati pristup na izgrađenu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

-Do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom, iznimno, je moguć priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za stambene građevine-slobodnostojeće (do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) kapaciteta do max. 15 ES (ekvivalentnih stanovnika). U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

-Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje te na građevine elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu unutar građevinskih područja naselja utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s uvjetima ovog Plana.

Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine uz stambene građevine-slobodnostojeće

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi dopušteno je graditi pomoćne građevine i/ili manje gospodarske građevine manje od 60 m² građevinske bruto površine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 1₂, NA 1₃, NA 1₄, NA 1₆, NA 1₇, NA 1₈ i NA 1₉ uz stambene građevine-slobodnostojeće uz slijedeće granične uvjete:

-Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu s mogućnošću izgradnje jedne podzemne etaže.

-Najveća dopuštena visina pomoćne građevine i manje gospodarske građevine iznosi 4,0 m,

-Tlocrtna površina pomoćnih i manjih gospodarskih građevina mora biti manja od ukupne tlocrtne površine građevine osnovne namjene (do max. 30%), a u sklopu ovim Odredbama zadanih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice osnovne namjene.

-Najmanja udaljenost pomoćnih i manjih gospodarskih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od
granice susjedne građevne čestice biti udaljene min.
3,0 m,

-ako se grade kao dvojne građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice, te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnika susjedne čestice na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne građevine,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnika susjednih čestica na kojima će se nalaziti druge jedinice pomoćne građevine.

Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene u pravilu se grade iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene. Iznimno, pomoćne građevine-garaže mogu se graditi na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama.

Djelatnost koja se obavlja u manjim građevinama gospodarske namjene, način ustroja proizvodnje, proizvodni postupak te potreba prometa moraju zadovoljavati sigurnosne uvjete i ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim česticama i u naselju (u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o zaštiti od buke, Zakonom o zaštiti zraka). U manjim građevinama gospodarske namjene dopušten je smještaj ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih sadržaja.

Manje građevine gospodarske namjene priključuju se na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu sukladno načinu priključivanja stambene građevine.

Kod građenja manjih građevina gospodarske namjene, odgovarajući broj parkirnih mjesta mora se osigurati u okviru građevne čestice građevine osnovne namjene u skladu s namjenom a prema 106. članku ovih Odredbi.

Jednostavne građevine za koje po Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima nije potrebno ishoditi akt za gradnju, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1,0 m. Postrojenja za održavanje i servisiranje bazena moraju biti udaljeni najmanje 2,5 m od granice građevne čestice.

Građevine iz ovog članka moraju s osnovnom građevinom činiti arhitektonsko oblikovnu cjelinu u skladu s uvjetima određenim ovim Odredbama za arhitektonsko oblikovanje stambene građevine.

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina-slobodnostojećih, pomoćnih i manjih gospodarskih građevina

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina-slobodnostojećih u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, od stavka 1. ovog članka dopušta se rekonstrukcija stambenih građevina-slobodnostojećih u smislu nadogradnje jedne etaže u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su otvori udaljeni od granice građevne čestice manje od 1,0 m, na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu. U slučaju nadogradnje etaže ukupan broj etaža stambene građevine-slobodnostojeće mora biti u skladu s najvećim dopuštenim brojem etaža određenim za nove građevine ovim Odredbama.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka za građevinska područja naselja za koja je propisana obaveza izrade plana užeg područja, drugačiji uvjeti za rekonstrukciju odrediti će se tim planovima, a u skladu sa smjernicama određenim u poglavlju 2.2.2. ovih Odredbi.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene - slobodnostojeće moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih stambenih građevina - slobodnostojećih, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

. Stambena građevina - dvojna

Članak 23.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za izgradnju stambenih građevina - dvojnih:

1. Unutar stambene građevine-dvojne je osim stambene namjene dopušten smještaj pratećih sadržaja za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, restorani, uredi, društveni sadržaji (galerije i dr.) i sl. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 30 % građevinske bruto površine stambene građevine.

U stambenim građevinama-dvojnim mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine-dvojne iznosi 350 m², uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 14 m.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine-dvojne nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina stambene građevine-dvojne iznosi:

-6,0 m ako stambena građevina ima 2 nadzemne etaže,

-9,0 m ako stambena građevina ima 3 nadzemne etaže.

Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine-dvojne iznosi 3 nadzemne etaže.

Dopuštena je gradnja jedne podzemne etaže.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) stambene građevine - dvojne iznosi 0,45.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno (k_in) stambene građevine-dvojne iznosi 1,35.

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine-dvojne iznosi 60 m², a najveća 325 m².

5. Stambene građevine-dvojne moraju se smjestiti unutar gradivog dijela čestice uz slijedeće kriterije:

-Najistaknutiji dijelovi stambene građevine koja će se graditi kao dvojna, moraju se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a s drugim dijelovima građevine (istakom) moraju biti udaljeni od granice susjedne građevine najmanje 6,0 m i ne manje od 2,0 m od granice građevne čestice.

6. - Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine- dvojne i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 150 cm. Podzidi se grade od kamena ili oblažu kamenom. Iznimno, u izgrađenim dijelovima starih naselja ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim uvjetima uz uvjet da je najviša dopuštena visina ograde ili podzida 2,5 m. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

9. Prostor na građevnoj čestici stambene građevine- dvojne uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

11. Priključenje stambene građevine-dvojne na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom, iznimno, je moguć priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za stambene građevine-dvojne (do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) kapaciteta do max. 15 ES (ekvivalentnih stanovnika). U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine uz stambene građevine-dvojne

-Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu s mogućnošću izgradnje jedne podzemne etaže.

-Najveća dopuštena visina pomoćne građevine i manje gospodarske građevine iznosi 4,0 m,

-Najmanja udaljenost pomoćnih i manjih gospodarskih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice susjedne građevne čestice biti udaljene min. 3,0 m,

-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnika susjednih čestica na kojima će se nalaziti druge jedinice pomoćne građevine.

Manje građevine gospodarske namjene priključuju se na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu sukladno načinu priključivanja stambene građevine.

Građevine iz ovog članka moraju s osnovnom građevinom činiti arhitektonsko oblikovnu cjelinu u skladu s uvjetima određenim ovim Odredbama za arhitektonsko oblikovanje stambene građevine.

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina-dvojnih, pomoćnih i manjih gospodarskih građevina

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina-dvojnih u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, od stavka 1. ovog članka dopušta se rekonstrukcija stambenih građevina-dvojnih u smislu nadogradnje jedne etaže u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su otvori udaljeni od granice građevne čestice manje od 1,0 m, na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu. U slučaju nadogradnje etaže ukupan broj etaža stambene građevine - dvojne mora biti u skladu s najvećim dopuštenim brojem etaža određenim za nove građevine Ovim Odredbama.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u stambene građevine-dvojne moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

. Stambena građevina - u nizu

Članak 24.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za izgradnju stambenih građevina - u nizu:

1. Unutar stambene građevine-u nizu je osim stambene namjene dopušten smještaj pratećih sadržaja za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, restorani, uredi, društveni sadržaji (galerije i dr.) i sl. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 30 % građevinske bruto površine stambene građevine.

U stambenim građevinama-u nizu mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine-u nizu iznosi 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 12 m.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine-u nizu nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina stambene građevine-u nizu iznosi:

-6,0 m ako građevina ima 2 nadzemne etaže,

-9,0 m ako građevina ima 3 nadzemne etaže.

Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine-u nizu iznosi 3 nadzemne etaže.

Dopuštena je gradnja jedne podzemne etaže.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) za stambene građevine-u nizu iznosi 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno (k_in) stambene građevine-u nizu iznosi 1,5.

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine-u nizu iznosi 60 m², a najveća 325 m².

5. Stambene građevine-u nizu moraju se smjestiti unutar gradivog dijela čestice uz slijedeće kriterije:

-Stambene građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, a sa ostalim dijelovima građevine moraju biti udaljene najmanje 6,0 m od susjedne više građevine i ne manje od 2,0 m od granice građevne čestice.

6. - Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine-u nizu i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih odredbi.

8. Prostor na građevnoj čestici stambene građevine-u nizu uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

11. Priključenje stambene građevine-u nizu na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom, iznimno, je moguć priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za stambene građevine-u nizu (do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) kapaciteta do max. 15 ES (ekvivalentnih stanovnika). U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine uz stambene građevine - u nizu

-Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu s mogućnošću izgradnje jedne podzemne etaže.

-Najveća dopuštena visina pomoćne građevine i manje gospodarske građevine iznosi 4,0 m,

-Najmanja udaljenost pomoćnih i manjih gospodarskih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice susjedne građevne čestice biti udaljene min. 3,0 m,

-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnika susjednih čestica na kojima će se nalaziti druge jedinice pomoćne građevine.

Manje građevine gospodarske namjene priključuju se na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu sukladno načinu priključivanja stambene građevine.

Građevine iz ovog članka moraju s osnovnom građevinom činiti arhitektonsko oblikovnu cjelinu u skladu s uvjetima određenim ovim Odredbama za arhitektonsko oblikovanje stambene građevine.

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina-u nizu, pomoćnih i manjih gospodarskih građevina

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina-u nizu u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, od stavka 1. ovog članka dopušta se rekonstrukcija stambenih građevina-u nizu smislu nadogradnje jedne etaže u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su otvori udaljeni od granice građevne čestice manje od 1,0 m, na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu. U slučaju nadogradnje etaže ukupan broj etaža stambene građevine-u nizu mora biti u skladu s najvećim dopuštenim brojem etaža određenim za nove građevine Ovim Odredbama.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Članak 25.

Iznimno, od odredbi članaka 22-24. Ovih Odredbi dopušta se neposrednom provedbom gradnja stambene građevine sa socijalnim stanovima na k.č. 7833 k.o. Lopar uz slijedeće granične uvjete:

1. Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

3. Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) stambene građevine iznosi 1,5.

4. Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi 3 nadzemne etaže uz mogućnost izgradnje podzemne etaže.

5. Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 9,0 m.

6. Na građevnim česticama se mora osigurati min. 1 parkirališno mjesto po stanu, odnosno za samostalne uporabne jedinice ostalih namjena sukladno članku 106. ovih Odredbi. Parkirališta moraju biti osigurana na vlastitoj građevnoj čestici.

Građevina iz ovog članka je građevina od posebnog interesa za Općinu Lopar.

. Višestambene građevine

Članak 26.

Višestambena građevina je vrsta građevine stambene namjene koja ima četiri (4) do najviše jedanaest (11) stanova odnosno samostalnih uporabnih cjelina, a gradi se samo kao slobodnostojeća.

Neposrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je graditi višestambene građevine sa četiri (4) do najviše šest (6) stanova odnosno samostalnih uporabnih cjelina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 1₂, NA 1₃ i NA 1₄, NA 1₇ , NA 1₈ i NA 1₉.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za izgradnju višestambenih građevina iz stavka 2. ovog članka:

1. Unutar višestambene građevine je osim stambene namjene dopušten smještaj pratećih sadržaja za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, restorani, uredi, društveni sadržaji (galerije i dr.) i sl. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 30 % građevinske bruto površine višestambene građevine.

U višestambenim građevinama mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 1.000 m², uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 18,0 m. Iznimno, površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine može biti i manja, o čemu se donosi odluka Općinskog vijeća, a u slučaju izgradnje stanova u sustavu poticajne stanogradnje, stanova za branitelje domovinskog rata i invalide Domovinskog rata.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina višestambene građevine iznosi 9,0 m.

Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi tri nadzemne etaže i jednu podzemnu etažu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 0,9.

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 100 m², a najveća 325 m².

5. Građevine smjestiti unutar gradivog dijela čestice uz slijedeće kriterije:

-Najistaknutiji dio građevine višestambene građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način mora biti udaljen najmanje 6,0 m od susjedne više građevine i ne manje od 2,0 m od granice građevne čestice najviše sa dvije bočne strane. Balkoni i vanjsko stubište moraju biti udaljeni najmanje 4,0 m.

-Udaljenost višestambene građevine od regulacijskog pravca razvrstanih cesta ne može biti manja od 6,0 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje razvrstanim cestama.

-Udaljenost višestambene građevine od regulacijskog pravca nerazvrstanih cesta i ostalih prometnih površina ne može biti manja od 5,0 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje nerazvrstanim cestama.

6. - Arhitektonsko oblikovanje višestambene građevine namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

-Pojedinačne intervencije na pročeljima i krovištima višestambenih nisu dopuštene.

7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

9. Prostor na građevnoj čestici višestambene građevine uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Najmanje 30% građevne čestice višestambene građevine mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

11. Priključenje višestambene građevine na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Građevine namjene moraju imati pristup na izgrađenu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

-Do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja je za višestambene građevine (od 4 stana na više) kapaciteta većeg od 15 ES obavezan vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.). U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

Pomoćne građevine uz višestambene građevine

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi dopušteno je graditi pomoćne građevine manje od 60 m² građevinske bruto površine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 1₂, NA 1₃ i NA 1₄, NA 1₆, NA 1₇ , NA 1₈ i NA 1₉ uz višestambene građevine uz sljedeće granične uvjete:

-Pomoćne građevine mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu s mogućnošću izgradnje jedne podzemne etaže.

-Najveća dopuštena visina pomoćne građevine iznosi 4,0 m,

-Tlocrtna površina pomoćnih građevina mora biti manja od ukupne tlocrtne površine građevine osnovne namjene (do max. 30%), a u sklopu ovim Odredbama zadanih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice osnovne namjene.

Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

-ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice susjedne građevne čestice biti udaljene min. 3,0 m,

-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnika susjednih čestica na kojima će se nalaziti druge jedinice pomoćne građevine.

Pomoćne građevine u pravilu se grade iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene. Iznimno, pomoćne građevine - garaže mogu se graditi na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama.

Građevine iz ovog članka moraju s osnovnom građevinom činiti arhitektonsko oblikovnu cjelinu u skladu s uvjetima određenim ovim Odredbama za arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene.

Rekonstrukcija postojećih višestambenih građevina i pomoćnih građevina

Rekonstrukcija postojećih višestambenih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, od stavka 1. ovog članka dopušta se rekonstrukcija višestambenih građevina u smislu nadogradnje jedne etaže u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su otvori udaljeni od granice građevne čestice manje od 1,0 m, na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu. U slučaju nadogradnje etaže ukupan broj etaža višestambene građevine mora biti u skladu s najvećim dopuštenim brojem etaža određenim za nove građevine Ovim Odredbama.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine višestambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina višestambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.

Rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

2.2.1.2. Građevine javne i društvene namjene

Članak 27.

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi dopušteno je graditi javne i društvene građevine građevinske bruto površine manje od 1.000 m² u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 1₁, NA 1₂, NA 1₃, NA 1₄, NA 1₇, NA 1₈ i NA 1₉. Neposrednim provođenjem dopušteno je graditi građevine manjih sportsko-rekreacijskih sadržaja iz članka 31., sportsku dvoranu iz članka 32. građevinu info-punkta iz članka 35., i rekonstruirati građevinu turističke zajednice iz članka 36. ovih Odredbi.

Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. U sljedećoj tablici prikazan je sustav postojećih i planiranih sustava društvenih djelatnosti na području Općine Lopar:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

Sustav građevina društvenih djelatnosti, određen tablicom, može se dopunjavati drugim lokacijama i sadržajima.

Građevine mješovite javne i društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.

Prostorni raspored građevina javne i društvene namjene na području Općine Lopar prikazan je na kartografskom prikazu br. 1B. »Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunikacijski sustav, lokacije društvenih djelatnosti« u mj. 1:25.000.

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

Članak 28.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za predškolske ustanove:

1. Građevina predškolske ustanove namijenjena je za smještaj sadržaja vezanih za čuvanje, odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi, te svih pratećih sadržaja potrebnih za funkcioniranje predškolske ustanove.

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za predškolsku ustanovu iznosi 800 m². Površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 30 m² po djetetu, za dvoetažnu 20 m² po djetetu.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Građevine predškolske ustanove mogu se graditi do ukupne visine od 14,5 m, s najviše tri nadzemne etaže i jednom podzemnom etažom.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice na kojoj će se graditi građevina predškolske ustanove iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 1,5.

4. Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

5. Udaljenost građevine predškolske ustanove iznosi :

-od granice građevne čestice najmanje 6,0 metara,

-od regulacijskog pravca najmanje 6,0 metara za građevine do visine od 12,0 m, odnosno 8,0 m za građevine više od 12,0 m.

6. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala. Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje.

7. Građevna čestica predškolske ustanove treba biti ozelenjena, a najmanje 25% njene površine treba hortikulturno urediti.

8. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

9. Građevne čestice za predškolske ustanove se ograđuju, a primjenjuju se uvjeti za izgradnju ograda na građevnim česticama građevina stambene namjene.

10. Potreban broj parkirališnih mjesta sukladno namjeni određuje se prema članku 106. ovih Odredbi. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja odgovarajući broj parkirališnih mjesta može se osigurati i zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice.

11. Uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.), a u sklopu ovim Odredbama zadanih graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine grade se najviše do jedne nadzemne etaže visine 4,5 m, tlocrtne površine najviše do 40% tlocrtne površine osnovne namjene. Pomoćne građevine moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice i najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu biti udaljene od granice građevne čestice 3,0 m i bez otvora.

12. Priključenje predškolske ustanove na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Predškolske ustanove moraju imati neposredan pristup na izgrađenu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

-Građevine se mogu graditi unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja samo ukoliko imaju mogućnost priključka na izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom. Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja određenog ovim Planom za građevine kapaciteta većeg od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje te na građevine elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu unutar građevinskih područja naselja utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s uvjetima ovog Plana.

Rekonstrukcija postojeće građevine predškolske ustanove i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz građevinu predškolske ustanove

Rekonstrukcija postojećih građevina predškolske ustanove i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz građevine predškolske ustanove u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., moguća su prema ovim Odredbama za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina predškolske ustanove, u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je k_ig veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće građevine predškolske ustanove, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće građevine predškolske ustanove udaljene manje od 6,0 m od susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 3,0 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje od 3,0 m na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu.

Postojeće građevine predškolske ustanove i pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) uz građevine predškolske ustanove izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u građevine predškolske ustanove

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine predškolske ustanove moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina predškolske ustanove, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima uz uvjet zadovoljavanja potrebnog broja parkirališnih mjesta u skladu sa člankom 106. ovih Odredbi.

Školske ustanove (osnovne i srednje)

Članak 29.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za školske ustanove:

1. Građevina školske ustanove namijenjena je za smještaj sadržaja vezanih za odgoj i obrazovanje djece školske dobi, te svih pratećih sadržaja potrebnih za funkcioniranje školske ustanove. Na građevnoj čestici potrebno j eosigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, zelene površine i dr.).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 600 m². Veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² / učeniku za rad škole u 2 smjene. Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Građevine školske ustanove mogu se graditi do ukupne visine od 14,5 m, s najviše tri nadzemne etaže i jednom podzemnom etažom,

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice na kojoj će se graditi građevina školske ustanove iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 1,5.

Građevinska bruto površina građevine iznosi oko 4,8 m²/ učeniku.

4. Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

5. Udaljenost građevine školske ustanove iznosi:

-od granice građevne čestice najmanje 6,0 metara,

-od regulacijskog pravca najmanje 6,0 metara za građevine do visine od 12,0 m, odnosno 8,0 m za građevine više od 12,0 m,

7. Građevna čestica školske ustanove treba biti ozelenjena, a najmanje 25% njene površine treba hortikulturno urediti.

8. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

9. Građevne čestice za školske ustanove se ograđuju, a primjenjuju se uvjeti za izgradnju ograda na građevnim česticama građevina stambene namjene.

10. Potreban broj parkirališnih mjesta sukladno namjeni određuje se prema članku 146. ovih Odredbi. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja odgovarajući broj parkirališnih mjesta može se osigurati i zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice.

12. Priključenje školske ustanove na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Školske ustanove moraju imati neposredan pristup na izgrađenu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

-Građevine se mogu graditi unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja samo ukoliko imaju mogućnost priključka na izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom. Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom za građevine kapaciteta većeg od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

Rekonstrukcija postojeće građevine školske ustanove i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz građevinu školske ustanove

Rekonstrukcija postojećih građevina školske ustanove i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz građevine školske ustanove u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., moguća su prema ovim Odredbama za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina školske ustanove, u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je k_ig veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće građevine školske ustanove, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće građevine školske ustanove udaljene manje od 6,0 m od susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 3,0 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje od 3,0 m na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu.

Postojeće građevine školske ustanove i pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) uz građevine školske ustanove izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u građevine školske ustanove

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine školske ustanove moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina školske ustanove, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima uz uvjet zadovoljavanja potrebnog broja parkirališnih mjesta u skladu sa člankom 106. ovih Odredbi.

Sportsko-rekreacijske građevine

Članak 30.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za sportsko-rekreacijske građevine:

1. Unutar građevinskog područja naselja omogućuje se građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), sportskih igrališta i sl. Sportsko-rekreacijske građevine namijenjene su za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja, te svih pratećih sadržaja potrebnih za funkcioniranje sportsko-rekreacijske građevine (prateći sadržaji odnose se na manje ugostiteljske sadržaje, trgovačke sadžaje, garaže i sl.).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 600 m².

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina nije određena.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice na kojoj će se graditi sportsko-rekreacijska građevina iznosi 0,8.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 2,4.

4. Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

5. Udaljenost sportsko-rekreacijske građevine iznosi:

-od granice građevne čestice najmanje 6,0 metara,

-od regulacijskog pravca najmanje 6,0 metara za građevine do visine od 12,0 m, odnosno 8,0 m za građevine više od 12,0 m.

7. Građevna čestica sportsko-rekreacijske građevine treba biti ozelenjena, a najmanje 25% njene površine treba hortikulturno urediti.

8. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170 ovih Odredbi.

9. Građevne čestice sportsko-rekreacijskih građevina se u pravilu ne ograđuju, a ukoliko se ograda izvodi primjenjuju se uvjeti za izgradnju ograda na građevnim česticama građevina stambene namjene.

11. Uz građevinu sportsko-rekreacijske građevine ne mogu se graditi pomoćne građevine.

12. Priključenje sportsko-rekreacijske građevine na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Sportsko-rekreacijske građevine moraju imati neposredan pristup na izgrađenu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

-Građevine se mogu graditi unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja samo ukoliko imaju mogućnost priključka na izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom. Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom za građevine kapaciteta većeg od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

Rekonstrukcija postojeće sportsko-rekreacijske građevine

Rekonstrukcija postojećih sportsko-rekreacijskih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., moguća su prema ovim Odredbama za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih sportsko-rekreacijskih građevina, u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je k_ig veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće sportsko-rekreacijske građevine, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće sportsko-rekreacijske građevine udaljene manje od 6,0 m od susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 3,0 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje od 3,0 m na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu.

Postojeće sportsko-rekreacijske građevine izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u sportsko-rekreacijske građevine

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u sportsko-rekreacijske građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih sportsko-rekreacisjkih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima uz uvjet zadovoljavanja potrebnog broja parkirališnih mjesta u skladu sa člankom 106. ovih Odredbi.

Članak 31.

Iznimno, od uvjeta određenih ovim Odredbama za sportsko-rekreacijske građevine, građevine manjih sportsko-rekreacijskih sadržaja od interesa za Općinu Lopar (za potrebe sportskih udruga i sl.), mogu se graditi neposredno unutar izgrađenog dijela građevinskih područja i na manjim česticama od 600 m² ali ne manjim od 200 m² uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometna površina širine najmanje 3,5 m, a prema slijedećim uvjetima:

-najveća dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 100 m²,

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0.5,

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) 0,5,

-građevina može imati najviše jednu nadzemnu etažu,

-najveća dopuštena visina iznosi 5,0 m,

-udaljenost od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m,

-najmanje 20% građevne čestice je potrebno urediti kao zelene površine,

-obavezan je priključak građevine na javnu kanalizacijsku mrežu,

-potreban broj parkirnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici sukladno članku 106. ovih Odredbi.

Članak 32.

Iznimno, od uvjeta određenih ovim Odredbama za sportsko-rekreacijske građevine moguće je graditi sportsku dvoranu na katastarskim česticama k.č. 409, 410, 415, 416, 417, 418, 419, 420, 421 i 422 sve k.o. Lopar uz slijedeće uvjete:

-građevna čestica iznosi najmanje 2.000 m², a može se formirati na svim ili samo dijelu katastarskih čestica navedenim u ovom članku uz mogućnost dijeljena i spajanja navedenih građevnih čestica,

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi (k_ig) 0,8,

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno (k_in) iznosi 2,4,

-najveća dopuštena katnost iznosi 3 nadzemne i 1 podzemnu etažu,

-najveća dopuštena visina iznosi 15,0 m,

-površina zelenila na građevnoj čestici mora iznositi najmanje 20%,

Broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici u skladu s člankom 106. ovih Odredbi, ili zakupom u radijusu od 800 m.

Sportska dvorana iz ovog članka je građevina javne i društvene namjene od posebnog interesa za Općinu Lopar.

Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti

Članak 33.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti:

1. Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti namijenjene su za smještaj zdravstvenih, kulturnih i socijalnih sadržaja sa pratećim sadržajima.

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 600 m².

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Građevine se mogu graditi do ukupne visine od 14,5 m, s najviše tri nadzemne etaže i jednom podzemnom etažom.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice na kojoj će se graditi građevina javne i društvene namjene iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 1,5.

4. Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

5. Udaljenost građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti iznosi:

-od granice građevne čestice najmanje 6,0 metara,

-od regulacijskog pravca najmanje 6,0 metara za građevine do visine od 12,0 m, odnosno 8,0 m za građevine više od 12,0 m.

7. Građevna čestica građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti treba biti ozelenjena, a najmanje 25% njene površine treba hortikulturno urediti.

8. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

9. Građevne čestice građevina zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti se u pravilu ne ograđuju, a ukoliko se ograda izvodi primjenjuju se uvjeti za izgradnju ograda na građevnim česticama građevina stambene namjene.

11. Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju. Na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika.

12. Uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.), a u sklopu ovim Odredbama zadanih graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine grade se najviše do jedne nadzemne etaže visine 4,5 m, tlocrtne površine najviše do 40% tlocrtne površine osnovne namjene. Pomoćne građevine moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice i najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu biti udaljene od granice građevne čestice 3,0 m i bez otvora.

13. Priključenje građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti moraju imati neposredan pristup na izgrađenu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

-Građevine se mogu graditi unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja samo ukoliko imaju mogućnost priključka na izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom. Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom za građevine kapaciteta većeg od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

Rekonstrukcija postojeće građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz građevinu osnovne namjene

Rekonstrukcija postojećih građevina zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz građevine osnovne namjene u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., moguća su prema ovim Odredbama za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti, u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je k_ig veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti udaljene manje od 6,0 m od susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 3,0 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje od 3,0 m na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu.

Postojeće građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti i pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) uz građevine osnovne namjene izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima uz uvjet zadovoljavanja potrebnog broja parkirališnih mjesta u skladu sa člankom 106. ovih Odredbi.

Vjerske građevine

Članak 34.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri neposrednoj provedbi za vjerske građevine:

1. Vjerske građevine namijenjene su za smještaj vjerskih sadržaja.

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 600 m².

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina nije određena.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice na kojoj će se graditi građevina javne i društvene namjene iznosi 0,8.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 2,4.

4. Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

5. Udaljenost građevine iznosi:

-od granice građevne čestice najmanje 6,0 metara,

-od regulacijskog pravca najmanje 6,0 metara za građevine do visine od 12,0 m, odnosno 8,0 m za građevine više od 12,0 m.

7. Najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta

8. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

9. Građevne čestice vjerskih građevina se u pravilu ne ograđuju, a ukoliko se ograda izvodi primjenjuju se uvjeti za izgradnju ograda na građevnim česticama građevina stambene namjene.

12. Priključenje vjerske građevine na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Vjerske građevine moraju imati neposredan pristup na izgrađenu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

-Građevine se mogu graditi unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja samo ukoliko imaju mogućnost priključka na izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom. Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom za građevine kapaciteta većeg od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

Rekonstrukcija postojeće vjerske građevine i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz vjersku građevinu

Rekonstrukcija postojećih vjerskih građevina i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) uz vjersku građevinu u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., moguća su prema ovim Odredbama za nove građevine.

Iznimno, rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih vjerskih građevina, u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je k_ig veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim legalnim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Iznimno, postojeće vjerske građevine, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće vjerske građevine udaljene manje od 6,0 m od susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 3,0 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje od 3,0 m na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu.

Postojeće vjerske građevine i pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) uz vjersku građevinu izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u građevine vjerske ustanove

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u vjerske građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih vjerskih građevina, a kada uvjeti ne zadovoljavaju, prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima uz uvjet zadovoljavanja potrebnog broja parkirališnih mjesta u skladu sa člankom 106. ovih Odredbi.

Ostale građevine javne i društvene namjene

Članak 35.

Iznimno, od ostalih odredbi za javne i društvene građevine dopušteno je neposrednom provedbom ovih Odredbi graditi građevinu javne i društvene namjene info-punkta u sklopu koje je dopušten smještaj turističke agencije i suvenirnice na k.č. 3910/2 k.o. Lopar uz slijedeće granične uvjete:

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi (k_ig) 0,6,

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno iznosi (k_in) 1,2,

-najveća dopuštena katnost iznosi dvije nadzemne etaže i jedna podzemna,

-najveća dopuštena visina iznosi 4,5 m,

-udaljenost građevine od granice čestice iznosi 4,0 m, a iznimno, može biti i 2,5 m,

-površina zelenila na građevnoj čestici mora iznositi najmanje 25 %,

-potreban broj parkirnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici sukladno članku 106. ovih Odredbi

Građevina iz ovog članka je građevina od posebnog interesa za Općinu Lopar.

Članak 36.

Iznimno, od ostalih odredbi za javne i društvene građevine neposrednim provođenjem ovih Odredbi dopušteno je rekonstruirati javnu i društvenu građevinu turističke zajednice na k.č. 405/2, 406/1 i 406/2 sve k.o. Lopar uz slijedeće granične uvjete:

-građevina javne i društvene namjene turističke zajednice može se formirati na svim ili samo dijelu katastarskih čestica navedenih u ovom članku uz mogućnost dijeljena i spajanja navedenih građevnih čestica,

-dopuštena je rekonstrukcija u smislu povećanja tlocrtne površine građevine za 50% površine postojeće građevine, te nadogradnja nadzemnih etaža kata i potkrovlja,

-udaljenost javne i društvene građevine turističke zajednice od granice građevne čestice se na kod već postojećih udaljenosti građevine mogu zadržati, ali ne smanjivati, dok je na dijelu građevine koji će se dograditi najmanja dopuštena udaljenost 6,0 m,

Broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici u skladu s člankom 106. ovih Odredbi.

-u građevini iz ovog članka je dopušten smještaj prostorija turističke zajednice, info punkt, društvenih sadržaja, izložbenih prostora i sl.

Građevina iz ovog članka je građevina od posebnog interesa za Općinu Lopar.

2.2.1.3. Građevine gospodarske namjene

Članak 37.

Građevine gospodarske namjene se dijele na:

-poslovno-stambene građevine

-poslovne građevine.

Poslovno-stambena građevina

Članak 38.

Poslovno-stambene građevine su gospodarske građevine koje su većim dijelom namijenjene obavljanju djelatnosti gospodarske namjene, a sadrže tri (3) do deset (10) samostalnih uporabnih cjelina od kojih samo jedna samostalno uporabna cjelina može biti stambena, a ostale isključivo poslovne (poslovne namjene mora biti više od 50% građevinske bruto površine). Ukoliko su samostalne uporabne cjeline namijenjene za usluge smještaja dopušteno je ostvariti do najviše (10) samostalnih uporabnih jedinica od kojih je jedna stambena, a ukoliko su namijenjene ostalim poslovnim djelatnostima, dopušteno je ostvariti najviše (6) samostalnih uporabnih jedinica od kojih je jedna stambena.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi poslovno-stambene građevine na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

U poslovno-stambenim građevinama mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10).

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi dopušteno je graditi poslovno-stambene građevine sa tri (3) do šest (6) samostalnih uporabnih cjelina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 1₂, NA 1₃, NA 1₄, NA 1₇, NA 1₈, NA 1₉,

Utvrđuju se pri neposrednoj provedbi slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poslovno-stambenih građevina:

1. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju poslovno-stambene građevine iznosi:

-500 m² za građevine sa tri (3) samostalne uporabne cjeline,

-550 m² za građevine sa četiri (4) samostalne uporabne cjeline,

-600 m² za građevine sa pet (5) samostalnih uporabnih cjelina,

-650 m² za građevine sa šest (6) samostalnih uporabnih cjelina.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

2. Poslovno-stambene građevine koje se mogu graditi neposrednom provedbom su gospodarske građevine koje su većim dijelom namijenjene obavljanju djelatnosti gospodarske namjene, a sadrže tri (3) do šest (6) samostalnih uporabnih cjelina od kojih samo jedna samostalno uporabna cjelina može biti stambena, a ostale isključivo poslovne (poslovne namjene mora biti više od 50% građevinske bruto površine),

3. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,00 m.

Najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 nadzemne etaže i jednu podzemnu etažu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,35. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 1,05. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno (k_in) iznosi 1,5.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine osnovne namjene iznosi 80 m², a najveća 325 m².

4. Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

5. Udaljenost poslovno-stambene građevine iznosi:

-od granice građevne čestice najmanje 3,5 metara,

-od regulacijskog pravca najmanje 5,0 metara.

6. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje poslovno-stambenih građevina moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje poslovno-stambenih građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba od 17-23Ê te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa ili za solarije (otvorena krovišta).

7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

8. Za izgradnju ograda primjenjuju se uvjeti određeni ovim Planom za izgradnju ograda građevina stambene namjene. Iznimno, ograde poslovno-stambenih građevina mogu biti i više ali ne više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

9. Građevna čestica se prema prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

10. Potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici ili zakupom sukladno namjeni i članku 106. ovih Odredbi.

11. Priključenje poslovno-stambene građevine na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Građevine moraju imati neposredan pristup na izgrađenu prometnu površinu minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet ili je uređenje iste započelo na temelju programa gradnje građevina i komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina prometne površine može biti i manja ali ne manja od 3,0 m.

-Do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom, iznimno, je moguć, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za sve građevine veličine do max. 15 ES. Za građevine kapaciteta većeg od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

12. Uz građevinu osnovne namjene poslovno-stambene mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta, bazen i sl.), a u sklopu ovim Odredbama zadanih graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu ako građevina ima ravan krov, odnosno dvije nadzemne etaže ako građevina ima kosi krov s time da etaža potkrovlja nema nadozid, najveću dopuštenu visinu 4,0 m, tlocrtnu površinu najviše do 50% tlocrtne površine osnovne građevine. Određuju se slijedeće udaljenosti pomoćnih građevina od granica građevne čestice:

-ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice susjedne građevne čestice biti udaljene min. 3,0 m.

-ako se grade kao dvojne građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice, te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnike čestice na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne građevine

-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnike čestice na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne građevine

-Postrojenja za održavanje i servisiranje bazena moraju biti udaljena najmanje 2,5 m od granice građevne čestice.

Rekonstrukcija postojeće poslovno-stambene građevine i pomoćnih građevina uz poslovno-stambenu građevinu

Rekonstrukcija postojećih poslovno-stambenih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, dopušta se rekonstrukcija poslovno-stambenih građevina u smislu nadogradnje jedne etaže u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su otvori udaljeni od granice građevne čestice manje od 1,0 m, na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu. U slučaju nadogradnje etaže ukupan broj etaža poslovno-stambene građevine mora biti u skladu s najvećim dopuštenim brojem etaža određenim za nove građevine Ovim Odredbama.

Iznimno, za građevinska područja naselja za koja je propisana obaveza izrade plana užeg područja, drugačiji uvjeti za rekonstrukciju odrediti će se tim planovima, a u skladu sa smjernicama određenim u poglavlju 2.2.2. ovih Odredbi

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u poslovno-stambenu građevinu

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine poslovno-stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina poslovno-stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima uz uvjet zadovoljavanja potrebnog broja parkirališnih mjesta u skladu sa člankom 106. ovih Odredbi.

Poslovna građevina

Članak 39.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi poslovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi dopušteno je graditi poslovne građevine građevinske bruto površine manje od 400 m² u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 1₁, NA 1₂, NA 1₃ i NA 1₄, NA 1₇, NA 1₈, NA 1₉. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poslovnih građevina:

1. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m², a iznimno za poslovne građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljsko turističke djelatnosti (restoran, caffe bar, bistro, turističke agencije i sl.) iznosi 300 m².

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

2. Poslovne građevine su gospodarske građevine koje su u cjelini namijenjene obavljanju djelatnosti gospodarske namjene. Unutar poslovne građevine dopušten je smještaj ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih sadržaja.

3. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,00 m.

Građevine se mogu graditi do visine od najviše dvije nadzemne etaže s mogućnošću gradnje jedne podzemne etaže.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 0,8.

Najmanja tlocrtna projekcija građevine iznosi 80 m², a najveća 350 m².

4. Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

5. Udaljenost poslovne građevine iznosi:

-od ruba građevne čestice najmanje 5,0 metara od granice građevne čestice,

-od regulacijskog pravca najmanje 6,0 metara.

6. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje poslovnih građevina moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje poslovnih građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba od 17-23Ê te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa ili za solarije (otvorena krovišta).

7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

8. Za izgradnju ograda primjenjuju se uvjeti određeni ovim Planom za izgradnju ograda građevina stambene namjene. Iznimno, ograde poslovnih građevina mogu biti i više ali ne više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

10. Potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici ili zakupom sukladno poslovnoj namjeni i članku 106. ovih Odredbi. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja odgovarajući broj parkirališnih mjesta može se osigurati i zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice.

11. Priključenje poslovne građevine na prometne površine i komunalnu infrastrukturu:

-Do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom, iznimno, je moguć, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za sve građevine veličine do max. 15 ES. Za građevine kapaciteta većeg od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

12. Na jednoj građevnoj čestici mogu uz poslovnu građevinu - građevinu osnovne namjene graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.), a u sklopu ovim Odredbama zadanih graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu ako građevina ima ravan krov, odnosno dvije nadzemne etaže ako građevina ima kosi krov s time da etaža potkrovlja nema nadozid, najveću dopuštenu visinu 4,0 m, a grade se do tlocrtne površine najviše do 50 % tlocrtne površine osnovne građevine, ali ne veće od 80 m². Pomoćne građevine moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice i najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca. Pomoćne građevine moraju biti udaljene od susjednih građevnih čestica:

-ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice susjedne građevne čestice biti udaljene min. 3,0 m.

-ako se grade kao dvojne građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice, te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnika čestice na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne građevine,

-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnike čestice na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne građevine.

Rekonstrukcija postojeće poslovne građevine i pomoćnih građevina uz poslovnu građevinu

Rekonstrukcija postojećih poslovne građevine u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Iznimno, dopušta se rekonstrukcija poslovne građevine u smislu nadogradnje jedne etaže u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su otvori udaljeni od granice građevne čestice manje od 1,0 m, na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu. U slučaju nadogradnje etaže ukupan broj etaža poslovne građevine mora biti u skladu s najvećim dopuštenim brojem etaža određenim za nove građevine Ovim Odredbama.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u poslovnu građevinu

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine poslovne namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina poslove namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima uz uvjet zadovoljavanja potrebnog broja parkirališnih mjesta u skladu sa člankom 106. ovih Odredbi.

Članak 40.

Iznimno, od odredbi članaka 39. neposrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je graditi poslovnu građevinu poslovne-trgovačke namjene na k.č. 329, 330/1, 331/1, 331/ 2, 386, 387, 388, 392, 394, 395, 330/2, 393, 397, 391, 332/1, 332/2, 333/1, 333/2 i 333/3 sve k.o. Lopar uz slijedeće uvjete:

-građevna čestica iznosi najmanje 4.000 m², a može se formirati na svim ili samo dijelu katastarskih čestica navedenih u ovom članku uz mogućnost dijeljena i spajanja navedenih građevnih čestica,

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5,

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 1,5,

-najveća dopuštena katnost iznosi 3 nadzemne etaže i 1 podzemna etaža,

-najveća dopuštena visina iznosi 12,0 m,

-površina zelenila na građevnoj čestici mora iznositi najmanje 15%,

-broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici u skladu s člankom 106. ovih Odredbi,

-osim trgovačke namjene dopušten je smještaj ugostiteljsko-turističkog i uslužnog sadržaja najveće dopuštene površine 100 m².

Građevina iz ovog članka je građevina od posebnog interesa za Općinu Lopar.

2.2.1.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 41.

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi dopušteno je graditi ugostiteljsko-turističke građevine građevinske bruto površine manje od 600 m² u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 1₂, NA 1₃, NA 1₄, NA 1₇, NA 1₈, NA 1₉ i NA 1₁₀ uz slijedeće granične vrijednosti:

1. U građevinskom području naselja mogu se graditi pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene određene »Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10). Nije dopuštena gradnja i uređivanje građevina i smještajnih jedinica iz skupine kampova.

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m².

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina građevine iznosi:

-za građevne čestice površine do 1.200 m² 13,5 m,

-za građevne čestice 1.200 m² i veće 15,0 m.

Građevine se mogu graditi do visine od najviše četiri nadzemne etaže i dvije podzemne etaže.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_in) iznosi 2,0.

4. Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

5. Udaljenost građevine iznosi:

-najmanje 6,0 m od susjedne više građevine i ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice,

-od regulacijskog pravca najmanje 4,0 m.

6. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba od 17 - 23Ê, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja, za ugostiteljske terase, bazene, vrt ili za solarije (otvorena krovišta).

7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

8. Za izgradnju ograda primjenjuju se uvjeti određeni ovim Odredbama za izgradnju ograda građevina stambene namjene. Iznimno, ograde mogu biti i više ali ne više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

9. Građevna čestica treba biti ozelenjena, a najmanje 25% mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo. U sklopu građevne čestice mogu se graditi i uređivati sportsko-rekreacijski sadržaji, sportski tereni, vanjski bazeni i terase.

10. Potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici ili zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice.

11. Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora se planirati izvan postojećih javnih površina uz obalu.

Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, aparthotel i sl.) unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta.

12. Uz građevinu ugostiteljsko-turističke - osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta, bazen i sl.), a u sklopu ovim Odredbama zadanih graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu ako građevina ima ravan krov, odnosno dvije nadzemne etaže ako građevina ima kosi krov s time da etaža potkrovlja nema nadozid, najveću dopuštenu visinu 4,0 m, a grade se do tlocrtne površine najviše do 30% tlocrtne površine građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine moraju biti udaljene najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca, a od granice susjednih građevnih čestica:

-ako se grade kao slobodnostojeće min. 3,0 m.

-ako se grade kao dvojne građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice, te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnika građevne čestice na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne građevine

-ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnik gađevne čestice na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne građevine

-Iznimno postrojenja za održavanje i servisiranje bazena moraju biti udaljeni najmanje 2,5 m od granice građevne čestice.

13. Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

-Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom, moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za sve građevine veličine do max. 15 ES. Za građevine kapaciteta većeg od 15 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.). U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje na sustav odvodnje.

-- Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje te na građevine elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu unutar građevinskih područja naselja utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s uvjetima ovog Plana.

Rekonstrukcija ugostiteljsko-turističkih građevina i pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističke građevine

Rekonstrukcija postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.

Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko - turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

Prenamjena građevina druge namjene u ugostiteljsko- turističke građevine

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke građevine namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih ugostiteljsko-turističkih građevina.

Članak 42.

Iznimno, od odredbi članka 41. ovih Odredbi dopušta se neposrednim provođenjem ovih Odredbi rekonstrukcija ugostiteljsko turističke građevine hotela Jadran (Villa Sonja) na k.č. 9205, 9203, 9204/1 i 9204/3 k.o. Lopar uz slijedeće uvjete:

a) građevina se može rekonstruirati samo kao ugostiteljsko-turistička građevina,

b) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m²,

c) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,7,

d) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno (k_in) iznosi 3,5,

e) građevina se može rekonstruirati do visine od najviše pet nadzemnih etaža,

f) najveća dopuštena visina iznosi 15,0 m,

g) udaljenost građevine; dijelovi građevine koji su izgrađeni na manjim udaljenostima (od granice građevne čestice i regulacijskog pravca) od propisanih ovim odredbama; rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti. To isto se odnosi na nadogradnju postojećih tlocrtnih gabarita građevine bliže granici građevne čestice,

h) postojeći broj kreveta se zadržava,

i) kategorija hotela mora biti najmanje tri zvjezdice,

j) odgovarajući broj parkirališnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici ili u radijusu od najviše 500 m a prema članku 106. ovih Odredbi,

k) hotel Jadran se može formirati na svim ili samo dijelu katastarskih čestica navedenih u ovom članku uz mogućnost dijeljena i spajanja navedenih građevnih čestica.

Građevina iz ovog članka je građevina od posebnog interesa za Općinu Lopar.

Članak 43.

Iznimno, od odredbi članka 41. dopušta se neposrednim provođenjem ovih Odredbi rekonstrukcija ugostiteljsko- turističke građevine na k.č. 2291 k.o. Lopar uz sljedeće uvjete:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 220 m²,

b) najmanja dopuštena tlocrtna površina građevine istovjetna je legalnim gabaritima a iznosi 212 m²,

c) najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi tri nadzemne etaže,

d) najmanja dopuštena udaljenost od granica građevne čestice iznosi 1,0 m, a iznimno može i manje

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 1,0,

Građevina iz ovog članka je građevina od posebnog interesa za Općinu Lopar.

2.2.1.5. Građevine prometne i infrastrukturne namjene

Članak 44.

Građevine prometne i infrastrukturne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji i građevine i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.

Građevine prometne i infrastrukturne namjene detaljno su obrazložene u točki 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Građevine prometne i infrastrukturne namjene grade se neposrednom provedbom ovih Odredbi.

Privezišta, pasarele, istezališta, plutajući gatovi i lukobrani sa potrebnom opremom i uređajima za potrebe pomorskog prometa, kao pojedinačne intervencije u postojećim lukama, te na privezištima izvan njih se realiziraju neposrednom provedbom ovih Odredbi. Izgradnja priveza nije dopuštena izvan građevinskog područja.

2.2.1.6. Komunalne građevine

. Montažne i privremene građevine

Članak 45.

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi grade se:

-montažne građevine,

-privremene građevine.

Montažne građevine su temeljem ovih Odredbi prizemne građevine najveće tlocrtne površine 12m², a trgovačke i uslužne namjene.

Privremene građevine su temeljem ovih Odredbi montažne građevine čija je postava vremenski ograničena na najviše 90 dana, umjetničke i reklamne instalacije i sl.

Montažne i privremene građevine se neposrednom provedbom mogu postavljati samo na javnim površinama u vlasništvu Općine Lopar temeljem posebne Odluke koju donosi lokalna samouprava.

. Dječje igralište

Članak 46.

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi grade se dječja igrališta u naselju.

Dječje igralište je javna površina opremljena spravama za igru djece na mekoj podlozi, te drugim elementima urbane opreme. Uređuje se prema uzrastu djece (za dob 0-3 godine, dob 3-6 godina, te za školsku djecu). Na površini dječjeg igrališta moguće je urediti igrališta za sve uzraste.

Priključak građevne čestice dječjeg igrališta na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

. Spremnici za odvojeno sakupljanje otpada koji se postavljaju organizirano na javnoj površini

Članak 47.

Neposrednim provođenjem ovih Odredbi dopušteno je na javnim površinama organizirano postavljanje spremnika za odvojeno sakupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža) u naselju.

Pri razvrstavanju pojedinih vrsta otpada ne smije se ometati kretanje vozila i pješaka, ne smije se smanjivat preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.

Javne površine za postavljanje spremnika potrebno je od ostalih susjednih čestica odvojiti zelenilom, osim od prometne površine radi mogućeg pristupa komunalnog vozila sa dizalicom za pražnjene spremnika.

2.2.2. Uvjeti za posrednu provedbu Plana

Članak 48.

Planom su utvrđena građevinska područja naselja na kojima se gradi posrednom provedbom ovog Plana, te je za njih propisana obaveza izrade sljedećih planova užih područja:

UPU naselja Lopar - centar

(obuhvaća građevinsko područje naselja NA 1₁ Lopar- centar),

UPU naselja Vazjugo

(obuhvaća građevinsko područje naselja NA 1₂ Vazjugo i površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta),

UPU naselja Vazmorac i sportske zone Melak

(obuhvaća građevinsko područje naselja NA1₃ Vazmorac, sportsko-rekreacijski centar R1, uređenu plažu R2, morski dio površine luka otvorenih za javni promet, rekreacijske zone na moru i površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta)

UPU naselja Matahlići

(obuhvaća građevinsko područje naselja NA1₄ Matahlići),

UPU naselja Livačina

(obuhvaća građevinsko područje naselja NA1₅ Livačina),

DPU naselja Rtić

(obuhvaća građevinsko područje naselja NA1₁₀ Rtić)

Smjernice za izradu planova užih područja

UPU naselja Lopar - centar (NA 1₁)

Članak 49.

Smjernice za izradu UPU-a naselja Lopar - centar (obuhvaća građevinsko područje naselja NA 1₁ Lopar-centar) su:

-pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja (stambene građevine, škola, vrtić, zgrada Općine, pošta, crkva, građevina turističke zajednice i ostale javne i društvene građevine) sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno;

-poboljšati funkcioniranje postojeće prometne i komunalne infrastrukturne mreže (planiranje novih prometnica, uz rekonstrukciju, proširenje i uređenje postojećih);

-predvidjeti građevine poslovne (trgovačke) i sportsko- rekreacijske namjene,

-na neizgrađenim površinama odrediti optimalnu namjenu i uvjete za novu gradnju, uz osiguranje javnog prostora (trg, dječje igralište ili parkovne zelene površine i sl.);

Građevinsko područje naselja Lopar-centar (NA 1₁) - posredna provedba po vrstama građevina

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

(stambene građevine, višestambene građevine)

Stambene građevine

Posrednom provedbom ovih Odredbi za provođenje dopušteno je graditi stambene građevine bez obzira na građevinsku bruto površinu u građevinskom području naselja NA 1₁.

Stambena građevina je vrsta građevine stambene namjene koja ima najviše tri (3) stana odnosno samostalne uporabne cjeline.

Određuju se slijedeći granični uvjeti:

1. Unutar stambene građevine-slobodnostojeće je osim stambene namjene dopušten smještaj pratećih sadržaja za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, restorani, uredi, društveni sadržaji (galerije i dr.) i sl. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 30 % građevinske bruto površine stambene građevine.

U stambenim građevinama mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/ 09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:

-sa (1) stanom 800 m²,

-sa dva (2) stana odnosno samostalne uporabne cjeline 1.000 m²,

-sa tri (3) stana odnosno samostalne uporabne cjeline 1.200 m²,

uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 18 m.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine nije ograničena.

Građevine se grade samo kao slobodnostojeće. Nije dopuštena gradnja dvojnih građevina i građevina u nizu.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi:

-9,0 m ako stambena građevina ima 3 nadzemne etaže,

-12,0 m ako stambena građevina ima 4 nadzemne etaže.

Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine građevine iznosi:

-3 nadzemne etaže ako građevina nema suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan

-4 nadzemne etaže ako građevina ima suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan

Dopuštena je gradnja jedne podzemne etaže.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) stambene građevine iznosi 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) stambene građevine iznosi:

-1,2 (ako građevina nema suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan)

-1,6 (ako građevina ima suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan)

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 60 m², a najveća 325 m².

5. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

6, Na građevnim česticama se mora osigurati min. 1 parkirališno mjesto po stanu, odnosno za samostalne uporabne jedinice ostalih namjena sukladno članku 106. ovih Odredbi. Parkirališta moraju biti osigurana na vlastitoj građevnoj čestici.

7. Priključenje stambene građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

-Građevine se mogu graditi u neizgrađenom dijelu građevinskog područja samo ukoliko imaju mogućnost priključka na prometnu površinu, izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Odredbama.

Ostali uvjeti gradnje stambene građevine odrediti će se planom užeg područja.

Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine uz stambene građevine

Uvjeti gradnje za izgradnju pomoćnih građevina i/ili manjih gospodarskih građevina bez obzira na građevinsku bruto površinu istovjetni su uvjetima za neposrednu provedbu stambenih građevina određenih ovim Odredbama za gradnju pomoćnih građevina i/ili manjih gospodarskih građevina građevinske bruto površine manje od 60 m².

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina te pomoćnih i manjih gospodarskih građevina uz stambene građevine

Rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih stambenih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, kod kojih je k_ig i k_is veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do najveće dopuštene visine 9,00 m za stambenu građevinu sa tri nadzemne etaže, odnosno 12,0 m za stambenu građevine sa četiri nadzemne etaže. Veličina građevne čestice može biti i manja od propisane ovim Odredbama.

Postojeće stambene građevine u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, osim za vanjska stepeništa, balkone, lođe, nadstrešnice, natkrivene i nenatkrivene terase za koje udaljenost ne može biti manja od 1,5 m.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, postojeće stambene građevine udaljene manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od susjedne granice građevne čestice, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Ukoliko su udaljenosti manje od navedenih na toj strani se ne mogu planirati otvori na dograđenom dijelu.

Iznimno, kod rekonstrukcije postojećih stambenih građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ako ne postoji pristup na prometnu površinu minimalne širine 3,0 m na koju građevina ima pristup, pristupom se podrazumijeva i postojeći pješački prolaz ili stubište, ali ne manje od 1,5 m.

Postojeće stambene građevine te pomoćne i manje gospodarske građevine uz stambene građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Odredbama.

Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine mogu se rekonstruirati u smislu izmjene gabarita navedenih građevina, ali se ne može izvršiti prenamjena pomoćnih građevina i manjih gospodarskih građevina u neku drugu namjenu.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene stambene građevine

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina stambene namjene.

Višestambene građevine

Posrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je graditi višestambene građevine sa četiri (4) do najviše jedanaest (11) stanova odnosno samostalnih uporabnih cjelina u građevinskom području naselja NA 1₁.

Određuju se slijedeći granični uvjeti za posrednu provedbu:

U višestambenim građevinama mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 1.500 m² uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 18,0 m. Iznimno, površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine može biti i manja, o čemu se donosi odluka Općinskog vijeća, a u slučaju izgradnje stanova u sustavu poticajne stanogradnje, stanova za branitelje domovinskog rata i invalide Domovinskog rata.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

Višestambena građevina gradi se samo kao slobodnostojeća.

3. Najveća dopuštena visina višestambene građevine iznosi 12,0 m.

Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi četiri nadzemne etaže i jednu podzemnu etažu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 1,2.

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 100 m², a najveća 400 m².

5. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

Priključivanje građevina višestambene građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine se mogu graditi u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja samo ukoliko imaju mogućnost priključka na prometnu površinu, izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Odredbama. Ostali uvjeti gradnje višestambene građevine odrediti će se planom užeg područja.

Pomoćne građevine uz višestambene građevine

Uvjeti gradnje za izgradnju pomoćnih građevina bez obzira na građevinsku bruto površinu istovjetni su uvjetima za neposrednu provedbu višestambenih građevina određenih ovim Odredbama za gradnju pomoćnih građevina građevinske bruto površine manje od 60 m².

Rekonstrukcija postojećih višestambenih građevina te pomoćnih građevina uz višestambene građevine

Rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih višestambenih građevina, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, kod kojih je k_ig i k_is veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do najveće dopuštene visine 12,0 m. Veličina građevne čestice može biti i manja od propisane ovim Odredbama.

Postojeće višestambene građevine, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, osim za vanjska stepeništa, balkone, lođe, nadstrešnice, natkrivene i nenatkrivene terase za koje udaljenost ne može biti manja od 1,5 m.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, postojeće višestambene građevine udaljene manje od 4,0 m, ali ne manje od 2,0 m od susjedne granice građevne čestice, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Ukoliko su udaljenosti manje od navedenih na toj strani se ne mogu planirati otvori na dograđenom dijelu.

Iznimno kod rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ako ne postoji pristup na prometnu površinu minimalne širine 3,0 m na koju građevina ima pristup, pristupom se podrazumijeva i postojeći pješački prolaz ili stubište, ali ne manji od 1,5 m.

Postojeće višestambene građevine te pomoćne građevine uz višestambene građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Odredbama.

Pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u smislu izmjene gabarita, ali se ne može izvršiti prenamjena u neku drugu namjenu.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u višestambene građevine

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u višestambene građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih višestambenih građevina.

GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

Posrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je u naselju NA 1₁ graditi javne i društvene građevine građevinske bruto površine 1.000 m² i veće u izgrađenom dijelu građevinskog područja, te javne i društvene građevine bez obzira na veličinu građevinske bruto površine građevine u neizgrađenom dijelu građevinskog područja. Određuju se slijedeći granični uvjeti:

-uvjeti gradnje javnih i društvenih građevina bez obzira na građevinsku bruto površinu istovjetni su uvjetima za građevine do 1000 m² određenim člancima 28.-30. i 33.-34., ovih Odredbi,

-iznimno, od odredbi članaka 28.-30. i 33.-34. dopušteno je odrediti mogućnost gradnje više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici,

-opći uvjeti gradnje i rekonstrukcija građevina javne i društvene namjene, te uvjeti za gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, bazen i sl.) istovjetni su uvjetima određenim člancima 28.-30. i 33.-34. ovih Odredbi.

GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Poslovno-stambena građevina

Posrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je u naselju NA1₁ graditi poslovno-stambene građevine sa tri (3) do deset (10) samostalnih uporabnih jedinica. Određuju se sljedeći granični uvjeti:

1. Poslovno-stambene građevine su gospodarske građevine koje su većim dijelom namijenjene obavljanju djelatnosti gospodarske namjene, a kod kojih samo jedna samostalno uporabna cjelina može biti stambena, a ostale isključivo poslovne (poslovne namjene mora biti više od 50% građevinske bruto površine). Ukoliko su samostalne uporabne cjeline namijenjene za usluge smještaja dopušteno je ostvariti do najviše (10) samostalnih uporabnih jedinica od kojih je jedna stambena, a ukoliko su namijenjene ostalim poslovnim djelatnostima, dopušteno je ostvariti najviše (6) samostalnih uporabnih jedinica od kojih je jedna stambena.

U poslovno-stambenim građevinama mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju poslovno-stambene građevine iznosi:

-500 m² za građevine sa tri (3) samostalne uporabne cjeline,

-550 m² za građevine sa četiri (4) samostalne uporabne cjeline,

-600 m² za građevine sa pet (5) samostalnih uporabnih cjelina,

-650 m² za građevine sa šest (6) samostalnih uporabnih cjelina,

-850 m² za građevine sa sedam (7) do deset (10) samostalnih uporabnih cjelina,

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

3. Najveća dopuštena visina nove građevine iznosi 12,00 m.

Najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri nadzemne etaže i dvije podzemne etaže.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 1,4, Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_in) iznosi 2,0.

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine osnovne namjene iznosi 80 m² a najjveća 350 m².

5. Udaljenost poslovno-stambene građevine iznosi:

-od granice građevne čestice najmanje 3,5 metara.

-od regulacijskog pravca najmanje 5,0 metara.

6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

7. Potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici sukladno namjeni iz članka 106. ovih Odredbi. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja odgovarajući broj parkirališnih mjesta može se osigurati i zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice.

8. Uvjeti za gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, bazen i sl.) istovjetni su uvjetima iz članka 38. ovih Odredbi.

Poslovne građevine

Posrednom provedbom ovih Odredbi za provođenje dopušteno je graditi u naselju NA 1₁ poslovne građevine građevinske bruto površine 400 m² i veće u izgrađenom dijelu građevinskog područja i poslovne građevine bez obzira na građevinsku bruto površinu u neizgrađenom dijelu građevinskog područja. Određuju se slijedeći granični uvjeti:

1. Poslovne građevine su gospodarske građevine koje su u cjelini namijenjene obavljanju djelatnosti gospodarske namjene. Unutar poslovne građevine dopušten je smještaj ugostiteljsko uslužnih i trgovačkih sadržaja,

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m², a iznimno za poslovne građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljsko turističke djelatnosti (restoran, caffe bar, bistro, turističke agencije i sl.) iznosi 300 m²,

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

3. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom ali ne veća od 10,00 m.

4. Građevine se mogu graditi do visine od najviše dvije nadzemne etaže s mogućnošću gradnje dvije podzemne etaže,

5. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4.

6. Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 0,8.

7. Najmanja tlocrtna projekcija građevine iznosi 80 m², a najveća 350 m².

8. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

9. Potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici sukladno namjeni iz članka 106. ovih Odredbi. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja odgovarajući broj parkirališnih mjesta može se osigurati i zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice.

10. Uvjeti za gradnju pomoćnih građevina uz građevinu poslovne namjene istovjetni su uvjetima iz članka 39. ovih Odredbi.

Ostali uvjeti gradnje poslovnih građevina odrediti će se planom užeg područja.

Rekonstrukcija poslovno-stambenih, poslovnih građevina te pomoćnih građevina uz poslovno-stambene i poslovne građevine

Rekonstrukcija (u smislu promjene namjene i nadogradnje) postojećih poslovno-stambenih i poslovnih građevina, u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je Kig i Kis veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do najveće dopuštene visine određene ovim Odredbama, ali ne više od četiri nadzemne etaže. Veličina građevne čestice postojeće poslovno-stambene i poslovne građevine iz ovog stavka može biti i manja od propisane ovim Odredbama.

Postojeće građevine, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na manjim udaljenostima (od granice građevne čestice i regulacijskog pravca) od propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, osim za vanjska stepeništa, balkone, lođe, nadstrešnice, natkrivene i nenatkrivene terase za koje udaljenost ne može biti manja od 1,5 m

U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće poslovno-stambene i poslovne građevine, udaljene manje od 4,0 m od susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 2,0 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje od 2,0 m, na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u poslovno-stambene i poslovne građevine

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovno-stambene i poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih poslovno-stambenih i poslovnih građevina.

GRAĐEVINE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Posrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je graditi ugostiteljsko-turističke građevine bez obzira na građevinsku bruto površinu u naselju NA1₁. Određuju se slijedeći granični uvjeti:

1. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 700 m².

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

Građevine se grade samo kao slobodnostojeće.

2. Najveća dopuštena visina iznosi:

-za građevne čestice površine
do 1.200 m² 13,5 m,

-za građevne čestice
površine 1.200 m² i veće 15,0 m.

Građevine se mogu graditi do visine od najviše četiri nadzemne etaže i dvije podzemne etaže,

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno (k_in) iznosi 2,0.

3. Udaljenost građevine iznosi:

-najmanje 6,0 m od susjedne više građevine i ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice,

-od regulacijskog pravca najmanje 4,0 m.

4. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

5. Potreban broj parkirališnih mjesta potrebno na vlastitoj građevnoj čestici ili zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice.

6. Uvjeti za gradnju pomoćnih građevina uz građevinu ugostiteljsko-turističke građevine istovjetni su uvjetima iz članka 41. ovih Odredbi.

Ostali Uvjeti gradnje građevina ugostiteljsko-turističke odrediti će se planom užeg područja.

Rekonstrukcija ugostiteljsko-turističkih građevina i pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističke građevine

Rekonstrukcija (u smislu promjene namjene i nadogradnje) postojećih građevina u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je Kig i Kis veći od propisanog ovim Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do najveće dopuštene visine određene ovim Odredbama, a površina građevne čestice postojeće građevine koja se rekonstruira može biti i manja od propisane ovim Odredbama.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće građevine mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje od 1,0 m na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu.

Pomoćne građevine koje se nalaze na istoj građevnoj čestici na kojoj se nalazi i građevina čija je osnovna namjena ugostiteljsko turistička, mogu se rekonstruirati u smislu izmjene gabarita navedenih građevina, ali se ne može izvršiti prenamjena.

Postojeće građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim legalnim gabaritima (tlocrtnim i vertikalnim), ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Odredbama.

Prenamjena građevina druge namjene u ugostiteljsko- turističke građevine

Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina drugih namjena u ugostiteljsko-turističke građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih ugostiteljsko-turističkih građevina.

UPU naselja Vazjugo

Članak 50.

Smjernice za izradu UPU-a naselja Vazjugo (obuhvaća građevinsko područje naselja Vazjugo NA1₂ i površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta),

-pretežito izgrađeni dio građevinskog područja naselja (većim dijelom višestambene građevine, manjim dijelom stambene građevine, ostale vrste građevina) sa manjim neizgrađenim dijelovima rubno i u središnjem dijelu;

-poboljšati funkcioniranje postojeće prometne i infrastrukturne mreže (planiranje novih prometnica, uz rekonstrukciju, proširenje i uređenje postojećih, odrediti lokacije trafostanica i autobusnih stajališta);

-na neizgrađenim površinama odrediti optimalnu namjenu i uvjete za novu gradnju, uz osiguranje javnog prostora;

-planirati dječje igralište, parkovne zelene površine ili sl. javne sadržaje,

-sačuvati strukturu starih jezgri i autohtoni izgled starih kuća u nizu.

Građevinsko područje naselja Vazjugo (NA 1₂) - posredna provedba po vrstama građevina

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

(stambene građevine, višestambene građevine)

Stambene građevine

Posrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je u naselju NA 1₂ graditi stambene građevine građevinske bruto površine 700 m² i veće u izgrađenom dijelu građevinskog područja te stambene građevine bez obzira na građevinsku bruto površinu građevine u neizgrađenom dijelu građevinskog područja.

Stambena građevina je vrsta građevine stambene namjene koja ima najviše tri (3) stana odnosno samostalne uporabne cjeline.

Određuju se slijedeći granični uvjeti:

1. Unutar stambene građevine je osim stambene namjene dopušten smještaj pratećih sadržaja za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, restorani, uredi, društveni sadržaji (galerije i dr.) i sl. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 30 % građevinske bruto površine stambene građevine.

U stambenim građevinama mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/ 09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:

-za slobodnostojeće građevine:

-sa (1) stanom 300 m²,

-sa dva (2) stana odnosno samostalne uporabne cjeline 400 m²,

-sa tri (3) stana odnosno samostalne uporabne cjeline 500 m²,

uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 15 m,

-za dvojne građevine: 350 m², uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 14 m,

-za građevine u nizu: 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 12 m,

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

3. Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi:

-9,0 m ako stambena građevina ima 3 nadzemne etaže,

-12,0 m ako stambena građevina ima 4 nadzemne etaže.

Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine građevine iznosi:

-za slobodnostojeće građevine:

- ako je građevna čestica

površine 300 -600 m²: 2 nadzemne etaže ako
građevina nema suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan

3 nadzemne etaže ako građevina ima suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan

- ako je građevna čestica 3 nadzemne etaže ako građevina
površine 601 m² i više: nema suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan 4 nadzemne etaže ako građevina ima suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan

-za dvojne građevine: 3 nadzemne etaže ako građevina nema suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan

4 nadzemne etaže ako građevina ima suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan

-za građevine u nizu: 3 nadzemne etaže ako građevina nema suteren ili podrum koji

nije potpuno ukopan

4 nadzemne etaže ako građevina ima suteren ili podrum koji

nije potpuno ukopan

Dopuštena je gradnja jedne podzemne etaže za sve tipove gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) stambene građevne iznosi:

-za slobodnostojeće građevine: 0,4

-za dvojne građevine: 0,45

-za građevine u nizu: 0,5

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) stambene građevine iznosi:

-za slobodnostojeće građevine:

-ako je građevna čestica 0,8 (ako građevina nema suteren
površine 300 - 600 m²: ili podrum koji nije potpuno ukopan)

1,2 (ako građevina ima suteren ili podrum koji nije

potpuno ukopan)

-ako je građevna čestica 1,2 (ako građevina nema suteren
površine 601 m² i više: ili podrum koji nije potpuno ukopan)

1,6 (ako građevina ima suteren ili podrum koji nije potpuno

ukopan)

-za dvojne građevine: 1,35 (ako građevina nema suteren ili podrum koji nije potpuno

ukopan)

1,8 (ako građevina ima suteren ili podrum koji nije potpuno

ukopan)

-za građevine u nizu: 1,5 (ako građevina nema suteren ili podrum koji nije potpuno

ukopan)

2,0 (ako građevina ima suteren ili podrum koji nije potpuno

ukopan)

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 60 m², a najveća 325 m².

5. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

7. Priključenje stambene građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Ostali uvjeti gradnje stambene građevine odrediti će se planom užeg područja.

Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine uz stambene građevine

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina te pomoćnih i manjih gospodarskih građevina uz stambene građevine

Rekonstrukcija u smislu prenamjene stambene građevine

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih građevina stambene namjene.

Višestambene građevine

Posrednom provedbom ovih Odredbi za provođenje dopušteno je u naselju NA 1₂ graditi višestambene građevine sa sedam (7) do najviše jedanaest (11) stanova odnosno samostalnih uporabnih cjelina u izgrađenom dijelu, te višestambene građevine sa četiri (4) do najviše jedanaest (11) stanova odnosno samostalnih uporabnih cjelina u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja.

Određuju se slijedeći granični uvjeti za posrednu provedbu:

U višestambenim građevinama mogu se pružati ugostiteljske usluge, odnosno usluge smještaja u domaćinstvu sukladno »Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti« (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10).

2. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 1.300 m² uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevnog pravca građevine iznosi min. 18,0 m. Iznimno, površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine može biti i manja, o čemu se donosi odluka Općinskog vijeća, a u slučaju izgradnje stanova u sustavu poticajne stanogradnje, stanova za branitelje domovinskog rata i invalide Domovinskog rata.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine nije ograničena.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene.

Višestambena građevina gradi se samo kao slobodnostojeća.

3. Najveća dopuštena visina višestambene građevine iznosi 12,0 m.

Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi četiri nadzemne etaže i jednu podzemnu etažu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (k_in) iznosi 1,2.

4. Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 100 m², a najveća 400 m².

5. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti moraju biti u skladu sa člankom 170. ovih Odredbi.

Priključivanje građevina višestambene građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine se mogu graditiu neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja samo ukoliko imaju mogućnost priključka na prometnu površinu, izgrađeni sustav odvodnje odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Odredbama.

Ostali uvjeti gradnje višestambene građevine odrediti će se planom užeg područja.

Pomoćne građevine uz višestambene građevine

Rekonstrukcija postojećih višestambenih građevina te pomoćnih građevina uz višestambene građevine

Pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u smislu izmjene gabarita, ali se ne može izvršiti prenamjena u neku drugu namjenu.

Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u višestambene građevine

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u višestambene građevine moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Odredbama za izgradnju novih višestambenih građevina.

GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

Posrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je u naselju NA 1₂ graditi javne i društvene građevine građevinske bruto površine 1.000 m² i veće u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, te javne i društvene građevine bez obzira na veličinu građevinske bruto površine građevine u neizgrađenom dijelu građevinskog područja. Određuju se sljedeći granični uvjeti:.

-uvjeti gradnje javnih i društvenih građevina bez obzira na građevinsku bruto površinu istovjetni su uvjetima za građevine do 1000 m² određenim člancima 28.-30. i 33.-34., ovih Odredbi,

-iznimno, od odredbi članaka 28.-30. i 33.-34. dopušteno je odrediti mogućnost gradnje više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici,

GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Poslovno-stambena građevina

Posrednom provedbom ovih Odredbi dopušteno je u naselju NA 12 graditi poslovno-stambene građevine sa sedam (7) do deset (10) samostalnih uporabnih cjelina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i poslovno-stambene građevine sa tri (3) do deset (10) samostalnih uporabnih jedinica u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja. Određuju se slijedeći granični uvjeti: