SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 45. Utorak, 20. prosinca 2011.
OPĆINA BROD MORAVICE

33.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11.) i članaka 32. Statuta Općine Brod Moravice (»Službene novine PGŽ« broj 30/09), Općinsko vijeće Općine Brod Moravice, na 14. sjednici održanoj 16. prosinca 2011. godine, donijelo je:

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja
N4-Brod Moravice

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja N4-Brod Moravice (u daljnjem tekstu: Plan) kojeg je izradila tvrtka ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja N4-Brod Moravice , koji se sastoji od:

I. Tekstualni dio - Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih
i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne,telekomunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim objektima površinama

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
i građevina ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe Plana

II. Grafički dio izrađen u M 1:5000

1. Korištenje i namjena prostora

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Promet i ulična mreža

2.2. Telekomunikacijska mreža

2.3. Elektroenergetika

2.4. Plinoopskrba

2.5. Vodoopskrba

2.6. Odvodnja otpadnih voda

2.7. Odvodnja oborinskih voda

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

4.1. Oblici korištenja

III. Obvezni prilozi

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja N4-Brod Moravice izrađen je prema Odluci o izradi istog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 10/09), te u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Brod Moravice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 35/03, 14/07 i 33/07).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.
UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

Korištenje površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja proizlaze iz:

- temeljnih obilježja prostora Općine Brod Moravice i ciljeva razvoja Općine (unutar obuhvata Plana)

- postojećeg i planiranog broja stanovnika

- poštivanja principa održivog korištenja i kriterija zaštite okoliša

- poticanja razvoja prostorne cjeline unutar obuhvata Plana i unutar Općine

- racionalnog korištenja infrastrukturnih sustava

- osiguranja prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale građevine i sadržaje u skladu s potrebama gospodarskog razvoja i standarda stanovanja.

Članak 5.

Zona je područje od dvije ili više građevinskih čestica istih osobitosti, koje čine funkcionalnu cjelinu ili imaju zajedničke osobitosti.

Građevina je funkcionalni sklop zgrada unutar jedne građevinske čestice.

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu Urbanističkog plana uređenja UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja N4-Brod Moravice, (u daljnjem tekstu Plana), Knjiga I, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:5000.

Osnovna namjena prostora određena je za građevinsko područje naselja Brod Moravice.

Građevinsko područje naselja Brod Moravice obuhvaća:

a) površine javnih namjena:

- lokacije društvenih namjena (D),

- lokacije gospodarskih namjena (K3, K4),

- infrastrukturne površine (IS),

- javne zelene površine (Z1),

- površina športsko-rekreacijske namjene (R1, R2),

- površina komunalne namjene (groblje).

b) površine drugih namjena:

- stambena namjena (S),

- mješovita/stambeno-poslovna i gospodarska namjena (M1),

- mješovita/stambeno-poslovna, gospodarska i društvena namjena (M2).

1.1. Građevinsko područje naselja Brod Moravice

1.1.1. Površine javnih namjena

Članak 7.

Ovim Planom,kao površine javnih namjena,određene su:

1. Pojedinačne lokacije društvenih namjena:

D1- upravna namjena (općinska zgrada Općine Brod Moravice)

D3 - predškolska namjena, dječji vrtić

D4 - školska namjena, osnovna škola

D7 - vjerska namjena

D8 - zdravstvena namjena (dom zdravlja)

2. IS - infrastrukturne površine

3. Javne zelene površine

Z1- javni park

4. Površine sportsko-rekreacijske namjene

R1- sport (boćalište)

R2 - sportsko-rekreacijska zona

5. Površina komunalne namjene

Groblje

6. Pojedinačne lokacije gospodarske namjene:

K3 - komunalno-servisna namjena (vatrogasni dom)

K4 - komunalno-servisna namjena (tržnica)

1.1.2. Površine drugih namjena

Članak 8.

7. Zona stambene namjene - S - unutar ove zone dozvoljena je gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina (obiteljske stambene građevine).

8. Zona mješovite namjene-stambeno-poslovne i gospodarske namjene - M1 - unutar ove zone dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih (obiteljske stambene i višestambene građevine), te građevina gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama.

9. Zona mješovite namjene-stambeno-poslovne, društvene i gospodarske namjene - M2 - unutar ove zone, koja je ujedno i zona namijenjena smještaju centralnih sadržaja u naselju, dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih (obiteljske stambene i višestambene građevine), te građevina društvenih i gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama.

2.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Građevine gospodarskih djelatnosti dijele se na:

- poslovne građevine i

- ugostiteljsko-turističke građevine.

Članak 10.

Građevine gospodarske djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama smještene su u zonama mješovite namjene -stambeno-poslovne M1 i M2.

U navedenim zonama, već postoji zgrada vatrogasnog doma (K3).

Unutar stražnjeg dvorišta općinske zgrade u Brod Moravicama, omogućava se smještaj štandova za tržnicu (K4). Točan razmještaj štandova i način korištenja prostora definirat će se Komunalnom Odlukom.

U navedenim zonama ne mogu se smjestiti gospodarski sadržaji koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenog radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje.

Članak 11.

Poslovne građevine grade se prema sljedećim uvjetima:

- način gradnje građevina je samostojeći,

oblik i veličina građevne čestice:

- min. veličina građevne čestice je 400 m2, osim u slučaju interpolacije, kada površina čestice može biti minimalno 200 m2 (ukoliko se građevina interpolira kao građevina u nizu)

veličina i površina građevine:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0.40 za građevine trgovačke, uslužne i uredske djelatnosti,

- uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici mogu se graditi i manje izdvojene poslovne građevine, vezane uz tehnološki proces,

- najveći dopušteni broj etaža svih građevina 3 nadzemne etaže + tavan,

- najveća dopuštena visina osnovne građevine je 7.2 metara, osim za ugostiteljske građevine isključivo za usluge prehrane gdje je maksimalna visina građevine 4.2m, odnosno maksimalno 2 nadzemne etaže,

- maksimalni broj etaža proizvodno-skladišnih građevina je jedna etaža, a maksimalna visina određena je tehnološkim procesom i ne može iznositi više od 6m,

- prateći sadržaji građevina iz prethodnog stavka (garderobe, sanitarije, uredi i sl) mogu se djelomično interpolirati unutar definirane visine (6m) te formirati dvije etaže,

smještaj građevina na građevnoj čestici:

- na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna ili više građevina vezanih za tehnološki proces,

- za građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina već sadržaji pomoćne namjene moraju sačinjavati arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom,

- udaljenost građevnog pravca svih građevina na građevnoj čestici od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 4 m od granice građevne čestice.

Oblikovanje građevina

Članak 12.

Oblikovanje građevina, određivanje tipa krovišta i vrste pokrova poslovnih građevina vrši se, kao i za stambene i stambeno-poslovne građevine, sukladno sa ovim Odredbama.

Iznimno, od odredbi prethodnog stavka, oblikovanje, krovnu konstrukciju, broj i nagib streha te vrstu pokrova proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina treba prilagoditi tehnologiji građenja građevine.

Uređenje građevnih čestica

Članak 13.

Slobodni prostor građevne čestice ne smije se koristiti kao odlagalište nusprodukata i otpada koji nastaje u tehnološkom procesu.

Na građevnoj čestici građevine poslovne namjene moraju se urediti površine za parkiranje zaposlenika i korisnika prema članku 47. ovih Odredbi. Parkiranje može biti riješeno i kao garažni prostor u podrumskoj etaži građevine.

Iznimno od prethodnog stavka, u slučaju interpolacije unutar izgrađenog dijela građevnog područja parkiranje se može riješiti na zasebnoj građevnoj parceli sukladno potrebama i i uskladu s člankom 49. ovih Odredbi.

Članak 14.

Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj površini mora biti hortikulturno uređen. Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno. Pri uređenju građevne čestice preporuča se sadnja autohtonih vrsta.

U sklopu građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski nenatkriveni bazeni, terase i sl čija visina od najniže kote terena nije veća od 1m. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

Priključenje na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Članak 15.

Građevna čestica mora imati pristup na javnu prometnu površinu u skladu s ovim Odredbama.

Priključci na vodu (ili cisternu), kanalizaciju (ili septičku taložnicu), elektriku i telefoniju određuju se posebnim uvjetima nadležnih institucija.

Za izgradnju poslovnih objekata pogotovo proizvodnih i skladišnih propisuju se mjere zaštiteokoliša sukladno zakonskoj regulativi i poglavljem 9. (Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš) ovih Odredbi.

Članak 16.

Poslovnim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene podrazumijevaju se građevine povremenog stanovanja - vikend građevine (izgradnja kuća za odmor na osobnoj građevnoj čestici).

Uvjeti izgradnje građevina povremenog stanovanja su:

ako se grade kao samostojeće

- najmanja površina građevne čestice iznosi 500m2,

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, odnosno 50% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna poslovna građevina

ako se grade kao poluugrađene - za jednu stambenu jedinicu:

- najmanja površina građevne čestice je 500 m2

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%, odnosno 60% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna poslovna građevina,

- širina građevine na najužem dijelu je najkraće 7.0m.

3.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 17.

Građevine društvene djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama smještene su unutar zone mješovite namjene-M2. Unutar zone postoje građevine društvenih djelatnosti, slijedećih namjena: upravna D1, predškolska - D3, školska - D4, vjerska - D7 i zdravstvena - D8.

Smještaj postojećih građevina društvenih djelatnosti na pojedinačnim lokalitetima određen je u grafičkim prilozima 1. Korištenje i namjena površina i 4.2. Način i uvjeti gradnje.

Članak 18.

Pored određenih i označenih lokaliteta društvene namjene, unutar zona stambeno-poslovne namjene - M2 moguć je smještaj građevina drugih društvenih djelatnosti.

Manji sadržaji društvenih djelatnosti mogu se predvidjeti u sklopu stambeno-poslovnih građevina na području cijelog građevinskog područja naselja Brod Moravice.

Članak 19.

Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se:

- javne (upravna, udruge građana, političke stranke i druge javne organizacije, socijalna, zdravstvena, odgojno- obrazovna, kulturna, vjerska)

- i športsko rekreacijske djelatnosti

Obavljanje javnih djelatnosti omogućuje se u prostorima (unutar građevina drugih namjena) i građevinama javne i društvene namjene.

Članak 20.

Uvjeti za planiranje i gradnju građevina društvenih djelatnosti ukoliko se grade kao građevine jedne namjene unutar površina mješovite namjene - M2 jesu:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 1000m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,3,

- maksimalna visina građevine je 9 m,

- građevina mora biti udaljena pola svoje visine, odnosno najmanje 4 m od granice građevne,

- udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- na čestici osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta (prema uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, članak 58.).

Iznimno od prethodnih stavki ovog članka, za rekonstrukciju i prenamjenu postojećih građevina društvenih djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice,

- kod postojećih građevina koje se ne mogu rekonstruirati dozvoljava se izgradnja zamjenskog objekta,

- interpolacija građevina u već formiranom građevinskom području mora zadovoljiti oblikovanje, odabir materijala i ostvareni ritam gradnje da bi se zadržao cjelovit ambijent.

Članak 21.

Sport i rekreacija

R1- sportsko-rekreacijska površina

Postojeća površina boćališta nalazi se u centralnom dijelu obuhvata Plana i označena je oznakom R1. Planom se predviđa proširenje površine boćališta, za još jednu »stazu«.

R2- sportsko-rekreacijska zona

Planirana zona sportsko-rekreacijske namjene nalazi se unutar novoplaniranog dijela naselja.

Na području sportsko-rekreacijske zone dopušta se gradnja i uređenje športsko rekreacijskih sadržaja: otvorenih sportskih igrališta i dječjih igrališta te pratećih sadržaja (garderobe, sanitarni čvorovi, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji) prema sljedećim uvjetima:

- na građevnoj čestici može se smjestiti minimalno 4 otvorena sportska terena ili nogometno igralište ili otvoreni bazen za javnu upotrebu.

- obvezna je izgradnja jedne građevine sa svim potrebnim sadržajima (uprava, održavanje, garderobe , tuševi, ugostiteljski i trgovački sadržaj i sl.).

- prateća građevina može biti interpolirana unutar tribina za gledatelje.

- prateća građevina mora biti udaljena najmanje 4m od granice građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.

- ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost prateće građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m.

- najviša visina prateće građevine iznosi 6m.

- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 70%.

- neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti.

- smještaj vozila riješiti unutar građevinske čestice sukladno zakonskoj regulativi.

- priključci građevine na infrastrukturne i komunalne mreže definirane su odredbama ovog Plana.

4.
UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA

Članak 22.

Stanovanje, kao osnovna namjena, predviđa se u zonama stambene namjene - S, te u zonama mješovite namjene - M1 i M2.

Članak 23.

Građevina stambene namjene je građevina namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj čestici. Unutar stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor. Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora.

Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske (poslovna, ugostiteljsko-turistička) i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici dozvoljen je smještaj pomoćne građevine I manje poslovne građevine, koje moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu.

Članak 24.

Prema broju stanova građevinama stambene namjene smatraju se:

- obiteljske stambene građevine - do 3 stambene
jedinice

- višestambene građevine - više od 3 stambene
jedinice

Članak 25.

Kod prizemnih građevina udaljenost građevine od granice građevne čestice je minimalno 3 m, a kod višekatnih građevina minimalna udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4 m.

Iznimno od prethodnog stavka udaljenost može biti manja ako se građevina interpolira u većizgrađeni dio građevinskog područja.

Članak 26.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje lokalnim, odnosno županijskim cestama.

Iznimno, udaljenost iz stavka 1 i 2. ovog članka može biti i manja u slučaju interpolacije nove građevine između postojećih legalnih građevina koje su smještene na manjoj udaljenosti. U tom slučaju utvrđuje se udaljenost od regulacijskog pravca prema susjednoj postojećoj legalnoj građevini gdje je ta udaljenost veća.

Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubišta i sl.) građevni pravac definiran je njom.

Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 1 i 2 ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevina od regulacijskog pravca.

Obiteljske kuće

Članak 27.

Obiteljske stambene građevine su građevine na jednoj građevnoj čestici sa najviše tri stana.

Njihov smještaj omogućava se u zonama stambene namjene - S, te mješovite namjene - M1 i M2.

Članak 28.

Obiteljske kuće mogu se graditi kao:

- slobodnostojeće stambene građevine,

- dvojne stambene građevine,

- građevine u nizu (niz se sastoji od najmanje tri, a najviše osam jedinica), poluatrijske i atrijske građevine.

Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.

Dvojne građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice.

Građevine u nizu su građevine koje se sa dvije strane prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale dvije slobodne strane udaljene su od granice građevne čestice.

Članak 29.

Uvjeti gradnje za samostojeće obiteljske kuće su:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 700m2,

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, odnosno 50% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna poslovna građevina.

Uvjeti gradnje za gradnju obiteljskih kuća na poluotvoreni način (dvojne kuće, završne kuće niza) - za jednu stambenu jedinicu:

- najmanja površina građevne čestice je 500m2,

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%, odnosno 60% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna poslovna građevina,

- širina građevine na najužem dijelu je najkraće 7.0m.

Uvjeti gradnje za gradnju obiteljskih kuća u nizu, poluatrijskih ili atrijskih kuća - za jednu stambenu jedinicu:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 200m2, a širina građevne čestice (jednaka širini građevine) na najužem dijelu iznosi 6.5m

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%

- tlocrtna površina osnovne građevine mora iznositi najmanje 60m2

- za završne građevine niza najmanja površina građevne čestice iznosi 500m2 uz najveću izgrađenost građevne čestice od 20%.

Članak 30.

Maksimalna visina građevine je 7,2m.

Maksimalni broj etaža obiteljske građevine su 3 nadzemne etaže i to: prizemlje, kat i potkrovlje.

Maksimalni broj etaža obiteljske građevine izgrađene na kosom terenu su 3 nadzemne etaže i to: suteren, prizemlje i potkrovlje.

Višestambene građevine

Članak 31.

Višestambene građevine su građevine sa četiri i više stanova. Njihov smještaj omogućava se u zonama mješovite namjene - M1 i M2.

Članak 32.

Uvjeti gradnje za višestambene građevine moraju se formirati prema slijedećim kriterijima:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 700 m2,

-iznimno od prethodne alineje, površina građevne čestice može biti i manja, ukoliko segrađevina interpolira unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja,

- maksimalna izgrađenost građevne čestice za višestambene građevine iznosi 50%,

- maksimalni broj etaža višestambene građevine su 3 nadzemne etaže,

- maksimalna visina višestambene građevine iznosi 7.2 m,

- minimalna udaljenost regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- kod interpolacija, višestambene građevine moraju imati visinu prilagođenu okolnim građevinama,

- višestambena građevina mora zadovoljiti opće uvjete gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine.

U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji.

Ukupna površina poslovnog ne smije biti veća od ukupne površinu stambenog prostora.

Svi poslovni sadržaji i pomoćni sadržaji moraju biti unutar gabarita višestambene građevine.

Na čestici višestambene građevine nužno je osigurati smještaj vozila prema članku 47. ovih Odredbi.

Oblikovanje građevina i uređenje parcele

Članak 33.

Način gradnje i korištenja građevine na građevnoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina.

Članak 34.

Građevina stambene namjene oblikovanjem mora biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, naročito u onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja.

Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja.

Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe boje.

Članak 35.

Građevna čestica mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa čestice ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

Pri uređenju građevne čestice preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Prilazne stepenice i terase u nivou terena (do maksimalno 60cm iznad nivoa terena), podzidi i slično, mogu se graditi i izvan površina za razvoj tlocrta građevine.

Ulična ograda podiže se unutar građevne čestice sa vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj liniji. Podnožje ulične ograde, do max. visine 60cm, može biti kameno ili betonsko. Taj puni dio ograde mjeri se od zaravnatog terena građevne čestice s tim da ukupna visina ograde može biti najviše 1,5m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden kao živa ograda, od drva, žice ili drugog materijala karakterističnog za ovo podneblje.

Članak 36.

Građevna čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj čestici obiteljske stambene građevine može se pristupiti i samo putem pješačkog pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m.

Članak 37.

Neizgrađeni dio građevne čestice mora mora biti uređen.

Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25% ukupne površine građevne čestice.

Na građevnoj čestici potrebno je najviše moguće sačuvati postojeća drveća. Prilikom određivanja tlorisa građevine u okviru zadanih naputaka, potrebno je najviše moguće uvažavati postojeće visoko zelenilo.

Uređenjem čestica sa zelenilom se osobito odnosi na parkiralište i prostor u dodiru s javnim površinama.

Pomoćne građevine

Članak 38.

Na građevnoj čestici mogu se uz osnovnu građevinu, a iznimno odvojeno, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja). Pomoćne građevine po namjeni se dijele na:

- pomoćne stambene građevine,

- pomoćne poslovne građevine.

Članak 39.

Pomoćne poslovne građevine su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske i ostale namjene koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od požara i eksplozije itd.

Članak 40.

Pomoćne stambene građevine su građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta itd.).

Članak 41.

Pomoćne građevine moraju biti udaljene najmanje 3m od granice građevne čestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

Iznimno od prethodnog stavka pomoćna građevina može biti udaljena i 1m od ruba građevne čestice ako građevina nema otvora prema susjednoj građevnoj čestici.

Obiteljska kuća u nizu može imati pomoćnu građevinu spremišne namjene u dvorišnom dijelu građevne čestice oslonjenu na rub građevne čestice. U tom slučaju na pomoćnoj građevini se ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice, iz stavka (2) ovog članka, primjenjuju se i na septičke taložnice.

Postavljanje montažno-demontažnih građevina

Članak 42.

Na području obuhvata Plana dopušteno je postavljanje montažno-demontažnih građevina. To su građevine specifične po namjeni , kao što su komunalne i različite vrste privremenih građevina (kiosci, montažne infrastrukturne građevine, reklamni panoi i sl.).

Njihova lokacija treba biti takva da ne ometaju odvijanje kolno pješačkog prometa te se uz iste treba izvesti proširenje pješačke površine. Osim navedenog, predmetne građevine mogu se locirati i unutar zelenih površina uz gradske ulice, Z1 -javnog parka kao i unutar namjenske kategorije M1 na dijelu uz prometnice (u okviru ukupno dozvoljene izgrađenosti građevne čestice).

Postavljanje montažno-demontažnih građevina utvrđuje se sukladno Odluci o korištenju i uređenju javnih površina.

Općinsko Vijeće Odlukom o korištenju i uređenju javnih površina određuje smještaj montažno-demontažnih građevina način priključenja na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora.

Za kioske i nadstrešnice Općinsko vijeće može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja.

Postavljanje montažno-demontažnih građevina utvrđuje se sukladno Odluci o korištenju i uređenju javnih površina.

Posebni uvjeti izgradnje unutar izgrađenog dijela naselja

Članak 43.

Planom se utvrđuju posebni uvjeti za gradnju i uređenje stambenih građevina unutar izgrađenog dijela naselja.

Površine izgrađenog dijela naselja razgraničene su i označene šrafaturom u grafičkom dijelu Plana, Kartografski prikaz broj 4.1. OBLICI KORIŠTENJA u mjerilu 1:5000.

Ukoliko izgrađena struktura naselja uvjetuje, iznimno se može odstupiti od uvjeta definiranih ovim Planom, a u smislu povećanja površine izgrađenosti građevne čestice, manje udaljenosti građevine od granica susjednih čestica, veće visine građevine, manje površine građevne čestice od propisanih minimalnih, manje širine građevne čestice (mjereno na mjestu građevne linije), te manje širine cestovnog priključka.

5.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 44.

Urbanističkim planom osigurane su infrastrukturne površine i građevine i to za:

- prometni sustav;

- telekomunikacije i pošte,

- energetski sustav;

- vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturne površine i građevine grade se prema važećim zakonima i propisima, pravilima struke, te ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije pojedinih komunalnih instalacija potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

5.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 45.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za:

Cestovni promet

. ulična mreža,

. parkirališta i garaže,

. pješačke zone, trgovi, putovi i sl.

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, pješačkih zona, putova i slično, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Rješenja prometa i raskrižja,profili planiranih prometnica, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za prometnice dani su u prikazu prometne ulične mreže na grafičkom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMET u mjerilu 1:5000.

5.1.1. Ceste/ulice

Članak 46.

Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih ulica.

Osnovni tehnički uvjeti za gradnju i rekonstrukciju postojećih glavnih mjesnih ulica su:

- broj prometnih trakova iznosi dva

- najmanja dozvoljena širina prometnog traka iznosi 2,75 m

- najmanja dozvoljena širina rubnog traka iznosi 0,2 m

- najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 1,50 m (najmanje jednostrano)

Minimalni tehnički uvjeti za gradnju i rekonstrukciju sabirnih i ostalih ulica su:

- širina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog prometa iznosi 2,75 m, a širina rubnog traka 0,2 m

- pješački nogostup, minimalno jednostrani, širine 1,50 m

- širina prometnog traka za odvijanje jednosmjernog prometa iznosi 4.5 m

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Proširenje ili sužavanje koridora prometnica, ukoliko to prometno-tehničko rješenje zahtijeva ili omogući, neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 47.

Konačno oblikovanje prometnice, odnosno oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja akta za građenje.

Članak 48.

Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nije dozvoljena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar prometnih koridora.

Članak 49.

Svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu ili nerazvrstanu cestu. Pristupni put kojim se ostvaruje veza sa javnom ili nerazvrstanom cestom mora biti najmanje širine 3.0m, ako taj pristupni put nije duži od 50 m.

Pristup do građevne čestice višestambene građevine, građevina društvene djelatnosti, građevina poslovne i ugostiteljsko - turističke namjene mora imati minimalnu širinu kolnika 4.5m (za jednosmjernu cestu) i najmanje jednostrani pješački pločnik širine 1.2m.

Članak 50.

Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 51.

Parkiranje i/ili garažiranje vozila za sve građevine rješava se unutar građevne čestice te građevine.

Članak 52.

Obavezan broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema sljedećim normativima:

- unutar građevne čestice obiteljske kuće potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto,

- unutar građevne čestice višestambene kuće potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po svakom stanu,

- unutar građevne čestice poslovne, stambene - poslovno građevine i građevine društvenih djelatnosti potrebno je osigurati najmanji broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:

. uredski: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PM/ 100 m2 korisne površine)

. banke: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1000m2 korisne površine)

. crkve: 1 PM/ 3 sjedala

. trgovački sadržaji: 1 PM/30m2 korisne površine (33 PM/1000m2 korisne površine)

. ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala

. škole: 1PM/učionicu

. dom kulture i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja 1 PM/20m2 korisne površine.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

Postojeće garaže i garažno - parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 53.

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 54.

Garaže i parkirališta mogu se graditi na izdvojenoj građevnoj čestici.

Garaže i parkirališta na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao skupne garaže, parking-garaže ili parkirališta, odnosno mogu imati minimalno tri, a maksimalno 5 garažnih (parkirnih) mjesta.

Uvjeti za gradnju garaža i parkirališta na izdvojenoj građevnoj čestici su:

- garaže mogu biti podzemne, suterenske ili nadzemne, odnosno mogu imati maksimalno dvije etaže nad zemljom,

- maksimalna visina garaže je 6m, s time da je garažna jedinica minimalne visine 2,2m,

- garaža je udaljena od susjednih građevnih čestica 3m, odnosno 1m ako građevina nema otvora prema susjednoj čestici,

- maksimalna izgrađenost građevne čestice garaže iznosi 60%,

- ako se garažni prostori nalaze u podzemnim etažama ne računaju se u izgrađenost građevne čestice,

- podzemna etaža može zauzimati i 100% površine građevne čestice,

- neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila,

- parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.

Članak 55.

Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati pločnici, pješački putovi i prijelazi.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,0 m, odnosno ne uže od 1.2 m za prilaz građevinama javnog obilježja.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte

Članak 56.

Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.

Podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonu o telekomunikacijama.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim.

Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja.

Članak 57.

Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatera-koncesionara, gdje god je to moguće.

Članak 58.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj postojeće jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja.

5.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 59.

Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva vodova komunalne infrastrukture polaze od njihovog međusobnog odnosa i rasporeda koji nastoji u cijelosti poštivati važeće propise, te se u pogledu širine pojaseva potrebno pridržavati njihovih odrednica.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje, može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.

Članak 60.

Planom su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:

- energetski sustav (elektroenergetska i plinska)

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se lokacijskim odobrenjem, odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Priključenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.

5.3.1. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 61.

Sve planirane trafostanice 20kV/0.4 izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.

Lokacije planiranih trafostanica 20/0,4 kV i trase 20 kV kabela u grafičkom dijelu Plana nacrtane su samo načelno.

Ukoliko se ukaže potreba za gradnjom dodatnih trafostanica, navedene se mogu graditi unutar svih namjena, u sklopu građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru obuhvata Plana (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini).

Planom se ostavlja mogućnost da se postojeće trafostanice 20/0.4 Kv po potrebi rekonstruiraju ili zamijene novom trafostanicom 20/0.4 Kv drugog tipa i većeg kapaciteta.

Lokacije planiranih trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 20/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.

Minimalna površina za smještaj TS 20/0,4 kV iznosi 6x5 m2, odnosno 30 m2. Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim građevnim česticama iznosi 1m, a do prometnice najmanje 2.0m.

Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi računa o trasi položenog podzemnog voda 20 kV te respektirati njegov zaštitni koridor.

Članak 62.

Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice.

Mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

Članak 63.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.

Paljenje rasvjete predviđa se automatski putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.

Za rasvjetu sekundarnih gradskih prometnica unutar ovog Plana predviđeni su stupovi visine 6 - 9 m.

Članak 64.

Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

5.3.2. Plinoopskrba

Članak 65.

U svim planiranim ulicama na području obuhvata Plana, planirana je izgradnja srednjetlačnih polietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bara, predtlaka.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 -1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Plinovod položiti u rov na pripremljenu posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.

Prilikom zatrpavanja, zatrpati prvo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 - to cm od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom »POZOR PLINOVOD«. Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase plinovoda.

Kod izgradnje plinovoda potrebno je na plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za sakupljanje kondenzata, koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata. Prijelaze plinovoda koji prolazi ispod važnijih cesta te prolaze kroz zidove izvesti bušenjem i umetanjem polietilenske cijevi u zaštitnu cijev s tim da se između cijevi stave odstojni prsteni, a krajevi cijevi zatvore gumenom manšetom. Predvidjeti blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u slučaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili pri puštanju plinovoda u rad.

Sekcije plinovoda međusobno odijeliti zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.

Članak 66.

U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo) te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Članak 67.

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (»Sl.list« br. 10/90 i 52/90.), koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

5.3.3. Vodoopskrba

Članak 68.

Cijevi za vodoopskrbu na području obuhvata Plana polažu se u koridor prometnica na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka (na suprotnoj strani od kanalizacije otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m računajući od tjemena cijevi do razine prometnice. Sustav se opskrbljuje odgovarajućom opremom (ventili) koja se nalazi u revizionim oknima.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.

Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.

Članak 69.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar zone obuhvata Plana u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

5.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 70.

Obzirom na način korištenja prostora unutar obuhvata Plana (očekivane velike opločne slivne površine) kanalizacijski sustav izvodi se kao razdijelni, odvojeno za otpadne i oborinske vode.

Kanalizacijski sustav otpadnih voda je izgrađen. Planira se dogradnja kanalizacijskog sustava unutar koridora novoplaniranih prometnica.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda spajaju na postojeću kanalizacijsku mrežu.

Ovim planom predviđa se da se odvodnja otpadnih voda neizgrađenog dijela obuhvata Plana izvodi unutar cestovnog koridora. Otpadne vode se preko revizionog okna u okviru trase cjevovoda prihvaćaju kod pojedine čestice ili građevine. Prije spoja na javnu kanalizaciju otpadne vode svakog pojedinog korisnika moraju biti pročišćene do razine standardnih kućnih otpadnih voda bez agresivnih tekućina, ulja ili masti koje mogu ugroziti kanalizacijski sustav.

Omogućava se etapna izgradnja javnog sustava oborinske odvodnje s tim da svaka etapa čini funkcionalnu cjelinu.

Članak 71.

U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

- vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih

- vode koje sadrže materijale koji razvijaju opasne ili upaljive plinove

- vode koje imaju temperaturu veću od 30ÊC

- vode onečišćene većom količinom krutih tvari koje mogu oštetiti cijevni sustav i time sustav za odvodnju

Članak 72.

Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u pravilu polaže javnim prometnim površinama, tako da se vodi sredinom kolnika na međusobnoj udaljenosti minimalno 0,5 m od ostale infrastrukture. Pri tome treba osigurati koridor minimalne širine za intervenciju na cjevovodu, kao i posebnim uvjetima nadležnih tijela određene minimalne udaljenosti od drugih infrastrukturnih vodova (u pravilu niže od vodovodne).

Dubina na koju se polažu cijevi kanalske mreže u trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova obavezno izvesti reviziona okna kao i kod svih mjesta priključenja.

Za cijevni sustav kanalizacije koristiti PVC cijevi ili polietilenske cijevi (PEHD).

Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno je iste obavezno ispitati na vodonepropusnost cijevnog sustava podizanjem tlaka u njima na 0,5 bara.

Članak 73.

Do izgradnje sustava odvodnje (funkcionalnog u potpunosti) iz stavka (1) ove točke dopušta se gradnja vodonepropusnih jama iz kojih se otpad odvozi na prihvatnu stanicu uređaja u Delnicama (funkcija uređaja je preduvjet).

Građevinska područja poslovne namjene - K

Postojeća građevinska područja poslovne namjene pri rekonstrukciji i gradnji svoje sanitarne otpadne vode mogu sakupljati u nepropusne jame i odvoziti otpad na uređaj Delnice, dok za svoje tehnološke vode moraju ugraditi potreban uređaj za pročišćavanje i disponirati ih u upojni bunar.

Građevinska područja rekreacijske namjene - R

Sanitarne otpadne vode rekreacijske zone treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren.

Ostala građevinska područja naselja

Građevinska područja naselja mogu rekonstruirati i graditi građevine na način da svoje sanitarne otpadne vode disponiraju u trokomorne septičke jame sa procjedom u teren.

Članak 74.

Oborinske vode s parkirališta manjih od 10 PM moguće je odvesti bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja i masti u okolni teren, putem upojnih bunara ili u javni sustav oborinske odvodnje.

Oborinske vode s parkirališta većih od 10 PM potrebno je tretirati pročišćavanjem preko separatora ulja i masti, prije upuštanja u podzemlje putem upojnih bunara ili u javni sustav oborinske odvodnje. Oborinske vode s parkirališta većih od 10 PM potrebno je tretirati pročišćavanjem do stupnja koji je propisan zakonom i posebnim propisima.

Uređenje voda i zaštita vodnog režima

Članak 75.

Planom se utvrđuje obveza ishodovanja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole ili drugog ekvivalentnog akta za građenje, a u skladu sa Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata.

Vodopravnim uvjetima određuju se uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih i za rekonstrukciju postojećih građevina, te za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima.

Vodopravni uvjeti nisu potrebni za građenje i rekonstrukciju stambenih i drugih građevina u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe - ako se te građevine priključuju u vodoopskrbni sustav u sustav javne odvodnje otpadnih voda.

6.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA

6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 76.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zelene površine unutar cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u obvezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu.

Na površinama ove namjene može se postavljati dodatna prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture, paviljoni, biciklističke staze, parkirališta i sl.

Članak 77.

Planom se predviđa uređenje zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša.

Pri uređivanju zelenih površina u koridorima prometnica treba paziti da se ne ugroze preglednost i sigurnost prometa, naročito u blizini križanja (sadnja niskog raslinja).

Urbanističkim planom uređenja obavezno je ozelenjavanje minimum 20% površine pojedine građevne čestice i to prvenstveno po njenim rubnim dijelovima (nasadi visokog zelenila).

6.2. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 78.

Unutar obuhvata Plana određene su površine koje će se uređivati kao javne zelene površine (Z1).

Na pješačkim površinama parka (Z1) moguće je uređivati dječja igrališta, staze i odmorišta. Pored toga moguće je graditi manje prizemne javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, postavljati manja dječja i športska igrališta, spomen obilježja tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne javne zelene površine i parka. Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja javne zelene i parkovne površine.

7.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Područja posebnih uvjeta korištenja

7.1.1. Kulturna baština

Članak 79.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Konzervatorski odjel u Rijeci, unutar obuhvata Plana locirana su slijedeća kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske:

1. Crkva Sv. Nikole i župni ured

2. Župni ured, crkveni inventar - drvena polikromirana skulptura Sv. Rok iz 17. st.

3. Crkva Sv. Roka iz 1880. god, evidentirani izuzetno vrijedni nalazi.

Članak 80.

Prilikom bilo kakvog zahvata na kulturnim dobrima iz prethodnog članka potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

Članak 81.

Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Brod Moravice unutar obuhvata Plana nalazi se preventivno zaštićeno kulturno dobro: Crkva Sv. Roka na groblju u Brod Moravicama - ovaj crkveno grobljanski kompleks evidentiran je u konzervatorskoj dokumentaciji, te se zbog vrijednih obilježja razmatra mogućnost njegove registracije. Ima visoku ambijentalnu vrijednost.

Članak 82.

Uređenje preventivno zaštićenog kulturnog dobra iz prethodnog članka isključivo je u obliku rekonstrukcije unutar evidentiranih povijesnih gabarita.

Članak 83.

Prema smjernicama Ministarstva culture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, unutar obuhvata Plana postoji 30 neregistriranih objekata sa odlikama tradicionalnog oblikovanja.

KOLODVORSKA ULICA

1. Gospodarstvo, kućni broj 9/11 - dvojni stambeni objekt očuvanih tradicijskih odlika u arhitektonskim detaljima, poput kamenom nadsvođenih portala. Pripadajuća dva gospodarska objekta, sjenika, u cjelosti su očuvani, te posjeduju ambijentalne odlike.

2. Gospodarski objekti tradicionalnih oblika - objekt je zadržao izvorne karakteristike i odlikuje ga ambijentalna vrijednost.

3. Stambeni objekt, kućni broj 4 - skromna ambijentalna vrijednost.

4. Tradicionalni drveni gospodarski objekt uz kućni broj 2 - primjer višenamjenske tradicijske gospodarske građevine, posjeduje ambijentalnu vrijednost.

5. Gospodarstvo, kućni broj 1 - stambeni objekt, ambijentalnih odlika, izgrađen 1836. g, te tradicionalni gospodarski objekt položen okomito na ulicu.

ULICA SUNGER

6. Stambeni objekt, kućni broj 3 - očuvane tradicijske odlike u arhitektonskim detaljima, poput kamenom nadsvođenih portala. Izgrađen 1906. g.

7. Gospodarstvo, kućni broj 2. I 4. - od izvornog oblikovanja sačuvan je jedino prizemni ulaz na broju 2., uokviren kamenim ertama, te uklesanom godinom 1898. U pozadini se nalazi očuvan drveni sjenik.

8. Stambeni objekt, kućni broj 5 - ulično pročelje sa urbanim dekorativnim elementima, sačuvano intaktno. Objekt posjeduje ambijentalnu vrijednost.

9. Stambeni objekt, kućni broj 9 - od izvornih elemenata, sačuvan lučno zasvođeni kameni portal u prizemlju, raspored zapadnih otvora u potkrovlju, te moguće neki element fasadne plastike.

10. Stambeni objekt, kućni broj 15 - objekt je sačuvao izvorne gabarite, dva lučno zasvođena i profilirana podrumska ulaza sa uklesanim godinama izgradnje: 1836. i 1829., te upadljivo stepenište na glavnom ulazu u stambeni prostor. Ambijentalna vrijednost.

11. Stambeni objekt, kućni broj 15A - objekt je skoro u cjelosti sačuvao izvorne tradicionalne odlike oblikovanja iz vremena gradnje. Ima višu ambijentalnu vrijednost.

12. Stambeni objekt, kućni broj 18 - u cjelosti je obnovljen. Usprkos neprimjerenim intervencijama i odabiru materijala, očuvani su osnovni gabariti kao i nadsvođeni podrumski ulazi sa uklesanom godinom izgradnje 1831.

13. Stambeni objekt, kućni broj 19 - objekt je skoro u cjelosti sačuvao izvorne tradicionalne odlike oblikovanja iz vremena gradnje 1831. g. Ima višu ambijentalnu vrijednost.

14. Dvojni stambeni objekt, kućni broj 22/24. Stambeni objekt 22 nema vrijednih tradicijskih odlika, ali mu pripada sjenik smješten 10 m iznad kuće, koji posjeduje ambijentalnu vrijednost. Stambeni objekt 24 je ruševni stambeni objekt jednostavnih tradicijskih odlika sa sačuvanim izvornim drvenim vratnicama.

15. Tradicionalni gospodarski objekt, preko puta kućnog broja 28 - primjer višenamjenske tradicijske gospodarske građevine. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

ULICA IVANA GORANA KOVAČIĆA

16. Stara škola, kućni broj 2 - stara škola iz 1869. g, sa kompleksom pomoćnih građevina. Posjeduje ambijentalnu vrijednost, te povijesni značaj.

17. Sjenik, iza stambneog objekta, kućni broj 7 - primjer višenamjenske tradicijske gospodarske građevine. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

18. Gospodarstvo, kućni broj 14 - u cijelosti sačuvani elementi tradicijske izgradnje. Očuvan gospodarski objekt. Posjeduje višu ambijentalnu vrijednost.

ULICA STJEPANA RADIĆA

19. Stambeni objekt, kućni broj 6A - iz vremena gradnje (1837. g) sačuvana su dva kamena profilirana lučno zasvođena ulaza u podrum, dok je ostatak građevine neadekvatno dograđen i preuređen.

20. Stambeni objekt, kućni broj 10 - sačuvano intaktno ulično pročelje sa urbanim arhitektonskim detaljima, ostala pročelja devastirana. U dvorištu se nalazi tradicijski gospodarski objekt.

21. Stambeni objekt, kućni broj 12 - sačuvana obilježja tradicijskog graditeljstva u materijalu i oblikovanju. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

22. Stambena zgrada, kućni broj 5 - napuštena, odlike urbane arhitekture sa secesijskim dekorativnim elementima na uličnom pročelju. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

23. Bivša kolarska radionica - uglavnom korektno obnovljen i prezentiran tradicijski objekt u kojemu se nekada odvijala zanatska djelatnost. Postavlja pozitivan primjer za obnovu i korekciju ostalih građevina sa tradicijskim odlikama. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

24. Sjenar - tradicijski gospodarski objekt, danas služi kao garaža.

ŠKOLSKA ULICA

25. Sjenik - primjer višenamjenske tradicijske gospodarske građevine. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

DONJI KONC

26. Gospodarski objekt iza kućnog broja 6 - lijep, uščuvan tradicijski višenamjenski gospodarski objekt. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

27. Gospodarski sklop, kućni broj 5 - stambeni objekt, kućni broj 5 - od izvornog oblikovanja sačuvana su u prizemlju tri lučno zasvođena kamena portala, sve ostalo preuređeno tj. devastirano. U pozadini stambene građevine nalazi se vrlo ambijentalno vrijedan kompleks od 4 gospodarske građevine, među kojima se posebno ističe mala kućica/komorica i pčelinjak.

28. Stambeni objekt, bez broja - objekt je zadržao izvorne gabarite, raspored otvora, oblikovne elemente (poput zasvođenih kamenih ulaza), te dio izvornog građevnog materijala. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

29. Sjenar - primjer višenamjenske tradicijske gospodarske građevine. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

30. Stambeni objekt, kućni broj 16 - sačuvane tradicionalne odlike i materijali gradnje, te pripadajuća gospodarska građevina. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.

Članak 84.

Prilikom bilo kakvog zahvata na popisanim objektima iz prethodnog članka potrebno je pridržavati se slijedećih mjera zaštite:

- pri daljnjim zahvatima na popisanim građevinama treba voditi brigu o očuvanju njihovih tradicijskih odlika i oblikovnih karakteristika,

- za zahvate na građevinama za koje je navedeno da imaju ambijentalnu vrijednost potrebno je prethodno zatražiti mišljenje ovog konzervatorskog odjela.

Članak 85.

Ako se pri izvođenju građevinskih i nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu.

8.
POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 86.

Planom se predviđa sustav odvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada predviđa se putem:

- tipiziranih posuda (spremnika) za otpad ili metalnih kontejnera postavljenim na javnim površinama u svrhu odvajanja i prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i metalni otpad;

- tipiziranih spremnika koji se dostavljaju kućanstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto, uvjetovano posebnom odlukom.

Spremnici za otpad na javnim površinama postavljaju se na način da se ne ometa kolni i pješački promet.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, te širenje prašine, buke i mirisa.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu nadležnog javnog komunalnog poduzeća.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s važećim Zakonom o otpadu, odvozom na određenu deponiju.

9.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 87.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Članak 88.

Zaštita tla

Zaštita tla od zagađenja neophodna je zbog zagađenja podzemnih voda kojima obiluje područje Općine Brod Moravice.

U cilju poboljšanja kvalitete tla određuju se sljedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata plana:

- dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari

- razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojeće dijelove naselja uz poboljšanje stambenog okruženja, obnovu postojećih i dotrajalih zgrada i objekata

- izgradnju urbanih cjelina, poslovnih objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla.

Članak 89.

Zaštita zraka

U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:

- osigurati protočnost prometnica

- unaprijediti javni prijevoz

- osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar građevinskih područja

- planirati i graditi pješačke šetnice, javne parkove i dječja igrališta

- koristiti tzv. čiste energente

- uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo

Članak 90.

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Mjere za čuvanje i poboljšanje kvalitete voda obuhvaćaju:

- planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

- usvojen je razdijelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša;

- ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika;

- usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije;

- usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine;

- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- povećati udio zelenih, vodopropusnih površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja.

Članak 91.

Zaštita od buke

Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje i rekonstrukcije građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

- Sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;

- Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš;

- Razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi.

Članak 92.

Zaštita od požara

Vatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

Na području obuhvata Plana predviđene mjere zaštite od požara definirane su važećim: Zakonom o zaštiti od požara, Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe te Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Mjere zaštite od požara:

1. Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Brod Moravice.

2. Na bazi procjene iz stavke (1) ove točke odredit će se građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti određene mjere zaštite od požara.

3. Projektiranje građevina s aspekta mjera zaštite od požara primjenjuju se slijedeće proračunske metode:

. TVRB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama

. TVRB ili Gretener ili Euroalarm za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

4. Rekonstrukciju postojećih građevina i izgradnju novih potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno požarno opterećenje.

5. Pri izgradnji vodovodne mreže ili pri rekonstrukciji postojeće u naselju, obavezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

6. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.

7. Za građevine predviđene propisima i posebnim uvjetima građenja potrebno je ishodovati suglasnost nadležnog tijela na projektnu dokumentaciju.

8. U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:

. organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko- dojavne službe

. osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz šumsko zemljište

. zabrana loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnih zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

Članak 93.

Zaštita od potresa

Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).

Izgradnja novih građevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja građevina i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Članak 94.

Sklanjanje ljudi

Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u Općine Brod Moravice ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Brod Moravice.

10.
MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 95.

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite prikazani su na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA u MJ 1:5000.

Članak 96.

Provedba ovog Plana se vrši neposredno, temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog dijela Plana.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak 98.

Uvid u Urbanistički plan uređenja UPU1 - građevinsko područje centralnog naselja N4 - Brod Moravice može se obaviti u zgradi Općine Brod Moravice, Stjepana Radića 1, Brod Moravice.

Klasa: 350-01/11-01/06

Ur. broj: 2112-06-11-01-12

Brod Moravice, 16. prosinca 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BROD MORAVICE

Predsjednik
Branimir Svetličić, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=755&mjesto=51312&odluka=33
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr