33.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11.) i
članaka 32. Statuta Općine Brod Moravice (»Službene novine PGŽ« broj 30/09),
Općinsko vijeće Općine Brod Moravice, na 14. sjednici održanoj 16. prosinca
2011. godine, donijelo je:
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja
N4-Brod Moravice
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja
UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja N4-Brod Moravice (u daljnjem
tekstu: Plan) kojeg je izradila tvrtka ARHEO d.o.o. iz Zagreba.
Članak
2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
naslovom UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja N4-Brod Moravice , koji
se sastoji od:
I. Tekstualni dio - Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih
i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja prometne,telekomunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim objektima površinama
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
i građevina ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
10. Mjere provedbe Plana
II. Grafički dio izrađen u M 1:5000
1. Korištenje i namjena prostora
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Promet i ulična mreža
2.2. Telekomunikacijska mreža
2.3. Elektroenergetika
2.4. Plinoopskrba
2.5. Vodoopskrba
2.6. Odvodnja otpadnih voda
2.7. Odvodnja oborinskih voda
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
4. Način i uvjeti gradnje
4.1. Oblici korištenja
III. Obvezni prilozi
Članak
3.
Urbanistički plan uređenja UPU1-Građevinsko
područje centralnog naselja N4-Brod Moravice izrađen je prema Odluci o izradi
istog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 10/09), te u skladu s
Prostornim planom uređenja Općine Brod Moravice (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 35/03, 14/07 i 33/07).
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
Korištenje površina za javne i druge namjene
u Urbanističkom planu uređenja proizlaze iz:
- temeljnih obilježja prostora Općine Brod
Moravice i ciljeva razvoja Općine (unutar obuhvata Plana)
- postojećeg i planiranog broja stanovnika
- poštivanja principa održivog korištenja i
kriterija zaštite okoliša
- poticanja razvoja prostorne cjeline unutar
obuhvata Plana i unutar Općine
- racionalnog korištenja infrastrukturnih
sustava
- osiguranja prostora i lokacija za
infrastrukturne i ostale građevine i sadržaje u skladu s potrebama gospodarskog
razvoja i standarda stanovanja.
Članak
5.
Zona je područje od dvije ili više
građevinskih čestica istih osobitosti, koje čine funkcionalnu cjelinu ili imaju
zajedničke osobitosti.
Građevina je funkcionalni sklop zgrada unutar
jedne građevinske čestice.
Članak
6.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene
su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu Urbanističkog plana
uređenja UPU1-Građevinsko područje centralnog naselja N4-Brod Moravice, (u
daljnjem tekstu Plana), Knjiga I, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i
namjena površina u mjerilu 1:5000.
Osnovna namjena prostora određena je za
građevinsko područje naselja Brod Moravice.
Građevinsko područje naselja Brod Moravice
obuhvaća:
a) površine javnih namjena:
- lokacije društvenih namjena (D),
- lokacije gospodarskih namjena (K3, K4),
- infrastrukturne površine (IS),
- javne zelene površine (Z1),
- površina športsko-rekreacijske namjene (R1,
R2),
- površina komunalne namjene (groblje).
b) površine drugih namjena:
- stambena namjena (S),
- mješovita/stambeno-poslovna i gospodarska
namjena (M1),
- mješovita/stambeno-poslovna, gospodarska i
društvena namjena (M2).
1.1. Građevinsko područje naselja Brod
Moravice
1.1.1. Površine javnih namjena
Članak
7.
Ovim Planom,kao površine javnih
namjena,određene su:
1. Pojedinačne lokacije društvenih namjena:
D1- upravna namjena (općinska zgrada Općine
Brod Moravice)
D3 - predškolska namjena, dječji vrtić
D4 - školska namjena, osnovna škola
D7 - vjerska namjena
D8 - zdravstvena namjena (dom zdravlja)
2. IS - infrastrukturne površine
3. Javne zelene površine
Z1- javni park
4. Površine sportsko-rekreacijske namjene
R1- sport (boćalište)
R2 - sportsko-rekreacijska zona
5. Površina komunalne namjene
Groblje
6. Pojedinačne lokacije gospodarske namjene:
K3 - komunalno-servisna namjena (vatrogasni
dom)
K4 - komunalno-servisna namjena (tržnica)
1.1.2. Površine drugih namjena
Članak
8.
7. Zona stambene namjene - S - unutar ove
zone dozvoljena je gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina (obiteljske
stambene građevine).
8. Zona mješovite namjene-stambeno-poslovne i
gospodarske namjene - M1 - unutar ove zone dozvoljena je gradnja stambenih,
stambeno-poslovnih (obiteljske stambene i višestambene građevine), te građevina
gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama.
9. Zona mješovite namjene-stambeno-poslovne,
društvene i gospodarske namjene - M2 - unutar ove zone, koja je ujedno i zona
namijenjena smještaju centralnih sadržaja u naselju, dozvoljena je gradnja
stambenih, stambeno-poslovnih (obiteljske stambene i višestambene građevine),
te građevina društvenih i gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim
česticama.
2.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak
9.
Građevine gospodarskih djelatnosti dijele se
na:
- poslovne građevine i
- ugostiteljsko-turističke građevine.
Članak
10.
Građevine gospodarske djelatnosti na
izdvojenim građevnim česticama smještene su u zonama mješovite namjene
-stambeno-poslovne M1 i M2.
U navedenim zonama, već postoji zgrada
vatrogasnog doma (K3).
Unutar stražnjeg dvorišta općinske zgrade u
Brod Moravicama, omogućava se smještaj štandova za tržnicu (K4). Točan
razmještaj štandova i način korištenja prostora definirat će se Komunalnom
Odlukom.
U navedenim zonama ne mogu se smjestiti
gospodarski sadržaji koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenog radnog
vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje.
Članak
11.
Poslovne građevine grade se prema sljedećim
uvjetima:
- način gradnje građevina je samostojeći,
oblik i veličina građevne čestice:
- min. veličina građevne čestice je 400 m2, osim u slučaju interpolacije, kada površina čestice
može biti minimalno 200 m2
(ukoliko se građevina interpolira kao građevina u nizu)
veličina i površina građevine:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice je 0.40 za građevine trgovačke, uslužne i uredske djelatnosti,
- uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici
mogu se graditi i manje izdvojene poslovne građevine, vezane uz tehnološki
proces,
- najveći dopušteni broj etaža svih građevina
3 nadzemne etaže + tavan,
- najveća dopuštena visina osnovne građevine
je 7.2 metara, osim za ugostiteljske građevine isključivo za usluge prehrane
gdje je maksimalna visina građevine 4.2m, odnosno maksimalno 2 nadzemne etaže,
- maksimalni broj etaža proizvodno-skladišnih
građevina je jedna etaža, a maksimalna visina određena je tehnološkim procesom
i ne može iznositi više od 6m,
- prateći sadržaji građevina iz prethodnog
stavka (garderobe, sanitarije, uredi i sl) mogu se djelomično interpolirati
unutar definirane visine (6m) te formirati dvije etaže,
smještaj građevina na građevnoj čestici:
- na jednoj građevnoj čestici može biti
smještena jedna ili više građevina vezanih za tehnološki proces,
- za građevine ugostiteljsko-turističke
djelatnosti nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina već sadržaji pomoćne
namjene moraju sačinjavati arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom
građevinom,
- udaljenost građevnog pravca svih građevina
na građevnoj čestici od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevine moraju biti udaljene najmanje 4 m
od granice građevne čestice.
Oblikovanje građevina
Članak
12.
Oblikovanje građevina, određivanje tipa
krovišta i vrste pokrova poslovnih građevina vrši se, kao i za stambene i
stambeno-poslovne građevine, sukladno sa ovim Odredbama.
Iznimno, od odredbi prethodnog stavka,
oblikovanje, krovnu konstrukciju, broj i nagib streha te vrstu pokrova
proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina treba prilagoditi tehnologiji
građenja građevine.
Uređenje građevnih čestica
Članak
13.
Slobodni prostor građevne čestice ne smije se
koristiti kao odlagalište nusprodukata i otpada koji nastaje u tehnološkom
procesu.
Na građevnoj čestici građevine poslovne
namjene moraju se urediti površine za parkiranje zaposlenika i korisnika prema
članku 47. ovih Odredbi. Parkiranje može biti riješeno i kao garažni prostor u podrumskoj
etaži građevine.
Iznimno od prethodnog stavka, u slučaju
interpolacije unutar izgrađenog dijela građevnog područja parkiranje se može
riješiti na zasebnoj građevnoj parceli sukladno potrebama i i uskladu s člankom
49. ovih Odredbi.
Članak
14.
Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj
površini mora biti hortikulturno uređen. Najmanje 20% građevne čestice mora
biti ozelenjeno. Pri uređenju građevne čestice preporuča se sadnja autohtonih
vrsta.
U sklopu građevne čestice
ugostiteljsko-turističke namjene mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
nenatkriveni bazeni, terase i sl čija visina od najniže kote terena nije veća
od 1m. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.
Priključenje na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
Članak
15.
Građevna čestica mora imati pristup na javnu
prometnu površinu u skladu s ovim Odredbama.
Priključci na vodu (ili cisternu),
kanalizaciju (ili septičku taložnicu), elektriku i telefoniju određuju se
posebnim uvjetima nadležnih institucija.
Za izgradnju poslovnih objekata pogotovo
proizvodnih i skladišnih propisuju se mjere zaštiteokoliša sukladno zakonskoj
regulativi i poglavljem 9. (Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš)
ovih Odredbi.
Članak
16.
Poslovnim građevinama
ugostiteljsko-turističke namjene podrazumijevaju se građevine povremenog
stanovanja - vikend građevine (izgradnja kuća za odmor na osobnoj građevnoj
čestici).
Uvjeti izgradnje građevina povremenog
stanovanja su:
ako se grade kao samostojeće
- najmanja površina građevne čestice iznosi
500m2,
- najveća izgrađenost građevne čestice je
30%, odnosno 50% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna poslovna građevina
ako se grade kao poluugrađene - za jednu
stambenu jedinicu:
- najmanja površina građevne čestice je 500 m2
- najveća izgrađenost građevne čestice je
40%, odnosno 60% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna poslovna građevina,
- širina građevine na najužem dijelu je
najkraće 7.0m.
3.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak
17.
Građevine društvene djelatnosti na izdvojenim
građevnim česticama smještene su unutar zone mješovite namjene-M2. Unutar zone
postoje građevine društvenih djelatnosti, slijedećih namjena: upravna D1,
predškolska - D3, školska - D4, vjerska - D7 i zdravstvena - D8.
Smještaj postojećih građevina društvenih
djelatnosti na pojedinačnim lokalitetima određen je u grafičkim prilozima 1.
Korištenje i namjena površina i 4.2. Način i uvjeti gradnje.
Članak
18.
Pored određenih i označenih lokaliteta
društvene namjene, unutar zona stambeno-poslovne namjene - M2 moguć je smještaj
građevina drugih društvenih djelatnosti.
Manji sadržaji društvenih djelatnosti mogu se
predvidjeti u sklopu stambeno-poslovnih građevina na području cijelog građevinskog
područja naselja Brod Moravice.
Članak
19.
Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju
se:
- javne (upravna, udruge građana, političke
stranke i druge javne organizacije, socijalna, zdravstvena, odgojno- obrazovna,
kulturna, vjerska)
- i športsko rekreacijske djelatnosti
Obavljanje javnih djelatnosti omogućuje se u
prostorima (unutar građevina drugih namjena) i građevinama javne i društvene
namjene.
Članak
20.
Uvjeti za planiranje i gradnju građevina
društvenih djelatnosti ukoliko se grade kao građevine jedne namjene unutar
površina mješovite namjene - M2 jesu:
- površina građevne čestice ne može biti
manja od 1000m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice iznosi 0,3,
- maksimalna visina građevine je 9 m,
- građevina mora biti udaljena pola svoje
visine, odnosno najmanje 4 m od granice građevne,
- udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 6
m,
- na čestici osigurati dovoljan broj
parkirališnih mjesta (prema uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, članak 58.).
Iznimno od prethodnih stavki ovog članka, za
rekonstrukciju i prenamjenu postojećih građevina društvenih djelatnosti
utvrđuju se sljedeći uvjeti:
- rekonstrukcije građevina izgrađenih na
manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti od granica građevne čestice,
- kod postojećih građevina koje se ne mogu
rekonstruirati dozvoljava se izgradnja zamjenskog objekta,
- interpolacija građevina u već formiranom
građevinskom području mora zadovoljiti oblikovanje, odabir materijala i
ostvareni ritam gradnje da bi se zadržao cjelovit ambijent.
Članak
21.
Sport i rekreacija
R1- sportsko-rekreacijska površina
Postojeća površina boćališta nalazi se u
centralnom dijelu obuhvata Plana i označena je oznakom R1. Planom se predviđa
proširenje površine boćališta, za još jednu »stazu«.
R2- sportsko-rekreacijska zona
Planirana zona sportsko-rekreacijske namjene
nalazi se unutar novoplaniranog dijela naselja.
Na području sportsko-rekreacijske zone
dopušta se gradnja i uređenje športsko rekreacijskih sadržaja: otvorenih
sportskih igrališta i dječjih igrališta te pratećih sadržaja (garderobe,
sanitarni čvorovi, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji) prema sljedećim
uvjetima:
- na građevnoj čestici može se smjestiti
minimalno 4 otvorena sportska terena ili nogometno igralište ili otvoreni bazen
za javnu upotrebu.
- obvezna je izgradnja jedne građevine sa
svim potrebnim sadržajima (uprava, održavanje, garderobe , tuševi,
ugostiteljski i trgovački sadržaj i sl.).
- prateća građevina može biti interpolirana
unutar tribina za gledatelje.
- prateća građevina mora biti udaljena
najmanje 4m od granice građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova
građevine.
- ako je građevna čestica uz prometnicu ili
javnu površina najmanja udaljenost prateće građevine od granice građevne
čestice iznosi najmanje 6m.
- najviša visina prateće građevine iznosi 6m.
- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi
70%.
- neizgrađeni dio građevne čestice potrebno
je urediti.
- smještaj vozila riješiti unutar građevinske
čestice sukladno zakonskoj regulativi.
- priključci građevine na infrastrukturne i
komunalne mreže definirane su odredbama ovog Plana.
4.
UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
Članak
22.
Stanovanje, kao osnovna namjena, predviđa se
u zonama stambene namjene - S, te u zonama mješovite namjene - M1 i M2.
Članak
23.
Građevina stambene namjene je građevina
namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj
čestici. Unutar stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor.
Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora.
Poslovnim prostorom smatra se prostor
namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske (poslovna,
ugostiteljsko-turistička) i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard
stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne
proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od
požara i eksplozije i sl.
Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici
dozvoljen je smještaj pomoćne građevine I manje poslovne građevine, koje moraju
činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu.
Članak
24.
Prema broju stanova građevinama stambene
namjene smatraju se:
- obiteljske stambene građevine - do 3
stambene
jedinice
- višestambene građevine - više od 3 stambene
jedinice
Članak
25.
Kod prizemnih građevina udaljenost građevine
od granice građevne čestice je minimalno 3 m, a kod višekatnih građevina
minimalna udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4 m.
Iznimno od prethodnog stavka udaljenost može
biti manja ako se građevina interpolira u većizgrađeni dio građevinskog
područja.
Članak
26.
Udaljenost građevine od regulacijskog pravca
za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara.
Udaljenost građevine od regulacijskog pravca
za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno
posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje lokalnim, odnosno
županijskim cestama.
Iznimno, udaljenost iz stavka 1 i 2. ovog
članka može biti i manja u slučaju interpolacije nove građevine između
postojećih legalnih građevina koje su smještene na manjoj udaljenosti. U tom
slučaju utvrđuje se udaljenost od regulacijskog pravca prema susjednoj
postojećoj legalnoj građevini gdje je ta udaljenost veća.
Ukoliko se na prednjem pročelju građevine
pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubišta i sl.) građevni pravac definiran je
njom.
Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima
naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 1 i 2 ovog
članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost građevina od regulacijskog pravca.
Obiteljske kuće
Članak
27.
Obiteljske stambene građevine su građevine na
jednoj građevnoj čestici sa najviše tri stana.
Njihov smještaj omogućava se u zonama
stambene namjene - S, te mješovite namjene - M1 i M2.
Članak
28.
Obiteljske kuće mogu se graditi kao:
- slobodnostojeće stambene građevine,
- dvojne stambene građevine,
- građevine u nizu (niz se sastoji od
najmanje tri, a najviše osam jedinica), poluatrijske i atrijske građevine.
Slobodnostojeće stambene građevine su
građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.
Dvojne građevine su građevine koje se jednom
stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane
građevine udaljene su od granice građevne čestice.
Građevine u nizu su građevine koje se sa
dvije strane prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale dvije slobodne
strane udaljene su od granice građevne čestice.
Članak
29.
Uvjeti gradnje za samostojeće obiteljske kuće
su:
- najmanja površina građevne čestice iznosi
700m2,
- najveća izgrađenost građevne čestice je
30%, odnosno 50% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna poslovna građevina.
Uvjeti gradnje za gradnju obiteljskih kuća na
poluotvoreni način (dvojne kuće, završne kuće niza) - za jednu stambenu
jedinicu:
- najmanja površina građevne čestice je 500m2,
- najveća izgrađenost građevne čestice je
40%, odnosno 60% ako se uz osnovnu građevinu gradi pomoćna poslovna građevina,
- širina građevine na najužem dijelu je
najkraće 7.0m.
Uvjeti gradnje za gradnju obiteljskih kuća u
nizu, poluatrijskih ili atrijskih kuća - za jednu stambenu jedinicu:
- najmanja površina građevne čestice iznosi
200m2, a širina građevne
čestice (jednaka širini građevine) na najužem dijelu iznosi 6.5m
- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%
- tlocrtna površina osnovne građevine mora
iznositi najmanje 60m2
- za završne građevine niza najmanja površina
građevne čestice iznosi 500m2
uz najveću izgrađenost građevne čestice od 20%.
Članak
30.
Maksimalna visina građevine je 7,2m.
Maksimalni broj etaža obiteljske građevine su
3 nadzemne etaže i to: prizemlje, kat i potkrovlje.
Maksimalni broj etaža obiteljske građevine
izgrađene na kosom terenu su 3 nadzemne etaže i to: suteren, prizemlje i
potkrovlje.
Višestambene građevine
Članak
31.
Višestambene građevine su građevine sa četiri
i više stanova. Njihov smještaj omogućava se u zonama mješovite namjene - M1 i
M2.
Članak
32.
Uvjeti gradnje za višestambene građevine
moraju se formirati prema slijedećim kriterijima:
- površina građevne čestice ne može biti
manja od 700 m2,
-iznimno od prethodne alineje, površina
građevne čestice može biti i manja, ukoliko segrađevina interpolira unutar
izgrađenog dijela građevinskog područja naselja,
- maksimalna izgrađenost građevne čestice za
višestambene građevine iznosi 50%,
- maksimalni broj etaža višestambene
građevine su 3 nadzemne etaže,
- maksimalna visina višestambene građevine
iznosi 7.2 m,
- minimalna udaljenost regulacijskog pravca
iznosi 6 m,
- kod interpolacija, višestambene građevine
moraju imati visinu prilagođenu okolnim građevinama,
- višestambena građevina mora zadovoljiti
opće uvjete gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine.
U višestambenim građevinama mogu se planirati
poslovni sadržaji.
Ukupna površina poslovnog ne smije biti veća
od ukupne površinu stambenog prostora.
Svi poslovni sadržaji i pomoćni sadržaji
moraju biti unutar gabarita višestambene građevine.
Na čestici višestambene građevine nužno je
osigurati smještaj vozila prema članku 47. ovih Odredbi.
Oblikovanje građevina i uređenje parcele
Članak
33.
Način gradnje i korištenja građevine na
građevnoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati
korištenje susjednih građevina.
Članak
34.
Građevina stambene namjene oblikovanjem mora
biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, naročito u
onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja.
Nagib krovišta definira se prema odabranom
materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja.
Preporuča se pokrov crijepom, ali je
dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata
malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj
arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i
pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe
boje.
Članak
35.
Građevna čestica mora biti uređena na način
da ne narušava izgled naselja.
Pri uređenju čestice potrebno je voditi
računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa čestice ne smije biti
riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.
Pri uređenju građevne čestice preporuča se
sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Prilazne stepenice i terase u nivou
terena (do maksimalno 60cm iznad nivoa terena), podzidi i slično, mogu se
graditi i izvan površina za razvoj tlocrta građevine.
Ulična ograda podiže se unutar građevne
čestice sa vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj liniji. Podnožje ulične
ograde, do max. visine 60cm, može biti kameno ili betonsko. Taj puni dio ograde
mjeri se od zaravnatog terena građevne čestice s tim da ukupna visina ograde
može biti najviše 1,5m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan,
izveden kao živa ograda, od drva, žice ili drugog materijala karakterističnog
za ovo podneblje.
Članak
36.
Građevna čestica mora imati priključak na
javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup
čestici i građevini. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj
čestici obiteljske stambene građevine može se pristupiti i samo putem pješačkog
pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m.
Članak
37.
Neizgrađeni dio građevne čestice mora mora
biti uređen.
Ozelenjena površina građevne čestice ne smije
biti manja od 25% ukupne površine građevne čestice.
Na građevnoj čestici potrebno je najviše
moguće sačuvati postojeća drveća. Prilikom određivanja tlorisa građevine u
okviru zadanih naputaka, potrebno je najviše moguće uvažavati postojeće visoko
zelenilo.
Uređenjem čestica sa zelenilom se osobito
odnosi na parkiralište i prostor u dodiru s javnim površinama.
Pomoćne građevine
Članak
38.
Na građevnoj čestici mogu se uz osnovnu
građevinu, a iznimno odvojeno, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine
su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja). Pomoćne
građevine po namjeni se dijele na:
- pomoćne stambene građevine,
- pomoćne poslovne građevine.
Članak
39.
Pomoćne poslovne građevine su građevine u
kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske i ostale namjene
koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od
požara i eksplozije itd.
Članak
40.
Pomoćne stambene građevine su građevine koje
neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta
itd.).
Članak
41.
Pomoćne građevine moraju biti udaljene
najmanje 3m od granice građevne čestice, a grade se isključivo kao prizemne
građevine.
Iznimno od prethodnog stavka pomoćna
građevina može biti udaljena i 1m od ruba građevne čestice ako građevina nema
otvora prema susjednoj građevnoj čestici.
Obiteljska kuća u nizu može imati pomoćnu
građevinu spremišne namjene u dvorišnom dijelu građevne čestice oslonjenu na
rub građevne čestice. U tom slučaju na pomoćnoj građevini se ne smiju graditi
otvori prema susjednoj građevnoj čestici.
Odrednice za minimalne udaljenosti od granica
građevne čestice, iz stavka (2) ovog članka, primjenjuju se i na septičke
taložnice.
Postavljanje montažno-demontažnih
građevina
Članak
42.
Na području obuhvata Plana dopušteno je
postavljanje montažno-demontažnih građevina. To su građevine specifične po
namjeni , kao što su komunalne i različite vrste privremenih građevina (kiosci,
montažne infrastrukturne građevine, reklamni panoi i sl.).
Njihova lokacija treba biti takva da ne
ometaju odvijanje kolno pješačkog prometa te se uz iste treba izvesti
proširenje pješačke površine. Osim navedenog, predmetne građevine mogu se
locirati i unutar zelenih površina uz gradske ulice, Z1 -javnog parka kao i
unutar namjenske kategorije M1 na dijelu uz prometnice (u okviru ukupno
dozvoljene izgrađenosti građevne čestice).
Postavljanje montažno-demontažnih građevina
utvrđuje se sukladno Odluci o korištenju i uređenju javnih površina.
Općinsko Vijeće Odlukom o korištenju i
uređenju javnih površina određuje smještaj montažno-demontažnih građevina način
priključenja na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja
predviđenog javnog prostora.
Za kioske i nadstrešnice Općinsko vijeće može
pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao
jednoobraznog rješenja.
Postavljanje montažno-demontažnih građevina
utvrđuje se sukladno Odluci o korištenju i uređenju javnih površina.
Posebni uvjeti izgradnje unutar izgrađenog
dijela naselja
Članak
43.
Planom se utvrđuju posebni uvjeti za gradnju
i uređenje stambenih građevina unutar izgrađenog dijela naselja.
Površine izgrađenog dijela naselja
razgraničene su i označene šrafaturom u grafičkom dijelu Plana, Kartografski
prikaz broj 4.1. OBLICI KORIŠTENJA u mjerilu 1:5000.
Ukoliko izgrađena struktura naselja uvjetuje,
iznimno se može odstupiti od uvjeta definiranih ovim Planom, a u smislu
povećanja površine izgrađenosti građevne čestice, manje udaljenosti građevine
od granica susjednih čestica, veće visine građevine, manje površine građevne
čestice od propisanih minimalnih, manje širine građevne čestice (mjereno na
mjestu građevne linije), te manje širine cestovnog priključka.
5.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
44.
Urbanističkim planom osigurane su
infrastrukturne površine i građevine i to za:
- prometni sustav;
- telekomunikacije i pošte,
- energetski sustav;
- vodnogospodarski sustav.
Infrastrukturne površine i građevine grade se
prema važećim zakonima i propisima, pravilima struke, te ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije pojedinih komunalnih
instalacija potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju
ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.
5.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
45.
Na površinama infrastrukturnih sustava
namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i
uređaji za:
Cestovni promet
. ulična mreža,
. parkirališta i garaže,
. pješačke zone, trgovi, putovi i sl.
Ovim Planom predviđa se gradnja i
rekonstrukcija prometnica, pješačkih zona, putova i slično, tako da se osigura
usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju
postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
Rješenja prometa i raskrižja,profili
planiranih prometnica, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za
prometnice dani su u prikazu prometne ulične mreže na grafičkom prikazu 2.
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMET u mjerilu 1:5000.
5.1.1. Ceste/ulice
Članak
46.
Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih
mjesnih, sabirnih i ostalih ulica.
Osnovni tehnički uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju postojećih glavnih mjesnih ulica su:
- broj prometnih trakova iznosi dva
- najmanja dozvoljena širina prometnog traka
iznosi 2,75 m
- najmanja dozvoljena širina rubnog traka
iznosi 0,2 m
- najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi
1,50 m (najmanje jednostrano)
Minimalni tehnički uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju sabirnih i ostalih ulica su:
- širina prometnog traka za odvijanje
dvosmjernog prometa iznosi 2,75 m, a širina rubnog traka 0,2 m
- pješački nogostup, minimalno jednostrani,
širine 1,50 m
- širina prometnog traka za odvijanje
jednosmjernog prometa iznosi 4.5 m
Sve prometne površine trebaju biti izvedene
bez arhitektonskih barijera.
Proširenje ili sužavanje koridora prometnica,
ukoliko to prometno-tehničko rješenje zahtijeva ili omogući, neće se smatrati
izmjenom ovog Plana.
Članak
47.
Konačno oblikovanje prometnice, odnosno
oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica
detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja akta za građenje.
Članak
48.
Izgradnja građevina i ograda ili sadnja
nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u
zonama križanja, nije dozvoljena.
Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar
prometnih koridora.
Članak
49.
Svaka građevna čestica mora imati neposredan
pristup na javnu ili nerazvrstanu cestu. Pristupni put kojim se ostvaruje veza
sa javnom ili nerazvrstanom cestom mora biti najmanje širine 3.0m, ako taj
pristupni put nije duži od 50 m.
Pristup do građevne čestice višestambene
građevine, građevina društvene djelatnosti, građevina poslovne i ugostiteljsko
- turističke namjene mora imati minimalnu širinu kolnika 4.5m (za jednosmjernu
cestu) i najmanje jednostrani pješački pločnik širine 1.2m.
Članak
50.
Kolni i pješački pristup građevinama i
površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i
garažna mjesta)
Članak
51.
Parkiranje i/ili garažiranje vozila za sve
građevine rješava se unutar građevne čestice te građevine.
Članak
52.
Obavezan broj parkirališnih i garažnih mjesta
ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema sljedećim
normativima:
- unutar građevne čestice obiteljske kuće
potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto,
- unutar građevne čestice višestambene kuće
potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po svakom stanu,
- unutar građevne čestice poslovne, stambene
- poslovno građevine i građevine društvenih djelatnosti potrebno je osigurati
najmanji broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i
korisnoj površini:
. uredski: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PM/ 100 m2 korisne površine)
. banke: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1000m2 korisne površine)
. crkve: 1 PM/ 3 sjedala
. trgovački sadržaji: 1 PM/30m2 korisne površine (33 PM/1000m2 korisne površine)
. ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala
. škole: 1PM/učionicu
. dom kulture i ostali prostori s velikim
brojem posjetitelja 1 PM/20m2
korisne površine.
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Za parkiranje osobnih vozila može se
koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno
pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih
službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima
hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.
Postojeće garaže i garažno - parkirališna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj
blizini građevne čestice.
Članak
53.
Na javnim parkiralištima za automobile
invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a
najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Članak
54.
Garaže i parkirališta mogu se graditi na
izdvojenoj građevnoj čestici.
Garaže i parkirališta na izdvojenoj građevnoj
čestici mogu se graditi samo kao skupne garaže, parking-garaže ili
parkirališta, odnosno mogu imati minimalno tri, a maksimalno 5 garažnih
(parkirnih) mjesta.
Uvjeti za gradnju garaža i parkirališta na
izdvojenoj građevnoj čestici su:
- garaže mogu biti podzemne, suterenske ili
nadzemne, odnosno mogu imati maksimalno dvije etaže nad zemljom,
- maksimalna visina garaže je 6m, s time da
je garažna jedinica minimalne visine 2,2m,
- garaža je udaljena od susjednih građevnih
čestica 3m, odnosno 1m ako građevina nema otvora prema susjednoj čestici,
- maksimalna izgrađenost građevne čestice
garaže iznosi 60%,
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnim
etažama ne računaju se u izgrađenost građevne čestice,
- podzemna etaža može zauzimati i 100%
površine građevne čestice,
- neizgrađeni dio građevne čestice mora biti
uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti površina
zelenila,
- parkirališta se mogu uređivati na terenu
ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.
Članak
55.
Za kretanje pješaka mogu se graditi i
uređivati pločnici, pješački putovi i prijelazi.
Površine za kretanje pješaka moraju biti
dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,0 m, odnosno ne uže od 1.2 m za prilaz
građevinama javnog obilježja.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u
kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
5.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte
Članak
56.
Za razvoj i izgradnju mjesne
telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica,
sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U
cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih
površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.
Podzemne telefonske kabele dopuniti na
kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu
osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonu o telekomunikacijama.
Sve zračne telekomunikacijske vodove treba
zamijeniti podzemnim.
Kod izrade projektne dokumentacije za
lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili
rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi
prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog
rješenja.
Članak
57.
Za izgrađenu telekomunikacijsku
infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem
telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te
eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih
tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o
pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu
dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba
radiofrekvencijskog spektra.
Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga
putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom
baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na
izgrađenim građevinama bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog
označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim
signalom. Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatera-koncesionara, gdje god je to
moguće.
Članak
58.
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na
temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti
ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira
točan položaj postojeće jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje
odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard
naselja.
5.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak
59.
Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva
vodova komunalne infrastrukture polaze od njihovog međusobnog odnosa i
rasporeda koji nastoji u cijelosti poštivati važeće propise, te se u pogledu
širine pojaseva potrebno pridržavati njihovih odrednica.
Planom su određene trase mreže komunalne
infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu,
odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih
objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi
prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne
infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno
drugim ekvivalentnim aktom za građenje, može se odobriti gradnja infrastrukturnih
vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne
narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.
Članak
60.
Planom su osigurane površine za razvoj
građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:
- energetski sustav (elektroenergetska i
plinska)
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda)
Detaljno određivanje trasa komunalne
infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se
lokacijskim odobrenjem, odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje vodeći
računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih
građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati
se važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih
objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.
Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz
ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi
kao podzemna.
Komunalna infrastruktura može se izvoditi i
izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
Priključenje na pojedinu komunalnu
instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.
5.3.1. Elektroenergetska mreža i javna
rasvjeta
Članak
61.
Sve planirane trafostanice 20kV/0.4 izvodit
će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu
područja.
Lokacije planiranih trafostanica 20/0,4 kV i
trase 20 kV kabela u grafičkom dijelu Plana nacrtane su samo načelno.
Ukoliko se ukaže potreba za gradnjom dodatnih
trafostanica, navedene se mogu graditi unutar svih namjena, u sklopu građevne
čestice, odnosno zahvata u prostoru obuhvata Plana (kao samostojeća građevina
ili kao ugradbena u građevini).
Planom se ostavlja mogućnost da se postojeće
trafostanice 20/0.4 Kv po potrebi rekonstruiraju ili zamijene novom
trafostanicom 20/0.4 Kv drugog tipa i većeg kapaciteta.
Lokacije planiranih trafostanica treba
odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i
upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od
susjednih objekata. Trafostanice 20/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte
konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na
izvodima.
Minimalna površina za smještaj TS 20/0,4 kV
iznosi 6x5 m2, odnosno 30 m2. Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do
granice prema susjednim građevnim česticama iznosi 1m, a do prometnice najmanje
2.0m.
Kod planiranja gradnje novih objekata
potrebno je voditi računa o trasi položenog podzemnog voda 20 kV te
respektirati njegov zaštitni koridor.
Članak
62.
Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti
u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice.
Mjerenje potrošnje električne energije za
pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog
razvodnog ormara.
Članak
63.
Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim
armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla
suvremeni i štedljivi.
Paljenje rasvjete predviđa se automatski
putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.
Za rasvjetu sekundarnih gradskih prometnica
unutar ovog Plana predviđeni su stupovi visine 6 - 9 m.
Članak
64.
Zaštita od napona dodira na instalaciji javne
rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji
u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul
vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.
U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati
zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se
polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.
5.3.2. Plinoopskrba
Članak
65.
U svim planiranim ulicama na području
obuhvata Plana, planirana je izgradnja srednjetlačnih polietilenskih plinovoda
max. radnog tlaka 4 bara, predtlaka.
Ulični plinovod izvoditi od atestiranih
cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja
plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8
- 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 -1,0
m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.
Plinovod položiti u rov na pripremljenu
posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije
biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to
zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.
Prilikom zatrpavanja, zatrpati prvo slojem
sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje
zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 - to cm
od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom »POZOR PLINOVOD«.
Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase
plinovoda.
Kod izgradnje plinovoda potrebno je na
plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za sakupljanje
kondenzata, koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata. Prijelaze
plinovoda koji prolazi ispod važnijih cesta te prolaze kroz zidove izvesti
bušenjem i umetanjem polietilenske cijevi u zaštitnu cijev s tim da se između
cijevi stave odstojni prsteni, a krajevi cijevi zatvore gumenom manšetom. Predvidjeti
blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u slučaju
havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili pri puštanju plinovoda u rad.
Sekcije plinovoda međusobno odijeliti
zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od
elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih
postrojenja.
Članak
66.
U svezi izgradnje plinovoda, odnosno
plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za
izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo) te njemačke
propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).
Članak
67.
Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi
sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (»Sl.list« br. 10/90 i 52/90.),
koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za
proizvode i ocjeni sukladnosti.
5.3.3. Vodoopskrba
Članak
68.
Cijevi za vodoopskrbu na području obuhvata
Plana polažu se u koridor prometnica na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka (na
suprotnoj strani od kanalizacije otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min.
1,20 m računajući od tjemena cijevi do razine prometnice. Sustav se opskrbljuje
odgovarajućom opremom (ventili) koja se nalazi u revizionim oknima.
Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj
od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi
elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim
normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.
Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta
protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.
Članak
69.
Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti
unutar zone obuhvata Plana u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti
mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za
gašenje požara.
5.3.4. Odvodnja otpadnih voda
Članak
70.
Obzirom na način korištenja prostora unutar
obuhvata Plana (očekivane velike opločne slivne površine) kanalizacijski sustav
izvodi se kao razdijelni, odvojeno za otpadne i oborinske vode.
Kanalizacijski sustav otpadnih voda je
izgrađen. Planira se dogradnja kanalizacijskog sustava unutar koridora
novoplaniranih prometnica.
Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene
kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda spajaju na postojeću
kanalizacijsku mrežu.
Ovim planom predviđa se da se odvodnja
otpadnih voda neizgrađenog dijela obuhvata Plana izvodi unutar cestovnog
koridora. Otpadne vode se preko revizionog okna u okviru trase cjevovoda
prihvaćaju kod pojedine čestice ili građevine. Prije spoja na javnu
kanalizaciju otpadne vode svakog pojedinog korisnika moraju biti pročišćene do
razine standardnih kućnih otpadnih voda bez agresivnih tekućina, ulja ili masti
koje mogu ugroziti kanalizacijski sustav.
Omogućava se etapna izgradnja javnog sustava
oborinske odvodnje s tim da svaka etapa čini funkcionalnu cjelinu.
Članak
71.
U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:
- vode koje sadrže koncentracije agresivnih i
štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih
- vode koje sadrže materijale koji razvijaju
opasne ili upaljive plinove
- vode koje imaju temperaturu veću od
30ÊC
- vode onečišćene većom količinom krutih
tvari koje mogu oštetiti cijevni sustav i time sustav za odvodnju
Članak
72.
Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske
otpadne vode) se u pravilu polaže javnim prometnim površinama, tako da se vodi
sredinom kolnika na međusobnoj udaljenosti minimalno 0,5 m od ostale
infrastrukture. Pri tome treba osigurati koridor minimalne širine za
intervenciju na cjevovodu, kao i posebnim uvjetima nadležnih tijela određene
minimalne udaljenosti od drugih infrastrukturnih vodova (u pravilu niže od
vodovodne).
Dubina na koju se polažu cijevi kanalske
mreže u trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji
od 1,0 m).
Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova
obavezno izvesti reviziona okna kao i kod svih mjesta priključenja.
Za cijevni sustav kanalizacije koristiti PVC
cijevi ili polietilenske cijevi (PEHD).
Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno
je iste obavezno ispitati na vodonepropusnost cijevnog sustava podizanjem tlaka
u njima na 0,5 bara.
Članak
73.
Do izgradnje sustava odvodnje (funkcionalnog
u potpunosti) iz stavka (1) ove točke dopušta se gradnja vodonepropusnih jama
iz kojih se otpad odvozi na prihvatnu stanicu uređaja u Delnicama (funkcija
uređaja je preduvjet).
Građevinska područja poslovne namjene - K
Postojeća građevinska područja poslovne
namjene pri rekonstrukciji i gradnji svoje sanitarne otpadne vode mogu
sakupljati u nepropusne jame i odvoziti otpad na uređaj Delnice, dok za svoje
tehnološke vode moraju ugraditi potreban uređaj za pročišćavanje i disponirati
ih u upojni bunar.
Građevinska područja rekreacijske namjene
- R
Sanitarne otpadne vode rekreacijske zone
treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem potrebnog kapaciteta i upustiti
upojnim bunarom u teren.
Ostala građevinska područja naselja
Građevinska područja naselja mogu
rekonstruirati i graditi građevine na način da svoje sanitarne otpadne vode
disponiraju u trokomorne septičke jame sa procjedom u teren.
Članak
74.
Oborinske vode s parkirališta manjih od 10 PM
moguće je odvesti bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja i masti u
okolni teren, putem upojnih bunara ili u javni sustav oborinske odvodnje.
Oborinske vode s parkirališta većih od 10 PM
potrebno je tretirati pročišćavanjem preko separatora ulja i masti, prije
upuštanja u podzemlje putem upojnih bunara ili u javni sustav oborinske
odvodnje. Oborinske vode s parkirališta većih od 10 PM potrebno je tretirati
pročišćavanjem do stupnja koji je propisan zakonom i posebnim propisima.
Uređenje voda i zaštita vodnog režima
Članak
75.
Planom se utvrđuje obveza ishodovanja
vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole ili drugog
ekvivalentnog akta za građenje, a u skladu sa Pravilnikom o izdavanju
vodopravnih akata.
Vodopravnim uvjetima određuju se uvjeti
kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih i za rekonstrukciju
postojećih građevina, te za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških
istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno,
povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima.
Vodopravni uvjeti nisu potrebni za građenje i
rekonstrukciju stambenih i drugih građevina u kojima se voda koristi isključivo
za piće i sanitarne potrebe - ako se te građevine priključuju u vodoopskrbni
sustav u sustav javne odvodnje otpadnih voda.
6.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih
površina
Članak
76.
Urbanističkim planom uređenja određene su
neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zelene površine unutar
cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u obvezu poduzeća nadležnog
za tu prometnicu.
Na površinama ove namjene može se postavljati
dodatna prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture, paviljoni,
biciklističke staze, parkirališta i sl.
Članak
77.
Planom se predviđa uređenje zelenih površina
u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i
zaštite okoliša.
Pri uređivanju zelenih površina u koridorima
prometnica treba paziti da se ne ugroze preglednost i sigurnost prometa,
naročito u blizini križanja (sadnja niskog raslinja).
Urbanističkim planom uređenja obavezno je
ozelenjavanje minimum 20% površine pojedine građevne čestice i to prvenstveno
po njenim rubnim dijelovima (nasadi visokog zelenila).
6.2. Uvjeti uređenja javnih zelenih
površina
Članak
78.
Unutar obuhvata Plana određene su površine
koje će se uređivati kao javne zelene površine (Z1).
Na pješačkim površinama parka (Z1) moguće je
uređivati dječja igrališta, staze i odmorišta. Pored toga moguće je graditi
manje prizemne javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane,
postavljati manja dječja i športska igrališta, spomen obilježja tako da njihova
ukupna površina ne prelazi 5% ukupne javne zelene površine i parka. Parkovi s
pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru
cjelovitog uređenja javne zelene i parkovne površine.
7.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
7.1.1. Kulturna baština
Članak
79.
Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave
za zaštitu kulturnih dobara, Konzervatorski odjel u Rijeci, unutar obuhvata
Plana locirana su slijedeća kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih
kulturnih dobara Republike Hrvatske:
1. Crkva Sv. Nikole i župni ured
2. Župni ured, crkveni inventar - drvena
polikromirana skulptura Sv. Rok iz 17. st.
3. Crkva Sv. Roka iz 1880. god, evidentirani
izuzetno vrijedni nalazi.
Članak
80.
Prilikom bilo kakvog zahvata na kulturnim
dobrima iz prethodnog članka potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za
zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.
Članak
81.
Prema podacima iz Prostornog plana uređenja
Općine Brod Moravice unutar obuhvata Plana nalazi se preventivno zaštićeno
kulturno dobro: Crkva Sv. Roka na groblju u Brod Moravicama - ovaj crkveno
grobljanski kompleks evidentiran je u konzervatorskoj dokumentaciji, te se zbog
vrijednih obilježja razmatra mogućnost njegove registracije. Ima visoku
ambijentalnu vrijednost.
Članak
82.
Uređenje preventivno zaštićenog kulturnog
dobra iz prethodnog članka isključivo je u obliku rekonstrukcije unutar
evidentiranih povijesnih gabarita.
Članak
83.
Prema smjernicama Ministarstva culture,
Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, unutar
obuhvata Plana postoji 30 neregistriranih objekata sa odlikama tradicionalnog
oblikovanja.
KOLODVORSKA ULICA
1. Gospodarstvo, kućni broj 9/11 - dvojni
stambeni objekt očuvanih tradicijskih odlika u arhitektonskim detaljima, poput
kamenom nadsvođenih portala. Pripadajuća dva gospodarska objekta, sjenika, u
cjelosti su očuvani, te posjeduju ambijentalne odlike.
2. Gospodarski objekti tradicionalnih oblika
- objekt je zadržao izvorne karakteristike i odlikuje ga ambijentalna
vrijednost.
3. Stambeni objekt, kućni broj 4 - skromna
ambijentalna vrijednost.
4. Tradicionalni drveni gospodarski objekt uz
kućni broj 2 - primjer višenamjenske tradicijske gospodarske građevine,
posjeduje ambijentalnu vrijednost.
5. Gospodarstvo, kućni broj 1 - stambeni
objekt, ambijentalnih odlika, izgrađen 1836. g, te tradicionalni gospodarski
objekt položen okomito na ulicu.
ULICA SUNGER
6. Stambeni objekt, kućni broj 3 - očuvane
tradicijske odlike u arhitektonskim detaljima, poput kamenom nadsvođenih
portala. Izgrađen 1906. g.
7. Gospodarstvo, kućni broj 2. I 4. - od
izvornog oblikovanja sačuvan je jedino prizemni ulaz na broju 2., uokviren
kamenim ertama, te uklesanom godinom 1898. U pozadini se nalazi očuvan drveni
sjenik.
8. Stambeni objekt, kućni broj 5 - ulično
pročelje sa urbanim dekorativnim elementima, sačuvano intaktno. Objekt
posjeduje ambijentalnu vrijednost.
9. Stambeni objekt, kućni broj 9 - od
izvornih elemenata, sačuvan lučno zasvođeni kameni portal u prizemlju, raspored
zapadnih otvora u potkrovlju, te moguće neki element fasadne plastike.
10. Stambeni objekt, kućni broj 15 - objekt
je sačuvao izvorne gabarite, dva lučno zasvođena i profilirana podrumska ulaza
sa uklesanim godinama izgradnje: 1836. i 1829., te upadljivo stepenište na
glavnom ulazu u stambeni prostor. Ambijentalna vrijednost.
11. Stambeni objekt, kućni broj 15A - objekt
je skoro u cjelosti sačuvao izvorne tradicionalne odlike oblikovanja iz vremena
gradnje. Ima višu ambijentalnu vrijednost.
12. Stambeni objekt, kućni broj 18 - u
cjelosti je obnovljen. Usprkos neprimjerenim intervencijama i odabiru
materijala, očuvani su osnovni gabariti kao i nadsvođeni podrumski ulazi sa
uklesanom godinom izgradnje 1831.
13. Stambeni objekt, kućni broj 19 - objekt
je skoro u cjelosti sačuvao izvorne tradicionalne odlike oblikovanja iz vremena
gradnje 1831. g. Ima višu ambijentalnu vrijednost.
14. Dvojni stambeni objekt, kućni broj 22/24.
Stambeni objekt 22 nema vrijednih tradicijskih odlika, ali mu pripada sjenik
smješten 10 m iznad kuće, koji posjeduje ambijentalnu vrijednost. Stambeni
objekt 24 je ruševni stambeni objekt jednostavnih tradicijskih odlika sa
sačuvanim izvornim drvenim vratnicama.
15. Tradicionalni gospodarski objekt, preko
puta kućnog broja 28 - primjer višenamjenske tradicijske gospodarske građevine.
Posjeduje ambijentalnu vrijednost.
ULICA IVANA GORANA KOVAČIĆA
16. Stara škola, kućni broj 2 - stara škola
iz 1869. g, sa kompleksom pomoćnih građevina. Posjeduje ambijentalnu
vrijednost, te povijesni značaj.
17. Sjenik, iza stambneog objekta, kućni broj
7 - primjer višenamjenske tradicijske gospodarske građevine. Posjeduje
ambijentalnu vrijednost.
18. Gospodarstvo, kućni broj 14 - u cijelosti
sačuvani elementi tradicijske izgradnje. Očuvan gospodarski objekt. Posjeduje
višu ambijentalnu vrijednost.
ULICA STJEPANA RADIĆA
19. Stambeni objekt, kućni broj 6A - iz
vremena gradnje (1837. g) sačuvana su dva kamena profilirana lučno zasvođena
ulaza u podrum, dok je ostatak građevine neadekvatno dograđen i preuređen.
20. Stambeni objekt, kućni broj 10 - sačuvano
intaktno ulično pročelje sa urbanim arhitektonskim detaljima, ostala pročelja
devastirana. U dvorištu se nalazi tradicijski gospodarski objekt.
21. Stambeni objekt, kućni broj 12 - sačuvana
obilježja tradicijskog graditeljstva u materijalu i oblikovanju. Posjeduje
ambijentalnu vrijednost.
22. Stambena zgrada, kućni broj 5 -
napuštena, odlike urbane arhitekture sa secesijskim dekorativnim elementima na
uličnom pročelju. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.
23. Bivša kolarska radionica - uglavnom
korektno obnovljen i prezentiran tradicijski objekt u kojemu se nekada odvijala
zanatska djelatnost. Postavlja pozitivan primjer za obnovu i korekciju ostalih
građevina sa tradicijskim odlikama. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.
24. Sjenar - tradicijski gospodarski objekt,
danas služi kao garaža.
ŠKOLSKA ULICA
25. Sjenik - primjer višenamjenske
tradicijske gospodarske građevine. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.
DONJI KONC
26. Gospodarski objekt iza kućnog broja 6 -
lijep, uščuvan tradicijski višenamjenski gospodarski objekt. Posjeduje
ambijentalnu vrijednost.
27. Gospodarski sklop, kućni broj 5 -
stambeni objekt, kućni broj 5 - od izvornog oblikovanja sačuvana su u prizemlju
tri lučno zasvođena kamena portala, sve ostalo preuređeno tj. devastirano. U
pozadini stambene građevine nalazi se vrlo ambijentalno vrijedan kompleks od 4
gospodarske građevine, među kojima se posebno ističe mala kućica/komorica i
pčelinjak.
28. Stambeni objekt, bez broja - objekt je
zadržao izvorne gabarite, raspored otvora, oblikovne elemente (poput zasvođenih
kamenih ulaza), te dio izvornog građevnog materijala. Posjeduje ambijentalnu
vrijednost.
29. Sjenar - primjer višenamjenske
tradicijske gospodarske građevine. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.
30. Stambeni objekt, kućni broj 16 - sačuvane
tradicionalne odlike i materijali gradnje, te pripadajuća gospodarska
građevina. Posjeduje ambijentalnu vrijednost.
Članak
84.
Prilikom bilo kakvog zahvata na popisanim
objektima iz prethodnog članka potrebno je pridržavati se slijedećih mjera
zaštite:
- pri daljnjim zahvatima na popisanim građevinama
treba voditi brigu o očuvanju njihovih tradicijskih odlika i oblikovnih
karakteristika,
- za zahvate na građevinama za koje je
navedeno da imaju ambijentalnu vrijednost potrebno je prethodno zatražiti
mišljenje ovog konzervatorskog odjela.
Članak
85.
Ako se pri izvođenju građevinskih i nekih
drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz radovi se
moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu.
8.
POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
86.
Planom se predviđa sustav odvojenog i
organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.
Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada
predviđa se putem:
- tipiziranih posuda (spremnika) za otpad ili
metalnih kontejnera postavljenim na javnim površinama u svrhu odvajanja i
prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i
metalni otpad;
- tipiziranih spremnika koji se dostavljaju
kućanstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.
Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj
građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i
zaštićeno mjesto, uvjetovano posebnom odlukom.
Spremnici za otpad na javnim površinama
postavljaju se na način da se ne ometa kolni i pješački promet.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada, te širenje prašine, buke i mirisa.
Zbrinjavanje komunalnog otpada treba
organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu nadležnog javnog
komunalnog poduzeća.
Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje
na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s važećim Zakonom o
otpadu, odvozom na određenu deponiju.
9.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak
87.
Na području obuhvata Plana ne predviđa se
razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Članak
88.
Zaštita tla
Zaštita tla od zagađenja neophodna je zbog
zagađenja podzemnih voda kojima obiluje područje Općine Brod Moravice.
U cilju poboljšanja kvalitete tla određuju se
sljedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata plana:
- dugoročno kvalitativno i kvantitativno
osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe
površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i
smanjenjem unošenja štetnih tvari
- razvoj naselja prioritetno usmjeriti na
postojeće dijelove naselja uz poboljšanje stambenog okruženja, obnovu
postojećih i dotrajalih zgrada i objekata
- izgradnju urbanih cjelina, poslovnih
objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje
tla.
Članak
89.
Zaštita zraka
U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se
i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:
- osigurati protočnost prometnica
- unaprijediti javni prijevoz
- osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar
građevinskih područja
- planirati i graditi pješačke šetnice, javne
parkove i dječja igrališta
- koristiti tzv. čiste energente
- uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo
Članak
90.
Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Mjere za čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
obuhvaćaju:
- planiranje i gradnja građevina za odvodnju
otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;
- usvojen je razdijelni sustav kanalizacije,
kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša;
- ugradnja separatora ulja i masti na
kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika;
- usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije;
- usvojen je odgovarajući kapacitet sustava
odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine;
- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja
opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;
- povećati udio zelenih, vodopropusnih
površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja.
Članak
91.
Zaštita od buke
Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati
važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih
građevina.
Smanjenje buke postići će se upotrebom
odgovarajućih materijala kod gradnje i rekonstrukcije građevina, njihovim
smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima
buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.
Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:
- Sprečavanje nastajanja buke na način da se
planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s
kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;
- Razina buke uvjetovana prometom smanjit će
se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš;
- Razina buke uzrokovana bukom iznad
dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati će se reguliranjem
vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi.
Članak
92.
Zaštita od požara
Vatrogasni pristupi su osigurani po svim
planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake
građevne čestice.
Na području obuhvata Plana predviđene mjere
zaštite od požara definirane su važećim: Zakonom o zaštiti od požara, Pravilnikom
o uvjetima za vatrogasne pristupe te Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje
požara.
Mjere zaštite od požara:
1. Zaštita od požara se provodi po Planu
zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških
eksplozija Općine Brod Moravice.
2. Na bazi procjene iz stavke (1) ove točke
odredit će se građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti određene
mjere zaštite od požara.
3. Projektiranje građevina s aspekta mjera
zaštite od požara primjenjuju se slijedeće proračunske metode:
. TVRB za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama
. TVRB ili Gretener ili Euroalarm za poslovne
i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se
okuplja ili boravi veći broj ljudi
4. Rekonstrukciju postojećih građevina i
izgradnju novih potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno
požarno opterećenje.
5. Pri izgradnji vodovodne mreže ili pri
rekonstrukciji postojeće u naselju, obavezno je planiranje hidrantskog razvoda
i postave nadzemnih hidranata.
6. Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati
odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95) i
propisa donijetih na temelju njega.
7. Za građevine predviđene propisima i
posebnim uvjetima građenja potrebno je ishodovati suglasnost nadležnog tijela
na projektnu dokumentaciju.
8. U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih
površina propisuje se:
. organizacija (prema Pravilniku o izradi
procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko- dojavne
službe
. osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz
šumsko zemljište
. zabrana loženja vatre izvan naselja i
mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj
regulativi.
U svrhu sprečavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina
najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje,
brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu
otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na
susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnih zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu
konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta)
nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste
vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od
negorivog materijala najmanje u dužini konzole.
Članak
93.
Zaštita od potresa
Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).
Izgradnja novih građevina treba se provoditi
u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.
Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za
rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima
za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu
otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje
treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
Ceste i ostale prometnice treba zaštititi
posebnim mjerama od rušenja građevina i ostalog zaprečivanja radi što brže i
jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Članak
94.
Sklanjanje ljudi
Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u
Općine Brod Moravice ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite,
osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i
posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.
Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim
izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina
za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom
djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Brod Moravice.
10.
MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
95.
Područja i dijelovi primjene planskih mjera
zaštite prikazani su na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA u MJ 1:5000.
Članak
96.
Provedba ovog Plana se vrši neposredno,
temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog
dijela Plana.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
97.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak
98.
Uvid u Urbanistički plan uređenja UPU1 -
građevinsko područje centralnog naselja N4 - Brod Moravice može se obaviti u
zgradi Općine Brod Moravice, Stjepana Radića 1, Brod Moravice.
Klasa: 350-01/11-01/06
Ur. broj: 2112-06-11-01-12
Brod Moravice, 16. prosinca 2011.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE BROD MORAVICE
Predsjednik
Branimir Svetličić, v.r.
