29.

Općinsko vijeće Općine Kostrena temeljem članka 13. točke 7. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/2010), u postupku usklađivanja Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija s novonastalim sta

U INA rafineriji nafte Rijeka, pogon Urinj, moguće je izvršiti prihvat zatečenih neispravnih autocisterni
isključenih iz prometa, a telefoni odgovornih osoba navedeni su u gore navedenoj tablici.

njem, na svojoj redovitoj sjednici održanoj dana 29. studenoga 2011. godine, usvaja usklađen tekst

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA
I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA
OPĆINE KOSTRENA

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija (u daljnjem tekstu: Procjena) temeljni je normativni akt Općine Kostrena (u daljnjem tekstu: Općina), koji obuhvaća prikaz postojećeg stanja na terenu Općine Kostrena, procjenu ugroženosti od požara pravnih osoba, stručnu obradu činjeničnih podataka te prijedlog tehničkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se opasnost od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanju moguću razinu.

 

 

 

*** Sve tablice i cijeli tekst odluke  nalazi se na kraju dokumenta***

 

 

 

Na području Općine Kostrena MUP PU PG od svih gospodarskih subjekata u I. i II. kategoriju ugroženosti od požara razvrstani su sljedeći gospodarski subjekti:

1. Brodogradilište »Viktor Lenac«, Martinšćica bb, rješenje br.: 1286/95 od 19. 4. 1995. god., I.e kategorija;

2. INA Industrija nafte, Rafinerija Urinj, Urinj bb. rješenje br.: 1240/95 od 19. 6. 1995. god., I.a kategorija;

3. HEP Termoelektrana »Rijeka«, Kostrena p.p. 1, Urinj bb, rješenje br.: 1586/95 od 2. 5. 1995. godine, II.b kategorija;

Navedeni gospodarski subjekti bi temeljem kategorizacije trebali sačiniti svoje Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija te na osnovu procjena Planove zaštite od požara i tehnoloških eksplozija u kojima bi bile razrađene mjere zaštite od požara. S tim mjerama (po izradi istih) dužni su upoznati Općinu Kostrena, odnosno ti planovi sastavni su dio ove Procjene.

Mjere zaštite navedene u planovima i procjenama navedemih subjekata odnose se samo na zaštitu od požara u tom gospodarskom subjektu.

Iz kategorija koje su Rješenjima propisane proizilazi da će gospodarski subjekti morati imati profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu koje će se koristiti za gašenje požara samo u istima, a mogu se koristiti i izvan područja gospodarskih subjekata samo iznimno i to na zahtjev Županijskog vatrogasnog zapovjednika.

»C« STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA

1. MAKROPODJELA NA POŽARNE SEKTORE

Požarni sektori predstavljaju grupu objekata, površinu objekta ili zemljišta za koju se može pretpostaviti da će se proces izgaranja ili tijek požara odvijati unutar njegovih granica i da te granice požar neće prelaziti. Požarni sektor, obzirom na reljefne karakteristike zemljišta predstavlja i cjelina gdje granicu sektora ne predstavlja prirodna ili umjetna prepreka širenju požara (golet, potupožarna prosjeka i sl.) već je ista određena pristupom ugroženoj površini, odnosno pozicijom sa koje se može organizirati sprečavanje daljnjeg širenja požara.

Slijedom toga, granicu požarnog sektora nekog teritorija predstavlja površina na kojoj nema gorive tvari putem koje bi se požar mogao širiti, te su dovoljno udaljene od gorivih tvari susjednih sektora koje se ne mogu upaliti direktnim kontaktom plamena, isijavanjem topline (radijacijom) ili letom ugaraka ili mjesta s kojih se može organizirano djelovati protiv širenja vatrene stihije, a utvrđene su primjenom metodologije određene Pravilnikom o mjerama od elementarih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83), kao pravilom tehničke prakse. U naseljenim mjestima takve požarne zapreke čine ulice, trgovi, vodotoci, poljane, zeleni pojasi i sl. Efekat zapreka ovisi o širini zaštitnog pojasa, o visini objekata koji se nalaze uz rub zapreka i količini razvijene toplinske energije koja može nastati u požaru.

Ukoliko je ulica požarna zapreka usvojena su tri reda prema sljedećim kriterijima:

Požarna zapreka I. reda:

Bu = H1+H2+20 m

Požarna zapreka II. reda:

Bu = H1+H2

Požarna zapreka III. reda:

Bu = 0,5(H1+H2)+ 6 m

U gornjim formulama znači:

Bu = širina ulice od fronte jedne do fronte druge zgrade

H1,H2 = visine zgrade do strehe

Ulice koje ne odgovaraju navedenim kriterijima ne smatraju se požarnim zaprekama i ulaze u sastav požarnog sektora.

Na rubovima naselja iza kojih se protežu slobodni prostori kao poljane, rijeke, razne druge prirodne zapreke i sl., granica požarnog sektora proteže se u pojasu polovine požarne zapreke I reda.

Bp = H + 10 m, odnosno za visinu rubnih objekata uvećanu za 10 m.

Uzimajući u obzir naprijed izložene postavke izvršena je podjela na požarne sektore pojedinih dijelova Općine vodeći računa o gravitiranju nekog područja k stambenom naselju i o karakteristikama pojedinih zona (npr. poljoprivredno zemljište, neuređeni pašnjaci, turistički kompleksi i sl.). Kod toga je centralni dio sjedišta Općine obuhvaćen u cijelosti rubnim stambenim naseljem gdje se poglavito radi o obiteljskim objektima koji su, budući da ne predstavljaju povećanu požarnu opasnost i mogućnost širenja, sagledavani reprezentativno, a obzirom na kvalitetnu razliku ista je površina raščlanjena na dva podsektora u kojima dominiraju kampovi i šume četinjače.

Identifikacioni brojevi požarnih sektora uneseni su u kartu s utvrđenim granicama. Ukupno izgrađena površina predstavlja zbroj tlocrtnih površina svih objekata unutar jednog požarnog sektora. Podaci se temelje na mjerenjima iz geodetskih podloga i drugim raspoloživim pokazateljima.

Slijedom toga izvršena je podjela područja Općine kako slijedi:

POŽARNI SEKTOR 1

Sektor obuhvaća prostor brodogradilišta »Viktor Lenac« koji je omeđen granicama svojeg postrojenja, a i prirodnim granicama i to sa zapadne, sjeverne i istočne strane magistralnom prometnicom, a s južne strane sektor izlazi na more.

Brodogradilišta, a naročito remontna brodogradilišta sa stanovišta zaštite od požara visoko su rizični subjekti kako po zaposleno osoblje tako i za posade brodova na kojima se vrši remont. Nažalost, praksa je pokazala da je takav slučaj i s brodogradilištem »Viktor Lenac« gdje je do sada zabilježen čitav niz požara, čak i sa smrtnim posljedicama. Požarna opterećenja ovakvih subjekata su promjenjiva (što zavisi o tipu broda na remontu, o veličini zahvata koji se na brodu namjerava napraviti, vremenu u kojem se zahvat radi i sl.), ali uvijek su u granicama visokog požarnog opterećenja s visokim požarnim rizicima.

POŽARNI SEKTOR 2

Ovaj požarni sektor predstavlja industrijski sektor odnosno sektor Termoelektrane »Rijeka I« a koji se nalazi unutar garanica pogona. S istočne strane granica je lučica Podurinj i dio ceste prema Urinju, s južne strane more, a sa zapadne i sjevero-zapadne granice postrojenja. Požarno opterećenje ovoga požarnog sektora je visoko, odnosno ono je požarno opterećenje Termoelektrane »Rijeka«. Za termoelektranu su propisane posebne mjere za zaštitu od požara, prema kategorizaciji.

POŽARNI SEKTOR 3

I ovaj požarni sektor predstavlja industrijski sektor, odnosno sektor INA rafinerije. Smješten je na poluotoku kostrenskog kopna i najvećim svojim djelom odnosno južnom i zapadnom stranom graniči s morem. Zapadna granica požarnog sektora graniči s lučicom u uvali Podurinj te sa onda proteže cestom preko okretišta u Urinju do spoja te ceste s magistralnim pravcem odnosno cestom DC8. Zapadna strana sektora proteže se rafinerijskom cestom iznad bivše Koksare gdje se okomito spušta do mora i obuhvaća pretakalište za upaljive tekućine koje više nije u granicama Općine ali isto kao kod požarnog sektora 4 predstavlja jednu požarnu cjelinu.

U ovom požarnom sektoru smještena je čitava rafinerija sa svim svojim potencijalima za skladištenje i preradu, požarno visoko rizični objekt s visokim požarnim opterećenjem. Za ovaj požarni sektor propisane su posebne mjere za zaštitu od požara prema kategorizaciji.

POŽARNI SEKTOR 4

Granice ovoga požarnog sektora s jugozapadne, južne i jugo-istočne strane glavni je magistralni pravac, odnosno cesta pod oznakom DC8.

Vitalni dio sektora čine stambeni i manji gospodarski sadržaji u objektima uglavnom starije gradnje, male etažnosti s prosječnim požarnim opterećenjem. U sektoru se pored stambenih objekata nalazi škola, crkveni objekti, ugostiteljski objekti, manja skladišta i radionice. Rekonstrukcijama na postojećim objektima koje se izvode bitno se smanjuje imobilno požarno opterećenje. Posebnih požarnih opasnosti u stambenom dijelu sektora nema, osim navedenih objekata i prisustva većeg broja osoba u sakralnim objektima, dječjem vrtiću i školi. Prometnice samo djelomično zadovoljavaju uvjetima za prilaz i pristup vatrogasne tehnike.

Zaleđe ovoga sektora je pošumljeni dio brda Solin s borovom kulturom i trim stazom na samom vrhu koji predstavlja stalnu požarnu opasnost. Prirodna granica ovoga sektora je u Draškoj dolini, a predstavlja je cesta kroz Dragu. Kako se granica Općine proteže po samom vrhu Solina ista je određena i kao granica požarnog sektora (zbog nadležnosti i postupanju po naloženim mjerama) iako je, kako je već spomenuto, granica požarnog sektora na području grada Rijeka.

POŽARNI SEKTOR 5

Granice ovoga požarnog sektora su na sjeveru magistralna cesta DC-8, na zapadnu požarni sektor 1 (na zapadnoj strani uvale Žurkovo), te požarni sektor 2 na istočnoj strani. Južna strana požarnog sektora je more.

Dio sektora čine stambeni i manji gospodarski sadržaji u objektima starije i novije gradnje, male etažnosti s prosječnim požarnim opterećenjem do 900 MJ/m*2.

Ovim sektorom dominiraju lučica i suhi vez u uvali Žurkovo s pješačko-rekreacijskom zonom obalnog pojas, te uz samu morsku obalu.

U tom požarnom sektoru nalaze se poglavito objekti turističko-ugostiteljske namjene.

Požarni sektor čini i otvoren prostor - površine uglavnom obrasle travom i niskim raslinjem (submediteransko raslinje - pašnjaci).

Za taj je sektor karakteristično da se radi o velikom broju manjih parcela na relativno velikoj površini, a koje su omeđene suhozidom čime je otežan nastup ekipa za gašenje pa samoj akciji gašenja treba pristupiti s krajnjim oprezom radi zaštite života gasitelja.

Prometnice samo djelomično zadovoljavaju uvjetima za prilaz i pristup vatrogasne tehnike.

POŽARNI SEKTOR 5 A

Požarni sektor je omeđen požarnim sektorima 2 i 3 i predstavlja samo uvalu Podurinj i lučicu u njoj.

2. STAMBENI FOND

Stara jezgra mjesta u Općini Kostrena zahtjeva posebni tretman sa stanovišta zaštite od požara. Postepenom pretvorbom istog od stambenog prostora u poslovne problemi zaštite od požara se s jedne strane umanjuju, a s druge multitpliciraju. Izneseno se ogleda u činjenici da je promjenom namjene iz stambenog u poslovni prostor (sobe za iznajmljivanje, apartmani, agencije, uslužna djelatnost) npr. smanjen broj ložišta i raznih kućanskih trošila u objektima čime je smanjena opasnost za nastajanje i brzo širenje požara, ali je ugradnjom raznih predmeta i materijala (dekorativni elementi od sintetičkih materijala i oprema) povećano jedinično požarno opterećenje istog prostora. Modernizacijom starih objekata, odnosno adaptacijom postojećih i izgradnjom novih poslovnih objekata javne namjene na postojećim lokacijama u staroj jezgri rapidno je povećana mogućnost smještaja većeg broja osoba koje u tom kvartu borave ili kao zaposleni ili kao turist-posjetioci-prolaznici. Sadržaj objekata iz temelja je izmjenjen uvođenjem i primjenom novih tehnologija kako kod izgradnje tako i kod opremanja istih. Iz temelja je izmjenjena i energetika pa je umjesto postojećih sistema vodovoda, kanalizacije i el. instalacije izveden potpuno novi sistem napajanja objekata energentima daleko većih kapaciteta, a posebno se ističu kotlovnice na tekuće i plinsko gorivo.

Stambeni objekti s manjim poslovnim prostorima (uglavnom u prizemlju), sa ili bez podrumskih prostora čine okosnicu naselja. U vrijeme izgradnje ti su objekti predstavljali zdanja točno definirane namjene, a stil građenja bio je odraz potreba tadašnjeg stupnja razvoja društva i tehnologije. Permanentne prilagodbe tih objekata potrebama suvremenog načina života rezultirale su povećanjem broja

korisnika objekta (bilo stanara bilo inih osoba); ugrađivanjem raznih novih materijala u konstruktivne elemente; uvođenjem novih tehnologija i u stambenom i u poslovnom dijelu objekata, vršene su razne pregradnje i nadogradnje u istima, ugrađivani sa raznorazni sistemi grijanja, ventilacije i klimatizacije, a sve to u građevini s postojećim (uglavno drvenim) požarno neotpornim međuetažnim i krovnim konstrukcijama. Neredovito investicijsko i tekuće održavanje s druge strane rezultiralo je dotrajalošću dimnjaka i dimovodnih kanala i drugih kostruktivnih elemenata i sklopova objekata. Na taj način došlo se do sadašnjeg stanja pa ti objekti sa stanovišta zaštite od požara predstavljaju posebnu kategoriju u grupi visoko požarno opasnih (a nerijetko i opterećenih) objekata.

Pad životnog standarda negativno utječe na stanje zaštite od požara u stambenoj djelatnosti. Suvremen način života uvjetovao je opremanje stambenih jedinica čitavim nizom aparata i uređaja (štednjaci, frižideri, perilice i sl.) koji zahtjevaju uredno izvedene el. instalacije takvih dimenzila provodnika koji će omogućiti sigurno korištenje istih. Starost tih aparata i uređaja, te neadekvatno održavanje i servisiranje mogući su uzročnik nastajanja požara.

Sve navedene kategorije objekata trebale bi, prema postojećoj regulativi o zaštiti od požara, biti opremljene aparatima za gašenje požara, a što nije u potpunosti realizirano. Otvoreno je dakle pitanje opremanja objekata s odgovarajućim sredstvima za gašenje požara, kao i pravovremeno periodično ispitivanje funkcionalnosti postojećih aparata. Kako je u provedbi te mjere presudnu ulogu odigrao materijalni faktor za razmotriti je mogućnost beneficiranja kako kod nabavke aparata za gašenje tako i kod traženja usluge periodičnog servisiranja istih.

3. JAVNI OBJEKTI

Temeljna značajka ovih objekata je da u njima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba iz čega proizlazi da te osobe mogu, ali i ne moraju poznavati objekt u kome se nalaze kao i procese koji se u istom odvijaju. U praksi modernog načina življenja češće se susreće druga postavka, tj. da osobe koje borave u objektu istog nedovoljno ili uopće ne poznaju (veliki dućani, hoteli, disco clubovi, kino dvorane, športski objekti i sl). Pored toga bitna odrednica je saznanje da li su osobe koje borave u objektu sposobne za samostalno odlučivanje, odnosno da li su sposobne samostalno poduzeti određene radnje u slučaju izbijanja požara (djeca, starije osobe).

Sagledavanje problematike zaštite od požara javnih objekata u Općini ima za cilj dobivanja objektivne slike da li su ti javni objekti podobni za siguran boravak osoba u istima, odnosno da li iste mogu objekt u kome se nalaze napustiti na siguran način.

Razmatranje prve postavke obuhvaća utvrđivanje činjeničnog stanja da li su i u kojoj mjeri zastupljena propisana ili naložena pravila kod izgradnje i opremanja objekata (vatrootpornost konstrukcije, da li su ugrađene instalacije za automatsku indikaciju i dojavu požara, da li je ugrađen sistem sigurnosne rasvjete, da li je rješeno odvođenje dima, da li su oprema i uređaji izvedeni tako da kod normalnih uvjeta eksploatacije ne mogu izazvati požar i dr.), te da li se objekti i oprema održavaju u ispravnom-funkcionalnom stanju.

Pored tog skolpa tehničkih mjera i zahvata, razrada druge postavke obuhvaća splet organizacijskih mjera, počev od ustrojavanja stručnih službi iz domene zaštite od požara u objektima, pa do temeljnog zahtjeva da svaka zaposlena osoba prođe obuku iz tog područja. Time bi se osigurao određeni minimum da će zaposleno osoblje u slučaju izbijanja neželjenog događaja (eventualnog požara) znati kako pristupiti gašenju istog uz istovremeno zbrinjavanja osoba koje borave u objektu.

U Kostreni su u funkciji neki oblici javnih objekata, koji su nabrojani u točki 18. Prikaza postojećeg stanja. Sagledavanjem istih u smislu datih parametara mogu se grupirati pojedini karakteristični momenti:

- tijekom eksploatacije objekata došlo je do djelomične ili potpune prenamjene prostora;

- djelomičnom ili potpunom promjenom namjene u odnosu na projektirano stanje povećan je broj osoba koje borave u objektima (npr. prenamjena objekta iz stambenog u ugostiteljski);

- nedostatak sredstava temeljni je problem kod održavanja ugrađenh sistema zaštite u funkcionalnom stanju itd.

4. IZVORIŠTA VODE I HIDRANTSKA INSTALACIJA ZA GAŠENJE POŽARA

Podaci prezentirani u poglavlju pregleda stanja upućuju na sljedeće:

Područje Općine Kostrena raspolaže temeljem Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu (NN 53/91) dostatnim količinama vode za dva računska istovremena požara.

Na dijelovima Općine gdje je izgrađena obala kao i pristup do nje, moguće je korištenje mora kao neiscrpnog recipijenta za gašenje požara, a što je posebno značajno za lučicu Žurkovo i Staru Vodu.

U cilju osiguranja potrebite količine vode za gašenje neophodno je prilikom rekonstrukcija i izgradnje nove mreže, te održavanje postojeće izbjegavati uporabu podzemnih hidranata, a postojeće privesti u funkciju i obilježiti na pročeljima objekata. Novi zahvati na mreži moraju se izvoditi s obveznom ugradnjom nadzemnih hidranata, razmještenih i dimenzioniranih temeljem zakonske regulative.

Postojeća izvorišta vode, bunare i cisterne zaštititi od zagađenja i uništenja u cilju osiguranja kako vode za gašenje tako i vode u slučaju elementarnih nepogoda ili većih havarija na postojećem javnom vodovodu.

5. STANJE PROVEDENOSTI MJERA ZA GAŠENJE POŽARA NA ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA

Glede mogućnosti gašenja požara šuma i poljoprivrednih površina (u daljnjem tekstu otvoren prostor) za područje Općine je karakteristično da je javnim prometnicama moguć pristup vatrogasnoj tehnici ili do ugroženog prostora ili do najbližeg mjesta s kojeg se može graditi efikasna intervencija ekipa gasioca. Isto tako, zahvaljujući razvedenosti vodovodnog sustava opskrba vodom za gašenje požara na otvorenim površinama na području Općine zadovoljava.

Na nivou Vatrogasne zajednice Županije razrađen je posebnim Planom postupak angažiranja vatrogasnih snaga za gašenje šumskih požara, a čija je učinkovitost dokazana kako kroz same intervencije tako i kroz periodične vježbe.

Osmatranje terena, ophodarska služba i javljanje požara organizirano je na nivou županijskog područja pa tako nije posebno ustrojena ta služba za područje Općine. Proizlazi da eventualni požar na Općinskom području dojavlju osmatrači šumarije Rijeka koji osmatraju teren, posade plovila u funkciji osmatrača s mora, pilot zrakoplova AK »Krila Kvarnera« u funkciji osmatrača iz zraka, ophodarske službe iz strukture šumara, vatrogasaca i policije te građani.

Mjere zaštite od požara tzv. privatnih šuma određene su posebnim aneksom ove procjene i Plana zaštite od požara Općine.

6. IZVEDENE DISTRIBUTIVNE MREŽE ENERGENATA

OPSKRBA EL. ENERGIJOM - sistem HEP-a

Distribucija električne energije rješena je putem zračne i kablovske mreže s transformatorskim stanicama, a koje su razmještene tako da pokrivaju određeno potrošačko područje pa se tako na području Općine nalazi jedna 35 kV i niz manjih trafostanica kojima gospodari DP »Elektroprimorje« Rijeka održavajući sistem u funkciji bez izraženih poremećaja iz domene zaštite od požara (pobliže opisano u poglavlju 12.).

U cilju efikasnog djelovanja sve stručne službe HEP-a funkcionalno su povezane posebnim sistemom veze kojeg koriste dispečerski centri. Pored tog sistema u funkciji je i sistem kojeg koristi Centar daljinskog upravljanja.

Glede uporabe askarela stručne službe HEP-a, temeljem obaveza koje proizlaze iz pozitivnih propisa, istima posvećuju nužnu pozornost. U tom smislu vodi se evidencija svih transformatora i kondenzatora koji koriste askarele kao medij s preciznim podacima o lokaciji na kojoj se uređaj nalazi i količini medija u uređaju.

Kao što je već spomenuto kod planiranja intervencije i mjera zaštite u svezi provođenja iste mora se voditi računa o nemogućnosti interveniranja na elektropostrojenjima bez znanja i prisustva stalnih dežurnih službi HEP-a (dispečera i interventne ekipe dežurne službe s permanentnim aktivnim dežurstvom 0-24h, vozilom). Pored toga dispečerski centar i stalna dežurna služba imaju na raspolaganju sistem javne i interne telefonske mreže te sistem bežične mreže kojima su međusobno povezani. Veza s vatrogasnom postajom moguća je ili putem telefona ili putem stola za miksanje veze Županijskog centra za motrenje i obavješćivanje. Iz razloga što nije moguć ulaz gasioca u sam objekt i rad u istom dok se ne provedu određene predradnje iz domene distribucije ili prijenosa električne energije samoj akciji gašenja eventualnog požara prethodi intervencija ekipe dežurne službe HEP-a. Iz navedenih razloga nemogućnosti samostalnog ulaska vatrogasaca u objekte isti nisu opremljeni s aparatima za gašenje požara već se oprema za gašenje požara nalazi u vozilima dežurne ekipe HEP-a koja izlazi na mjesto događaja.

Iz iznesenog proizlazi da u djelatnosti distribucije el. energije nema momenata koje bi ovom procjenom trebalo posebno tretirati, već je nužno zadržati kontinuitet u provođenju mjera zaštite od požara.

7. STUPANJ PROVEDENIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA NA ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA

Na šumskim površinama priobalnoga dijela Županije koje su ugrožene od požara, pa tako i na području Općine Kostrena, Šumarija Rijeka mora permanentno provoditi propisane i naložene mjere zaštite od požara, a u duhu odredbi Zakona o zaštiti od požara i Zakona o šumama.

Mjere zaštite od požara tzv. privatnih šuma određene su posebnim aneksom ove procjene i Plana zaštite od požara Općine.

Glede poljoprivrednih površina na području Općine posebnom je Odlukom o spaljivanju na nivou Županije reguliran način čišćenja istih, odnosno propisani su posebni uvjeti o zabrani paljenja otvorene vatre, ukoliko se čišćenje zemljišta obavlja spaljivanjem. Ta odluka donijeta je temeljem odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o zaštiti od požara.

8. UZROCI NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA NA EVIDENTIRANIM POŽARIMA TIJEKOM ZADNJIH 10 GODINA

Požari otvorenog prostora na području Općine (koji po broju prednjače) posljedica su nehata i nepažnje, a iako veliki po broju nisu polučili veće materijalne štete, ali su bitno utjecali na zelene Općinske površine i njihovo održanje.

Relativno je velik broj požara nastao na stambenim i ostalim građevinskim objektima (poglavlje 32., tablica). Ti su požari najčešće uzrokovani nehatom, nepažnjom ili građevinskim nedostacima od čega se ističu požari na dimovodnim kanalima. Ti požari nerjetko prerastaju u požare međukatnih ili krovnih konstrukcija s velikom materijalnom štetom ili čak s ljudskim žrtvama. Stoga je neophodno kontinuiranim radom, kako inspekcijom, tako i uz suglasnosti, dozvole za prenamjene i dogradnje postojećih objekata smanjiti mogućnost nastanka i širenja ovakovih požara građevinsko preventivnim mjerama.

Kako je za učinkovito operativno-represivno djelovanje na nastalom požaru uz primjerene preventivne mjere zaštite nužno osigurati brzu dojavu, a do dojave i intervenciju korisnika ili zatečenih građana, nužno je osposobiti pučanstvo za provedbu preventivnih mjera zaštite, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.

Na području Općine nije evidentan podatak o značajnijem broju ostalih vatrogasnih intervencija tehničke prirode, od kojih se ističu intervencije na izbavi osoba u prometnim nezgodama i iz objekata, sprečavanju istjecanja raznih medija, prikupljanju i pretakanju opasnih tvari, neutralizaciji, raščišćavanju prometnica, uklanjanju nestabilnih dijelova objekata i sl., a koje u pravilu predstavljaju trećinu svih intervencija. Budući je ova procjena isključivo rađena za zaštitu od požara smatramo da će potrebe za studijama koje obrađuju i ostale segmente vatrogasne djelatnosti biti obrađene drugdje.

Analizom podataka iz Javne vatrogasne postrojbe Rijeka moguće je doći do nekoliko zaključaka:

a) Najveći broj požara predstavlja broj požara koji su izbili na otvorenom prostoru. Ti požari na području Općine predstavljaju specifičnu kategoriju jer je mali postotak događaja koji je rezultirao velikom materijalnom štetom, ali su nesagledive posljedice ako se taj problem razmatra s aspekta zaštite čovjekove okoline. Pored toga za tu kategoriju požara karakteristično je da se, ako nisu uočeni i dojavljeni u samom začetku, relativno brzo šire čime se imperativno nameće potreba angažiranja većeg broja gasioca na duže vrijeme, a što opterećuje operativnu spremnost vatrogasnih postrojbi na široj regiji.

b) Drugu stavku po veličini predstavljaju požari koji su izbili u stambenoj djelatnosti i to požari u stanovima, a potom dolaze požari u dimnjacima i dimovodnim kanalima. Komparacija tog podatka s iznesenim saznanjima i tvrdnjama o problematici zaštite od požara u stambenoj djelatnosti, pokazuje da obrađeni problemi predstavljaju težište djelovanja svih struktura ukoliko se želi direktno utjecati na broj događaja, a time i na smanjenje broja stradalih osoba i iznosa šteta i uništenih materijalnih sredstava.

Požari u stambenoj djelatnosti predstavljaju posebno važnu kategoriju jer osim što sudjeluju s relativno velikim postotkom u ukupnom broju požara isti zauzimaju i značajno mjesto u analizi tih događaja po posljedicama. Materijalna šteta izazvana požarom u stanu u pravilu je velika, kao što je spomenuto često dolazi do stradanja osoba, a posebnu kategoriju predstavlja negativan odraz djelovanja požara na kvalitetu življenja stradalnika (psihičke traume, osiromašenje itd.).

c) Relativno visok broj događaja - intervencija u prometu (poglavlje 32., tablica) krije u sebi požare koji su izbili kao posljedica prometne nezgode, ali se ne može zanemariti postotak koji se odnosi na požare koji su na prometnim sredstvima izbili u tijeku vožnje ili kada je to sredstvo mirovalo. Najčešći uzrok tih požara je neredovito, nedostatno ili neodgovarajuće održavanje prometnog sredstva u ispravnom funkcionalnom stanju. Ovdje se mora istaknuti da su u ovu kategoriju uvršteni i događaji na plovilima.

d) Velik broj događaja evidentiran je na objektima distribucije električne energije. Kod razmatranja tog problema treba imati na umu da je temeljni problem s kojim se susreću stručne službe HEP-a pojava posolice - faktor specifičan za priobalje i otoke. U cilju saniranja tog problema pristupa se kabliranju zračnih vodova (gdje je god to moguće) i premazivanju izolatorskih čašica i lanaca specijalnim premazima.

e) Požari u gospodarstvu, statistički promatrano, ne zaslužuju posebnu pažnju, ali ih je nužno imati na umu bez obzira na broj jer neizostavno uzrokuju najveće materijalne štete i to bilo da se radi o direktim štetama ili o gubicima nastalim kao posljedica zastoja u radnom procesu. Nerijetko u tim požarima dolazi do direktne opasnosti za stradanje osoba koje borave u objektu i/ili učesnika akcije gašenja.

f) Požari u gospodarskim subjektima razvrstanim u I. i II. kategoriju su češći i zato je u tim subjektima i predviđena takao jaka vatrogasna represija, no oni nisu razmatrani u ovoj procjeni.

»D« PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU RAZINU

Nivo zaštite od požara u Općini potrebito je uvijek i iznova razmatrati jer je to živa materija koja se mora razvijati usporedno s razvijanjem gospodarskih i drugih Općinskih potencijala.

I. Problematiku zaštite od požara starih objekata rješavati na taj način da se ne dozvole adaptacije postojećih objekata ukoliko bi se na taj način povećalo ukupno postojeće požarno opterećenje objekta ili naselja (zone) kao cjeline. Uz tu mjeru planski pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima u stambenim blokovima s požarno neopasnim sadržajima, a s ciljem smanjenja požarnih opasnosti.

II. Pristupe objektima riještiti kroz posebnu Odluku o zaštiti od požara tako da se osiguraju stalno prohodni putevi za interventna vozila. Pristup požarom ugroženim objektima osigurati na taj način da se onemogući parkiranje većeg broja vozila od broja uređenih parkirnih mjesta. Prepreke moraju biti tako izvedene da se u slučaju potrebe tjekom intervencije mogu ručno ukloniti (razni graničnici, ukrasne vaze i sl).

III. Režim ponašanja u stambenim objektima s većim brojem stambenih jedinica s ciljem poduzimanja preventivnih i represivnih mjera zaštite od požara regulirati Odlukom o kućnom redu. Pored toga, elemente zaštite od požara ugraditi i u druge planove i odluke Općinskog načelnika i Općinskog vijeća kad za isto postoji mogućnost i potreba, primjerice u plan uređenja Općine, odluku o dimnjačarskoj službi, odluku o komunalnom otpadu i dr.

IV. Iznaći tehničko rješenje da se onemogući parkiranje vozila na akumulacionim prostorima ispred izlaza iz javnih objekata, ispred trafostanica i na podzemnim hidrantima. U tu svrhu podzemne hidrante porebito je vidljivo označiti kako bi vozači mogli uočiti mjesta gdje se isti nalaze.

V. Kod izrade procjena ugroženosti objekata od požara koji se nalaze ili se planiraju graditi na području Općine Kostrena potrebno je primjenjivati:

a) Temeljem metode TRVB

- stambeni objekti i pretežno stambeni objekti s lokalima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje, ako iste nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom)

b) Temeljem metode TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM,

- poslovni objekti razne namjene i veličine

- pretežno poslovni objekti

- ustanove i drugi objekti u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

c) Temeljem metode DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM

- industrijski objekti

- razna skladišta

- ostali gospodarski objekti

Primjenom navedenih metoda na način kako je predloženo postigla bi se veća unificiranost u odabiru primjenjenih mjera zaštite od požara, a što bi se direktno reflektiralo na izradu operativnih planova gašenja objekata i uspješnog provođenja akcije gašenja i spašavanja po tako izrađenim planovima.

VI. Permanentno voditi brigu i osigurati dostatna sredstva za funkcioniranje dobrovoljne vatrogasne postrojbe. I dalje raditi na suradnji s okolnim dobrovoljnim vatrogasnim društvima naročito na razradi i provedbi planova za gašenje šumskih požara (požara na otvorenom prostoru) što se odnosi na rubne požarne sektore Općine.

VII. Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije stare obavezno postavljati nadzemne hidrante.

Postojeće nadzemne i podzemne hidrante održavati u funkcionalnom stanju, a na okolnim objektima postaviti lakouočljive oznake za podzemne hidrante.

VIII. U cestama gdje je zbog uskoće nemoguć pristup vatrogasnim vozilima potrebito je na krajnjem mjestu pristupa vatrogasnog vozila postaviti nadzemni hidrant kako bi se sa njega mogla vodom napajati vatrogasna vozila.

IX. Aktualizirati osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera za zaštitu od požara te putem za to od DUZS-a ovlaštenih ustanova predvidjeti osposobljavanje pučanstva po mjesnim odborima, temeljem Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavaja ljudi i imovine ugroženih požarom (NN 61/94).

X. Zatražiti od stručnih službi Ministarstva pomorstva, prometa i veza (Lučka kapetanija) da odredi mjesto za privez požarom zahvaćenog plovila i da se sačine planovi i odredi mjesto za nasukavanje i sidrenje broda prilikom požara na istom ili za slučaj nekog drugog akcidenta na plovilu, a ako se akcija spašavanja ne može izvršiti s kopna ili ako predmetni događaj na plovilu ugrožava druga plovila, objekte ili instalacije na kopnu odnosno ako se spašavanje plovila više ne može efikasno izvršiti.

XI. Temeljem ovlasti iz Odluke o dimnjačarskoj službi inzistirati na redovitom održavanju i čišćenju dimovodnih kanala uz obavezu izricanja zabrane uporabe neispravnih dimovodnih kanala ili onih koji se ne čiste.

»E« ZAKLJUČAK

Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija (NN RH br. 35/94) određeni su parametri čija stručna obrada predstavlja temelj za daljnje određivanje mjera kojima se opasnost za nastanak požara u određenoj sredini svela na najmanju moguću mjeru, a uz optimalno ulaganje kako financijskih sredstava tako i ljudskog potencijala. Pred radnu grupu je postavljen zada

tak da prikupi kvalitetne, upotrebljive podatke iz svih sfera života i respektirajući propisani okvir, obavi stručnu analizu prikupljenih podataka, te da kod donošenja zaključaka vodi računa o specifičnostima koje su nastale tijekom razvoja Općine. Pored toga nužno je bilo uzeti u obzir i specifične momente koje diktira geopoložaj, mikroklima i elemente Plana razvoja Općine kao urbane, kulturne i gospodarske cjeline s posebnim naglaskom na ugostiteljsko- turističku djelatnost.

Pri svemu tome respektiran je moment primjene modernih saznanja iz područja zaštite od požara kako se ne bi ponovile greške iz prošlosti gdje su tada moderne tehnologije bile štićene na neprimjeren način, a što je rezultiralo značajnim materijalnim štetama, a nerijetko i ljudskim žrtvama.

Predloženi materijal proizvod je multidisciplinarnog pristupa materiji, a radna gupa drži da su prikazani pokazatelji i predložena rješenja za smanjenje opasnosti od nastanka i širenja požara iz ove Procjene primjereni sadašnjem stanju razvoja Općine pa tako ona predstavlja solidan temelj za izradu kvalitetnog Plana zaštite od požara Općine Kostrena.

Mora se posebno istaknuti da je temeljem analize prikupljenih podataka radna grupa došla do zaključka da se trenutno stanje zaštite od požara u Općini Kostrena može ocijeniti kao zadovoljavajuće. Ovo iz razloga što se paralelno s kapitalnim zahvatima koje je Općina realizirala u proteklom periodu vodilo računa i o segmentu zaštite od požara, a što je rezultiralo oformljenjem dobrovoljnog vatrogasnog društva i opremanja istog s neophodnom opremom.

Stručna obrada činjeničnog stanja temeljena na prikazu postojećeg stanja utvrdila je da pojedini segmenti Općine predstavljaju povećanu opasnost od požara (industrijske zone), koju je moguće bitno umanjiti preventivnim mjerama i povećanim nadzorom inspekcije za zaštitu od požara te nalaganjem mjera, a s kojima bi se rizik nastanka požara sveo na minimum, odnosno ograničilo širenje nastalog požara.

Ova Procjena stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/11-01/4

Ur. broj: 2170-07-01-11-41

Rijeka, 29. studenoga 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOSTRENA

Predsjednica

Ankica Lorinc, prof., v. r.