SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

37.

Na temelju odredbe članka 100. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09 i 55/11), Odluke o izradi UPU 1 - dijela građevinsko područje naselja Kastav, oznake N1-a (»Službene novine Primorsko goranske županije« broj 25/10) i članka 33. Statuta Grada Kastva (»Službene novine Primorsko goranske županije« broj 26/09) Gradsko vijeće Grada Kastva na 29. sjednici održanoj 17. studenoga 2011. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja dijela
građevinskog područja naselja Kastav oznake
N1-a (UPU1)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1)Donosi se Urbanistički plan uređenja dijela građevinskog područja naselja Kastav (UPU 1), oznake N1-a, u daljnjem tekstu: Plan.

(2)Plan se donosi za područje obuhvata, utvrđeno člankom 136. Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Kastva (SN PGŽ br. 21/03, 14/06, 13/10 i 21/11).

(3)Planom je utvrđena temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

(4)Plan sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređenja površina, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu površina, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

(5)Plan se provodi neposredno temeljem Odredbi za provođenje i posredno putem detaljnih planova uređenja (DPU 1 zone S-13, DPU 2 zone K2-27, DPU 6 zone K2-28 i DPU 4 zone M1-18 i 19) i važećih detaljnih planova uređenja: DPU 5 povijesne jezgre naselja Kastav (SN PGŽ br. 21/99, 23/99, 37/04, 22/ 07 i 03/09) i DPU 3 dijela stambenog naselja Rešetari (SN PGŽ br. 13/02).

Članak 2.

(1)Plan iz članka 1. ovih Odredbi sadržan je u elaboratu: »Urbanistički plan uređenja dijela građevinskog područja naselja Kastav (UPU1), oznake N1- a« a sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela Plana (Knjige 1) i obveznih priloga (Knjige 2).

KNJIGA 1

A. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne

mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Parkirališta i garažne površine

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.1.3. Željeznički promet

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav-Vodoopskrba te

odvodnja oborinskih i otpadnih voda

5.3.2. Elektroopskrba

5.3.3. Plinoopskrba

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina,

građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje sa otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Posebne mjere zaštite

10. Mjere provedbe plana

10.1. Postojeću detaljni planovi uređenja

10.2. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi

1. Korištenje i namjena površina 1:2000

2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna

mreža - Promet i telekomunikacije 1:2000

2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna

mreža - Vodnogospodarski sustav - Odvodnja

oborinskih i otpadnih voda 1:2000

2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna

mreža - Vodnogospodarski sustav

- Vodoopskrba 1:2000

2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna

mreža - Elektroopskrba i javna rasvjeta 1:2000

2.5. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna

mreža - Plinoopskrba 1:2000

3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

- Uvjeti korištenja 1:2000

3.2. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora

- Oblici korištenja 1:2000

3.3. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora

- Posebne mjere zaštite 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje 1:2000

KNJIGA 2

OBVEZNI PRILOZI PLANA

1. Obrazloženje prostornog plana

2. Izvod iz PPUG Kastva (SN PGŽ br. 21/03, 14/06,

13/10 i 21/11)

3. Stručna podloga:

3.1 PGP - Orto-foto topografsko-katastarska podloga

3.2 Idejno rješenje prometne mreže UPU 1 dijela

građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a

4. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG

5. Izvješće o prethodnoj, javnoj i ponovljenoj javnoj

raspravi,

6. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

7. Sažetak za javnost

(2) Plan je izradila tvrtka Studio Remik d.o.o. iz Rijeke, registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Kastvom.

Pojmovnik

Članak 3.

Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ove Odluke, imaju slijedeće značenje:

Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s prostornim planom planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi odnosno urediti.

Građevina je izgrađena ili planirana građevina koja služi za odvijanje predviđene namjene. Građevina može biti osnovna ili pomoćna.

Osnovna građevina je građevina koja služi za odvijanje Planom predviđene namjene vezane uz određenu građevnu česticu.

Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine. U smislu ove Odluke pomoćna građevina može biti garaža, drvarnica, natkriveno parkiralište, spremište, kotlovnica, plinska stanica, ljetna kuhinja i sl. Pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice su: vrtni paviljon, sjenica, prostor za roštilj, bazen otvorenog tipa za individualnu upotrebu i slično.

Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na rub građevne čestice ili javne prometne površine. Građevinski pravac može odrediti smještaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijeva okolna izgrađenost i konfiguracija terena. Građevina se s najmanje 50% dužine pročelja mora graditi na građevinskom pravcu. Prostornim planom užeg područja može se iznimno odobriti korištenje građevinskog pravca u vidu krive linije.

Regulacijski pravac određuje granicu između čestice javne prometne površine (ulica, prilazni put, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama.

Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (ukopana etaža, podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Minimalna svijetla visina etaže građevine iznosi 2,40 m, ako drugom regulativom nije drugačije određeno.

Dijelovi (etaže) i visina građevine:

Podrum (Po) je potpuno ukopan dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno, najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj koti uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i /ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadzida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.

Uređena građevna čestica određuje tretman neizgrađenog dijela građevne čestice na način:

.popločenje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr.

.podizanje uličnih ograda

.sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila

.rješavanje odvodnje oborinskih voda.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) podrazumijeva zemljište pod građevinom. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže a označava se koeficijentom izgrađenosti građevne čestice.

U izgrađenost građevne čestice ne ulaze:

-septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u teren

-konzolni istaci krovišta

-pristupna stubišta, vanjske komunikacije i terase, ako su u razini terena na kojem se nalaze, odnosno ako iste nisu konstruktivni dio podzemne etaže

-sportska igrališta za individualne potrebe i potrebe društvene namjene (školska igrališta, dječja igrališta)

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine (nadzemnog i podzemnog dijela) i površine građevne čestice, a označava se oznakom (k_is).

Okoliš je otvoren prostor oko građevine unutar građevne čestice.

Urbana oprema podrazumijeva osnovne elemente uređenja okoliša: popločani pješački prilazi građevinama, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za smeće, informativni, oglasni, reklamni prostori i sl.

Arhitektonski oblikovnu cjelinu čini više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, po visini, namjeni, koji su međusobno usklađeni materijalima i načinom obrade.

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

Interpolacija građevine je građenje u izgrađenom građevinskom području naselja na neizgrađenim građevnim česticama odnosno, izgradnja građevina uz već postojeću regulaciju u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima.

Višeobiteljska građevina je građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi

400 m², a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevinskoj čestici.

Višestambena građevina je stambena građevina s više od tri stana.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1)Planom se utvrđuje organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina unutar dijela građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a.

(2)Svi zahvati u prostoru kao i izrada dokumenata prostornog uređenja užih područja obuhvata moraju se obavljati u skladu s ovim Planom.

(3)Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:2000.

Članak 5.

Unutar dijela građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a, određene su površine javne i druge namjene:

Površine javne namjene

(1)Površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina:

. prometnice/ulice, trgovi

. pješačke staze,

. parkirališne i garažne površine,

. površine i građevine komunalne infrastrukture.

(2)Površine i građevine namijenjene komunalnim djelatnostima (G i Z):

. groblje (G1)

.javne zelene površine (javni park -Z1, igralište - Z2, vrt - Z3),

. zaštitne zelene površine (Z)

(3)Površine namijenjene građevinama društvenih djelatnost (D):

. zdravstvena namjena (D3),

. školska namjena (D4),

. kulturna namjena (D6),

. vjerska namjena (D7).

Površine drugih namjena

(4)Površine drugih namjena podijeljene su na:

. površine stambene namjene (S)

. površine mješovite namjene (M)

. površine gospodarske namjene (K i R)

(5)Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:2000

1.1. POVRŠINE JAVNE NAMJENE

Površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina

Prometne površine

Članak 6.

(1)Površine prometnica su površine na kojima se grade i rekonstruiraju javne prometnice koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavna mjesna (GMU), sabirne (SU), ostale ulice (OU) i kolno-pješački prilazi (KPP).

(2)Granica prometne infrastrukture određena je granicom njene građevne čestice.

(3)Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju odnosnih površina definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

(4)Površine navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirane su na kartografskim prikazima br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET I TELEKOMUNIKACIJE.

(5)Ako građevna čestica prometne infrastrukture nije formirana ili je postojeća prometnica predviđena za rekonstrukciju, površina se razgraničava granicom površine prometnice.

Površine i građevine komunalne infrastrukture

Članak 7.

1)Površine komunalne infrastrukture su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji na posebnim površinama i građevnim česticama te linijske i površinske građevine namjenjene komunalnoj infrastrukturi i prometu.

2)Površina komunalne infrastrukturne građevine je postojeća površina vodospreme Kastav.

3)Unutar obuhvata Plana definirane su površine prometne i ostale infrastrukture.

4)Površine komunalne infrastrukture mogu se uređivati unutar prostora određenih za druge namjene.

5)Površine komunalne infrastrukture prikazani su na kartografskim prikazima br. 2.2 PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, ODVODNJA OBORINSKIH I OTPADNIH VODA, br. 2.3 PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, VODOOPSKRBA, br. 2.4 PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA i br. 2.5 PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - PLINOOPSKRBA.

6)Uvjeti za gradnju komunalne infrastrukture definirani su u poglavlju 5. ovih Odredbi.

Površine i građevine namijenjene komunalnim sadržajima

Javne zelene površine - Z1, Z2 i Z3

Članak 8.

(1)Javne zelene površine su površine namijenjene uređenju:

-javnih parkova (Z1),

-dječjih igrališta (Z2) za djecu do 3 godine, od 3-7 i 7- 15 godina,

-i održavanju postojećih vrtova (Z3),

(2)Javne zelene površine su smještene unutar stambene i mješovite izgradnje i definirane su kao obavezne u naselju. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina te način formiranja drugih površina parkovnog zelenila definirani su u poglavlju 6. ovih Odredbi.

Zaštitne zelene površine - Z

Članak 9.

(1)Površine zaštitnog zelenila (Z) su površine namjenjene odvajanju pojedinih namjena prostora, zaštiti padina, zaštiti od buke, vizualnim ogradama, prirod

nim koridorima sa svrhom očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti unutar građevinskih područja, zaštiti od vremenskih nepogoda te eventualno, i drughm korisnim funkcijama.

(2)Uvjeti uređenja površina te način formiranja definirani su u poglavlju 6. ovih Odredbi.

Površina groblja (G1)

Članak 10.

(1)Groblje (G1) je definirano postojećom površinom. Dozvoljava se izgradnja i rekonstrukcija unutar postojeće površine groblja. Uvjeti uređenja i način korištenja površine groblja definirani su zakonskom regulativom.

(2)Površina obuhvata navedene namjene iz stavka (1) ovog članka definirana je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Površine društvene namjene - D

Članak 11.

(1)Površine namijenjene postojećim i planiranim sadržajima javnih i društvenih djelatnost definirane ovim Planom su:

- zdravstvena - D3,

- školska (osnovna i srednja škola) - D4,

- kulturna - D6,

- vjerska - D7.

(2)Na svim površinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti.

(3)Uvjeti izgradnje građevina iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 3. ovih Odredbi.

(4)Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirani su na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mj. 1:2000.

1.2. POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

1.2.1. STAMBENA NAMJENA

Zone stambene namjene - S

Članak 12.

(1)Zone stambene namjene su površine unutar kojih su postojeće i planirane građevine stambene namjene.

(2)Stambene zone namjenjene su smještaju stambenih građevina razlićitih po tipu (višeobiteljske, višestambene) i načinu gradnje (slobodnostojeće, dvojne, u nizu).

(3)Na površinama stambene namjene, na zasebnim građevnim česticama mogu se uređivati prostori parkovnog zelenila, dječjih igrališta i rekreacije građana, zaštitne zelene površine i vrtovi.

(4)Uvjeti i način gradnje na površinama stambene namjene definirani su u poglavlju 4. ovih Odredbi.

Zone mješovite - pretežito stambene namjene - M1

Članak 13.

(1)Zone mješovite namjene namijenjene su smještaju građevina pretežito stambene namjene (stambene i stambeno-poslovne građevine).

(2)Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene moguće je uz stambenu namjenu, smještati sadržaje druge namjene: ugostiteljsko-turističke, poslovne, uslužne, trgovačke, zanatske, društvene, te sportsko-rekreacijske odnosno sadržaje koji svojom uporabom (bukom, otpadom, onečišćenjem) ne narušavaju život i rad ljudi u naselju te prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline.

(3)Površina prostora za druge namjene ne smije biti veća od udjela stambene namjene u građevinskoj (bruto) površini građevine, odnosno udio stambene namjene mora biti veći od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine.

(4)Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene dopuštena je gradnja jednonamjenskih stambenih i poslovnih građevina.

(5)Unutar postojeće zone mješovite - pretežito stambene namjene moguća je sanacija i rekonstrukcija postojećih te interpolacija novih građevina mješovitih - pretežito stambenih građevina prema odredbama ovog Plana.

(6)Na površinama mješovite namjene, na zasebnim građevnim česticama mogu se uređivati prostori parkovnog zelenila, dječjih igrališta i rekreacije građana, zaštitne zelene površine i vrtovi.

(7)Uvjeti i način gradnje na površinama mješovite namjene definirani su u poglavlju 2. i 4. ovih Odredbi.

1.2.2. GOSPODARSKA NAMJENA

Zone poslovne namjene - K

Članak 14.

(1)Zone poslovne namjene su površine namijenjene smještaju građevina trgovačke i ostalih uslužnih djelatnosti, ugostiteljske, ugostiteljsko-turističke, servisne, skladišne, zanatske i administrativno-upravne te proizvodne djelatnosti, koje svojom djelatnošću ne ugrožavaju život i rad ljudi, te prirodne i stvorene vrijednosti.

(2)Površine za smještaj građevina gospodarske namjene dijele se na:

. površine poslovne namjene:

- pretežito uslužne - K1 i

- pretežito trgovačke - K2

. površine poljprivredne namjene:

-sjenici i plastenici za uzgojpoljoprivrednih proizvoda - K4

(3)Uvjeti i način gradnje na površinama poslovne namjene definirani su u poglavlju 2 ovih Odredbi.

(4)Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirane su na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Površine sportsko-rekreacijske namjena (R2)

Članak 15.

(1)Sportsko-rekreacijska površina R2 je površina namjenjena odvijanju sportskih i rekreacijskih aktivnosti stanovništva.

(2)Uvjeti uređenja površine iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 3. ovih Odredbi.

(3)Površine obuhvata navedenih namjena iz stavka (1) ovog članka definirani su na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

1.3. OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA

Članak 16.

1)Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje zemljišta:

- imovinsko-pravni odnosi,

- pristupni put,

- elektroopskrba,

- vodoopskrba i odvodnja,

- propisani broj parkirnih mjesta.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. OPĆI UVJETI

Članak 17.

1)Građevine gospodarske djelatnosti su poslovne, ugostiteljske, ugostiteljsko-turističke, uslužne, servisne, zanatske, skladišne i proizvodne građevine koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive sa sveobuhvatnom namjenom planskog područja.

2)Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti određuje se unutar površina poslovne te unutar površina stambene i mješovite namjene.

3)Građevine iz prethodnog stavka mogu se graditi na izdvojenoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici stambeno-poslovne građevine.

4)Građevine gospodarske djelatnosti grade se odnosno rekonstruiraju neposrednom provedbom ovog Plana i posredno putem detaljnih planova uređenja (DPU2 zone K2-27 i DPU 6 zone K2-28).

5)Uvjeti i način gradnje za smještaj građevina gospodarske namjene prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE DJELATNOSTI UNUTAR ZONA POSLOVNE NAMJENE (K1 I K2)

NEPOSREDNA PROVEDBA

Članak 18.

(1)Građevine poslovne namjene, pretežito uslužne djelatnosti (K1), definirane su u zoni 25.

(2)Građevine poslovne namjene, pretežito trgovačke djelatnosti (K2), definirane su u zonama 26, 27 28 i 29.

(3)Izgradnja u zonama 25, 26 i 29 moguća je neposrednom provedbom ovog Plana.

(4)Površina zona 25 definirana je postojećom izgradnjom. Dozvoljava se rekonstrukcija postojeće izgradnje u smislu poboljšanja uvjeta rada i tehnologije, a sve unutar postojećih gabarita građevina.

(5)Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene, pretežito trgovačke (K2) u zoni 26 i zoni 29:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m²,

-namjena građevine je poslovna, pretežito trgovačka s pratećim sadržajima sukladno osnovnoj namjeni (ugostiteljski, administrativno-upravni, uslužni sportsko-rekreacijski i sl ),

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) nadzemnog dijela iznosi 0,6

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) podzemnog dijela iznosi 0,9

-najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,6

-najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne,

-visina građevine 15,0 m

-udaljenost nadzemnog dijela građevine od građevne čestice javne prometne površine definirana je u poglavlju 5.1. ovih Odredbi, iznimno kod izgrađenih građevina zadržava se postojeća udaljenost,

-neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen pripadajućom urbanom opremom, te najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno,

-smještaj vozila korisnika prostora omogućiti unutar građevne čestice sukladno poglavlju 5.1. ovih Odredbi,

-način priključenja građevina na javne infrastrukturne i komunalne mreže moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.

(6)Izgradnja u zoni 27 i zoni 28 moguća je posrednom provedbom, izradom detaljnih planova uređenja (DPU 2 i DPU 6).

2.3. UVJETI SMJEŠTAJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI UNUTAR ZONE POLJOPRIVREDNE NAMJENE (K4)

Članak 19.

(1)Poljoprivredna djelatnost K4 - namjenjena uzgoju poljoprivrednih proizvoda definirana je u zoni 30.

(2)Izgradnja u zoni 30 moguća je neposrednom provedbom ovog Plana, a isključivo za potrebe poljoprivrednog uzgoja - staklenici i plastenici, te pomoćne građevine za držanje poljoprivrednog alata i mehanizacije

(3)Uvjeti smještaja građevine za poljoprivrednu djelatnost unutar zone 30:

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,60

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,60

-najveći broj etaža: jedna nadzemna etaža,

-najviša visina građevine iznosi 3,5 m

-građevina mora biti priključena na javnu infrastrukturnu i komunalnu mrežu sukladno Odredbama ovog Plana,

-poljoprivredna građevina mora biti udaljena najmanje 3 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, sa svih strana građevine osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu,

-najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6 m,

-smještaj vozila korisnika prostora omogućiti unutar građevne čestice sukladno poglavlju 5.1. ovih Odredbi.

2.4. UVJETI SMJEŠTAJA POSLOVNIH SADRŽAJA U SKLOPU STAMBENE GRAĐEVINE UNUTAR ZONA STAMBENE NAMJENE (S)

Članak 20.

(1)Unutar zone stambene namjene dozvoljava se izgradnja poslovnih sadržaja odnosno ugostiteljskih, trgovačkih, administrativnih, zanatskih sportsko- rekreativnih, kulturnih i ostalih uslužnih sadržaja kao sastavni dio obiteljske kuće ili višestambene građevine.

(2)Površina poslovnih sadržaja unutar zone stambene namjene ne smije prelaziti 49% ukupne bruto razvijene površine (BRP) stambene građevine.

(3)Poslovni dio stambene građevine mora zadovoljavati uvjet iz Članaka 17., stavak (2) ovih Odredbi.

(4)Ako je poslovni sadržaj, kao sastavni dio obiteljske kuće, zaseban korpus, sa osnovnom građevinom mora činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu.

(5)Izgradnja poslovnog i manjeg proizvodnog dijela građevine uz stambenu građevinu dozvoljava se kod gradnje građevina slobodnostojećeg i dvojnog načina gradanje.

(6)Poslovni sadržaji, kao sastavni dio višestambene građevine, smještaju se unutar gabarita osnovne građevine.

(7)Uvjeti i način gradnje za smještaj građevina stambene namjene definirani su u zonama: 1a, 1b, 2, 3, 4, 5, 6, 6a, 7, 8, 9, 10, 11, 13 i 14.

(8)Izgradnja poslovnog dijela stambene građevine unutar površina stambene namjene »S« propisani su u poglavljima 4 i 7 ovih Odredbi.

2.5. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNIH DJELATNOSTI UNUTAR ZONA MJEŠOVITE NAMJENE (M1)

Članak 21.

(1)Unutar zone mješovite namjene M1 dozvoljena je izgradnja stambeno-poslovnih građevina iz članka 17. stavak (1) ovih Odredbi, na zasebnim građevnim česticama ili kao sastavni dio stambene građevine.

(2)Izgradnja građevina gospodarske namjene u zonama iz prethodnog stavka definirana je poglavljima 2 i 4 ovih Odredbi.

2.6. UVJETI UREĐENJA I SMJEŠTAJA SADRŽAJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R2)

Članak 22.

(1)Površina sportsko-rekreacijske namjene R2 namijenjena je rekreaciji građana.

(2)Uređenje površine moguće je u vidu parkovne površine ili izgradnjom sportskih terena otvorenog tipa za rekreativne aktivnosti (dječja igrališta, odbojka na pijesku, sportsko igralište, mini golf, stolni tenis, boćanje, trim staza, biciklistička staza i sl.)

(3)Uz sadržaje rekreacijske namjene moguća je izgradnja jedne prizemne građevine ugostiteljsko-trgovačkog i administrativnog tipa za korisnike prostora i održavanja površine.

(4)Građevina iz prethodnog stavka može imati najviše 100 m² tlocrtne površine, te mora biti skladno uklopljena u okoliš.

(5)Površinu je potrebno opremiti adekvatnom urbanom opremom.

(6)Površina mora biti priključena na javne infrastrukturne i komunalne mreže.

(7)Parkirališni prostor riješiti unutar predviđene površine.

(8)Uvjeti uređenja površine sportsko-rekreacijske namjene prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj. 1:2000.

2.7. SMJERNICE ZA IZRADU DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA (DPU 2 I DPU 6) POSLOVNE NAMJENE (K2)

POSREDNA PROVEDBA

Članak 23.

(1)Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja (DPU 2) poslovne namjene, pretežito trgovačke, u zoni 27:

-izradi detaljnog plana uređenja prethodi izrada idejnog rješenja za realizaciju cjelovitog kompleksa u granicama obuhvata plana,

-unutar zone moguća je gradnja građevina administrativno-upravnih, društvenih, kulturnih, trgovačkih i drugih uslužnih namjena,

-ne dozvoljava se izgradnja građevina proizvodne i skladišne namjene,

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) nadzemnog dijela iznosi 0,6

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) podzemnog dijela iznosi 0,9

- najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,6

-najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i dvije podzemne,

-podzemne etaže - podrumi mogu biti izgrađeni u cijeloj površini građevne čestice,

-najviša visina građevine iznosi 15 m,

-udaljenost nadzemnog dijela građevina od građevne čestice javne prometne površine definirana je poglavljem 5.1. ovih Odredbi, iznimno kod izgrađenih građevina zadržava se postojeća udaljenost,

-neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen pripadajućom urbanom opremom, te najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno,

-smještaj vozila korisnika prostora omogućiti unutar građevne čestice sukladno poglavlju 5.1. ovih Odredbi,

-način priključenja građevina na javne infrastrukturne i komunalne mreže moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.

Članak 24.

(1)Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja (DPU 6) poslovne namjene, pretežito trgovačke, u zoni 28:

-izradi detaljnog plana uređenja prethodi izrada idejnog rješenja za realizaciju cjelovitog kompleksa u granicama obuhvata plana,

-namjena zone 28 je isključivo za izgradnju trgovačkog centra koji može sadržavati trgovačke, zanatske, servisne te skladišne namjene u funkciji osnovne namjene,

-ne dozvoljava se izgradnja građevina proizvodne i skladišne namjene kao osnovne namjene,

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig)nadzemnog dijela iznosi 0,6

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig)podzemnog dijela iznosi 0,9

-najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,6

-najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i dvije podzemne,

-podzemne etaže - podrumi mogu biti izgrađeni u cijeloj površini građevne čestice,

-najviša visina građevine iznosi 15 m,

-udaljenost nadzemnog dijela građevina od građevne čestice javne prometne površine definirana je poglavljem 5.1. ovih Odredbi, iznimno kod izgrađenih građevina zadržava se postojeća udaljenost,

-neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen pripadajućom urbanom opremom, te najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno,

-smještaj vozila korisnika prostora omogućiti unutar građevne čestice sukladno poglavlju 5.1. ovih Odredbi,

-način priključenja građevina na javne infrastrukturne i komunalne mreže moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

3.1. OPĆI UVJETI

Članak 25.

1)Izgradnja građevina društvene djelatnosti moguća je:

-na površinama namjenjenim isključivo društvenoj izgradnji,

-unutar površina stambene namjene u sklopu osnovne građevine,

-unutar mješovite namjene kao osnovna građevina na zasebnoj građevinskoj čestici ili unutar građevine druge osnovne namjene,

-unutar poslovne namjene u sklopu osnovne građevine ili kao osnovna građevina na zasebnoj građevnoj čestici.

(2)Građevine društvene djelatnosti grade se odnosno rekonstruiraju neposrednom provedbom ovog Plana.

(3)Uvjeti i način gradnje za smještaj građevina društvene djelatnosti prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 26.

(1)Izgradnja građevina društvene djelatnosti unutar povijesne jezgre grada Kastva (zona 1A) provodi se posredno putem važećeg detaljnog plana uređenja (DPU 5, SN PGŽ br. 21/99, 23/99, 37/04, 22/07 i 03/09).

(2)Neposrednom provedbom ovog Plana provodi se izgradnja građevina isključivo društvene djelatnosti definirane u zonama 20, 21, 22, 23 i 24.

(3)Uvjeti za izgradnju u zonama 22, 23 i 24 definirani su poglavljem 7 ovih Odredbi.

(4)Uvjeti i način gradnje građevina društvene namjene prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

3.2. UVJETI IZGRADNJE UNUTAR POSTOJEĆE ZONE 20 - ZDRAVSTVENA STANICA (D3)

NEPOSREDNA PROVEDBA

Članak 27.

(1)Zona 20 je postojeća društvena namjenjena - zdrastvena stanica - D3 za koju se ovim Planom omogućuje rekonstrukcija u smislu nadogradnje i dogradnje nedostatnih sadržaja.

(2)Rekonstrukcija postojeće građevine mora zadovoljiti slijedeće uvjete:

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,30.

-najveći Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,20.

-najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna,

-najviše visina građevine iznosi 9,0 m,

-najmanja udaljenost od granica građevne čestice, osim od granice sa javnom prometnom površinom, iznosi 4,50 m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine,

-udaljenost građevina od građevne čestice javne prometne površine definirana je postojećom izgradnjom,

-neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen pripadajućom urbanom opremom, te najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno,

-smještaj vozila korisnika prostora omogućiti na javnim parkirališnim površinama,

-građevina mora biti priključena na javnu infrastrukturnu i komunalnu mrežu sukladno Odredbama ovog Plana.

3.4. UVJETI IZGRADNJE UNUTAR ZONE 21 - SREDNJOŠKOLSKI CENTAR (D4)

NEPOSREDNA PROVEDBA

Članak 28.

(1)Zona 21 je predviđena za izgradnju društvenih sadržaja školske namjene - srednjoškolski centar - D4.

(2)Iznimno od prethodne točke, a u slučaju nerealizacije predviđene namjene moguće je smjestiti i druge sadržaje društvene namjene: predškolske, osnovnoškolske i zdravstvene, kulturne sadržaje i sl.

(3)Izgradnja unutar zone 21 mora zadovoljavati slijedeće uvjete:

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) nadzemnog dijela građevne čestice iznosi 0,6

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) podzemnog dijela građevne čestice iznosi 0,9

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 3,6

-najveći broj etaža iznosi tri nadzemne i dvije podzemne etaže,

-podzemna etaža može biti izgrađena u cijeloj svojoj površini,

-najviše visina građevine iznosi 15,0 m

-udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 1/2 visine građevine, ali ne manje od 4,0 m, ako nije drugačije definirano drugom zakonskom regulativom,

-udaljenost građevina od građevne čestice javne prometne površine iznosi 6,0 m

-neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen pripadajućom urbanom opremom, te najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno,

-smještaj vozila korisnika prostora omogućiti unutar građevne čestice sukladno poglavlju 5.1. ovih Odredbi,

-građevine moraju biti priključene na javnu infrastrukturnu i komunalnu mrežu.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. OPĆI UVJETI

Članak 29.

(1)Neposrednom provedbom Plana izgradnja stambenih građevina moguća je na površinama stambene namjene - »S« (zone 1a, 1b, 2, 3, 4, 5, 6, 6a 7, 8, 9, 10, 11 i 14) i stambeno-poslovne mješovite namjene - »M1« (zone 15 i 17)

(2)Uvjeti izgradnje u zoni 14 i zoni 1b definirani su točkom 7.3. ovih Odredbi.

(3)Posrednom provedbom ovog Plana moguća je izgradnja unutar višestambene namjene (S2), zona

13 izradom detaljnog plana uređenja (DPU 1) i mješovite namjene (M1), zona 18 i 19 izradom detaljnog plana uređenja (DPU 4).

(4)Prema tipologiji stanovanja stambena građevina može biti:

.višeobiteljska građevina (S1)

.višestambena građevina (S2)

.stambene građevine na područje mješovite gradnje (M1)

(5)Prema načinu gradnje višeobiteljska stambena građevina može se graditi kao:

-slobodnostojeća građevine,

-dvojna građevina,

-građevina u nizu.

(7)Broj stanova višeobiteljske stambene građevine, prema tipu stanovanja, može imati:

-slobodnostojeća građevine, može imati tri stana ili dva stana i poslovni prostor.

-dvojna građevina može imati najviše jedan stan i jedan poslovni prostor,

-građevina u nizu se sastoji od najmanje tri, a najviše osam jedinica, gdje je jedinica niza - jedan stan.

(8)Višestambena građevina je stambena građevina s više od tri stana.

(9)Višeobiteljska gradnja (S1), postojeća i planirana smještena je u zonama 1a, 1b, 2, 3, 4, 5, 6 i 14.

(10)Višestambena gradnja (S2), postojeća i planirana smještena je u zonama 6a, 7, 8 i 13.

(11)Kombinirana višeobiteljska i višestambena gradnja (S1/S2) postojeća i planirana smještena je u zonama 9, 10, i 11.

(12)Mješovita namjena (M1) postojeća i planirana smještena je u zonama 15, 17, 18 i 19.

(13)Izgradnja stambenih građevina unutar povijesne jezgre naselja Kastav (zona 1) definirana je detaljnim planom uređenja - DPU 5, (SN PGŽ br. 21/99, 37/04, 22/07 i 03/09) a u naselju Rešetari (zona 12) detaljnim planom uređenja dijela stambenog naselja Rešetari - DPU 3 (SN PGŽ 13/02)

Članak 30.

(1)Na građevinskoj čestici višestambene građevine moguće je smjestiti poslovne, te sadržaje pomoćne namjene.

(2)Poslovni dio stambene građevine u zonama stambene (S1/S2) i mješovite pretežito stambene (M1) namjene ne može biti veći od površine namijenjene stanovanju.

(3)Kod višeobiteljske kuće dio namijenjen poslovnom i pomoćnom sadržaju može biti građevina izdvojenog korpusa koja sa stambenom čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu

(4)Kod višestambene građevine dio namijenjen poslovnom i pomoćnom sadržaju mora biti u sklopu osnovne građevine.

(5)Namjena poslovnog dijela stambene građevine može biti ugostiteljska, trgovačka, administrativna, zanatska, uslužna, društvena na način da svojom djelatnošću ne ugrožava život i rad okolnog stanovništva.

(6)Kod građevina dvojnog načina izgradnje volumeni dviju građevina, na dijelu međusobnog spoja, moraju biti u pomaku minimalno 1,0 m.

(7)Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrjebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta.

(8)Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici.

(9)Ograda se podiže unutar građevne čestice predviđene za izgradnju stambene građevine sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji.

(10)Visina punog dijela ograde u pravilu iznosi od 0,6 m do 0,9 m izgrađen isključivo od kamena.

(11)Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen, zelenilo i metal.

(12)Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,8 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina, potporni zid izvodi se terasasto, uz širinu terase od najmanje 0,9 m.

(13)Iznimno od odredbe stavka (12) ove točke visina potpornog zida može biti veći ako se:

-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,

-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,

-potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.

(14)Ograde, potporne zidove, te druga okolna uređenja na neizgrađenom dijelu građevne čestice treba izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.

(15)Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu i tipologiji krajolika.

(16)Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

(17)Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0 m.

(18)Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

(19)Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 16. i stavku 17. ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

(20)Smještaj osobnih vozila stambenih i poslovnih građevina riješiti unutar građevne čestice sukladno poglavlju 5.1. ovih Odredbi. Građevna čestica mora omogućiti i odgovarajući broj parking mjesta poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine sukladno namjeni.

(21)Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog, salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23^o.

(21)Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice obiteljske kuće, odnosno minimalno 20% ukupne površine građevne čestice višestambene mora biti površina zelenila.

(22)Način priključenja građevina na javne infrastrukturne i komunalne mreže moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.

(23)Unutar područja obuhvaćenih obaveznom izradom detaljnih urbanističkih planova (DPU 1 i DPU 4) moraju se predvidjeti prostori za igru i rekreaciju djece (igrališta) i parkovne površine (površine zelenila).

4.2. UVJETI IZGRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA U ZONAMA VIŠEOBITELJSKE GRADNJE (S1) - ZONE 1a, 2, 3, 4, 5 i 6

NEPOSREDNA PROVEDBA

Članak 31.

(1)Izgradnja unutar područja postojeće višeobiteljske izgradnje (S1) u zoni 1a, moguća je kao rekonstrukcija građevina za potrebe poboljšanja životnih uvjeta prema slijedećim uvjetima:

-sanacije konstruktivnog sistema unutar postojećeg gabarita građevine,

-adaptacija i prenamjena dijela stambene građevine u poslovni prostor unutar postojećeg gabarita građevine,

-priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,

-ako postojeća gradnja ne prelazi koeficijent izgrađenosti 0,3 dozvoljava se dogradnja prizemne pomoćne građevine sukladno Članku 30. ovih Odredbi.

Članak 32.

(1)Izgradnja unutar područja postojeće višeobiteljske stambene izgradnje (S1) u zoni 2, moguća je kao rekonstrukcija postojećih i interpolacija novih građevina prema slijedećim uvjetima:

-najmanja površina građevne čestice za slobodnostojeću građevinu iznosi 600 m², odnosno 500 m² za jednu jedinicu dvojne građevine,

-najviša visina građevine je 8,0 m,

-najveći broj etaža je tri etaže,

-ako je poslovni dio ili pomoćni dio stambene građevine odvojenog korpusa onda je njihova najviša visina 3,5 m, a najveći broj etaža je jedna etaža,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,2

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,6

Članak 33.

(1)Unutar područja višeobiteljske stambene izgradnje (S1) u zoni 3 mogu se graditi slobodnostojeće i dvojne građevine prema slijedećim uvjetima:

-najmanja površina građevne čestice za slobodnostojeću građevinu iznosi 800 m², odnosno 600 m² za jednu jedinicu dvojne građevine,

-najviša visina građevine je 9,0 m,

-najveći broj etaža je tri etaže,

-ako je poslovni dio ili pomoćni dio stambene građevine odvojenog korpusa onda je njihova najviša visina 3,5 m, a najveći broj etaža je jedna etaža,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,60

Članak 34.

(1)Unutar područja višeobiteljske stambene izgradnje (S1) u zoni 4 mogu se graditi slobodnostojeće i dvojne građevine prema sljedećim uvjetima:

-najmanja površina građevne čestice za slobodnostojeću građevinu iznosi 600 m², odnosno 500 m² za jednu jedinicu dvojne građevine,

-najviša visina građevine je 9,0 m,

-najveći broj etaža je tri etaže,

-ako je poslovni dio ili pomoćni dio stambene građevine odvojenog korpusa onda je njihova najviša visina 3,5 m, a najveći broj etaža je jedna etaža,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,60

Članak 35.

(1)Unutar područja višeobiteljske stambene izgradnje (S1) u zoni 5 mogu se graditi slobodnostojeće i dvojne građevine te građevine u nizu prema slijedećim uvjetima:

(2)Slobodnostojeća građevina:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m²,

-najviša visina građevine je 9,0 m,

-najveći broj etaža su tri etaže,

-ako je poslovni dio ili pomoćni dio stambene građevine odvojenog korpusa onda je njihova najviša visina 3,5 m, a najveći broj etaža je jedna etaža,

-koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,60

(3)Dvojna građevina:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m²,

-najviša visina građevine je 7,5 m,

-najveći broj etaža su tri etaže,

-ako je poslovni dio ili pomoćni dio stambene građevine odvojenog korpusa onda je njihova najviša visina 3,5 m, a najveći broj etaža je jedna etaža,

-koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,60

(4)Građevina u nizu:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 180 m²,

-najviša visina građevine je 7,5 m,

-najveći broj etaža su tri etaže,

-ako je poslovni dio ili pomoćni dio stambene građevine odvojenog korpusa onda je njihova najviša visina 3,5 m, a najveći broj etaža je jedna etaža,

-koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,40

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is)) iznosi 1,00

(5)Za završne stambene građevine niza utvrđuju se slijedeći uvjeti:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 360 m²

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,3

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,0

(6)U zoni 6, unutar područja postojeće višeobiteljske stambene izgradnje (S1), dozvoljava se rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita građevina, te izgradnja infrastrukturnih i komunalnih mreža i uređaja, te uređenja okoliša.

4.3. UVJETI IZGRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA U ZONAMA VIŠESTAMBENE GRADNJE (S2) - ZONE 6a, 7, 8.

Članak 36.

(1)Na području postojeće višestambene namjene (S2), u zoni 6a, dozvoljava se rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita građevina te izgradnja infrastrukturnih i komunalnih mreža i uređaja, te uređenja okoliša.

Članak 37.

(1)Na području postojeće višestambene namjene (S2), u zoni 7, moguća je rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita građevina, te izgradnja infrastrukturnih i komunalnih mreža i uređaja, te uređenja okoliša.

(2)Interpolacija nove višestambene građevine moguća je prema slijedećim uvjetima:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m²,

-najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

-najveći broj etaža su četiri etaže,

-koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,30

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,20

Članak 38.

(1)Na području postojeće višestambene namjene (S2), u zoni 8, dozvoljava se interpolacija jedne višestambene građevine prema sljedećim uvjetima:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 2000 m²,

-najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

-najveći broj etaža su četiri nadzemne i dvije podzemne etaže,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,30

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,80

4.4. UVJETI IZGRADNJE VIŠEOBITELJSKIH I VIŠESTAMBENIH GRAĐEVINA KOMBINIRANE STAMBENE GRADNJE (S1/S2) - ZONE 9, 10, 11,

Članak 39.

(1)Na području stambene namjene, u zoni 9, dozvoljava se izgradnja višeobiteljskih i višestambenih građevina (S1/S2).

(2)Izgradnja građevina isključivo je slobodnostojećeg načina gradnje.

(3)Gradnja mora biti uklopljena u okolni teren (koncentrična).

(4)Izgradnja građevina moguća je uz slijedeće uvjete:

-najmanja površina građevne čestice za izgradnju više obiteljske građevine iznosi 800 m²,

-najmanja površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 1000 m²,

-najviša visina građevine iznosi 9,0 m,

-najveći broj etaža su tri nadzemne etaže i jedna podzemna,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,80

Članak 40.

(1)Na području stambene namjene, u zoni 10, dozvoljava se izgradnja višeobiteljskih i višestambenih građevina (S1/S2).

(2)Izgradnja građevina isključivo je slobodnostojećeg načina gradnje.

(3)Gradnja mora biti uklopljena u okolni teren (koncentrična).

(4)Izgradnja građevina moguća je uz slijedeće uvjete:

-najmanja površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 600 m²,

-najmanja površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 1000 m²,

- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

-najveći broj etaža su četiri nadzemne etaže i jedna podzemna,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,25

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,25

Članak 41.

(1)Na području stambene namjene, u zoni 11, dozvoljava se izgradnja građevina višeobiteljskih i višestambenih građevina (S1/S2).

(2)Izgradnja građevina isključivo je slobodnostojećeg načina gradnje.

(3)Gradnja mora biti uklopljena u okolni teren (koncentrična).

(4)Izgradnja građevina moguća je uz slijedeće uvjete:

-najmanja površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 800 m²

-najmanja površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 1000 m²

-najviša visina građevine iznosi 12,0 m

-najveći broj etaža su četiri nadzemne etaže

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,80

4.5. UVJETI IZGRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA U ZONAMA MJEŠOVITE GRADNJE (M1) - ZONE 15 i 17

Članak 42.

(1)Na području mješovite namjene (M1), u zoni 15, moguća je izgradnja višeobiteljskih stambenih građevina prema sljedećim uvjetima:

-najmanja površina građevne čestice za slobodnostojeću građevinu iznosi 800 m², odnosno 600 m² za jednu jedinicu dvojne građevine

-najviša visina građevine je 9,0 m

-najveći broj etaža su tri etaže

-ako je poslovni dio ili pomoćni dio stambene građevine odvojenog korpusa onda je njihova najviša visina 3,5 m, a najveći broj etaža je jedna etaža

-koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,60

Članak 43.

(1)Na području mješovite namjene (M1) u zoni 17 moguća je izgradnja višestambenih građevina prema slijedećim uvjetima:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m²,

-najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

-najveći broj etaža su četiri nadzemne i jedna podzemna etaže,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,25

-najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,25

4.6. SMJERNICE ZA IZRADU DETALJNIH PLANA UREĐENJA U ZONI STAMBENE NAMJENE I ZONI MJEŠOVITE NAMJENE

POSREDNA PROVEDBA

4.6.1. Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja (DPU 1) stambene namjene u zoni 13

Članak 44.

(1)Izgradnja u zoni 13 na površini višestambene namjene (S2) moguća je na sljedeći način:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m²

-najviša visina građevine iznosi 9,0 m,

-najveći broj etaža su tri nadzemne i jedna podzemna etaže,

-koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,80

4.6.2. Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja (DPU 4) mješovite namjene u zonama 18 i 19

Članak 45.

(2)Izgradnja u zoni 18 na površini mješovite namjene (M1) moguća je na slijedeći način:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m²

-najviša visina građevine iznosi 12,0 m

-najveći broj etaža su četiri nadzemne i jedna podzemna etaže,

-koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,30

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,4

-svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u sklopu osnovne višestambene građevine,

-namjena poslovnih prostora unutar višestambene građevine određena je člankom 30. stavak 5. ovih Odredbi,

-smještaj poslovnog sadržaja je u prizemlju građevine.

Članak 46.

(1)Izgradnja u zoni 19 na površini mješovite namjene (M1) moguća je na sljedeći način:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m²

-najviša visina građevine iznosi 9,0 m

-najveći broj etaža su tri nadzemne i jedna podzemna etaža,

-koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,30

-koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,2

-svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u sklopu osnovne višestambene građevine,

-namjena poslovnih prostora unutar višestambene građevine određena je člankom 30. stavak 5. ovih Odredbi,

-smještaj poslovnog sadržaja je u prizemlju građevine.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 47.

(1)Ovim Planom određene su površine namijenjene smještaju instalacija i građevina infrastrukturnih sustava, te uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže.

(2)Građevine i uređaji prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture grade se, odnosno rekonstruiraju neposrednom provedbom ovog Plana, sukladno posebnim propisima i posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 48.

(1)Ovim planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar dijela naselja Kastav, oznake N1-a, koju čine građevine cestovnog prometa.

(2)Javnim prometnim površinama smatraju se:

. glavne mjesne ulice (GMU),

. sabirne ulice (SU),

. ostale ulice (OU),

. kolno-pješački prilazi (KPP).

(2)Javne prometne površine smještaju se u građevinskom području naselja i izvan njega.

(3)Javne prometne površine i uvjeti gradnje određeni su u grafički prikazane na kartografskom prikazu br. 2a. PROMETNA; ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET I TELEKOMUNIKACIJE i br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Kolni promet

Članak 49.

(1)Kolni promet naselja N1-a čine:

. glavne mjesne ulice

-GMU 1: Čandekova (Grad Rijeka) - novo naselje Rešetari - raskrižje Belići (dio planirane županijske ceste Čandekova ulica (Grad Rijeka)-(cesta Diračje-Kastav) - Belići - Jušići)

-GMU 2 (obilaznica naselja Jurčića): GMU 1 - SU 1- Žegoti (dio planirane županijske ceste Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka)

. sabirne ulice

- SU 1: Belići- GMU 2 (Šporova jama)

- SU 2: GMU 2 (Šporova jama) - Škrlji

- SU 3: SU 2 - GMU 1 (ul. 111 brigade ZNG)

- SU 4: SU 3 - SU 5

- SU 5: GMU 1 - SU 3

- SU 6: GMU 1a

. ostale ulice od OU 1 do OU 19

. kolno-pješački prilazi KPP1 - KPP14.

(2)Prilaz planskom području vrši se postojećom glavnom mjesnom ulicom GMU 1, GMU 2 i sabirnom ulicom SU 1.

(3)Planom se predviđa sljedeće:

.zadržavanje postojećeg stanja slijedećih ulica: GMU 1a, GMU 2, SU 1, SU 5a, SU 6, OU 3, OU 5a, OU 5b, OU 7, OU 9, OU 10, UO 11, OU 13, OU 14a, OU 15, OU 16, OU 17, OU 18, KPP 1, KPP 2, KPP 4 - KPP 12, KPP 14, KPP 16

.rekonstrukcija postojećeg stanja zbog poboljšanja uvjeta kolnog i pješačkog kretanja: SU2a, SU 2b, SU 3a, SU 5b, OU 1, OU 2, OU 6, OU 12a, KPP 13, KPP 15

.izgradnju novih prometnica: GMU 1b, SU 3b, SU 4, OU 4, OU 8a, OU 8b, OU 9a, OU 12b, OU 14b, OU 19, KPP 3

(4)Planom se predviđa rekonstrukcija križanja slijedećih ulica u kružna raskrižja:

.GMU 2 - SU 1a

.GMU 1a - SU 5a

.GMU 1a - OU 9a

. GMU 1a - SU 6

(5)Minimalni tehnički elementi za izgradnju cesta unutar naselja:

-minimalna širina jednosmjerne ulice iznosi 4,5 m,

-minimalna širina dvosmjerne ulice iznosi 5,50 m,

-minimalna širina kolno-pješačkog prilaza iznosi 3,25 m,

-minimalna širina prometnog traka glavne mjesne ulice iznosi 3,25 m,

-minimalna širina prometnog traka sabirne i ostale ulice iznosi 2,75 m,

-površine kolnika i traka za parkiranje su na istoj visini,

-minimalna širina pješačkog hodnika glavne mjesne i sabirne ulice: 1,5 m,

-minimalna širina pješačkog hodnika ostalih ulica iznosi 1,0 m.

(6)Izgradnja prometnica predviđa se unutar površina prometnica danih u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET.

(7)Kolno pješački prilaz je prometnica koja kao krajnje ishodište ima samo stambene građevine.

(8)Osim ostalih ulica, kolno-pješačkih prilaza i pješačkih putova prikazanih u kartografskom prikazu br. 2.1. ovog Plana, izvedba novih moguća je neposrednom provedbom ovog Plana.

(9)Maksimalna dužina novo-planiranog kolno-pješačkog prilaza iznosi 50 m. Kolno-pješački prilaz duži od 50 m smatra se cestom.

(10)Obostrani pješački hodnik obvezan je uz glavne mjesne i planirane sabirne ulice, dok je kod rekonstrukcije postojeće sabirne ulice potrebno formirati najmanje jednostrani pješački hodnik.

(11)Tamo gdje je to moguće uz ostale javne ulice potrebno je realizirati najmanje jednostran pješački hodnik.

(12)Uz kolno-pješački prilaz nije potrebno izvoditi nogostup.

(13)Pješački hodnik nadvisuje kolnik za 0,15 m.

(14)Kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

(15)Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu prometnicu ili pristup ostvaruju posredno kolno- pješačkim prilazom potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih institucija.

(16)Udaljenost građevine od građevinske čestice javnih prometnih površina iznosi najmanje 6,0 m.

(17)Ako građevina nema neposredan pristup na javnu prometnu površinu pristup se ostvaruje kolno- pješačkim prilazom.

(18)Kolni priključak na cestu ne može se ostvariti priključenjem na glavne mjesne ulice GMU 1 i GMU 2 definiranih ovim Odredbama.

(19)Ako ne postoje druge mogućnosti (problem konfiguracije terena) može se ostvariti kolni priključak na glavnu mjesnu ulicu GMU 2 uz posebnu suglasnost nadležnih službi.

(20)Uvjeti iz stavaka 4-18 ovg članka ne primjenjuju se u ruralnoj povijesnoj jezgri naselja Jurčići već je prometna regulacija definirana postojećom izgradnjom i regulacijom.

Javni putnički promet

Članak 50.

(1)Javni putnički promet odvija se autobusnim linijama.

(2)Planom se predviđaju, uz postojeća i nova autobusna stajališta na glavnoj mjesnoj ulici GMU 1.

5.1.1. PARKIRALIŠNE I GARAŽNE POVRŠINE

Članak 51.

(1)Parkirališne i garažne površine unutar dijela građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a definirane su kao:

individualne parkirališne i garažne površine,

javne parkirališne i garažne površine.

Individualne parkirališne površine

Članak 52.

(1)Parkirališne i garažne površine za potrebe svih namjena smještaju se unutar građevne čestice.

(2)U zonama stambene (područja višestambene izgradnje) i mješovite namjene moguća je izgradnja parkirališnog prostora na zasebnoj građevinskoj čestici uz sljedeće uvjete:

-parkirališta i garaže koje se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevinskoj čestici mogu se graditi samo kao parkirališta ili garaže s najmanje tri parkirna mjesta,

(3)Najveća izgrađenost građevne čestice parkirališta je 100%.

(4)Parkirališta se mogu uređivati na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti.

(5)Odvodnju riješiti sukladno odredbama ovih Odredbi.

Članak 53.

(1)Kod prenamjene postojeće višestambene izgradnje, parkirališne površine u iznimnim slučajevima moguće je osigurati u neposrednoj blizini na zasebnoj građevnoj čestici ili na javnoj parkirališnoj površini.

(2)Unutar povijesne ruralne cjeline naselja Jurčići smještaj vozila nije uvijek moguće ostvariti na građevnoj čestici, pa se preporuča korištenje planiranih javnih parkirališnih i garažnih površina,

(3)Za priključenje građevine na javnu prometnu površinu potrebno je ishoditi uvjete priključenja od nadležne službe Grada Kastva.

Garaže

Članak 54.

(1)Uvjeti za neposrednu provedbu garažnog niza:

-sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6 m od susjednih građevina,

-najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6 m,

-najveća izgrađenost građevne čestice je 40%,

-garažni niz može biti dvoetažna građevina,

-najviša visina građevine je 7.5 m,

-najviša visina jednoetažne garaže je 3.5 m,

-garaže garažnog niza se ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene,

-garažni niz mora biti priključena na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturnu mrežu (elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja),

-navedeni elementi provedbe mogu se definirati i drugačije kada to nameće konfiguracija terena.

Javne parkirališne i garažne površine

Članak 55.

(1)Javne parkirališne površine predviđaju se unutar površina »P« prikazane na kartografskim prikazima br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2)Izgradnja predviđenih parkirališnih prostora moguća je neposrednom provedbom kojoj prethodi izrada idejnog rješenja predviđenih lokacija.

(3)Neposredna provedba skupne garaže:

-sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6 m od susjednih građevina,

-najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6 m,

-skupnu garažu čini više garažnih nizova povezanih internom komunikacijom,

-najveća izgrađenost građevne čestice je 60%,

-skupna garaža može biti višeetažna građevina,

-visina svake etaže je najviše 3,5 m,

-skupna garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu najviše sa dva priključka,

-skupna garaža mora biti priključena na javne mreže elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje,

-navedeni elementi provedbe mogu se definirati i drugačije kada to nameće konfiguracija terena,

-u skupnoj garaži mogu se locirati infrastrukturni sadržaji: trafostanica i sl.

Članak 56.

(1)Smjernice za garaže unutar površina za koje se radi prostorno planska dokumentacija užeg područja:

-najveća izgrađenost građevne čestice može biti do 80%,

-garaža može biti višeetažna građevina,

-visina svake etaže je najviše 3,5 m,

-garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu najviše sa dva priključka,

-garaža mora biti priključena na javne mreže elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

Članak 57.

(1)Odredbe iz članka 55. i 56. ne primjenjuju se u području obuhvata ruralne povijesne cjeline naselja Jurčići već je prometna regulacija definira postojećom izgradnjom i regulacijom.

Broj parkirnih mjesta (PM) prema namjeni građevine

Članak 58.

(1)Broj parkirnih mjesta (PM) uz pojedine građevine ovisi o namjeni i to:

-za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stanovanja - 2 PM,

-za poslovni prostor (ured, banka, ordinacija, agencija i slično): 1 PM / 30 - 40 m² korisne površine (25-30 PM / 1.000 m² korisne površine),

-za trgovački odnosno uslužni prostor: 1 PM /na 30 m² korisne površine (33 PM/1000 m² korisne površine),

-za ugostiteljski prostor: 1 PM / na 3 do 8 sjedala,

-za turističke sadržaje: 1 PM/ 302 korisne površine (33 PM/1.000 m² korisne površine),

-za društvene sadržaje (knjižnica, klub, galerija, muzej i slično) - 1 PM na 50 m² korisne površine,

-za obrazovne sadržaje: škole - 1 PM /po učionici, dječji vrtić: 1 PM / 1 jedinica,

-za društvene građevine tipa doma kulture, kino dvorane, zdravstvene stanice, sportsko- rekreativne građevine i ostali prostori s većim brojem posjetitelja: 1 PM / 20 m² korisne površine.

5.1.2. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 59.

(1)Postojeće pješačke površine i trgovi definirani su Planom kao osnovna mreža pješačkih površina.

(2)Neovisno o strukturi vlasništva nije dozvoljeno ograđivanje vlasničkih površina unutar površina koje se danas koriste ili planiraju koristiti kao javne površine.

(3)Trgove i pješačke površine potrebno je urediti ugradnjom primjerenih elemenata:

-opločenja: šljunkom, kamenom ili betonskim kockama, te kamenim ili betonskim rubnjacima,

-primjerenom urbanom opremom - prvenstveno javnom rasvjetom.

5.1.3. ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 60.

(1)Dio koridora željezničke pruge »velikih učinkovitosti« od državnog značaja (Trst-Kopar)-Lupoglav- Rijeka-Josipdol-(Karlovac)-Zagreb/Split-Dubrovnik definiran je u sjeveroistočnom dijelu obuhvata Plana.

(2)Do utvrđivanja građevne čestice željezničke pruge, iz prethodnog stavka, ili njegova ukidanja unutar utvrđenog koridora ne dozvoljava se gradnja novih građevina.

(3)Sve zatečene građevine koje se nalaze unutar koridora mogu se rekonstruirati u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada, uz suglasnost nadležnih institucija, na sljedeći način:

-sanacije konstruktivnog sistema unutar postojećeg gabarita građevine,

-funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja ili rada unutar postojećeg gabarita građevine,

-priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,

-sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena,

-samo za stambene građevine: dogradnja/nadogradnja do 20 m² netto korisne površine.

(4)Na građevnim česticama, koje su djelomično zahvaćene koridorom, dozvoljava se nova gradnja obiteljskih kuća na dijelu čestice koji nije u koridoru, ukoliko predviđena gradnja udovoljava propisanim uvjetima za izgradnju obiteljske kuće iz ovih Odredbi.

(5)Planski koridor iz stavka (1) ove točke grafički je prikazan na kartografskim prikazima br. 2a PROMETNA; ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET I TELEKOMUNIKACIJE i br. 3.1 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI KORIŠTENJA.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 61.

(1)Telekominikacijsku mrežu potrebno je izgraditi podzemno i sve nove građevine priključivat će se na telekomunikacijsku mrežu podzemno, a postojeće zračne priključke postepeno prevesti u podzemne.

(2)Distributivna kabelska kanalizacija gradi se PVC i PEHD cijevima promjera 110 mm, odnosno 50 mm. Potreban broj i promjer cijevi utvrdit će se izvedbenim projektima. Širina rova ni na jednoj dionici ne bi smjela biti iznad 45 cm. U točkama granjanja trase, skretanja ili prijelaza prometnica ugrađuju se tipski montažni zdenci.

(3)Pri paralelnom vođenju i križanju telekomunikacijskih instalacija s drugim instalacijama treba udovoljiti propisima međusobnih minimalnih udaljenosti i te lokacije obraditi u glavnim projektima.

(4)Troškove eventualne zaštite - izmještanje postojeće telekomunikacijske infrastrukture, opreme ili spojnog puta prema Zakonu o telekomunikacijama snosi investitor, kao i troškove popravka u slučaju oštećenja iste.

Članak 62.

(1)Prilikom gradnje poslovne ili stambene građevine, investitor mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, koji su potrebni samo za tu građevinu, prema pripadajućoj tehničkoj i izvedbenoj dokumentaciji, te potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, uključujući vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, u skladu sa glavnim projektom.

(2)Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u instalacijskom kabelskom ormaru smještenom na uvijek dostupnom mjestu građevine. Od instalacijkog kabelskog ormara do zdenca kabelske kanalizacije, investitor treba položiti najmanje dvije do tri cijevi minimalnog promjera mm za realizaciju podzemnog priključka građevine na telekomunikacijsku mrežu. Instalacijski kabelski ormar treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine.

(3)Pri projektiranju odnosno izgradnji telekomunikacijskih mreža dozvoljena je ugradnja materijala koji je atestiran za izgradnju istih. Radove treba izvoditi sukladno uputama za pojedine vrste radova.

(4)Na tehnička riješenja u elaboratu za lokacijsku dozvolu i na izvedbene projekte potrebno je ishoditi suglasnosti nadležne službe.

Članak 63.

(1)Svim objektima telekomunikacijske infrastrukture omogućiti nesmetan pristup djelatnicima održavanja i ostalom tehničkom osoblju.

(2)Planirana trasa telekomunikacijske infrastrukture pretpostavlja realiziranu prometnicu - javnu površinu. Ukoliko u trenutku potrebe za izgradnjom dijela telekomunikacijske infrastrukture planirane građevine ne budu izgrađene, dozvoljava se investitoru da u dogovoru sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao privremeno ili trajno riješenje, a ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana.

(3)Pri projektiranju i izvođenju telekomunikacijske infrastrukture obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(4)Telekomunikacijska mreža grafički je prikezana na kartografskom prikazu 2.1 PROMETNA; ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET I TELEKOMUNIKACIJE.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 64.

(1)Izgradnja mreže komunalne infrastrukture moguće je u sustavu izgradnje novih i rekonstrukcije prometnica unutar obuhvata Plana.

(2)Priključenja građevina na javne komunalne mreže moguće je uz suglasnost nadležnih službi.

(3)Odstupanje trasa, profila i dimenzija komunalne infrastrukture utvrđenih kartografskim prikazima moguća su uz obrazloženje kroz projektnu dokumentaciju, a sukladno uvjetima nadležnih službi.

5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 65.

(1)Sve građevine u obuhvatu Plana moraju biti spojene na sustav vodoopskrbe i odvodnje.

(2)Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je u kartografskom prikazu br. 2.2 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OBORINSKIH I OTPADNIH VODA i br. 2.3 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA.

Vodoopskrba

Članak 66.

(1)Vodoopskrba područja stambene zone N1-a rješava se iz vodospreme Kastav (volumena 1500 m³, na koti 383/378 m.n.m.) u koju se voda putem tlačnog cjevovoda preko vodospreme Podbreg (volumena 1500 m³, na koti 439/434 m.n.m.) dovodi iz izvora Zvir l.

(2)Glavni opskrbni cjevovodi trebaju biti profila od 1 150 mm do 1 200 mm.

(3)Nova razvodna mreža ima profil 1 100 mm odnosno 1 125 mm.

(4)Minimalni profil cijevi vodovodne mreže u naselju iznosi 1 100 mm što je definirano važećom regulativom

(5)Dozvoljeni tlakovi u mreži su od 2,5 bara do 5,5 bara.

(6)Hidrostatski tlak u cijevi veći od 5,5 bara (max. 9 bara) rješava se ugradnjom ventila za redukciju tlaka.

(7)Postojeće vodovodne ogranke profila manjeg od 1 100 mm potrebno je rekonstruirati.

(8)Postojeće vodovodne ogranke koji nisu spojeni u sustav zatvorenih prstena potrebno je produljiti i izvesti sustav zatvorenih prstena.

Članak 67.

(1)Prikazane trase vodoopskrbnih cjevovoda su orijentacijske i mogu se mijenjati radi prilagodbe projektne dokumentacije i usklađenja sa drugim infrastrukturnim sustavima. U postupku izgradnje javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

(2)Planom se planira gradnja, dogradnja i rekonstrukcija postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana. Planira se vodoopskrbna mreža sa profilima cjevovoda u rasponu DN 100 - DN 400 mm.

(3)Razvodna mreža treba biti prstenasta, gdje god je to moguće. Granati sistem može se primijeniti samo na pojedinim dionicama do max. duljine 100 m, a gdje bi postavljanje prstenastog sistema iziskivalo velika materijalna ulaganja i neracionalnost.

(4)Cjevovode vodovodne mreže u principu treba polagati u trupu prometnice, a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe ili zelene površine pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka.

(5)Prije izgradnje novih ulica unutar njihovih površina je potrebno izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

(6)Dubina postavljanja cijevi dopuštena je od 0,8 -1,5 m od površine terena.

(7)Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda trebaju se ugraditi zasuni kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Zasuni se moraju postavljati u zasunska okna.

(8)Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 8/06). Planirano je proširenje sustava hidrantske protupožarne mreže. Položaj hidranata će se uskladiti s rješenjem nove izgradnje unutar planiranih građevnih čestica/zona.

(9)Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina.

(10)Vodoopskrbni sustav predviđa se izgraditi cijevima iz materijala: Ductile, lijevano željezne cijevi, PEHD cijevi i iz drugih kvalitetnih materijala.

Članak 68.

(1)Na najvišim točkama dionica distributivne mreže postavljaju se zračni ventili, dok se na najnižim točkama izvode muljni ispusti.

(2)Armature, (zračni ventili, muljni ispusti, ventili itd.) smještaju se u betonska zaštitna okna.

(3)U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih hidranata na udaljenosti do 150 m ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 1 100 mm.

(4)U naseljima sa slobodnostojećim obiteljskim građevinama udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta ne smije iznositi više od 300 m.

Odvodnja

Članak 69.

(1)Na području naselja N1-a potrebno je izgraditi razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

(2)Sanitarno - potrošne i tehnološke otpadne vode treba izgradnjom odgovarajuće javne nepropusne kanalizacije odvesti prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

(3)Oborinske vode sa većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom, pročistiti na separatorima i uputiti u podzemlje preko upojnih bunara.

(4)Upojni bunari u pravilu se smještaju u koridoru ceste, ali se mogu locirati i na okolnim parcelama druge namjene.

(5)Za manje parkirne, radne i manipulativne površine dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

(6)Dopušteno je kanale mješovite kanalizacije, uz rekonstrukciju kolektora i izgradnju građevina na kolektoru (revizijska okna, preljevna okna, upojni bunari, upojne površine, itd.) prenamjeniti za oborinsku odvodnju.

Članak 70.

(1)Oborinsku vodu užeg centra Grada Kastva nepropusnom kanalizacijom odvesti u upojne bunare čije su okvirne lokacije predviđene u kartografskom prikazu br. 2.2 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ODVODNJA OBORINSKIH I OTPADNIH VODA.

(2)Točna lokacija upojnih bunara definira se izradom projektne dokumentacije.

(3)Sanitarno-potrošne otpadne vode užeg centra Grada Kastva priključiti na postojeći KOLEKTOR KASTAV 1 300 mm.

(4)U ostalim područjima naselja N1-a potrebno je izgraditi razdjelni sustav kanalizacije, s time da se južni dio naselja priključi na već postojeću kanalizaciju u naselju Ćikovići, a istočni dio naselja na već postojeću kanalizaciju u naselju Rubeši.

(5)Oborinska kanalizacija mora biti minimalno profila 1 300 mm.

(6)Minimalni profil fekalne gravitacijske kanalizacije je 1 250 mm.

Članak 71.

(1)U naselju Rešetari postoji mješovita kanalizacijska mreža i kao takva se zadržava u daljnjoj funkciji.

(2)Iznimno od Članka 69. stavak (1) u naselju Juričići (stara jezgra) dozvoljava se izgradnja mješovite kanalizacije i to zbog nemogućnosti ugradnje više cijevi u trup vrlo uske ceste kroz naselje.

(3)Minimalni profil cijevi mješovite kanalizacije je 1 400 mm.

(4)Mješovitu kanalizaciju naselja Jurčići odvesti do već postojeće mješovite kanalizacije u naselju Ćikovići.

Članak 72.

(1)U djelovima naselja gdje nije moguće sanitarno potrošnu otpadnu vodu odvesti gravitacijskim kanalom, izgraditi tlačnu kanalizaciju.

(2)U djelovima naselja gdje se, zbog konfiguracije terena, kanalizacija mora tlačnim cjevima dovoditi do gravitacijskih kanala, potrebno je izgraditi CRPNE STANICE (na javnoj površini).

(3)Profili tlačnih cjevovoda su od 1 80 mm do 1 250 mm.

(4)Planom je defininirana približna lokacija crpnih stanica i prekidnih okana. Točna lokacija odrediti će se glavnim projektima.

(5)U cesti SU 1 i dijelu GMU 2 izgraditi gravitacijski fekalni kanal K-1 1 400 mm koji ide prema CS Žegoti.

(6)

(7)U cesti GMU 2 izgraditi tlačni cjevovod 1 250 mm koji je sastavni dio kolektora Jardasi, te dalje do PO Tuhtani van prometnice, po javnoj površini.

(8)Postavljanje kanalizacijskih cijevi izvodi se na dubini od oko 1.50 m, uvijek i isključivo ispod vodovodne cijevi, sa minimalnom udaljenosti od dna vodovodne cijevi do tjemena cijevi kanalizacijske cijevi 30 cm.

(9)Kod nove izgradnje minimalni broj priključaka na CS je deset objekata.

(10)U izgrađenom dijelu naselja minimalni broj priključaka na CS može biti tri objekta. Ukoliko je broj priključaka manji od tri, CS se izvodi na građevnoj čestici objekta i obveza je vlasnika objekta.

(11)Pad dna cijevi gravitacijskih kanala ne smije biti manji od 3.3 , odnosno brzina u kanalu ne smije biti manja od 0.8 m/s, niti veća od 5 m/s (za cijevi od PVC-a).

(12)Revizijska okna imaju minimalnie gabarite 1.0 x 0.8 m i udaljenost do 50.0 m.

(13)Za gradnju crpne stanice treba osigurati parcelu veličine cca min. 5.0 x 5.0 m.

(14)Radi sigurnosti rada, u crpnoj stanici moraju biti ugrađene minimalno dvije crpke, jedna radna a druga rezervna.

(15)Kanalizacija i objekti na njoj moraju biti izgrađeni i opremljeni prema uvjetima KD koje se brine o ispravnosti mreže.

(16)Izbor materijala cjevovoda i profila određuje se projektnom dokumentacijom

Članak 73.

(1)Do izgradnje javne kanalizacijske mreže dozvoljava se sanitarno-potrošne otpadne vode sakupljati u trokomorne septičke taložnice te upuštati u teren preko upojnih bunara.

(2)Lokacija taložnica mora omogućiti kasnije priključenje na planirani kanalizacijski sustav.

(3)Na izlasku iz taložnica izvode se kontrolna okna za uzimanje uzoraka.

(4)Odredba stavka (1) ove točke ne primjenjuje se na višestambene i poslovne građevine koje moraju biti priključena na sustav javne odvodnje.

Članak 74.

(1)U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

-vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od max. dozvoljenih koncentacija,

-vode koje sadrže sastojke koji razvijaju otrovne i zapaljive plinove,

-vode koje nose krute sastojke koji bi mogli oštetiti kanal i ugroziti pravilno funkcioniranje.

5.3.2. ELEKTROOPSKRBA

Članak 75.

(1)Postojeći dalekovod 110 kV PEHLIN-MATULJI koji jednim dijelom trase prolazi područjem Plana zadržava se u funkciji i ima zaštitni koridor od 30 m. Izgradnja građevina ispod njega i u zaštitnom koridoru se ne dozvoljava. U iznimnim slučajevima, za granične situacije koje su ograničene posebnim propisima neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (HEP-OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o. Zagreb, Prenosno područje Rijeka 1). Postojeći dalekovod iz stavka 1. ovog članaka grafički je naznačen na kartografskom prikazima br. 2.4 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA i br. 3. UVJETI KORIŠTENJA; UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

(2)Unutar obuhvata plana djelomično je izgrađena infrastruktura elektroopskrbe (20/0,4 kV, 0,4 kV i JR) za priključenje postojećih kupaca. Oni se opskrbljuju iz postojećih 20/0,4 kV trafostanica Zanatlija, Ćikovići 3, Jurčići, Rešetari 5., Rešetari 3, Rešetari 2, Rešetari 1, Luka Ćikovići 2.

(3)Prema važećem DPU-a povijesne jezgre grada Kastva predviđene su dvije nove trafostanice označene kao TS-6 i TS, u preostalom dijelu plana potrebno je izgraditi još pet novih trafostanica 20/ 0,4 kV. Lokacije ovih trafostanica s priključnim 20 kV kabelima (oznake od TS-1 do TS-5) načelno su naznačene na kartografskom prikazu br. 2.4 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA.

(4)Obzirom na ovim planom predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi po potrebi novu u dijelu gdje nije izgrađena.

(5)Mikro lokacije trafostanica 20/0,4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca i nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole.

(6)Trafostanice će se izgraditi kao slobodno stojeći objekti na zasebnim parcelama minimalnih dimenzija 6x4 m, uz uvjet da im je osiguran pristup na javnu površinu. Trafostanica će se interpolirati u srednjenaponsku mrežu s 20 kV podzemnim kabelima. Za trafostanicu 20/0,4 kV, u vlasništvu distribucije, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele o 2 m od kolnika.

(7)Za one nove kupce električne energije koji zahtjevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica 20/ 0,4 kV iz ovog plana, treba osigurati lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću ili kao ugradbenu u građevinu) unutar zahvata u prostoru.

(8)Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima. 20 kV vodovi izvoditi će se, gdje je to moguće, u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda...). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se trafostanicama omogući dvostrano napajanje. Prilikom izrade projektne dokumentacije moguća su eventualna odstupanja od predviđenih trasa, a što će kroz projekte biti obrazloženo.

(9)Niskonaponska mreža unutar obuhvata plana izvoditi će se podzemnim kabelima. Tamo, gdje to nije moguće zbog toga što se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvodit će se nadzemno na betonskim ili Fe stupovima s izoliranim kabelskim vodičima.

(10)Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati napajanje i upravljanje, odabir stupova, armatura i žarulja, njihov razmještaj u prostoru, te traženi nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta razvijati će se u sklopu sadašnje i buduće nadzemne niskonaponske mreže, odnosno kao samostalna na zasebnim metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. U dijelu gdje će se izvoditi kao samostalna, trase će se što je

moguće više izvoditi u zajedničkim kanalima s distributivnom mrežom 20 kV i 0,4 naponskog nivoa.

(11)Buduće trafostanice koje će se pojaviti unutar područja za koji su predviđeni planovi nižeg reda (DPU) lokacije trafostanice i 20 kV priključak definirat će izrađivać plana sa HEP-om kao vanjskim suradnikom.

(12)Postojeće trafostanice moguće je po potrebi rekonstruirati i zamjeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojećoj) novom trafostanicom 20/0,4 kVdrugog tipa i većeg kapaciteta.

5.3.3. PLINOOPSKRBA

Članak 76.

(1)Realizacija plinoopskrbnog sustava dijela područja naselja Kastav, oznake N1-a, je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.

(2)Sustav plinoopskrbe prirodnim plinom dijela naselja Kastav, oznake N1-a čine redukcijska stanica, plinovod visokog tlaka, plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu. Prihvat prirodnog plina za područje naselja N1-a biti će iz Mjerno redukcijske stanice MRS Rijeka zapad, smještenoj u Marčeljima, općina Viškovo. Visokotlačnim plinovodom (max. 16 bar) prirodni plin će se distribuirati iz pravca općine Viškovo (prometnicom Viškovo - Kastav) kroz Kastav, dalje prema općini Matulji i gradu Opatiji.

(3)Sustav plinoopskrbe zamjenskim plinom (UNP- zrak) naselja N1-a čine postrojenje za isparavanje i miješanje UNP-zrak, plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu.

(4)Plinoopskrbna mreža grafički je prikazana na kartografskom prikazu br. 2.5 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PLINOOPSKRBA.

Članak 77.

(1)Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz sa zamjenskog (UNP-zrak) na prirodni plin, mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

(2)Redukcijska stanica izgrađuje se kao građevinski objekt ograđen zaštitnom ogradom visine 2 m. Ukupna površina iznosi 300 m².

(3)Postrojenje za isparavanje i miješanje UNP-a sa zrakom sastoji se od sljedećih dijelova:

-tipskih nadzemnih ili podzemnih spremnika UNP- a,

-građevinskog objekta za smještaj crpne, mjerne i redukcijske stanice i mješališta s pratećim elementima,

-građevinskog objekta za kotlovnicu, elektro instalaciju, radionu i prostor za zaposlenike,

-pristupnog puta za autocisternu s UNP-om, pretakalište, s odgovarajućom vatrogasnom opremom,

-zaštitne žičane ograde visine 2 m.

(4)Ukupna površina postrojenja za isparavanje miješanje UNP-a sa zrakom iznosi 3600 m². Postrojenje se može graditi etapno, prema procijenjenom porastu broja potrošača.

(5)Plin se do potrošača distribuira u cjevovodima (plinovodi) položenim u terenu. Plinovodi se polažu uglavnom po javnim površinama, odnosno prometnicama. Za osiguranje potrebne mehaničke zaštite plinovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima.

(6)Tijekom projektiranja potrebno je izabrati odgovarajuća tehničko - tehnološka rješenja pravilnim odabirom položaja plinovoda u odnosu na objekte i drugu komunalnu infrastrukturu, izbor osnovne i prateće opreme, kvalitetu materijala i ugradnju sigurnosnih uređaja u plinovode, te kućne priključke. Projektom je potrebno utvrditi količinu plina potrebnog za svakog potrošača, a time i profil cjevovoda.

(7)Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka, nesmije biti manji od 50mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača.

(8)Materijal plinovoda određuje se temeljem razine tlaka plina, vrste distribuiranog plina, te njegove kakvoće i sadržaja primjesa, sukladno odgovarajućim propisima.

(9)Neposredno prije ulaska plinovoda u objekt ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za pripadajućeg potrošača.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 78.

(1)Javne zelene površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, br. 3 UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

(2)Javne zelene površine definirane su kao:

. parkovne površine (Z1)

. igrališta (Z2)

. vrtovi (Z3)

Javni park - Z1

Članak 79.

(1)Uređenje javnih parkovnih površina (Z1) moguće je i u svim dijelovima i zonama naselja N1-a neposrednom provedbom ovog Plana uz obaveznu izradu hortikulturnog elaborata sa prikazom valorizacije postojećeg stanja zatečenog bilja i prijedlogom daljnjih intervencija.

(2)Parkovne površine (Z1) formiraju se pročišćavanjem, uređenjem i održavanjem postojećeg ili sadnjom novog zelenila.

(3)Parkovne površine moraju biti opremljene adekvatnom komunalnom i urbanom opremom: oprema za zalijevanje, popločani pješački prilazi, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za smeće. i sl.

(4)Na površinama javnog parka (Z1) mogući zahvati sastoje se od:

-uređenja dječjih igrališta za djecu od 0 do 7 godina,

-uređenje staza (biciklističke, za šetnju I sl.),

-odmorišta,

-gradnja stepenica, podzida (kameni zid ili obložen kamenom),

-gradnja otvorenih nadstrešnica (pergola), fontana, spomenika i sl.

(5)Svakoj parkovnoj površini mora se omogućiti pješački prilaz, gdje najmanja širina pješačke komunikacije iznosi 1,5 m.

(6)Podloga parkovnih površina i pješačkih prilaza ne smije biti asfalt ili neke druge vodonepropusne podloge.

Igrališta - Z2

Članak 80.

(1)Površine predviđene za igrališta (Z2) namijenjena su izgradnji sportskih terena za potrebe građana.

(2)Igrališta moraju biti opremljene adekvatnom komunalnom i urbanom opremom: oprema za zalijevanje, popločani pješački prilazi, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za smeće. i sl. Igrališta moraju biti ograđena zaštitnom ogradom od okolnih sadržaja.

Vrtovi (Z3)

Članak 81.

(1)Postojeće poljoprivredne i izdvojene površine vrtova (Z3) se zadržavaju. Koriste se za uzgoj povrtlarskih kultura.

6.1. UVJETI UREĐENJA ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA (Z)

Članak 82.

(1)Zaštitnim zelenilom (Z) definirana je postojeća vrijedna prirodna šumska vegetacija koja se nalazi uz same gradske zidine, kako s južne strane grada, na strmim prisojnim padinama, tako i sa sjeverne strane ispod Žudike i iza Crekvine, ostale kontakt zone izvan povijesne jezgre grada Kastva te dijelovi oko sakralnog kompleksa Kalvarija prvenstveno kao zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti i vizura.

(2)Uređenje površina zaštitnog zelenila je prvenstveno zadržavanje i održavanje postojećeg zdravog zelenila.

(3)Kod sadnje novog raslinja koristiti autohtone vrste visokog zelenila.

(4)Zaštitne površine u privatnom vlasništvu moraju biti održavane. Dozvoljava se korištenje zaštitnih površina u poljoprivredne svrhe.

(5)Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.

(6)Potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Članak 83.

(1)Područje Grada Kastva je uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu koja obuhvaća sljedeće:

-područja važna za divlje svojte i stanišne tipove »Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika« i

-međunarodno važno područje za ptice »Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika«

(2) Mjere zaštite:

.divlje svojte:

-regulirati i sprječavati krivolov;

.stanišni tipovi:

-osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo; pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti; sprečavati zarastanje travnjaka, osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP);

.gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma:

-prilikom dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri: šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) šumske rubove, produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških sredstava (»control agens«); ne koristiti genetski odificirane organizme, osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring), u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

(3)Na području obuhvata ovog Plana se zaštićuju krajobrazne vrijednosti i geomorfološki oblici prostora:

.kultivirani (antropogeni) krajobraz:

-šire područje povijesne jezgre grada Kastva.

.prirodni krajobraz:

-vrtače,

.manje poljoprivredne površine unutar građevinskog područja naselja.

(4)Zaštita krajobraznih vrijednosti šireg područja povijesne jezgre grada Kastva određena je ovim Planom na sljedeći način:

-korištenje poljoprivrednih površina može biti isključivo u svrhu poljoprivredne djelatnosti odnosno uređenja parkovnih površina,

-unutar povijesne jezgre grada Kastva primjena mjera određenih Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre grada Kastva.

(5)Radi zaštite prirodnog krajobraza a posebno vrtača koje imaju veliku vrijednost kao specifični element krajolika, te na manjim poljoprivrednim površinama u građevinskom području naselja nije planirana gradnja.

(6)U vrtačama, koje se ne koriste za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, omogućuje se uređenje postojeće vegetacije i opremanje vrtače manjom urbanom opremom za potrebe korištenja u vidu parkovne površine.

7.2. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE I AMBIJENTALNE CJELINE

Članak 84.

(1)Povijesna urbana cjelina grada Kastva upisana je u Registar kulturnih dobara RH kao i niz pojedinačnih građevina unutar povijesne cjeline. Uvjeti zaštite, sanacije i revitalizacije registriranih i evidentiranih pojedinačnih građevina i arheoloških zona u povijesnoj jezgri grada Kastva definirani su Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre grada Kastav (SN 21/99, 23/99, 37/04, 22/07 i 25/10) i ovim se Planom uvažavaju.

(2)U obuhvatu Plana, izvan povijesne jezgre grada Kastva evidentirana su slijedeća kulturna dobra:

-povijesna ruralna jezgra Jurčići, zona 14,

-etnološko područje »Dukićevi skadnji«, zona 1b

-etnološka građevina - grčki bunari u Jurčićima, zona 24,

-kapelica - poklonac na Kalvariji, zona 23,

-sakralni kompleks »Kalvarija« sa crkvom Sv. Viktora u Jurčićima, (zona 22).

(3)Za sve zahvate na registriranim i evidentiranim povijesnim cjelinama i pojedinačnim građevinama unutar obuhvata Plana mora se zatražiti suglasnost Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

(4)Površine obuhvata povijesne jezgre grada Kastva i povijesne ruralne jezgre naselja Jurčići označene su na kartografskim prikazima br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI KORIŠTENJA i br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE.

7.2.1. UVJETI UREĐENJA POVIJESNE RURALNE JEZGRE NASELJA JURČIĆI - ZONA 14

Članak 85.

(1)Unutar ruralne povijesne jezgre dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina stambene, gospodarske namjene.

(2)Intervencije na postojećim građevinama mogu se vršiti kao:

-preoblikovanje postojećih građevina u smislu obnove povijesne strukture naselja,

-prenamjene stambenih građevina u stambeno- poslovne građevine ne mijenjajući urbani i oblikovni identitet prostora,

-adaptacija, sanacija i funkcionalna rekonstrukcija građevina u smislu poboljšanja uvjeta života,

-nadogradnja i dogradnja građevine u svrhu ujednačavanja postojeće regulacije,

-interpolacija stambenih i pomoćnih građevina oblikovanih sukladno tradicijskoj gradnji.

(3)Poslovni dio stambene građevine čine sadržaji »tihih i čistih« djelatnosti: trgovine (maloprodaja), uredski prostori, ugostiteljstva, obrti i drugi uslužni sadržaji.

(4)Dogradnja građevina i interpolacija pomoćnih građevina moguća je na građevnim česticama čija je postojeća izgrađenost manja od 50% (najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,50).

(5)Najmanja površina građevne čestice iznosi 180 m².

(6)Tlocrtna površina osnovne građevine iznosi najmanje 40 m² a najviše 120 m².

(7)Visina građevina iznosi najviše 9,0 m.

(8)Oblikovanje građevina i odabir materijala mora biti sukladan postojećoj tradicionalnoj gradnji.

(9)Ne dozvoljava se preparcelacija postojećih građevinskih čestica u smislu formiranja novih.

(10)Ne dozvoljava se izgradnja poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja.

(11)Ne dozvoljava se izgradnja privremenih pomoćnih građevina (spremišta, alatnice, poljoprivredne građevine i sl.) kao drvene ili metalne (limene, žičane i sl.) strukture.

(12)Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen na način da najmanje 30% građevne čestice mora biti zelena ili poljoprivredna površina.

(13)Odbredba iz prethodnog stavka ne primjenjuje se na građevne čestice koje u postojećem stanju imaju veću izgrađenost od Planom predviđenog.

(14)Unutar građevne čestice potrebno je predvidjeti parkirališni prostor za jedno vozilo.

(15)Za građevne čestice koje imaju koeficijent izgrađenosti veći od 0,75 ne primjenjuje se odredba iz prethodnog stavka već se parkiranje vozila mora riješiti na površinama izvan povijesne ruralne jezgre.

(16)Zadržava se postojeći kolni promet kroz ruralnu jezgru s preporukom jednosmjernog kretanja vozila te predviđa rekonstrukcija pristupa za pješačku komunikaciju iz naselja Jurčići (produžetak kolno- pješačke komunikacije).

(17)Povijesna ruralna jezgra naselja Jurčići mora biti priključena na javne infrastrukturne i komunalne mreže sukladno Odredbama ovog Plana.

7.2.3. UVJETI UREĐENJA ETNOLOŠKOG PODRUČJA »DUKIĆEVI SKADNJI« - ZONA 1b

Članak 86.

(1)Etnološko područje »Dukićevi skadnji« u postupku je za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i obuhvaća slijedeće katastarske čestice: 3651, 3648, 3650, 4281, 4284, 4282, 4283, 4279, 4276, 4278, 4277, 4280, 4259, 4258 i 4257 sve u k.o. Kastav.

(2)Unutar etnološkog područja »Dukićevi skadnji« utvrđene su smjernice zaštite postojećih građevina (stambenih i gospodarskih-skadnji):

-dopušta se rekonstrukcija postojećih stambenih i gospodarskih građevina i interpolacija novih stambenih i gospodarskih građevina;

-najmanja površina građevne čestice iznosi 180 m².

-tlocrtna površina osnovne građevine iznosi najmanje 40 m² a najviše 120 m².

-visina građevina iznosi najviše 9,0 m.

-zabranjuje se preoblikovanje i prenamjena terasiranih poljoprivrednih površina;

-kameni prezidi terasa moraju biti obnovljeni od izvornog kamena, u suho ili bez vidljive upotrebe veziva;

-zabranjuje se prekrivanje i popločavanje zemljanih putova;

-potrebno je očuvati postojeće tlocrtne gabarite i katnost zgrada, kao i proporcije te raspored fasadnih otvora;

-očuvati oblikovanje fasade, vidljivost erti i drvenih nadvratnika,

-dopuštena fasadna obloga je vapnena ili fino zaribana cementna žbuka (nikako sep i slični teksturirani premazi), jednostavnije gospodarske objekte može se ostaviti u kamenu;

-dozvoljena je isključivo drvena stolarija, tipski slična izvornom obliku;

-očuvati postojeće nagibe krovišta;

-dopušteni krovni pokrov zgrada sa krovnim nagibom ispod 240 je isključivo kupa kanalica;

-zgrade s krovnim nagibom iznad 240 poželjno je obnoviti izvornim biljnim pokrovom; dopušta se prenamjena gospodarskih objekata u druge funkcije koje značajno ne mijenjaju njegov vanjski izgled;

(3)Prilikom eventualne rekonstrukcije objekata potrebno je u potpunosti uvažiti i ugraditi gore navedene smjernice u idejni projekt, te iste prije daljnje razrade dostaviti Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci na uvid, ovjeru i izdavanje prethodnog odobrenja.

7.2.2. UVJETI UREĐENJA SAKRALNOG KOMPLEKSA »KALVARIJA« SA CRKVOM SV. VIKTORA, ZONA 22, KAPELICE GOSPE LURDSKE, ZONA 23 i ARHEOLOŠKOG LOKALITETA »GRČKI BUNAR« ZONA 24

Članak 87.

(1)Uvjete rekonstrukcije kulturno-povijesnih cjelina unutar zona 22, 23 i 24 propisuje Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

(2)Sastavni dio lokacijske dozvole za rekonstrukciju građevina je hortikulturno uređenje okolnog prostora koje mora sadržavati sljedeće:

-specifikaciju zelenih površina,

-adekvatnu urbanu opremu,

-rekonstrukcija postojeće kolno-pješačke prometnice u zoni 22.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 88.

(1)Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja Grada Kastva zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada Viševac u Općini Viškovo, a do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina za potrebe Primorsko-goranske županije.

(2)Radi uspostave sustava gospodarenja otpadom potrebno je:

-na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenja,

-otpad treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati,

-za odvoz komunalnog otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada na udaljenosti od najviše 15 m, a otpad deponirati u zatvorene posude udaljene od građevina u pravilu ne više od 50 m,

-proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti,

-otpad iz taložnika potrebno je sakupljati u posebni kontejner kojeg odvozi za to registrirano poduzeće.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita tla

Članak 89.

(1)Ostalo poljoprivredno zemljište P3₁ - obradivo tlo, zaštićuje se I. kategorijom osjetljivosti prostora i namjenjuje isključivo poljoprivrednoj djelatnosti na kojemu je dopuštena gradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora (spremište za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici/staklenici sl.)

(2)Ostalo poljoprivredno zemljište P3₂ - vrtače i manje obradivo tlo, zaštićuje se I. kategorijom osjetljivosti prostora i namjenjuje poljoprivrednoj djelatnosti - ratarstvu, a gradnja osim nužne infrastrukture nije planirana.

(3)U vrtačama, koje se ne koriste za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, omogućuje se uređenje postojeće vegetacije i opremanje vrtače manjom urbanom opremom za potrebe korištenja u vidu parkovne površine (šumska staza, rasvjeta, klupe za odmor, koševi za smeće i sl.). Bilo kakva daljnja gradnja je zabranjena izuzev nužne infrastrukture.

Zaštita zraka

Članak 90.

(1)Područje naselja N1-a pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Preventivnim mjerama potrebno je očuvati postojeću kakvoću zraka.

(2)U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka i uspostave kontrole potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

-promicati uporabu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

-utvrditi lokacije postojećih onečišćivača radi zadržavanja prve kategorije kakvoće zraka.

Zaštita voda

Članak 91.

(1)Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području za područje Grada Kastva određuje se zona djelomičnog ograničenja izvora drugog reda.

(2)U zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda nije dozvoljeno:

-postojanje i građenje građevina bazne, kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari.

-nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari

(3)Na području zone djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se:

-izgradnjom sustava javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda s odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja,

-oborinske vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na separatorima i uputiti u podzemlje putem upojnih bunara.

-oborinske vode sa parkirnih površina do tri parkirna mjesta te manjih radnih i manipulativnih površina (do 70 m²), zagađene naftnim derivatima, dozvoljava se odvođenje direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

Zaštita od buke

Članak 92.

(1)Potencijalni izvori buke na području naselja N1-a su:

-djelatnost postojećeg proizvodnih pogona u zoni 25

-interni promet naseljem.

(2)Snimiti buku na područjima za koja se posebni propisima pretpostavlja da su ugrožena prekomjernom bukom.

(3)Izraditi kartu buke na temelju rezultata snimanja i posebnih propisa odrediti dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

(4)Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili ako to nije

moguće, potrebno je osigurati zvučne barijere (prirodne ili izgrađene).

9.1. POSEBNE MJERE ZAŠTITE

Članak 93.

(1)Posebne mjere zaštite se određuju sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

(2)Posebne mjere zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća planirane za prostor u obuhvatu Plana uključuju:

-mjere zaštite od potresa i

-mjere zaštite od požara.

(3)Temeljem zakonske regulative, na području Grada Kastva, nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi

Članak 94.

(1)Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje Planom djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Kastav, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(2)Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(3)Prilikom planiranja prostora potrebno je primijeniti propise zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora. Ovi propisi odnose se na međusobnu udaljenost građevina, udaljenost građevina od prometnice, formiranje naselja i dr.

(4)Kod rekonstrukcije i obnove postojećih građevina a naročito građevina u povijesnoj jezgri, naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

(5)Planiranje posebnih mjera zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja su:

.međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

-da je konstrukcija građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

-da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama,

-do svih građevnih čestica i građevina omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,

-na prostoru zone su na propisanim udaljenostima predviđeni protupožarni hidranti,

-unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu,

-na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu,

-sve planirane prometnice na području obuhvata plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi,

-sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje čine sirene i interni sustav razglasa,

-prostor za prikupljanje evakuiranih osoba (A) određuje se na slobodnim zelenim površinama,

-deponij materijala (B) uslijed urušavanja građevina (privremeni) se određuje na slobodnim zelenim površinama koje se nalaze uz glavne mjesne i sabirne ceste.

Zaštita od potresa

Članak 95.

(1)Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem sukladno važećoj zakonskoj regulativi i postojećim tehničkim propisima.

(2)U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i propisima

(3)Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987., osnovni stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 8^o MCS.

(4)Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje potresa.

Zaštita od požara

Članak 96.

(1)Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara Grada Kastva.

(2)Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

(3)Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4)U projektiranju planiranih građevina na području Grada Kastva, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće mjere zaštite od požara:

1.Kod projektiranja planiranih građevina na dijelu građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu:

-TRVB 100 za građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

2.Radi sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

3.Kod projektiranja novih prometnica sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5.5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse kao i sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na njihovom kraju a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94 i 142/03).

4.Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06).

5.Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno čl. 11. Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih temeljem tog Zakona.

6.Prilikom projektiranja i gradnje garaža primijeniti austrijske smjernice TRVB N106.

7.Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Kastva.

8.Temeljem čl. 15a. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10), potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1 POSTOJEĆI DETALJNI PLANOVI UREĐENJA

Članak 97.

(1)Postojeći detaljni plan uređenja (DPU 5) povijesne jezgre grada Kastva - zona 1 sa pripadajućim infrastrukturnim i komunalnim elementima i građevinama (SN PGŽ br. 21/99, 23/99, 37/04, 22/07 i 25/ 10) je sastavni dio ovog Plana.

(2)Postojeći detaljni plan uređenja (DPU 3) dijela stambenog naselja Rešetari sa pripadajućim infrastrukturnim i komunalnim elementima i građevinama - zona 12 (SN PGŽ 13/02) je sastavni dio ovog Plana.

(2)U granicama obuhvata Plana, iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka, izgradnja se vrši sukladno odredbama navedenih Planova.

10.2 OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 98.

(1)Ovim Planom određuje se obaveza izrade slijedećih detaljnih planova uređenja:

.DPU 1 - zona stambene namjene S- zona 13

.DPU 2 - zona poslovne namjene K2 - zona 27

.DPU 6 - zona poslovne namjene K2 - zona 28

.DPU 4 - zona mješovite namjene M1 - zone 18 i 19

(2)Obuhvati detaljnih planova uređenja grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 3 UVJETI KORIŠTENJA; UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA I DIJELOVI PLANSKIH MJERA ZAŠTITE.

(3)Do donošenja navedene planske dokumentacije moguća je, neposrednom provedbom, rekonstrukcija postojećih građevina unutar postojećih gabarita.

11. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 99.

(1)Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.

(2)Po jedan izvornik čuva se u:

-Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

-Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

-Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, ispostava Rijeka,

-Pismohrani Grada Kastva.

Članak 100.

Tekstualni i grafički dijelovi i obvezni prilozi iz članka 2. ove Odluke, sastavni su dijelovi Plana, ali nisu predmet objave.

Članak 101.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/11-01/10

Ur. broj: 2170-05/01-1-11-11

Kastav, 17. studenoga 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA

Predsjednik
Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif., v.r.