SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 37. Ponedjeljak, 14. studenog 2011.
OPĆINA VIŠKOVO

58.

Na temelju odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/ 11), Odluke o Prostornom planu Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 49/07), Odluke Općinskog vijeća Općine Viškovo o izradi detaljnog plana uređenja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 30/07 i 56/10), članka 35. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09), Općinsko vijeće Općine Viškovo, na 24. sjednici održanoj dana 10. studenoga 2011. godine donijelo je

ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja
DPU 8 / Športsko-rekreacijska zona Halubjan (R-1)

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja DPU 8 / Športsko- rekreacijska zona Halubjan (R-1) (u daljnjem tekstu Plan)

Detaljni plan uređenja izrađen je u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 39/08) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) i drugim propisima.

Ovim Odredbama za provođenje ne obrađuju se točke 3.1.1., 3.1.3., 3.1.5., 3.1.6., 3.1.7., 3.2., 5., 6. i 9.1. iz sadržaja detaljnog plana uređenja koji je određen Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98 39/04 45/04 i 163/04), jer građevina i cjelina iz navedenih točaka nema unutar obuhvata Plana ili su obrađene drugim poglavljima.

Članak 2.

Ovom odlukom se u potpunosti zamjenjuju odredbe Detaljnog plana uređenja dijela zone Halubjan ( »Službene novine Primorsko-gorankse županije« broj 30/07)

Plan iz Odredbe 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO:

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu

plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih

vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna

opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja

prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina i planiranih

građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna

infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i

građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih

čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevina

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,

komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom

mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje

cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog

značenja (elementi trase i mjesta priključka

prometnica manjeg značaja)

3.1.2. Pristupne ulice

3.1.3. Površine za javni prijevoz

3.1.4. Javna parkirališta

3.1.5. Javne garaže

3.1.6. Biciklističke staze

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale

prometne mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

telekomunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar

prometnih i drugih javnih površina (opskrba

pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih

voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina

i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je

namjena protivna planiranoj namjeni.

B. GRAFIČKI DIO:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000

2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

1:1000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

POVRŠINA 1:1000

4. UVJETI GRADNJE: 1:1000

C. OBAVEZNI PRILOZI

1. Odluka o izradi prostornog plana

2. Zahtjev za (podaci, planske smjernice i propisani

dokumenti) za izradu prostornog plana

3. Obavijest javnosti o izradi prostornog plana

4. Prethodna rasprava

5. Nacrti i prijedlog prostornog plana

6. Javna rasprava

7. Mišljenja nadležnih tijela

Članak 3.

Svi elementi na temelju kojih će se izdavati akti kojima se dozvoljava gradnja, a koji nisu posebno navedeni u Planu, određuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja.

Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja te izdaju rješenja o uporabi i potvrde izvedenog stanja.

Članak 4.

Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostoru moraju biti u skladu s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja te posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Namjena površina unutar obuhvata Plana temeljena je na namjeni površina određenoj prostornim planom šireg područja.

Članak 6.

Uvjeti određivanja namjene površina dani su kartografskim prikazom br. 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i ovim Odredbama za provođenje.

Članak 7.

Detaljnim planom uređenja planirane su površine (građevne čestice) sljedećih namjena:

- Rekreacijske namjene (R);

- Društvena namjena (D)

- Površine infrastrukturnih građevina - kolne i pješačke površine, trafostanice (IS) i javno parkiralište (P); površine građevnih čestica koje graniče sa površinom obuhvata plana

- Zaštitna zelena površina (Z)

1.1. Rekreacijska namjena (R)

Članak 8.

Površine Rekreacijske namjene su površine namijenjene uređenju rekreativnih površina i gradnji građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene.

Za sve površine (građevinske čestice) na području obuhvata Plana, osim javnih površina (površina infrastrukturnih građevina, zaštitnih zelenih površina i društvene namjene) određena je rekreacijska namjena (R).

Na navedenim je česticama moguć smještaj pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjena (T), društvene namjene (D) i trgovačke namjene (K).

1.2. Površine društvene namjene (D)

Članak 9.

Površine Društvene namjene su površine namijenjene uređenju gradnji građevina društvene namjene i pomoćnih građevina u funkciji promicanja kulturne i povjesne baštine područja Halubja i društvenih aktivnosti vezanih za sport i rekreaciju. Na navedenim je česticama moguć smještaj pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjena (T) i trgovačke namjene (K).

1.3. Površine infrastrukturnih građevina - kolne i pješačke površine, trafostanica (IS) i javno parkiralište (P)

Članak 10.

Površine infrastrukturnih građevina su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine.

Površine za smještaj infrastrukturnih građevina obuhvaćaju površine za uređenje:

- kolno-pješačkih i pješačkih površina te javnog parkirališta,

- površinu trafostanica.

Na površinama infrastrukturnih građevina vođeni su vodovi telekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje te energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).

1.3. Zaštitna zelena površina (Z)

Članak 11.

Zaštitna zelena površina je neizgrađena površina na sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata Plana, koja ima zaštitnu i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.

Na zaštitnoj zelenoj površini potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost. Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.

Na Zaštitnim zelenim površinama moguće je uređenje rekreativnih površina na otvorenom, staza, privremenih građevina u funkciji rekreacije, privremenih parkirališnih površina, te postava privremenih i montažnih građevina u funkciji održavanja sportsko rekreativnih i zabavnih aktivnosti na otvorenom.

Na površini zaštitnog zelenila dopušteno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini, treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde površine.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 12.

Uređenje, korištenje i zaštita površina i građevina unutar obuhvata Plana provodi se prema Odredbama za provođenje Plana i prema kartografskim prikazima 1 do 4. Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja¹ te izdaju rješenja o uporabi i potvrde izvedenog stanja.

Članak 13.

Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora, koji nisu navedeni u Planu iz područja zdravstva, zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite voda i drugih područja, utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima. Kako bi se izgradnja unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja mogla ostvariti, potrebno je izvršiti parcelaciju u skladu s Planom.

Članak 14.

Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina osnovne namjene, preduvjet je izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i uređaja. Minimalna razina infrastrukturne opremljenosti sadrži spoj na postojeću komunalnu infrastrukturnu mrežu i prometnicu ili izgradnju planiranih prometnih površina, izgradnju mreže javnih telekomunikacija, izgradnju mreže vodoopskrbe te izgradnju mreže elektroopskrbe.

Članak 15.

Kako bi se ostvarile pretpostavke za funkcioniranje zone prema planiranim potrebama, potrebno je formirati građevne čestice prema kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE - Plan parcelacije i to:

- građevne čestice rekreacijske namjene: R1-1, R1-2, R1-3, R1-4,

- građevne čestice društvene namjene: D-1

- građevne čestice infrastrukturne namjene: javno parkiralište P-1, trafostanice IS-1 te javne prometnice IS-2, IS-3 i IS-4;

- čestica zaštitne zelene površine (Z-1)

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 16.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su ovim Planom i prikazani u grafičkom dijelu Plana. Površine građevnih čestica određene su temeljem dostupne geodetske podloge, a točne površine odredit će se geodetskom izmjerom građevnih čestica.

Članak 17.

Najveća dopuštena izgrađenost građevnih čestica rekreacijske namjene, planskih oznaka (R) iznosi 10% (kig =0,1).

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti za građevne čestice rekreacijske namjene, planske oznake (R) iznosi kis =0,2.

Najveća dopuštena izgrađenost građevnih čestica društvene namjene, planskih oznaka (D) iznosi 50% (kig =0,5).

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti za građevne čestice društvene namjene, planske oznake (D) iznosi kis =1,5.

Uređene vanjske površine, igrališta i borilišta, te građevine i građevinski zahvati niži od 1.5m od konačno zaravnatog terena, ogradni zidovi i žičane ograda, te stupovi rasvjete borilišta se odredbama ovog plana ne računaju u površinu izgrađenosti i iskorištenosti (koeficijente kig i kis).

Tablica: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

 

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

 

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna brutto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 18.

Najveća dopuštena visina građevina na građevnim česticama rekreacijske namjene, planskih oznaka R iznosi 9 metara (V=9 m), dok ukupna visina iznosi 12 metara.

Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža građevine na građevnim česticama planskih oznaka R iznosi dvije nadzemnih i jedna podzemne etaže (En=2).

Najveća dopuštena visina građevina na građevnim česticama društvene namjene, planskih oznaka D iznosi 9 metara (V=9 m), dok ukupna visina iznosi 12 metar.

Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža građevine na građevnim česticama planskih oznaka D iznosi dvije nadzemnih i jedna podzemne etaže (En=2).

Najveća dopuštena visina građevina na građevnim česticama infrastrukturne namjene, planskih oznaka IS, namjenje izgradnji trafo stanice iznosi 4,5 metara (V=4,5 m), dok ukupna visina iznosi 5 metar.

Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža građevine na građevnim česticama infrastrukturne namjene planskih oznaka IS, namjenje izgradnji trafo stanice iznosi jednu nadzemnu etažu (En=1).

2.3. Namjena građevina

Članak 19.

Na građevnim česticama planskih oznaka: R mogu se graditi građevine rekreacijske namjene te pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene društvene i trgovačke namjene, prema odredbama ovog Plana i posebnih propisa.

R1-1: Na građevnoj čestici R1-1 planom je predviđena gradnja i uređenje:

Gradnja građevina

. Izgradnja zgrada klupskih prostora i svlačionica i kaskadno gledalište u pokosu.

. Izgradnja tribina na sjevernoj strani igrališta orijentiranom prema glavnom igralištu dim. 3,00 x 26,50 x 2,50 m, s trotoarom širine 1,40 m, visine 0,40 m,

Građenje ostalih građevina izvan granica za razvijanje tlocrta osnovne građevine i uređenje vanjske površine

. Glavnog nogometnog igrališta sa pripadajućom opremom,

. Pomočnog nogometnog igrališta

. Vanjske rasvjete igrališta od čeličnih rasvijetnih stupova visine 18,00 m, montiranih na arm.bet.stopama ili sl.,

. Zidova i ostalih pomagala za vježbanje

. Žićane ograda visine 2,5 mVanjske rekreacijske površine mogu biti uređene kao zatravljene površine ili izvedene od nabijenog kamena i kamene sinteži s završnim slojem od pijeska ili drugog odgovarajućeg materijala.

Na građevnim česticama planskih oznaka: D mogu se graditi građevine Društvene namjene, te pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene i trgovačke namjene, prema odredbama ovog Plana i posebnih propisa.

R1-2: Na građevnoj čestici R1-2 planom je predviđena gradnja i uređenje:

Gradnja građevina

. Izgradnja sportskorekreacijskih sadržaja na otvorenom i zatvorenom

. Izgradnja podzemnih garaža

. Dodatnih trgovačkih sadržaja

. Dodatnih medicinskih programa

. Uređenje krovnih ploha u rekreativne površine, s odgovarajućim ogradama

R1-3: Na građevnoj čestici R1-3 planom je predviđena gradnja i uređenje:

Gradnja građevina

. Izgradnja sportskorekreacijskih sadržaja na otvorenom i zatvorenom

. Izgradnja podzemnih garaža

. Dodatnih trgovačkih sadržaja

. Dodatnih medicinskih programa

Građenje ostalih građevina izvan granica za razvijanje tlocrta osnovne građevine i uređenje vanjske površine

. Nenatkrivenih igrališta i borilišta te staza sa pripadajućom opremom

R1-4: Na građevnoj čestici R1-4 planom je predviđena gradnja i uređenje:

Gradnja građevina

. Izgradnja sportskorekreacijskih sadržaja na otvorenom i zatvorenom

. Izgradnja podzemnih garaža

. Dodatnih trgovačkih sadržaja

. Dodatnih medicinskih programa

Za programe na građevnoj čestici moguće je osigurati dodatno parkiranje na susjednim građevnim česticama u vlasništvu investitora.

Uređenje vanjske površine

D-1: Na građevnoj čestici D-1 planom je predviđena gradnja i uređenje:

Gradnja građevina

. Zavičajnog doma koji sadrži prostore stalne i povremenih izložbi, radionice i prateče prostore

. Dvorane za društvene aktivnosti

. Trgovačkih i ugostiteljskih prostora u funkciji prigodne prodaje i drugi sadržaji koji nisu u suprostnosti sa osnovnom namjenom.

. Drugi programi sukladni društvenoj, poslovnoj i rekreacijskoj namjeni osim stanovanja.

Građenje ostalih građevina izvan granica za razvijanje tlocrta osnovne građevine i uređenje vanjske površine

. Vidikovca i pergola,

. Dječjeg igrališta

. Vanjske rasvjete i ograda,

. Sjenica i otvorenih prostora za društvene aktivnosti

Članak 20.

Na građevnim česticama svih namjena mogu se graditi i uređivati infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, prema potrebama konkretne namjene pojedine građevne čestice te uređivati zelene površine.

Članak 21.

Gradnja i uređenje građevina i prostora stambene namjene nije dopuštena unutar obuhvata Plana.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 22.

Građevine na građevnim česticama planskih oznaka R i D,grade se unutar granica gradivog dijela građevne čestice, koji je određen na kartografskom prikazu br. 3-4b. UVJETI GRADNJE - Oblici korištenja.

Članak 23.

Kartografskim prikazom br. 4. UVJETI GRADNJE, određen je maksimalni građevni pravac i to:

- maksimalni građevni pravac prema javnim površinama;

- maksimalni građevni pravac kod gradnje građevine Društvene namjene

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 24.

Građevine je potrebno oblikovati prema načelima suvremenog načina građenja i uređivanja građevina tipologije rekreacijske i društvene namjene, suvremenim arhitektonskim izričajem, uz primjenu suvremenih i kvalitetnih tehnologija građenja, visoke tehnološke i estetske razine

Članak 25.

Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 26.

Neizgrađene površine svih građevnih čestica potrebno je urediti kao rekreacijske površine, borilišta (nogomentna igrališta, teniske terene i sl.), Parkovne zelene površine, u pravilu, ozeleniti autohtonim vrstama parkovnog bilja. Postojeće kvalitetno šumsko bilje na građevnim česticama potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građevnim česticama. Zelene i ostale neizgrađene površine na građevnim česticama potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima javne rasvjete, koševima za otpatke, fontanama, skulpturama i drugim elementima.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo. Iznimno na građevnim česticama R1-1 i D-1 najmanje 20% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ostvaruje se unutar građevne čestice, a za građevine koje će se graditi na R1-1 i D-1 na javnim parkiralištima.

Broj parkirnih mjesta na građevnim česticama određen je slijedećim kriterijima:

- na svakih 30m2 poslovnog prostora / ured, ordinacija, agencija, uslužni prostor i slično/ 2 parkirna mjesta za korisnike,

- na svakih 50m2 poslovnog prostora / trgovina i slično/ 1 parkirno mjesto za korisnike,

- jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena,

- za korisnike sportskih terena 1 parkirno mjesto na 3 korisnika,

- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u športskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za rekreativnu djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- Za ugostiteljski prostor potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto na pet sjedala i jedno parkirališno mjesto na dva zaposlena.

Broj parkirališnih mjesta iz prethodnih stavki uvećava se za jedno parkirališno mjesto za invalidne osobe ako se parkiralište gradi kao javno parkiralište.

2.7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 27.

Sve građevne čestice unutar obuhvata Plana moraju imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu ili parkiralište.

Visinske kote prilaza pojedinim građevnim česticama treba prilagoditi niveleti prilazne javne prometne površine.

Interne prometnice na građevnim česticama moraju omogućiti kružni tok prometa unutar građevne čestice te protupožarnu zaštitu i evakuaciju u skladu s propisima.

Prilazi građevinama i površinama moraju biti izvedeni u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine, broj 151/05, 61/07).

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

Članak 28.

Mjesta i način priključenja građevina, odnosno građevnih čestica na prometnu, uličnu, telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu određeni su kartografskim prikazima 2 i 4 grafičkog dijela Plana. Tehnička rješenja i trase koridora i uređaja prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture postavljene su načelno. Konačni smještaj dat će se idejnim rješenjima, pa se Planom omogućavaju odstupanja prema konkretnim zahtjevima i posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba. Kriteriji i načini provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko- pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Općine Viškovo.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

Članak 29.

Na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, prikazan je sustav javnih prometnica te su dani karakteristični presjeci ulica (unutar i neposredno izvan granice obuhvata plana).

Izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće cestovne i ulične mreže unutar obuhvata Plana moguće je izvoditi u fazama, uz usporedno osiguravanje funkcioniranja svih vrsta prometa. Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih prometnih površina izvodi se prema projektnoj dokumentaciji, uz potrebnu rekonstrukciju komunalne infrastrukturne mreže te paralelnu izradu katastra infrastrukture.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)

Članak 30.

Iako se samo dijelom nalaze unutar granice obuhvata Plana, predstavljaju prometnice s kojih je planiran priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu većine građevnih čestica unutar zone.

Kolni pristupi u garaže pojedinih planiranih građevina rekreacijske namjene određuju se sa javnih prometnica.

Dimenzioniranje kolnika je za teški promet vozila, rubnjaci su u pravilu skošeni zbog potreba privremenog zaustavljanja vozila i manipulacijskih prostora. Gornji sloj kolnika se izvodi od asfalta.

Minimalni poprečni nagib prometnice iznosi 2,5% u pravcu do najviše 5% u krivini.

3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 31.

Parkirališne površine unutar planskog područja razdijeljene su na:

- javne parkirališne površine,

- individualne parkirališne površine.

Javne parkirališne površine

Članak 32.

Površina (građevna čestica) javnog parkirališta, planske oznake P-1, određena je na jugoistočnom dijelu obuhvata Plana.

Na toj je površini planirano uređenje javnog otvorenog parkirališta kapaciteta 80 parkirališnih mjesta.

Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta te je potrebno riješiti odvodnju. Najmanja širina parkirnog mjesta je 2,30 m.

Individualne parkirališne površine

Članak 33.

Površine za parkiranje ili garažiranje vozila osiguravaju se unutar građevne čestice osnovne namjene.

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta određeni su točkom 2.6. Uređenje građevnih čestica.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 34.

Izgradnju nove te rekonstrukciju postojeće infrastrukture za elektroničke komunikacije treba izvoditi isključivo korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca kabelske kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta.

Priključivanje novih građevina u na području obuhvata Plana na javnu komunikacijsku mrežu izvodit će se isključivo podzemnim kabelima novije tehnologije, ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Ujedno će se vršiti zamjena postojećih samonosivih kabela zračne instalacijske mreže i dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke postojećih građevina. Kapaciteti kabelske kanalizacije kao i kapaciteti kabela za pojedina građevine u prostoru Plana odredit će se idejnim i glavnim projektima.

Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se vrlo elastično korištenje izgrađene komunikacijske mreže, povećanje kapaciteta te izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u korisničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u korisničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne komunikacijske mreže sa integriranim uslugama u kojima jedan priključak omogućava korištenje novih usluga u elektroničkim komunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. Radi navedenog investitori trebaju izgraditi unutrašnju komunikacijsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 2 cijevi 1 50 za manji, odnosno 3 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih građevina s manjim brojem stanova ili interpoliranih građevina zračnim kabelima od najbliže priključne točke smještene na samo nosećem stupu.

Planira se izgradnja komunikacijske mreže koja će, osim govorne usluge, udovoljiti modernim zahtjevima komunikacije za prijenos informatičkih, audio i video signala, odnosno izgradnja moderne širokopojasne mreže.

Unutar područja obuhvata Plana, izgradnju nove te rekonstrukciju postojeće infrastrukture za elektroničke komunikacije treba graditi isključivo korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca kabelske kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta.

Kabelsku kanalizaciju treba graditi i polagati u sklopu čestica cesta i javnih površina. Također ju je potrebno graditi u skladu sa sintezom komunalnih instalacija te Pravilnikom o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine. Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, investitor prigodom gradnje građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke komunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju i mora u objekt ugraditi potpunu komunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Sva kabliranja unutar građevine (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje Cat5.

Na dionicama gdje danas postoji izgrađena samonosiva zračna instalacijska mreža, ili podzemna mreža građena sa kabelima položenim direktno u zemlju, neophodno je izvršiti supstituciju sa novim kabelima xDLS tehnologije, koji moraju biti uvučeni u cijevi kabelske kanalizacije i omogućiti korisnicima nove i kvalitetnije komunikacijske usluge.

Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera 1 50 mm, ili PVC cijevima promjera 1 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima, te kod planiranih priključnih točaka predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca.

Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od 50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac koji se ugrađuje na ulaz u zdenac. Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0,7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u građevini i dalje prema instalacijskom komunikacijskom ormariću (u daljnjem tekstu ITO ormarić) potrebno je položiti 2 PEHD cijevi 1 50 mm. za manju odnosno 3 za veću građevinu. ITO ormarić treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm2).

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)

Opskrba pitkom vodom

Članak 35.

Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je pridržavati se Pravilnika o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima (Službene novine 25/ 94), sa priključkom svakog objekta na javnu vodovodnu mrežu.

Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je pridržavati se Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN broj 26/ 2003).

Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je pridržavati se Tehničko-tehnološki uvjeti za priključenje građevina na sustav vodoopskrbe.

Članak 36.

Načn i mjesto izvedbe vodovodnog priključka, veličinu vodomjernog okna, vrstu materijala za priključak te položaj i promjer cijevi, vodomjera i ventila, određuje Komunalno društvo, vodeći računa o interesima potrošača i tehničkim mogućnostima.

Investitori koji grade stanove, dužni su osigurati mjerenje utroška vode ugradnjom vodomjera posebno za stambeni a posebno za svaki poslovni prostor. Ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega se izvodi odvojeni priključak sa vodomjerom. Položaj vodomjernog okna određuje distributer vode prema svojim užancama.

Članak 37.

Javna vodovodna mreža u naseljima, ugrađuje se u pravilu na javnoj površini i to u zeleni pojas, nogostup ili trup ceste. Dubina kanala mora osigurati pokriće tjemena cijevi sa 100 cm nadsloja, vodeći računa o konačnoj visini terena.

Razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija (električnog kabela, PTT kabela, plinovoda i kanalizacionih cijevi) u uzdužnom pravcu (vodoravnom), mora iznositi najmanje 50 cm.

Kod poprečnog križanja, razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija po visini, mora iznositi najmanje 30 cm, kod čega kabeli moraju biti u zaštitnoj cijevi i označeni trakom.

Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanalizacionih cijevi, niti kroz reviziona okna kanalizacije, odnosno kanalizacione cijevi se ne postavljaju ispod cjevovoda pitke vode.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 38.

Sustav odvodnje je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju oborinske vode.

Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže odvodnje.

Pri projektiranju odvodnje valja se pridržavati:

- Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu (SN PGŽ 25/94)

- Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu Općine Viškovo (»Službene novine PGŽ« br. 32 od 1. 10. 2004.)

- Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN broj 26/ 2003)

- Tehničko-tehnoloških uvjeta za priključenje građevine na sustav kanalizacije

Sanitarne otpadne vode

Članak 39.

Pri projektiranju kanalizacijske mreže potrebno se pridržavati Pravilnika o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu (»Službene novine PGŽ« broj 25/94).

Za izgradnju javne kanalizacije na pojedinim planiranim pravcima izgradnje novih prometnica koje su obuhvaćene planom, treba osigurati koridor širine 150 cm. Na kartografskim prikazima su prikazani osnovni pravci, a ne obvezujuće trase.

U javnu kanalizaciju ne smiju se ispuštati otpadne tvari, kojima se narušava projektirani hidraulički režim toka vode u cjevovodima, stabilnost objekata, rad strojeva na kanalizacijskim crpkama, tehnički nadzor i održavanje ili povećanju troškova u pogonu.

Korisnici javnog kanalizacijskog sustava dužni su otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti na kvalitet vode utvrđenih prema važećim propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima komunalnog poduzeća, to jest do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad-tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.

Kod razdjelnog sustava javne kanalizacije, kanal kojim se odvodi otpadna voda, izvodi se u pravilu na suprotnoj strani prometnice od one na kojoj strani je položen javni vodovod i to na udaljenosti od 1,00 m računajući od ruba nogostupa prema sredini trupa prometnice.

Objekt može u pravilu imati samo jedan priključak na javnu kanalizaciju, točna pozicija priključka građevine odrediti će se u postupku izrade glavnih projekta građevine.

Pri projektiraju i izvođenju javne kanalizacije obvezatno je pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Svi zahvati na području plana ukoliko se nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.

Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje odnosno prijemnik, trebaju biti u skladu s zakonskim propisima i drugim propisima donesenim na temelju za kona a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/08.

Sve otpadne vode trebaju biti priključene na sustav javne odvodnje, odnosno do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda građevine stambene, poslovne, društvene, mogu se odvoditi u tipske trokomorne septiče jame sa upojnim bunarima ili biorotorima.

Vode koje se moraju pročistiti prije upuštanja u sustav javne odvodnje, odnosno prijemnik: vode s površina uređenih za pranje vozila, garaža, mehaničarskih i bravarskih radionicai dr. preko taložnica za krute tvari te odgovarajućih odjeljivača za ujja, masti i tekuća goriva, vode iz restorana i kuhinja javne ishrane putem odgovarajućih odjeljivača masti, ulja i tekućih goriva,vode sa prometnica i većih parkirališta preko taložnika i odjeljivača masti, ulja i tekućih goriva, ostale otpadne vode preko odgovarajućih uređaja, ovisno o sustavu i važećim propisima.

U skladu s člankom 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, za odvodnju oborinskih voda s javnih površina, nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih, lokalnih, prometnica odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.

Plan je izrađen u skladu sa Zakonom o vodama, Odluci o odvodnji otpanih voda Općine Viškovo, Odlukom o zonama sanitarne zaštite, i dr. propisima i dokumentima iz područja vodnoga gospodarstva.

Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je planirati na osnovi usvojenih koncepcija

Postupanje s otpadnim vodama na području jedinice lokalne samouprave određeno je odlukom o odvodnji otpadnih voda.

Plan je usklađen sa usvojenom koncepcijom vodoopskrbe i odvodnje, tj. Vodoopskrba je predviđena kao nastavak postojeće mreže, a odvodnja kao razdjelni sustav, s tim da se fekalne vode spajaju na sustav Delta, a oborinske se lokalno ispuštaju na području općine sa prethodnim pročišćavanjem u propisanim slučajevima.

Predviđena odvodnje otpadnih vode je usklađena sa Odlukom o odvodnji otpadnih voda Općine Viškovo, tj. Predviđa se spojiti na sustav Delta.

Oborinske vode

Članak 40.

Oborinske vode s krovova, pješačkih i drugih čistih (neizgrađenih) površina predviđeno je upuštati u tlo putem upojnih bunara bez prethodnog pročišćavanja, a otjecanje voda u tlo predviđeno je riješiti na površini iste građevne čestice.

Oborinske vode sa prometnih kolnih površina predviđeno je odvoditi kanalizacijskom mrežom uz prethodno pročišćavanje odjeljivačem ulja i masnoća, i to za županijske lokalne, nerazvrstane ceste i veće parkirne površine, a rapršenim sistemom za manja zagađenja, a prema Odluci o sanitarnoj zaštiti vode za piće na riječkom području (Sl. Novine PGŽ 6/94, 12/95, 24/96) i Elaborat »ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PITKE VODE GRADA RIJEKE - novelacija projekta« broj 311/93 (Institut za geološka istraživanja Zagreb, 1993. godine).

Elektroopskrba

Članak 41.

Distribucija električne energije vršiti će se na 10 kV naponskom nivou, a postepeno se predviđa i prijelaz na 20 kV naponski nivo, preko postojeće 10 (20) kV mreže.

Lokacija planiranih trafostanica ucrtane su u grafičkom dijelu plana. Trafostanice će se izraditi kao slobodno stojeći objekti, tip KTS, tlocrtne površine 4,16xw,qw m, na parceli veličine 6x6 m, a minimalna udaljenost trafostanice o susjedne čestice mora biti 1m, od od kolnika 3 m.

Za one potrošače električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 10(20) kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju trafostanice 10(20) kV (kao slobodno stojeću ili kao ugradbenu u građevinu) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru. Ako se trafo stanica gradi kao slobodnostojeća, odredbama plana je iznimno dozvoljeno formiranje te čestice kao izdvojene neovisno o granicama građevnih čestica prikazanih u kartografskom prikazu 4.

Napajanje električnom energijom

Članak 42.

Budući 10(20) kV vodovi izvoditi će se nadzemnim i podzemnim kabelskim vodovima, po trasama načelno prikazanim u grafičkom prilogu. Trase u kartografskim prikazima pretstavljaju smjerove vođenja, a konačna trasa će biti određena projektnom dokumentacijom pri realizaciji vodova. Gdje god je to moguće gradnju novih 10(20)kV kabelskih vodova treba izvoditi u sklopu gradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija, tk).

Niskonaponska mreža će se razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvijenim na betonskim stupovima, odnosno podzemnim kabelima. Trase buduće niskonaponske mreže odrediti će se zasebnim projektima. Nije dozvoljena gradnja novih građevina u koridoru nadzemnih niskonaponskih vodova, osim iznimno, a na temelju uvjeta građenja koje utvrđuje HEP. Prostor u navedenim koridorima mora biti uređen da onemogućava pojavu požara.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. Izgradnja će se izvoditi prema za nju izrađenim projektima koji će definirati napajanje i upravljanje, odabir stupova, armatura i žarulja, njihov razmještaj u prostoru, te traženi nivo osvijetljenosti. Napajanje javne rasvjete će se osigurati iz postojeće trafostanice TS, a preko priključno- mjerno-upravljačkog ormara, a što će također biti određeno kroz projekte javne rasvjete koji će se izraditi temeljem smjernica ovog Plana.

Plinoopskrba

Članak 43.

Sustav plinoopskrbe prirodnim plinom dijela općine Viškovo koji je predviđen ovim planom čine predviđena ST mreža unutar prometnica te buduća plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu. Prihvat prirodnog plina za područje općine Viškovo je iz Mjerno redukcijske stanice MRS Rijeka zapad, u naselju Marčelji.

Za potrebe realizacije lokalne plinske mreže unutar obuhvata plana potrebna je izgradnja distributivne mreže namijenjene ciljanom konceptu plinofikacije Županije prirodnim plinom. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja.

Plin se do potrošača distribuira u cjevovodima (plinovodi) položenim u terenu. Plinovodi se polažu uglavnom po javnim površinama, odnosno prometnicama. Za osiguranje potrebne mehaničke zaštite plinovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima.

Tijekom projektiranja potrebno je izabrati odgovarajuća tehničko - tehnološka rješenja pravilnim odabirom položaja plinovoda u odnosu na građevine i drugu komunalnu infrastrukturu, izbor osnovne i prateće opreme, kvalitetu materijala i ugradnju sigurnosnih uređaja u plinovode, te kućne priključke. Projektom je potrebno utvrditi količinu plina potrebnog za svakog potrošača, a time i profil cjevovoda.

Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka, ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača.

Materijal plinovoda određuje se temeljem razine tlaka plina, vrste distribuiranog plina, te njegove kakvoće i sadržaja primjesa, sukladno odgovarajućim propisima.

Neposredno prije ulaska plinovoda u građevina ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za pripadajućeg potrošača.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH (ZAŠTITNIH) ZELENIH POVRŠINA

Članak 44.

Unutar obuhvata Plana nema javnih zelenih površina, a uvjeti uređenja zaštitne zelene površine dani su u točki 1.3. Zaštitna zelena površina (Z).

Članak 45.

Obuhvat Plana treba opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, na mjestima koje određuje nadležno tijelo Općine Viškovo:

- elementima vizualnih komunikacija,

- elementima javne rasvjete,

- klupama za sjedenje,

- koševima za otpatke,

- opremom za dječja igrališta,

- drugim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 46.

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Članak 47.

Na području obuhvata Plana ne postoje građevine upisane u Registar spomenika kulture RH.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 48.

Uređenje površina i građevina unutar obuhvata Plana provodi se prema ovim Odredbama za provođenje i prema kartografskim prikazima 1, 2, 2a, 2b, 2c, te 3-4a, 3-4b i 3-4c grafičkog dijela Plana.

Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina osnovne namjene, preduvjet je izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i uređaja.

Članak 49.

Projekti za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja mogu se izrađivati isključivo temeljem odredbi ovog Plana.

Svaki zahvat u prostoru unutar obuhvata Plana provodi se u skladu s odredbama ovog Plana, posebnim zakonima i drugim propisima. Svi zahvati na pojedinoj građevnoj čestici mogu se izvoditi fazno.

Unutar zone Plana propisuju se sljedeće mjere provedbe:

- građevine namjene R mogu se graditi fazno, pri čemu se za svaku fazu ishoduju izdvojeni akti potrebni za građenje i rješenje o uporabi ili potvrda izvedenog stanja

- granice i veličine građevinskih čestica uskladuju se stvarnim i vlasničkim veličinama sukladno odredbama Plana.

- Infrastrukturne građevine i komunalna infrastruktura gradi se fazno u izdvojenim dijelovima, pri čemu se faze određuju razini vlasničke objedinjenosti parcele

- spajanje građevina na elektromrežu na TS, će se realizirati sukladno posebnim uvjetima ovlaštenog distributera, pri čemu je korisnik obvezan prikazati vršnu instaliranu snagu.

- Za podrucje je nužno izraditi koncepciju te realizirati razdjelni sustava odvodnje što nije preduvjet za realizaciju gradevina.

Članak 50.

Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz područja zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite prirode, zaštite voda i drugih područja utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima.

Članak 51.

Unutar obuhvata Plana potrebno je ostvariti minimalnu razinu infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:

- izgradnju planiranih prometnih površina,

- izgradnju mreže javnih telekomunikacija,

- izgradnju mreže vodoopskrbe

- izgradnju mreže elektroopskrbe.

Članak 52.

Kriteriji i načini provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko-pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Oćine Viškovo.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Postupanje s otpadom

Članak 53.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 110/07) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Zaštita voda

Članak 54.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom razdjelnog sustava odvodnje.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih deterđentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99, 6/ 01 i 14/01).

Zaštita zraka

Članak 55.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Zaštita od prekomjerne buke

Članak 56.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

Mjere posebne zaštite

Članak 57.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom korištenja zone.

Sklanjanje ljudi

Članak 58.

Planom šireg područja nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem korisnika zone, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Viškovo, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja korisnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.

Pri projektiranju podzemnih građevina dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Putovi evakuacije stanovništava za slučaj elementarnih nepogoda definirani prometnicam unutar zone dok je privremena lokacija za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja definirana na nogometnom igralištu.

Zaštita od požara

Članak 59.

Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata, voditi računa o požarnom opterećenju objekta, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 metara. Međusobni razmak ugostiteljsko turističkih objekata - hotela ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.

Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Viškovo i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Temeljem članka 15.a. Zakona o zaštiti požara (NN 58/ 93, 33/05 i 107/07) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Zaštita od potresa

Članak 60.

Zona Detaljnog plana uređenja se nalazi na području gdje seizmički intenzitet iznosi VIII stupnjeva po ljestvici MKS-64 na osnovi seizmičke karte Hrvatske.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Zona pripada dijelu naselja koje je po tipu konstrukcije i broju korisnika unutar zone potpada pod najugroženije područje od potresnog djelovanja. Prema tome pri gradnji novih građevina treba upotrebljavati adekvatne materijale i propisan tip konstrukcije za predviđeni seizmički intenzitet. U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu na način da se kod projektiranja građevina mora koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MKS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period 500 godina.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

Sve prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata plana u sklopu kojih se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (građevine turističke namjene) moraju definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

Unutar obuhvata plana definirana je lokacija trafostanice kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti ugrožena potresnim djelovanjima.

Unutar obuhvata plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a planom se ne definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.

Unutar obuhvata plana nisu evidentirane ili planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.

Unutar obuhvata plana nisu evidentirana područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne propisuju mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Odredba 61.

Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Viškovo i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Viškovo.

Odredba 62.

Izvornici Planova se čuvaju u pismohrani Općine Viškovo i Uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko- goranske županije.

Odredba 63.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz odredbe 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Odredba 64.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-04/11-01/14

Ur. broj: 2170-09-11-01-7

Viškovo, 10. studenoga 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO

Predsjednik
Igor Rubeša, ing., v.r.

 

Odluka o Detaljnom planu uređenja DPU 8   


https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=747&mjesto=51216&odluka=58
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr