58.
Na temelju odredbi Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/ 11), Odluke
o Prostornom planu Općine Viškovo (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 49/07), Odluke Općinskog vijeća Općine Viškovo o izradi
detaljnog plana uređenja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
30/07 i 56/10), članka 35. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 25/09), Općinsko vijeće Općine Viškovo, na
24. sjednici održanoj dana 10. studenoga 2011. godine donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja
DPU 8 / Športsko-rekreacijska zona Halubjan (R-1)
UVODNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Detaljni plan uređenja DPU 8 /
Športsko- rekreacijska zona Halubjan (R-1) (u daljnjem tekstu Plan)
Detaljni plan uređenja izrađen je u skladu s
odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07,
39/08) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne
novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) i drugim propisima.
Ovim Odredbama za provođenje ne obrađuju se
točke 3.1.1., 3.1.3., 3.1.5., 3.1.6., 3.1.7., 3.2., 5., 6. i 9.1. iz
sadržaja detaljnog plana uređenja koji je određen Pravilnikom o sadržaju,
mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98 39/04 45/04 i
163/04), jer građevina i cjelina iz navedenih točaka nema unutar obuhvata Plana
ili su obrađene drugim poglavljima.
Članak
2.
Ovom odlukom se u potpunosti zamjenjuju
odredbe Detaljnog plana uređenja dijela zone Halubjan ( »Službene novine
Primorsko-gorankse županije« broj 30/07)
Plan iz Odredbe 1. ove Odluke sastoji se od
Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO:
I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti
područja u obuhvatu
plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih
vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna
opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja
prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način
korištenja i uređenja površina i planiranih
građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna
infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i
građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš.
II. Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih
čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom,
komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom
mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje
cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste
nadmjesnog
značenja (elementi trase i mjesta priključka
prometnica manjeg značaja)
3.1.2. Pristupne ulice
3.1.3. Površine za javni prijevoz
3.1.4. Javna parkirališta
3.1.5. Javne garaže
3.1.6. Biciklističke staze
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale
prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja
telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja
komunalne infrastrukturne mreže i vodova
unutar
prometnih i drugih javnih površina (opskrba
pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje
otpadnih
voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina
i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina
čija je
namjena protivna planiranoj namjeni.
B. GRAFIČKI DIO:
1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000
2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
1:1000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA 1:1000
4. UVJETI GRADNJE: 1:1000
C. OBAVEZNI PRILOZI
1. Odluka o izradi prostornog plana
2. Zahtjev za (podaci, planske smjernice i
propisani
dokumenti) za izradu prostornog plana
3. Obavijest javnosti o izradi prostornog
plana
4. Prethodna rasprava
5. Nacrti i prijedlog prostornog plana
6. Javna rasprava
7. Mišljenja nadležnih tijela
Članak
3.
Svi elementi na temelju kojih će se izdavati
akti kojima se dozvoljava gradnja, a koji nisu posebno navedeni u Planu,
određuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja.
Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i
zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za
pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja te izdaju rješenja o uporabi i
potvrde izvedenog stanja.
Članak
4.
Zahvati uređenja površina, gradnje i
rekonstrukcije građevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje
unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostoru moraju biti u skladu
s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja te posebnim
uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.
1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak
5.
Namjena površina unutar obuhvata Plana
temeljena je na namjeni površina određenoj prostornim planom šireg područja.
Članak
6.
Uvjeti određivanja namjene površina dani su
kartografskim prikazom br. 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i ovim Odredbama za
provođenje.
Članak
7.
Detaljnim planom uređenja planirane su
površine (građevne čestice) sljedećih namjena:
- Rekreacijske namjene (R);
- Društvena namjena (D)
- Površine infrastrukturnih građevina - kolne
i pješačke površine, trafostanice (IS) i javno parkiralište (P); površine
građevnih čestica koje graniče sa površinom obuhvata plana
- Zaštitna zelena površina (Z)
1.1. Rekreacijska namjena (R)
Članak
8.
Površine Rekreacijske namjene su površine
namijenjene uređenju rekreativnih površina i gradnji građevina osnovne namjene
i pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene.
Za sve površine (građevinske čestice) na
području obuhvata Plana, osim javnih površina (površina infrastrukturnih
građevina, zaštitnih zelenih površina i društvene namjene) određena je
rekreacijska namjena (R).
Na navedenim je česticama moguć smještaj
pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjena (T), društvene namjene (D) i
trgovačke namjene (K).
1.2. Površine društvene namjene (D)
Članak
9.
Površine Društvene namjene su površine
namijenjene uređenju gradnji građevina društvene namjene i pomoćnih građevina u
funkciji promicanja kulturne i povjesne baštine područja Halubja i društvenih
aktivnosti vezanih za sport i rekreaciju. Na navedenim je česticama moguć
smještaj pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjena (T) i trgovačke
namjene (K).
1.3. Površine infrastrukturnih građevina -
kolne i pješačke površine, trafostanica (IS) i javno parkiralište (P)
Članak
10.
Površine infrastrukturnih građevina su
površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge
infrastrukturne prometne građevine.
Površine za smještaj infrastrukturnih
građevina obuhvaćaju površine za uređenje:
- kolno-pješačkih i pješačkih površina te
javnog parkirališta,
- površinu trafostanica.
Na površinama infrastrukturnih građevina
vođeni su vodovi telekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje te
energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).
1.3. Zaštitna zelena površina (Z)
Članak
11.
Zaštitna zelena površina je neizgrađena
površina na sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata Plana, koja ima zaštitnu i
oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.
Na zaštitnoj zelenoj površini potrebno je
osigurati dostupnost i prohodnost. Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je
stalno održavanje uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja,
kresanjem i uklanjanjem suhog granja.
Na Zaštitnim zelenim površinama moguće je
uređenje rekreativnih površina na otvorenom, staza, privremenih građevina u
funkciji rekreacije, privremenih parkirališnih površina, te postava privremenih
i montažnih građevina u funkciji održavanja sportsko rekreativnih i zabavnih
aktivnosti na otvorenom.
Na površini zaštitnog zelenila dopušteno je
po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati,
a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije
stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini, treba saditi
vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice saditi na
udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde
površine.
2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
Članak
12.
Uređenje, korištenje i zaštita površina i
građevina unutar obuhvata Plana provodi se prema Odredbama za provođenje Plana
i prema kartografskim prikazima 1 do 4. Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i
zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za
pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja¹ te izdaju rješenja o
uporabi i potvrde izvedenog stanja.
Članak
13.
Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora,
koji nisu navedeni u Planu iz područja zdravstva, zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite voda i drugih područja,
utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku
pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim
propisima. Kako bi se izgradnja unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja mogla
ostvariti, potrebno je izvršiti parcelaciju u skladu s Planom.
Članak
14.
Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina
osnovne namjene, preduvjet je izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i
uređaja. Minimalna razina infrastrukturne opremljenosti sadrži spoj na
postojeću komunalnu infrastrukturnu mrežu i prometnicu ili izgradnju planiranih
prometnih površina, izgradnju mreže javnih telekomunikacija, izgradnju mreže
vodoopskrbe te izgradnju mreže elektroopskrbe.
Članak
15.
Kako bi se ostvarile pretpostavke za
funkcioniranje zone prema planiranim potrebama, potrebno je formirati građevne
čestice prema kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE - Plan parcelacije i
to:
- građevne čestice rekreacijske namjene: R1-1, R1-2,
R1-3, R1-4,
- građevne čestice društvene namjene: D-1
- građevne čestice infrastrukturne namjene:
javno parkiralište P-1,
trafostanice IS-1 te javne
prometnice IS-2, IS-3 i IS-4;
- čestica zaštitne zelene površine (Z-1)
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
Članak
16.
Veličina i oblik građevnih čestica određeni
su ovim Planom i prikazani u grafičkom dijelu Plana. Površine građevnih čestica
određene su temeljem dostupne geodetske podloge, a točne površine odredit će se
geodetskom izmjerom građevnih čestica.
Članak
17.
Najveća dopuštena izgrađenost građevnih
čestica rekreacijske namjene, planskih oznaka (R) iznosi 10% (kig =0,1).
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
za građevne čestice rekreacijske namjene, planske oznake (R) iznosi kis =0,2.
Najveća dopuštena izgrađenost građevnih
čestica društvene namjene, planskih oznaka (D) iznosi 50% (kig =0,5).
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
za građevne čestice društvene namjene, planske oznake (D) iznosi kis =1,5.
Uređene vanjske površine, igrališta i
borilišta, te građevine i građevinski zahvati niži od 1.5m od konačno
zaravnatog terena, ogradni zidovi i žičane ograda, te stupovi rasvjete
borilišta se odredbama ovog plana ne računaju u površinu izgrađenosti i
iskorištenosti (koeficijente kig i kis).
Tablica: Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina
***
tablica se nalazi na kraju dokumenta ***
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna
brutto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
Članak
18.
Najveća dopuštena visina građevina na
građevnim česticama rekreacijske namjene, planskih oznaka R iznosi 9 metara
(V=9 m), dok ukupna visina iznosi 12 metara.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
građevine na građevnim česticama planskih oznaka R iznosi dvije nadzemnih i
jedna podzemne etaže (En=2).
Najveća dopuštena visina građevina na
građevnim česticama društvene namjene, planskih oznaka D iznosi 9 metara (V=9
m), dok ukupna visina iznosi 12 metar.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
građevine na građevnim česticama planskih oznaka D iznosi dvije nadzemnih i
jedna podzemne etaže (En=2).
Najveća dopuštena visina građevina na
građevnim česticama infrastrukturne namjene, planskih oznaka IS, namjenje izgradnji
trafo stanice iznosi 4,5 metara (V=4,5 m), dok ukupna visina iznosi 5 metar.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
građevine na građevnim česticama infrastrukturne namjene planskih oznaka IS,
namjenje izgradnji trafo stanice iznosi jednu nadzemnu etažu (En=1).
2.3. Namjena građevina
Članak
19.
Na građevnim česticama planskih oznaka: R
mogu se graditi građevine rekreacijske namjene te pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene društvene i trgovačke namjene, prema odredbama
ovog Plana i posebnih propisa.
R1-1: Na građevnoj čestici R1-1 planom je predviđena gradnja i uređenje:
Gradnja građevina
. Izgradnja zgrada klupskih prostora i
svlačionica i kaskadno gledalište u pokosu.
. Izgradnja tribina na sjevernoj strani
igrališta orijentiranom prema glavnom igralištu dim. 3,00 x 26,50 x 2,50 m, s
trotoarom širine 1,40 m, visine 0,40 m,
Građenje ostalih građevina izvan granica za
razvijanje tlocrta osnovne građevine i uređenje vanjske površine
. Glavnog nogometnog igrališta sa
pripadajućom opremom,
. Pomočnog nogometnog igrališta
. Vanjske rasvjete igrališta od čeličnih
rasvijetnih stupova visine 18,00 m, montiranih na arm.bet.stopama ili sl.,
. Zidova i ostalih pomagala za vježbanje
. Žićane ograda visine 2,5 mVanjske
rekreacijske površine mogu biti uređene kao zatravljene površine ili izvedene
od nabijenog kamena i kamene sinteži s završnim slojem od pijeska ili drugog
odgovarajućeg materijala.
Na građevnim česticama planskih oznaka: D
mogu se graditi građevine Društvene namjene, te pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene i trgovačke namjene, prema odredbama ovog
Plana i posebnih propisa.
R1-2: Na građevnoj čestici R1-2 planom je predviđena gradnja i uređenje:
Gradnja građevina
. Izgradnja sportskorekreacijskih sadržaja na
otvorenom i zatvorenom
. Izgradnja podzemnih garaža
. Dodatnih trgovačkih sadržaja
. Dodatnih medicinskih programa
. Uređenje krovnih ploha u rekreativne
površine, s odgovarajućim ogradama
R1-3: Na građevnoj čestici R1-3 planom je predviđena gradnja i uređenje:
Gradnja građevina
. Izgradnja sportskorekreacijskih sadržaja na
otvorenom i zatvorenom
. Izgradnja podzemnih garaža
. Dodatnih trgovačkih sadržaja
. Dodatnih medicinskih programa
Građenje ostalih građevina izvan granica za
razvijanje tlocrta osnovne građevine i uređenje vanjske površine
. Nenatkrivenih igrališta i borilišta te
staza sa pripadajućom opremom
R1-4: Na građevnoj čestici R1-4 planom je predviđena gradnja i uređenje:
Gradnja građevina
. Izgradnja sportskorekreacijskih sadržaja na
otvorenom i zatvorenom
. Izgradnja podzemnih garaža
. Dodatnih trgovačkih sadržaja
. Dodatnih medicinskih programa
Za programe na građevnoj čestici moguće je
osigurati dodatno parkiranje na susjednim građevnim česticama u vlasništvu
investitora.
Uređenje vanjske površine
D-1: Na građevnoj čestici D-1 planom je predviđena gradnja i uređenje:
Gradnja građevina
. Zavičajnog doma koji sadrži prostore stalne
i povremenih izložbi, radionice i prateče prostore
. Dvorane za društvene aktivnosti
. Trgovačkih i ugostiteljskih prostora u
funkciji prigodne prodaje i drugi sadržaji koji nisu u suprostnosti sa osnovnom
namjenom.
. Drugi programi sukladni društvenoj,
poslovnoj i rekreacijskoj namjeni osim stanovanja.
Građenje ostalih građevina izvan granica za
razvijanje tlocrta osnovne građevine i uređenje vanjske površine
. Vidikovca i pergola,
. Dječjeg igrališta
. Vanjske rasvjete i ograda,
. Sjenica i otvorenih prostora za društvene
aktivnosti
Članak
20.
Na građevnim česticama svih namjena mogu se
graditi i uređivati infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, prema
potrebama konkretne namjene pojedine građevne čestice te uređivati zelene
površine.
Članak
21.
Gradnja i uređenje građevina i prostora
stambene namjene nije dopuštena unutar obuhvata Plana.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
22.
Građevine na građevnim česticama planskih
oznaka R i D,grade se unutar granica gradivog dijela građevne čestice, koji je
određen na kartografskom prikazu br. 3-4b. UVJETI GRADNJE - Oblici korištenja.
Članak
23.
Kartografskim prikazom br. 4. UVJETI GRADNJE,
određen je maksimalni građevni pravac i to:
- maksimalni građevni pravac prema javnim
površinama;
- maksimalni građevni pravac kod gradnje
građevine Društvene namjene
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
24.
Građevine je potrebno oblikovati prema
načelima suvremenog načina građenja i uređivanja građevina tipologije
rekreacijske i društvene namjene, suvremenim arhitektonskim izričajem, uz
primjenu suvremenih i kvalitetnih tehnologija građenja, visoke tehnološke i
estetske razine
Članak
25.
Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i
postojanih materijala.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta
pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
26.
Neizgrađene površine svih građevnih čestica
potrebno je urediti kao rekreacijske površine, borilišta (nogomentna igrališta,
teniske terene i sl.), Parkovne zelene površine, u pravilu, ozeleniti
autohtonim vrstama parkovnog bilja. Postojeće kvalitetno šumsko bilje na građevnim
česticama potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati i inkorporirati u novo
uređenje zelenih površina na građevnim česticama. Zelene i ostale neizgrađene
površine na građevnim česticama potrebno je opremiti odgovarajućim elementima
urbane opreme: klupama, elementima javne rasvjete, koševima za otpatke,
fontanama, skulpturama i drugim elementima.
Najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo. Iznimno na građevnim česticama
R1-1 i D-1 najmanje 20% površine građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta
ostvaruje se unutar građevne čestice, a za građevine koje će se graditi na R1-1 i D-1
na javnim parkiralištima.
Broj parkirnih mjesta na građevnim česticama
određen je slijedećim kriterijima:
- na svakih 30m2 poslovnog prostora / ured, ordinacija, agencija,
uslužni prostor i slično/ 2 parkirna mjesta za korisnike,
- na svakih 50m2 poslovnog prostora / trgovina i slično/ 1 parkirno
mjesto za korisnike,
- jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena,
- za korisnike sportskih terena 1 parkirno
mjesto na 3 korisnika,
- za športsku djelatnost, na deset sjedećih
mjesta u športskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno
mjesto,
- za rekreativnu djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- Za ugostiteljski prostor potrebno je
osigurati jedno parkirališno mjesto na pet sjedala i jedno parkirališno mjesto
na dva zaposlena.
Broj parkirališnih mjesta iz prethodnih
stavki uvećava se za jedno parkirališno mjesto za invalidne osobe ako se
parkiralište gradi kao javno parkiralište.
2.7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje,
boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
Članak
27.
Sve građevne čestice unutar obuhvata Plana
moraju imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu ili parkiralište.
Visinske kote prilaza pojedinim građevnim
česticama treba prilagoditi niveleti prilazne javne prometne površine.
Interne prometnice na građevnim česticama
moraju omogućiti kružni tok prometa unutar građevne čestice te protupožarnu
zaštitu i evakuaciju u skladu s propisima.
Prilazi građevinama i površinama moraju biti
izvedeni u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine, broj 151/05,
61/07).
3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM,
ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM
Članak
28.
Mjesta i način priključenja građevina,
odnosno građevnih čestica na prometnu, uličnu, telekomunikacijsku i komunalnu
infrastrukturnu mrežu određeni su kartografskim prikazima 2 i 4 grafičkog
dijela Plana. Tehnička rješenja i trase koridora i uređaja prometne, komunalne
i telekomunikacijske infrastrukture postavljene su načelno. Konačni smještaj
dat će se idejnim rješenjima, pa se Planom omogućavaju odstupanja prema
konkretnim zahtjevima i posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba. Kriteriji i
načini provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko- pravnih pitanja u vezi s
komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Općine
Viškovo.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
Članak
29.
Na kartografskom prikazu 2. PROMETNA,
TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, prikazan
je sustav javnih prometnica te su dani karakteristični presjeci ulica (unutar i
neposredno izvan granice obuhvata plana).
Izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće
cestovne i ulične mreže unutar obuhvata Plana moguće je izvoditi u fazama, uz
usporedno osiguravanje funkcioniranja svih vrsta prometa. Rekonstrukcija
postojećih i izgradnja novih prometnih površina izvodi se prema projektnoj
dokumentaciji, uz potrebnu rekonstrukciju komunalne infrastrukturne mreže te
paralelnu izradu katastra infrastrukture.
3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski
i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)
Članak
30.
Iako se samo dijelom nalaze unutar granice
obuhvata Plana, predstavljaju prometnice s kojih je planiran priključak na
prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu većine građevnih čestica unutar
zone.
Kolni pristupi u garaže pojedinih planiranih
građevina rekreacijske namjene određuju se sa javnih prometnica.
Dimenzioniranje kolnika je za teški promet
vozila, rubnjaci su u pravilu skošeni zbog potreba privremenog zaustavljanja
vozila i manipulacijskih prostora. Gornji sloj kolnika se izvodi od asfalta.
Minimalni poprečni nagib prometnice iznosi
2,5% u pravcu do najviše 5% u krivini.
3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj
mjesta)
Članak
31.
Parkirališne površine unutar planskog
područja razdijeljene su na:
- javne parkirališne površine,
- individualne parkirališne površine.
Javne parkirališne površine
Članak
32.
Površina (građevna čestica) javnog
parkirališta, planske oznake P-1,
određena je na jugoistočnom dijelu obuhvata Plana.
Na toj je površini planirano uređenje javnog
otvorenog parkirališta kapaciteta 80 parkirališnih mjesta.
Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti
najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta te je potrebno riješiti
odvodnju. Najmanja širina parkirnog mjesta je 2,30 m.
Individualne parkirališne površine
Članak
33.
Površine za parkiranje ili garažiranje vozila
osiguravaju se unutar građevne čestice osnovne namjene.
Normativi za utvrđivanje potrebnog broja
parkirališnih mjesta određeni su točkom 2.6. Uređenje građevnih čestica.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
34.
Izgradnju nove te rekonstrukciju postojeće
infrastrukture za elektroničke komunikacije treba izvoditi isključivo
korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca kabelske kanalizacije odgovarajućeg
kapaciteta.
Priključivanje novih građevina u na području
obuhvata Plana na javnu komunikacijsku mrežu izvodit će se isključivo podzemnim
kabelima novije tehnologije, ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Ujedno
će se vršiti zamjena postojećih samonosivih kabela zračne instalacijske mreže i
dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke postojećih
građevina. Kapaciteti kabelske kanalizacije kao i kapaciteti kabela za pojedina
građevine u prostoru Plana odredit će se idejnim i glavnim projektima.
Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će
se vrlo elastično korištenje izgrađene komunikacijske mreže, povećanje
kapaciteta te izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove
tehnologije prijenosa optičkim kabelima u korisničku mrežu bez naknadnih
građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u korisničku mrežu omogućit će
izgradnju širokopojasne komunikacijske mreže sa integriranim uslugama u kojima
jedan priključak omogućava korištenje novih usluga u elektroničkim
komunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. Radi navedenog
investitori trebaju izgraditi unutrašnju komunikacijsku instalaciju i
instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti
izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba
položiti najmanje 2 cijevi 1 50 za manji, odnosno 3 cijevi za veći objekt. To
će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u
prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih građevina s manjim brojem
stanova ili interpoliranih građevina zračnim kabelima od najbliže priključne
točke smještene na samo nosećem stupu.
Planira se izgradnja komunikacijske mreže
koja će, osim govorne usluge, udovoljiti modernim zahtjevima komunikacije za
prijenos informatičkih, audio i video signala, odnosno izgradnja moderne
širokopojasne mreže.
Unutar područja obuhvata Plana, izgradnju
nove te rekonstrukciju postojeće infrastrukture za elektroničke komunikacije
treba graditi isključivo korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca kabelske
kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta.
Kabelsku kanalizaciju treba graditi i
polagati u sklopu čestica cesta i javnih površina. Također ju je potrebno
graditi u skladu sa sintezom komunalnih instalacija te Pravilnikom o načinu i
uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane
opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili
građevine. Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, investitor prigodom
gradnje građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke
komunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju i mora u objekt
ugraditi potpunu komunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja
uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Sva
kabliranja unutar građevine (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema
načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje
Cat5.
Na dionicama gdje danas postoji izgrađena
samonosiva zračna instalacijska mreža, ili podzemna mreža građena sa kabelima
položenim direktno u zemlju, neophodno je izvršiti supstituciju sa novim
kabelima xDLS tehnologije, koji moraju biti uvučeni u cijevi kabelske
kanalizacije i omogućiti korisnicima nove i kvalitetnije komunikacijske usluge.
Planirana kabelska kanalizacija gradi se u
pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera 1 50 mm, ili PVC cijevima promjera 1 110
mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima, te kod planiranih
priključnih točaka predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih
zdenaca.
Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od
50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac koji se ugrađuje na ulaz u zdenac. Dubina
rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna
udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0,7 m. Na
prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Od zdenaca trase kabelske
kanalizacije do zdenca uz ili u građevini i dalje prema instalacijskom
komunikacijskom ormariću (u daljnjem tekstu ITO ormarić) potrebno je položiti 2
PEHD cijevi 1 50 mm. za manju odnosno 3 za veću građevinu. ITO ormarić treba
biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm2).
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
elektroopskrba i javna rasvjeta)
Opskrba pitkom vodom
Članak
35.
Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je
pridržavati se Pravilnika o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa
vodovodnim priključcima (Službene novine 25/ 94), sa priključkom svakog objekta
na javnu vodovodnu mrežu.
Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je
pridržavati se Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN broj 26/ 2003).
Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je
pridržavati se Tehničko-tehnološki uvjeti za priključenje građevina na sustav
vodoopskrbe.
Članak
36.
Načn i mjesto izvedbe vodovodnog priključka,
veličinu vodomjernog okna, vrstu materijala za priključak te položaj i promjer
cijevi, vodomjera i ventila, određuje Komunalno društvo, vodeći računa o
interesima potrošača i tehničkim mogućnostima.
Investitori koji grade stanove, dužni su
osigurati mjerenje utroška vode ugradnjom vodomjera posebno za stambeni a
posebno za svaki poslovni prostor. Ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega
se izvodi odvojeni priključak sa vodomjerom. Položaj vodomjernog okna određuje
distributer vode prema svojim užancama.
Članak
37.
Javna vodovodna mreža u naseljima, ugrađuje
se u pravilu na javnoj površini i to u zeleni pojas, nogostup ili trup ceste.
Dubina kanala mora osigurati pokriće tjemena cijevi sa 100 cm nadsloja, vodeći
računa o konačnoj visini terena.
Razmak između vodovodne mreže i ostalih
podzemnih instalacija (električnog kabela, PTT kabela, plinovoda i
kanalizacionih cijevi) u uzdužnom pravcu (vodoravnom), mora iznositi najmanje
50 cm.
Kod poprečnog križanja, razmak između
vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija po visini, mora iznositi
najmanje 30 cm, kod čega kabeli moraju biti u zaštitnoj cijevi i označeni
trakom.
Vodovodna mreža ne smije biti postavljena
ispod kanalizacionih cijevi, niti kroz reviziona okna kanalizacije, odnosno
kanalizacione cijevi se ne postavljaju ispod cjevovoda pitke vode.
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
38.
Sustav odvodnje je isključivo razdjelnog
tipa, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne otpadne
vode, a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju oborinske vode.
Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom
prikazu 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže
odvodnje.
Pri projektiranju odvodnje valja se
pridržavati:
- Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih
voda, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na
kanalizacijsku mrežu (SN PGŽ 25/94)
- Odluke o priključenju na komunalnu
infrastrukturu Općine Viškovo (»Službene novine PGŽ« br. 32 od 1. 10. 2004.)
- Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN broj
26/ 2003)
- Tehničko-tehnoloških uvjeta za priključenje
građevine na sustav kanalizacije
Sanitarne otpadne vode
Članak
39.
Pri projektiranju kanalizacijske mreže
potrebno se pridržavati Pravilnika o odvodnji otpadnih i oborinskih voda,
izvedbi instalacije kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na
kanalizacijsku mrežu (»Službene novine PGŽ« broj 25/94).
Za izgradnju javne kanalizacije na pojedinim
planiranim pravcima izgradnje novih prometnica koje su obuhvaćene planom, treba
osigurati koridor širine 150 cm. Na kartografskim prikazima su prikazani
osnovni pravci, a ne obvezujuće trase.
U javnu kanalizaciju ne smiju se ispuštati
otpadne tvari, kojima se narušava projektirani hidraulički režim toka vode u
cjevovodima, stabilnost objekata, rad strojeva na kanalizacijskim crpkama,
tehnički nadzor i održavanje ili povećanju troškova u pogonu.
Korisnici javnog kanalizacijskog sustava
dužni su otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti na kvalitet
vode utvrđenih prema važećim propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima
komunalnog poduzeća, to jest do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a
koje neće ugroziti pravilan rad-tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.
Kod razdjelnog sustava javne kanalizacije,
kanal kojim se odvodi otpadna voda, izvodi se u pravilu na suprotnoj strani
prometnice od one na kojoj strani je položen javni vodovod i to na udaljenosti
od 1,00 m računajući od ruba nogostupa prema sredini trupa prometnice.
Objekt može u pravilu imati samo jedan
priključak na javnu kanalizaciju, točna pozicija priključka građevine odrediti
će se u postupku izrade glavnih projekta građevine.
Pri projektiraju i izvođenju javne
kanalizacije obvezatno je pridržavati važećih propisa kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
Svi zahvati na području plana ukoliko se
nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite mogu se obavljati ukoliko nisu u
suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.
Kakvoća otpadne vode odnosno granične
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari koje
se ispuštaju u sustav javne odvodnje odnosno prijemnik, trebaju biti u skladu s
zakonskim propisima i drugim propisima donesenim na temelju za kona a prema
Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN
94/08.
Sve otpadne vode trebaju biti priključene na
sustav javne odvodnje, odnosno do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih
voda građevine stambene, poslovne, društvene, mogu se odvoditi u tipske
trokomorne septiče jame sa upojnim bunarima ili biorotorima.
Vode koje se moraju pročistiti prije
upuštanja u sustav javne odvodnje, odnosno prijemnik: vode s površina uređenih
za pranje vozila, garaža, mehaničarskih i bravarskih radionicai dr. preko
taložnica za krute tvari te odgovarajućih odjeljivača za ujja, masti i tekuća
goriva, vode iz restorana i kuhinja javne ishrane putem odgovarajućih
odjeljivača masti, ulja i tekućih goriva,vode sa prometnica i većih
parkirališta preko taložnika i odjeljivača masti, ulja i tekućih goriva, ostale
otpadne vode preko odgovarajućih uređaja, ovisno o sustavu i važećim propisima.
U skladu s člankom 2. i 3. Zakona o
komunalnom gospodarstvu, za odvodnju oborinskih voda s javnih površina,
nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih,
lokalnih, prometnica odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.
Plan je izrađen u skladu sa Zakonom o vodama,
Odluci o odvodnji otpanih voda Općine Viškovo, Odlukom o zonama sanitarne zaštite, i dr. propisima i
dokumentima iz područja vodnoga gospodarstva.
Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda
potrebno je planirati na osnovi usvojenih koncepcija
Postupanje s otpadnim vodama na području
jedinice lokalne samouprave određeno je odlukom o odvodnji otpadnih voda.
Plan je usklađen sa usvojenom koncepcijom
vodoopskrbe i odvodnje, tj. Vodoopskrba je predviđena kao nastavak postojeće
mreže, a odvodnja kao razdjelni sustav, s tim da se fekalne vode spajaju na
sustav Delta, a oborinske se lokalno ispuštaju na području općine sa prethodnim
pročišćavanjem u propisanim slučajevima.
Predviđena odvodnje otpadnih vode je
usklađena sa Odlukom o odvodnji otpadnih voda Općine Viškovo, tj. Predviđa se
spojiti na sustav Delta.
Oborinske vode
Članak
40.
Oborinske vode s krovova, pješačkih i drugih
čistih (neizgrađenih) površina predviđeno je upuštati u tlo putem upojnih
bunara bez prethodnog pročišćavanja, a otjecanje voda u tlo predviđeno je
riješiti na površini iste građevne čestice.
Oborinske vode sa prometnih kolnih površina
predviđeno je odvoditi kanalizacijskom mrežom uz prethodno pročišćavanje
odjeljivačem ulja i masnoća, i to za županijske lokalne, nerazvrstane ceste i
veće parkirne površine, a rapršenim sistemom za manja zagađenja, a prema Odluci
o sanitarnoj zaštiti vode za piće na riječkom području (Sl. Novine PGŽ 6/94,
12/95, 24/96) i Elaborat »ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PITKE VODE GRADA RIJEKE -
novelacija projekta« broj 311/93 (Institut za geološka istraživanja Zagreb,
1993. godine).
Elektroopskrba
Članak
41.
Distribucija električne energije vršiti će se
na 10 kV naponskom nivou, a postepeno se predviđa i prijelaz na 20 kV naponski
nivo, preko postojeće 10 (20) kV mreže.
Lokacija planiranih trafostanica ucrtane su u
grafičkom dijelu plana. Trafostanice će se izraditi kao slobodno stojeći
objekti, tip KTS, tlocrtne površine 4,16xw,qw m, na parceli veličine 6x6 m, a
minimalna udaljenost trafostanice o susjedne čestice mora biti 1m, od od
kolnika 3 m.
Za one potrošače električne energije koji
zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih
trafostanica 10(20) kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju
trafostanice 10(20) kV (kao slobodno stojeću ili kao ugradbenu u građevinu)
unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru. Ako se trafo
stanica gradi kao slobodnostojeća, odredbama plana je iznimno dozvoljeno
formiranje te čestice kao izdvojene neovisno o granicama građevnih čestica
prikazanih u kartografskom prikazu 4.
Napajanje električnom energijom
Članak
42.
Budući 10(20) kV vodovi izvoditi će se
nadzemnim i podzemnim kabelskim vodovima, po trasama načelno prikazanim u
grafičkom prilogu. Trase u kartografskim prikazima pretstavljaju smjerove
vođenja, a konačna trasa će biti određena projektnom dokumentacijom pri
realizaciji vodova. Gdje god je to moguće gradnju novih 10(20)kV kabelskih
vodova treba izvoditi u sklopu gradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste,
vodovod, kanalizacija, tk).
Niskonaponska mreža će se razvijati kao
nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvijenim na betonskim stupovima,
odnosno podzemnim kabelima. Trase buduće niskonaponske mreže odrediti će se
zasebnim projektima. Nije dozvoljena gradnja novih građevina u koridoru
nadzemnih niskonaponskih vodova, osim iznimno, a na temelju uvjeta građenja
koje utvrđuje HEP. Prostor u navedenim koridorima mora biti uređen da
onemogućava pojavu požara.
Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu
postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na
zasebnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. Izgradnja će se izvoditi prema
za nju izrađenim projektima koji će definirati napajanje i upravljanje, odabir
stupova, armatura i žarulja, njihov razmještaj u prostoru, te traženi nivo
osvijetljenosti. Napajanje javne rasvjete će se osigurati iz postojeće
trafostanice TS, a preko priključno- mjerno-upravljačkog ormara, a što će
također biti određeno kroz projekte javne rasvjete koji će se izraditi temeljem
smjernica ovog Plana.
Plinoopskrba
Članak
43.
Sustav plinoopskrbe prirodnim plinom dijela
općine Viškovo koji je predviđen ovim planom čine predviđena ST mreža unutar
prometnica te buduća plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu.
Prihvat prirodnog plina za područje općine Viškovo je iz Mjerno redukcijske
stanice MRS Rijeka zapad, u naselju Marčelji.
Za potrebe realizacije lokalne plinske mreže
unutar obuhvata plana potrebna je izgradnja distributivne mreže namijenjene
ciljanom konceptu plinofikacije Županije prirodnim plinom. Kod izgradnje
plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja.
Plin se do potrošača distribuira u
cjevovodima (plinovodi) položenim u terenu. Plinovodi se polažu uglavnom po
javnim površinama, odnosno prometnicama. Za osiguranje potrebne mehaničke
zaštite plinovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima.
Tijekom projektiranja potrebno je izabrati
odgovarajuća tehničko - tehnološka rješenja pravilnim odabirom položaja
plinovoda u odnosu na građevine i drugu komunalnu infrastrukturu, izbor osnovne
i prateće opreme, kvalitetu materijala i ugradnju sigurnosnih uređaja u
plinovode, te kućne priključke. Projektom je potrebno utvrditi količinu plina
potrebnog za svakog potrošača, a time i profil cjevovoda.
Minimalni radni tlak u plinovodu ispred
kućnog priključka, ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti
zadovoljavati potrebe potrošača.
Materijal plinovoda određuje se temeljem
razine tlaka plina, vrste distribuiranog plina, te njegove kakvoće i sadržaja
primjesa, sukladno odgovarajućim propisima.
Neposredno prije ulaska plinovoda u građevina
ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za
pripadajućeg potrošača.
4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH
(ZAŠTITNIH) ZELENIH POVRŠINA
Članak
44.
Unutar obuhvata Plana nema javnih zelenih
površina, a uvjeti uređenja zaštitne zelene površine dani su u točki 1.3.
Zaštitna zelena površina (Z).
Članak
45.
Obuhvat Plana treba opremiti kvalitetnim
elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, na mjestima koje određuje
nadležno tijelo Općine Viškovo:
- elementima vizualnih komunikacija,
- elementima javne rasvjete,
- klupama za sjedenje,
- koševima za otpatke,
- opremom za dječja igrališta,
- drugim elementima urbane opreme i urbanog
mobilijara.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti
Članak
46.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za
zaštitu predloženih dijelova prirode.
Mjere zaštite kulturno-povijesnih i
ambijentalnih cjelina
Članak
47.
Na području obuhvata Plana ne postoje građevine
upisane u Registar spomenika kulture RH.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
48.
Uređenje površina i građevina unutar obuhvata
Plana provodi se prema ovim Odredbama za provođenje i prema kartografskim
prikazima 1, 2, 2a, 2b, 2c, te 3-4a, 3-4b i 3-4c grafičkog dijela Plana.
Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina
osnovne namjene, preduvjet je izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i
uređaja.
Članak
49.
Projekti za pribavljanje akata kojima se
dozvoljava gradnja mogu se izrađivati isključivo temeljem odredbi ovog Plana.
Svaki zahvat u prostoru unutar obuhvata Plana
provodi se u skladu s odredbama ovog Plana, posebnim zakonima i drugim
propisima. Svi zahvati na pojedinoj građevnoj čestici mogu se izvoditi fazno.
Unutar zone Plana propisuju se sljedeće mjere
provedbe:
- građevine namjene R mogu se graditi fazno,
pri čemu se za svaku fazu ishoduju izdvojeni akti potrebni za građenje i
rješenje o uporabi ili potvrda izvedenog stanja
- granice i veličine građevinskih čestica
uskladuju se stvarnim i vlasničkim veličinama sukladno odredbama Plana.
- Infrastrukturne građevine i komunalna
infrastruktura gradi se fazno u izdvojenim dijelovima, pri čemu se faze određuju
razini vlasničke objedinjenosti parcele
- spajanje građevina na elektromrežu na TS,
će se realizirati sukladno posebnim uvjetima ovlaštenog distributera, pri čemu
je korisnik obvezan prikazati vršnu instaliranu snagu.
- Za podrucje je nužno izraditi koncepciju te
realizirati razdjelni sustava odvodnje što nije preduvjet za realizaciju
gradevina.
Članak
50.
Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora,
koji nisu navedeni u Planu, iz područja zaštite od požara, zaštite na radu,
zaštite prirode, zaštite voda i drugih područja utvrdit će nadležna tijela i
pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se
dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima.
Članak
51.
Unutar obuhvata Plana potrebno je ostvariti
minimalnu razinu infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:
- izgradnju planiranih prometnih površina,
- izgradnju mreže javnih telekomunikacija,
- izgradnju mreže vodoopskrbe
- izgradnju mreže elektroopskrbe.
Članak
52.
Kriteriji i načini provedbe Plana u smislu
rješavanja imovinsko-pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i
prometom odredit će se posebnom odlukom Oćine Viškovo.
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Postupanje s otpadom
Članak
53.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije
svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada,
organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i
volumena otpada te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih
iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno
sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i
elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN
178/04, 111/06 i 110/07) i propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Općina, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad
skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane
spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran
prilaz za komunalno vozilo.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim
industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim
vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne
osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je
osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
Zaštita voda
Članak
54.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje
se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom
razdjelnog sustava odvodnje.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja
onečišćenih voda i voda onečišćenih deterđentima, brigu korisnika o zaštiti i
održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i
ispred vlastite građevne čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik te u vodama koje se nakon
pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije prema Pravilniku o
graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama
(NN 40/99, 6/ 01 i 14/01).
Zaštita zraka
Članak
55.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja
kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i
druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza
održanja prve kategorije kakvoće zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju
štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na
kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s
dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i
posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora.
Zaštita od prekomjerne buke
Članak
56.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od
buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju
emisiju zvuka.
Mjere posebne zaštite
Članak
57.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je
organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što
se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom
korištenja zone.
Sklanjanje ljudi
Članak
58.
Planom šireg područja nije utvrđena obveza
izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava
privremenim izmještanjem korisnika zone, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i
drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se
utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Viškovo, odnosno posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja korisnika, prilagođavanja i prenamjene
pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za
trenutno stanje u prostoru.
Pri projektiranju podzemnih građevina dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
Putovi evakuacije stanovništava za slučaj
elementarnih nepogoda definirani prometnicam unutar zone dok je privremena
lokacija za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja definirana na
nogometnom igralištu.
Zaštita od požara
Članak
59.
Kod projektiranja građevina, radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100
ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata, voditi računa o požarnom opterećenju objekta, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski objekti,
njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta,
odnosno minimalno 6 metara. Međusobni razmak ugostiteljsko turističkih objekata
- hotela ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici
visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara.
Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94,
142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava, obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i
propisa donijetih na temelju njega.
Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih
i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Viškovo i
važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od
požara.
Temeljem članka 15.a. Zakona o zaštiti požara
(NN 58/ 93, 33/05 i 107/07) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
Zaštita od potresa
Članak
60.
Zona Detaljnog plana uređenja se nalazi na
području gdje seizmički intenzitet iznosi VIII stupnjeva po ljestvici MKS-64 na
osnovi seizmičke karte Hrvatske.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske
županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja
Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem
Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih
područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s
postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Zona pripada dijelu naselja koje je po tipu
konstrukcije i broju korisnika unutar zone potpada pod najugroženije područje
od potresnog djelovanja. Prema tome pri gradnji novih građevina treba
upotrebljavati adekvatne materijale i propisan tip konstrukcije za predviđeni
seizmički intenzitet. U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je
konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim
propisima za predmetnu seizmičku zonu na način da se kod projektiranja
građevina mora koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju
eventualnih potresa po MKS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj
rajonizaciji Primorsko-goranske županije,
odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period 500 godina.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija
građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se
za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i
geofizička istraživanja.
Sve prometnice treba zaštititi posebnim
mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije
evakuacije ljudi i dobara.
U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata plana u sklopu kojih
se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (građevine turističke namjene) moraju
definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o
postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).
Unutar obuhvata plana definirana je lokacija
trafostanice kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti
ugrožena potresnim djelovanjima.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirane i ne
planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a planom se ne
definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirane ili
planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili
prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke
nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirana područja
na kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne propisuju
mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Odredba
61.
Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih
pečatom Općinskog vijeća Općine Viškovo i potpisom predsjednika Općinskog
vijeća Općine Viškovo.
Odredba
62.
Izvornici Planova se čuvaju u pismohrani
Općine Viškovo i Uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove,
graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko- goranske županije.
Odredba
63.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz
odredbe 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.
Odredba
64.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-04/11-01/14
Ur. broj: 2170-09-11-01-7
Viškovo, 10. studenoga 2011.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO
Predsjednik
Igor Rubeša, ing., v.r.
