41.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11), Programa
mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Klana za četverogodišnje
razdoblje (2004.-2008.), (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
6/05), i članaka 32. Statuta Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 33/09), Općinsko vijeće Općine Klana, na 18. sjednici održanoj
dana 12. listopada 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 7 - Škalnica
IV. OPĆE ODREDBE
Članak
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 7 -
Škalnica (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak
2.
Plan je izradio »Geoprojekt« d.d. Nova cesta
224/2, Opatija
Članak
3.
Plan se donosi za područje gospodraske -
poslovne namjene.
Granica obuhvata Plana prikazana je na svim
kartografskim prikazima.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 7,92
ha.
Članak
4.
Planom se određuju namjena i uvjeti
korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i
komunalnom infrastrukturom, uvjeti gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjeti i
smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu
okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te drugi elementi
od važnosti za područje Plana.
Članak
5.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od
Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove te obvezne priloge kako
slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Ulična mreže
5.1.2. Javna parkirališta i garaže
5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.1.4. Uvjeti za osiguranje kretanja osoba
smanjene
pokretljivosti
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Energetski sustav
5.3.1.1. Elektroonergetska mreža
5.3.1.2. Plinoopskrbna mreža
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
5.3.2.1. Vodoopskrba
5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povjesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9.1. Zaštita tla
9.2. Zaštita zraka
9.3. Zaštita voda
9.4. Zaštita od buke
9.5. Zaštita od požara
9.6. Posebne mjere zaštite (sklanjanje ljudi,
zaštita od
rušenja, poplava i potresa)
10. Mjere provedbe Plana
11. Rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna
planiranoj namjeni
B. GRAFIČKI DIO
I. Obvezni kartografski prikazi:
1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.A. Prometna infrastrukturna mreža MJ 1:2000
2.B. Telekomunikacijska mreža MJ 1:2000
2.C. Vodnogospodarski sustav
- vodoopskrba MJ 1:2000
2.D. Vodnogospodarski sustav - odvodnja MJ
1:2000
2.E. Energetski sustav - elektroopskrba MJ
1:2000
2.F. Energetski sustav - plinoopskrba MJ
1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.A. Oblici korištenja MJ 1:2000
3.B. Mjere zaštite MJ 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje MJ 1:2000
C. OBVEZNI PRILOZI
A. Obrazloženje Plana
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti zone
izdvojene namjene u
prostoru grada ili općine
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog
odnosno
općinskog značaja
2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone
izdvojene
namjene
2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone
izdvojene namjene
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na
postojeća obilježja izgrađene strukture i
očuvanja
prostornih posebnosti
2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene
namjene i
komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. Gospodraska namjena - poslovna
3.2.2. Površine infrastrukturnih građevina
3.2.3. Zaštitne zelene povšine
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način
korištenja i uređenja površina
3.3.1. Iskaz namjene površina
3.3.2. Način korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Telekomunikacije
3.5.2. Energetski sustav (elektroopskrba i
plinoopskrba)
3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja)
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Zaštita od požara
3.7.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje
ljudi, zaštita od
rušenja, poplava i potresa)
B) Izvod iz dokumenata prostornog uređenja
šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata Urbanističkog plana:
. Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog
plana uređenja Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
34/07)
C) Stručne podloge, na kojima se temelje
prostorno planske rješenja:
. Plan zaštite i spašavanja, Procjena
ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća, Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima
prostornog uređenja
D) Popis propisa koje je potrebno poštivati u
izradi Plana:
. Zakon o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11),
. Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«
broj 110/ 07),
. Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine«
broj 30/ 09),
. Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«
broj 70/05, 139/08 i 57/11),
. Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine«
broj 178/04, 110/07 i 60/08),
. Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj
178/04, 153/ 05, 111/06, 60/08 i 87/09),
. Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine«
broj 92/ 10),
. Zakon o vodama (»Narodne novine« broj
153/09, 63/ 11),
. Zakon o javnim cestama (»Narodne novine«
broj 180/ 04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10),
. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
(»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10 i 61/11),
. Zakon o šumama (»Narodne novine« broj
140/05, 82/ 06, 129/08,80/10 i 124/10),
. Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne
novine« broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10),
. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima
(»Narodne novine« broj 108/95 i 56/10),
. Pravilnik o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 9/04, 45/04 - ispr.),
. Pravilnik o načinu obračuna površina i
obujma u projektima zgrada (»Narodne novine« broj 90/10 i 111/10),
. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«
broj 151/05 i 61/07),
. Pravilnik o jednostavnim građevinama i
radovima (»Narodne novine« broj 21/09, 57/10, 126/10 i 48/11),
. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i
izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 119/07),
. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 - ispr. i 142/03),
. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje
požara (»Narodne novine« broj 8/06),
. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda (»Narodne novine« broj 87/10),
. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04, 46/08
i 30/09),
. Pravilnik o kriterijima za određivanje
gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi
objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91 i 74/93),
. Pravilnik o postupku uzbunjivanja
stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06),
. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora
(»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86).
. Uredba o graničnim vrijednostima
onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05),
. Uredba o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07,
150/08, 154/08 i 5/09),
. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na
okoliš (»Narodne novine« broj 64/08 i 67/09).
E) Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. Zakona,
MIŠLJENJA zaprimljena nakon održane Prethodne
rasprave (18. 8. 2008.):
. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA
UPRAVA PRIMORSKO-GORANSKA RIJEKA, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova
civilne zaštite
(Broj: 511-09-21/1-175/289-2008.MV) od 14. 8.
2008. godine,
. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu
kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci
(Klasa: 612-08/08-10/57; Ur.br:
532-04-15/16-08-2) od 27. kolovoza 2008. godine,
. HEP - Operator distribucijskog sustava
d.o.o. - ELEKTROPRIMORJE RIJEKA
(Klasa: 360-01/08-01/134; Ur. broj:
2170-06-08-01-02) od 8. 8. 2008. godine,
. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu
prirode
(KLASA: 612-07/08-49/0863; UR. BROJ:
532-08-03-01/ 3-08-02) od 8. rujan 2008. godine,
. HRVATSKE VODE Vodnogospodarski odjel za
vodno područje primorsko-istarskih slivova, Rijeka
(Klasa: 350-02/08-01/718, Ur.broj:
374-23-3-08-02) od 9. 12. 2008. godine,
SUGLASNOST:
. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA
UPRAVA PRIMORSKO-GORANSKA RIJEKA, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova
civilne zaštite
(Broj: 511-09-21/1-166/144/2-2011.DR) od 22.
8. 2011. godine,
. KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. za
vodoopskrbu i odvodnju Rijeka, PRJ Kanalizacija, (GG, ing./1861) od 24. 8.
2011. godine,
. DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE,
Područni ured za zaštitu i spašavanje Rijeka
(KLASA: 350-01/11-01/11; UR. BROJ:
543-12-01-11-5) od 31. 8. 2011. godine,
. HRVATSKE VODE Vodnogospodarski odjel za
vodno područje primorsko-istarskih slivova, Rijeka
(Klasa: 350-02/11-01/488, Ur. broj:
374-23-3-11-02/PLJ) od 7. 9. 2011. godine,
. MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA
I VODNOG GOSPODARSTVA, Uprave gospodarenja vodama, Zagreb, (KLASA:
325-01/11-01/ 773, UR. BROJ: 538-10-1/0210-11-4) od 29. rujna 2011. godine.
F) Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi,
G) Evidencija postupka izrade i donošenja
Plana,
H) Sažetak za javnost
Članak
6.
V. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
7.
(1) Osnovna namjena i način korištenja
prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina prikazani
su kartografskim prikazom broj 1.: »Korištenje i namjena površina«.
(2) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja 7 - Škalnica, u daljnjem tekstu: Plan, površine za razvoj i uređenje
razgraničene su kako slijedi:
. Površine gospodarske - poslovne namjene
. Javne infrastrukturne površine:
- prometne površine
- pješačke površine
- površine ostalih infrastrukturnih sustava
. Zaštitne zelene površine
Članak
8.
(1) Temeljnim postavkama ovoga Plana određuju
se detaljnija namjena i uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora,
način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti smještaja i
gradnje građevina, smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora te
drugi elementi od važnosti za područje za koje se Plan donosi.
Članak
9.
(2) Koeficijent izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) građevne čestice izračunavaju se primjenom Zakona o
prostornom uređenju i gradnji i na temelju istoga donesenih podzakonskih akata:
»Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova« i »Pravilnik o načinu
obračuna površine i obujma u projektima zgrada«.
Površine gospodarske - poslovne namjene
Članak
10.
(2) Područje gospodarske - poslovne namjene
namjenjuje se izgradnji i uređenju površina za uslužnu, trgovačku, skladišnu,
servisnu i sličnu djelatnost te objekata i uređaja svih drugih sadržaja vezanih
za osnovnu poslovnu namjenu, uz uvjet da su u skladu s odredbama zaštite
okoliša propisanih ovim Planom.
Javne infrastrukturne površine
Prometne površine
Članak
11.
(3) Javne prometne površine su površine
namijenjene izgradnji nove prometne infrastrukture i smještaju vozila za
potrebe korisnika prostora.
(4) Granica planirane prometne infrastrukture
određena je granicom njene građevne čestice.
Pješačke površine
Članak
12.
(2) Pješačke površine definirane su kao
jednostrani nogostup.
Površine ostalih infrastrukturnih građevina
Članak
13.
(2) Površine za smještaj ostalih
infrastrukturnih građevina namijenjene su izgradnji građevina vodoopskrbe,
odvodnje otpadnih i oborinskih voda, elektroopskrbe i plinoopskrbe.
Zaštitne zelene površine
Članak
14.
(3) Zaštitne zelene površine (Z) definirane
su na površinama nepovoljnih karakteristika i kao zaštita koridora županijske
ceste.
(4) Uvjeti i način gradnje na površinama iz
stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 6. ovih Odredbi.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
Članak
15.
Površine za smještaj građevina gospodarskih
djelatnosti određene su u kartografskim prikazima 1 i 4.
Oblik i veličina građevinskih čestica
Članak
16.
(3) Oblik i veličina građevnih čestica nisu
određeni ovim planom, već su određene zone unutar kojih će se formirati
građevne čestice kroz daljnju provedbu ovoga Plana.
(4) Oblik i veličina građevinske čestice
obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne
namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni
prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila tehnološkog procesa, sve
infrastrukturne priključke i građevine, te površine zelenila.
Najmanja veličina građevinske čestice za
manje poslovne građevine (uslužne, servisne i slične) iznosi 600 m2, a za
veće poslovne građevine
(trgovačke, skladišne i slične) iznosi 1200 m2.
Namjena građevina
Članak
17.
(3) Građevine osnovne djelatnosti grafičke
oznake K obuhvaćaju uslužne, trgovačke, skladišne, servisne i slične sadržaje.
(4) Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevinske
čestice dozvoljava se gradnja pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu
namjenu i pridonose kvaliteti prostora (administrativno-upravni, ugostiteljski-restorani
organizirane prehrane, garderobe, sanitarni prostori, dječji vrtići i slično),
na način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti.
(5) Uz osnovne građevine, u sklopu
građevinske čestice mogu se graditi i ostale građevine:
. nadstrešnice i trijemovi,
. prometne i manipulativne površine i
parkirališta, te zelene površine
. potporni zidovi, obložni, ogradni zidovi i
burobrani i sl.,
. komunalne građevine i uređaji,
. druge građevine, uređaji i oprema prema
zahtjevima tehnološkog procesa.
Veličina i površina građevina
Članak
18.
(3) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti građevinske čestice iznosi kig = 0,25.
(4) Najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti građevinske čestice iznosi kis = 0,50.
Članak
19.
(5) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
iznosi dvije (2) etaže.
(6) Najveća dopuštena visina građevina
mjerena do krovnog vijenca iznosi 8,0m.
(7) Ispod i/ili izvan građevina dopušta se
izgradnja jedne podrumske etaže.
(8) U izgrađenom dijelu poslovne zone
postojeća visina građevina se pri rekonstrukciji može zadržati ako je veća, ali
ne i povećavati.
Smještaj građevina na građevinskoj čestici
Članak
20.
(4) Gradivi dio građevnih zona određen je
građevinskim pravcem i uvjetima udaljenosti od ruba građevinskih čestica.
(5) Građevine se mogu graditi kao složene
građevine.
(6) Građevina osnovne namjene, pomoćne i
druge građevine moraju se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.
(7) Iznimno, izvan gradivog dijela
građevinske čestice mogu se graditi i uređivati:
. prometne, manipulativne, zelene površine i
parkirališta,
. potporni, obložni, ogradni zidovi,
burobrani i sl.,
. komunalni objekti i uređaji i oprema,
. nadstrešnice,
. urbana i dr. nadzemna i podzemna oprema u
funkciji građevne čestice.
Članak
21.
(5) Građevinski pravac udaljen je od
regulacijskog pravca najmanje 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine.
(6) Kod formiranja građevinskih čestica
granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama građevinske čestice je
udaljena 3,0 m uvećano za 1/2 visine građevine od susjednih građevinskih
čestica.
(7) Nadstrešnice moraju biti udaljene
najmanje 3,0 m od ruba građevinske čestice.
(8) Smještaj građevine na građevinskoj
čestici mora, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa,
omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju
protupožarnih pristupa.
Oblikovanje građevina
Članak
22.
(5) Za cijelu poslovnu zonu Škalnica ovim
Planom propisuje se suvremeni arhitektonski izričaj.
(6) Dozvoljeno je gradnju izvoditi i montažnim
elementima od betona ili čelika i primjenjivanje suvremenih materijala, te
slobodnija koloristička obrada.
(7) Građevina osnovne namjene te građevine
pratećih sadržaja trebaju činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita,
oblikovanja i završne obrade.
(8) Krovišta građevina njihovi nagibi, forme,
geometrija, materijali i tehnologije su integralni dijelovi procesa oblikovanja
i moraju odgovarati ovdje propisanim kriterijima gradnje i projektiranja koja
vrijede za cijelu poslovnu zonu.
Uređenje građevnih čestica
Članak
23.
(6) Neizgrađeni dijelovi građevinskih čestica
namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih
i drugih površina.
(7) Najmanje 30% površine građevne čestice
poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne i/ili zaštitne zelene
površine, u pravilu travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog
zelenila. Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama,
posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog
zelenila. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u
što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na
građevnoj čestici.
(8) Zelene i druge površine na građevnoj
čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme.
(9) Potporni zidovi izvode se maksimalne
visine 1,5 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina izvan i/ili unutar građevne čestice ili
izvedbom platoa u više razina.
(10) Ozelenjeni pokosi nasipa uključuju se u
izračun zelene površine.
(11) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih građevinskih čestica i javnih prometnih površina.
Članak
24.
(8) Ograde građevinskih čestica poslovne
namjene (K) i ostalih infrastrukturnih sustava grade se, u pravilu, od kamena,
betona, opeke, metala, drva ili dr. materijala ovisno o projektnom rješenju.
Građevne čestice mogu biti ograđene zelenilom i/ili živicom, a također i
kombiniranim ogradama.
(9) Dijelovi građevnih čestica koji su javnog
karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi
i drugi dijelovi građevne čestice).
(10) Najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.
(11) Najveća dopuštena visina ograde između
i unutar građevnih čestica je 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,0 m,
kada je to potrebno zbog zaštite radnog procesa i/ili građevina i načina
njihova korištenja.
(12) Ograda se u pravilu postavlja rubom
građevne čestice. Parkirališta za zaposlene i posjetioce mogu se isključiti iz
ograđenog dijela građevne čestice.
Članak
25.
(4) Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevinske čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa,
mora se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
protupožarnim pristupima građevini.
(5) Parkirališne površine za vozila
djelatnika i vozila za potrebe djelatnosti (posjetitelja) smještaju se unutar
građevinske čestice.
(6) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje
se sukladno namjeni, a prema članku 33. ovih odredbi.
Priključenje građevinske čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
26.
(4) Građevinska čestica mora imati kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu neposredno ili posredno pristupnom
cestom ukupne minimalne širine 4,50 m
(5) Građevinska čestica mora biti priključena
na javne sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe te odvodnje sanitarnih i
tehnoloških otpadnih voda prema Odredbama ovog Plana. Odvodnja oborinskih voda
rješava se sukladno Odredbama ovog Plana unutar građevinske čestice.
(6) Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu 4, načelno su
određeni prema visinskim elementima prometnica i mogu se odrediti i na drugoj
poziciji regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 10%. Jedna
građevinska čestica može imati više kolnih priključaka.
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
Članak
27.
(4) Na području obuhvata ovoga Plana nema
predviđenih društvenih djelatnosti.
(5) Iznimno od stavka (1) ovog članka pored
osnovne građevine prema članku 14. stavak (2) dozvoljava se izgradnja dječjeg
vrtića.
(6) Uvjeti, oblik, veličina, smještaj i
oblikovanje dječjeg vrtića odrediti će se prema pravilima struke i prema
Državnom pedagoškom standardu.
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Članak
28.
(2) Ovim Planom nije predviđena mogućnost
gradnje stambenih građevina.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
Članak
29.
(1) Ovim su Planom osigurane površine za
razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske-koridori (vodovi, kanali) i
površinske infrastrukturne građevine i uređaji i to za:
- sustave prometa i veza (cestovni, pješački
i telekomunikacijski promet),
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda),
- energetski sustav (elektroopskrba i
plinoopskrba).
(2) Građevine, uređaji i površine
infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se
graditi/rekonstruirati neposrednom provedbom ovoga Plana, sukladno ovim
Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih tijela.
Članak
30.
(1) Infrastrukturni sustavi s koridorima,
uređajima, građevinama i površinama za njihov razvoj iz članka 26. ovih
Odredaba prikazani su na kartografskim prikazima broj 2.
(2) Infrastrukturni koridori su površine
uzduž pravaca trasa infrastrukturnih instalacija, namijenjeni smještaju
objekata i uređaja infrastrukturnih sustava, a određuju se širinom koridora u
metrima.
(3) Površine predviđene za infrastrukturne
građevine su površine za smještaj građevina, uređaja te instalacija komunalne
infrastrukture i slično, a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog
sustava.
(4) Detaljno određivanje trasa prometnica i
komunalne infrastrukture unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje
se projektnom dokumentacijom vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti
okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
(5) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih
objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se
pozitivnih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata
i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
Članak
31.
(1) Sve javne prometne površine unutar
područja obuhvata ovoga Plana, na kojima postoji neposredan pristup s građevnih
čestica ili će se one tek formirati, moraju se projektirati, graditi i
uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodoopskrba
i odvodnja voda, telekomunikacijska mreža elektroenergetska i plinska
instalacija).
(2) Prilaz građevnoj čestici na javnu
prometnu površinu potrebno je riješiti tako da se njime ne ugrožava javni
promet.
(3) Dio prometne površine koji nakon izrade
projektne dokumentacije i/ili parcelacije građevnih čestica prometnica ne ulazi
u građevnu česticu prometne površine, moguće je pripojiti susjednim građevnim
česticama, urediti kao javnu zelenu površinu, površinu za smještaj urbane
opreme ili za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture.
Članak
32.
(1) Građevne čestice građevina
infrastrukturnih sustava (trafo-stanica, redukcijska stanica, uređaji za
pročišćavanje) moraju imati osiguranu površinu koja omogućava redovito
korištenje građevine i osiguran kolni pristup.
(2) Za građevine iz stavka 1. ovoga članka
koje se grade na javnoj površini ili na građevnoj čestici građevine druge
namjene ne mora se formirati zasebna građevna čestica.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
33.
(5) Na području obuhvata ovoga Plana određeni
su prostori za izgradnju prometne infrastukturne mreže prikazani kartografskim
prikazom broj 2.A.: »Prometna infrastrukturna mreža«, u mjerilu 1:2000
(6) Prilaz planskom području vrši se sa
postojeće županijske ceste oznake Ž5017.
(3) Pored prometnih građevina i površina
prikazanih na kartografskom prikazu iz stavka 1. ovoga članka, Planom je
omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih
za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, sukladno projektnoj
dokumentaciji.
(4) Gradnja novih građevina prometne mreže
obavlja se neposrednom provedbom ovoga Plana uz posebne uvjete nadležnih
tijela.
5.1.1. Ulična mreža
Članak
34.
(1) Planom se predviđa izgradnja nove prometnice.
(2) Uličnu mrežu na području obuhvata ovog
Plana čine:
- sabirna ulica,
- pješačke staze i površine.
(7) Za formiranje sabirne ulice određena je
javna prometna površina definirana u kartograskom prikazu 2.A. : »Prometna
infrastrukturna mreža«, u mjerilu 1:2000
(8) Pješačke staze i površine na području
ovoga Plana su jednostrani nogostupi.
Članak
35.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju
nerazvrstane ceste određeni su na osnovu predviđene računske brzine od 40 km/h
i značajnog dijela teretnog prometa i iznose:
- minimalna širina dvosmjerne ulice iznosi
6,0 m (2 x 3,0 m),
- uz kolnik je obvezno postavljanje rubnjaka,
- minimalna širina pristupnog puta iznosi 4,5
m, maksimalna dužina 50,0 m s obveznim okretištem,
- u uzdužnom profilu ceste dozvoljavaju se
nagibi do 12%,
- minimalna širina pješačkog hodnika iznosi:
1,6 m,
- minimalna širina javne pješačke
komunikacije (javni prolazi i stepeništa) iznosi 2,5 m, odnosno stepeništa kao
komunikacije za svladavanje visine širina iznosi 3,0 m,
-minimalna širina pješačke staze ili šetnice
je 1,5 m, uz maksimalni uzdužni nagib 5 - 8%.
(2) Kod pješačkih prijelaza obvezna je
izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.
(3) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja
prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu prometnicu ili
pristup ostvaruju posredno pristupnim putem ili kolno- pješačkom komunikacijom
potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih
institucija.
(4) Ako građevina nema neposredan pristup na
jednu od javnih kolnih površina prilaz se mora ostvariti pristupnim putem koji
zadovoljava minimalne tehničke uvjete definirane u stavku 1. ovog članka.
(5) Udaljenost građevine od ruba građevne
čestice javnih prometnih površina iznosi najmanje 6,0 m uvećano za 1/2 visine
građevine.
(13) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa,
usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih
površina unutar površine prometnice utvrđuju se projektnom dokumentacijom.
(14) Prilikom izrade projektne dokumentacije
za prometnu površinu, potrebno je posebno paziti na prijelaze preko postojeće
infrastrukture (međunarodni telekomunikacijski kabel), s ciljem da se izbjegne
njegovo oštećivanje. Potrebno je ishodovati uvjete od vlasnika postojeće
infrastrukture.
5.1.2. Parkirališta i garaže
Članak
36.
(1) Vozila djelatnika i vozila za potrebe
djelatnosti (posjetitelji) smještaju se unutar građevinske čestice.
(2) Potreban broj parkirališnih i/ili
garažnih mjesta za pojedine namjene utvrđuje se sukladno sljedećim normativima:
Tablica br. 1- Kriteriji za određivanje broja
parkirališnih ili garažnih mjesta
|
Namjena
prostora
u građevinama
|
Broj
parkirališnih ili
garažnih mjesta na 1000 m2 bruto
razvijene površine
|
|
Poslovna namjena - servisni i skladišni
sadržaji
|
4 -
8
|
|
Trgovački sadržaji
|
20 -
40
|
|
Uredi
|
10 -
20
|
|
Drugi poslovni sadržaji
|
15
|
(3) Ako se garažni prostori nalaze u
podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.
5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
37.
(1) Planom se za kretanje pješaka osiguravaju
pločnici.
(2) Pješačke površine na području obuhvata
Plana su:
- jednostrani nogostup uz glavnu prometnicu,
(3) Pješačke površine iz stavka 2. ovoga
članka potrebno je izvoditi na svim novoplaniranim prometnicama i pristupnim
putevima.
5.1.4. Uvjeti za osiguranje kretanja osoba s
invalidetom i smanjene pokretljivosti
Članak
38.
(1) Planom se za sve građane, bez obzira na
dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa svim
građevinama i javnim površinama.
(2) Sve prometne površine potrebno je izvesti
bez arhitektonskih i urbanističkih barijera na način da na njima nema zapreka
za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim
mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe smanjene
pokretljivosti moraju se ugraditi ukošeni rubnjaci.
(3) Kod gradnje novih građevina i uređenja
javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama propisa o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u
svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih te sprečavanja nastajanja novih
urbanističko-arhitektonskih barijera.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
39.
(2) Telekomunikacijska mreža grafički je
prikazana na kartografskom prikazu broj 2.B.: »Telekomunikacijska mreža« u
mjerilu 1:2000.
Članak
40.
(1) Unutar sustava telekomunikacijskog
prometa predviđena je dogradnja prostora uređajima pristupne mreže izgradnjom
distributivne telekomunikacijske kanalizacije.
(2) Prilikom polaganja treba koristiti prvi
podzemni sloj unutar postojećih i planiranih javnih cestovnih koridora, uz
obavezno pridržavanje minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu.
Članak
41.
(4) Na glavnim trasama, između zdenaca,
predviđeno je polaganje četiri PEHD cijevi 1 100 mm, a do ormarića za
koncentraciju instalacija u objektu polažu se dvije PEHD cijevi 1 50 mm.
(5) Razmak između zdenaca određuje se na
osnovi Uputstava o gradnji mjesnih kabelskih mreža.
(6) Tipovi kabelskih zdenaca biti će određeni
glavnim projektom, a trebaju biti dimenzionirani za nosivost:
- zdenac ispod kolnika na najveće opterećenje
od 5 kN/ m2, jednoliko
raspoređeno po terenu u okolini zdenca;
- okvir i lijevano željezo poklopca moraju
izdržati dinamičko opterećenje preneseno preko ploče i to 50 kN za okvir
postavljen u pješačkom hodniku ili razdjelnoj površini zelenila.
Članak
42.
(4) S obzirom na uvođenje treće generacije
UMTS (općepokretni telekomunikacijski sustav), postavljanje baznih stanica ove
mreže moguće je i naknadno.
(5) Pozicije stanica za koje je potrebno
osigurati tek minimalne prostorne uvjete, biti će određene u skladu s planovima
koncesionara.
(6) Prilikom određivanja lokacija eventualnih
baznih stanica pokretne telefonije, voditi računa o dozvoljenim udaljenostima
od građevina te o svim relevantnim propisima vezanim za zaštitu ljudi od
zračenja i drugih štetnih utjecaja na okolni prostor, koje bazne stanice mogu
proizvoditi.
Članak
43.
(2) U cilju omogućavanja kvalitetnih
telekomunikacijskih usluga unutar zone obuhvata Plana predviđena je građevinska
čestica, u zahvatu komunikacije, za smještaj aktivnog čvorišta.
(3) Minimalne dimenzije čestice su 2x3 m,
pripadajuća građevinska čestica mora biti udaljenja najmanje 5 m od prometnice.
Članak
44.
(1) Kućne telekomunikacijske instalacije
(unutar objekata) treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehničkim
uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Energetski sustav
Članak
45.
(7) Izgradnja mreže komunalne infrastrukture
moguća je u sustavu izgradnje novih prometnica unutar obuhvata Plana, odnosno u
zaštitnom pojasu postojeće lokalne ceste.
(8) Priključenja građevina na javne komunalne
mreže moguće je uz suglasnost nadležnih službi.
(9) Odstupanje trasa, profila i dimenzija
komunalne infrastrukture utvrđenih kartografskim prikazima moguća su uz
obrazloženje kroz projektnu dokumentaciju, a sukladno uvjetima nadležnih
službi.
(10) Planom je u energetskom sustavu
predviđena gradnja objekata i uređaja elektroenergetske mreže i plinske mreže.
(11) Elektroenergetska mreža prikazana je
kartografskim prikazom broj 2.E.: »Energetski sustav - elektroopskrba« u
mjerilu 1:2000.
(12) Plinoopskrba je prikazana kartografskim
prikazom broj 2.F.: »Energetski sustav - plinoopskrba« u mjerilu 1:2000.
5.3.1.1. Elektroenergetska mreža
Članak
46.
(4) Planirana trafostanica 20/0,4 kV graditi
će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu Plana. Trafostanica će
se graditi kao samostojeća građevina.
(5) Za trafostanicu koja se gradi kao
samostojeća, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost
trafostanice do granice prema susjednim građevnim česticama iznosi 1m, a prema
kolniku 2 m.
(6) Za mogućeg novog kupca električne
energije koji zahtjeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih
trafostanica 20/0,4 kV iz ovog Plana, napajanje će se osigurati iz trafostanice
20/0,4 kV koja će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice, odnosno
zahvata u prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini).
(7) Postojeću stupnu trafostanicu, koja se
nalazi u obuhvatu Plana, moguće je zamjeniti (na istoj lokaciji ili u blizini)
novom, samostojećom trafostanicom 20/0,4 kV.
Članak
47.
(5) Planom predložena lokacija nove
trafostanice 20/0,4 kV biti će konačno utvrđena lokacijskom dozvolom i
projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba konzuma.
(6) Trase priključnih podzemnih vodova 20 kV
odrediti projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije
trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni podzemni vodovi 20
kV vode se po javnim površinama.
(7) Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu
je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom
da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili
zamjena te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
(8) Niskonaponska mreža izvodi se kao
podzemna.
Članak
48.
(4) Javnu rasvjetu izvoditi u sklopu podzemne
niskonaponske mreže kao samostalnu podzemnu mrežu na samostojećim stupovima, a
prema potrebama dograđivati u sklopu buduće niskonaponske mreže.
(5) Detaljno rješenje rasvjete unutar
obuhvata Plana riješiti u glavnim/izvedbenim projektima, koji će odrediti njeno
napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim
proračunima.
(6) Iznimno se dozvoljava odstupanje u
položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu
na položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su obrazložene projektnom
dokumentacijom.
5.3.1.2. Plinoopskrbna mreža
Članak
49.
(8) Distribuciju plina potrošačima obavljati
će distributer prema Zakonu o energiji, Pravilniku o distribuciji plina i
Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava.
(9) Prihvat zemnog plina za područje
obuhvata Plana vršit će se iz mjerno redukcijske stanice MRS-1 Rijeka zapad.
(10) Do područja obuhvata Plana dolazi
srednjetlačni plinovod.
(11) Distribucija unutar područja obuhvata
Plana do planiranih objekata izvesti će se srednjetlačnim ST plinovodom do max
4 bar.
(12) Ovim je Planom predviđena gradnja nove
korisničke mreže koja će se, u skladu s dinamikom gradnje područja, širiti
postojećim i planiranim ulicama.
(13) Srednjetlačna mreža plinovoda polaže se
u sklopu površina osnovne mreže prometnica.
(14) Trase distributivne plinske mreže na
području obuhvata ovoga Plana konačno će se utvrditi lokacijskom dozvolom na
temelju projektne dokumentacije.
Članak
50.
(6) Distribucijske plinovode potrebno je
polagati u trupu prometnice, u pješčanoj posteljici na dubini minimalno 1,0 m i
razmaka 1,0 m od ostalih komunalnih instalacija. Iznimno se plinovodi mogu
polagati kroz zonu javnih zelenih površina.
(7) U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog
plinovoda zabranjena je sadnja visokog zelenila (drvoredi).
(8) Priključke plinske mreže do
novoplaniranih građevina potrebno je graditi podzemno.
(9) Plinovod će se izvoditi iz PEHD cijevi
koje moraju imati certifikat o sukladnosti s hrvatskim normama i namjene za
plin.
(10) Priključke potrošača predvidjeti pomoću
sedlastih komada, priključne regulacijske ormariće po mogućnosti izvesti na
granici građevinske čestice. Cijevi prije priključnog ormarića (cca 1 m) u
ormariću i razvod kod potrošača, moraju biti bešavne čelične.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
51.
(1) Vodnogospodarski sustav prikazan je na
kartografskom prikazu broj 2.C.: »Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba« u
mjerilu 1:2000.
(2) Sve građevine moraju biti spojene na
sustav vodoopskrbe i odvodnje.
(3) Planom je, u sklopu vodnogospodarskog
sustava, predviđena gradnja građevina i uređaja za vodoopskrbu i odvodnju
otpadnih voda.
(4) Cjelokupno područje obuhvata Plana nalazi
se u zoni djelomičnog ograničenja sanitarne zaštite, te svako obavljanje
djelatnosti i građenja mora biti u skladu s »Odlukom o sanitarnoj zaštiti
izvora voda za piće na riječkom području« (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 6/ 94, 12/94 - ispravak, 12/95, 245/96, 04/01, 15/09 i 14/10).
5.3.2.1. Vodoopskrba
Članak
52.
(1) Planirane i postojeće trase vodoopskrbnih
cjevovoda s pripadajućim objektima prikazane su kartografskim prikazom broj
2.C.: »Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba« u mjerilu 1:2000.
(2) Planom je predviđena gradnja nove mreže
vodoopskrbnog sustava u skladu s potrebama korisnika prostora. Planira se
izvesti jedinstveni cjevovod za sanitarno-tehnološku i protupožarnu vodu, koji
se priključuje na planirani vodovodni cjevovod, koji se planira izvesti u trupu
županijske ceste Škalnica - Klana.
(3) Mrežu novih opskrbnih cjevovoda potrebno
je graditi u trupu prometnice odnosno koridoru novih prometnih površina.
(4) Unutar područja zahvata ovog Plana
dopušteno je određeno odstupanje od prikazanog, ukoliko bi se izradom idejnih
projekata pokazalo opravdanije rješenje, te nakon što se definira status
cjevovoda u odnosu na vlasništvo čime se reguliraju međusobni odnosi predmetne
zone s Komunalnim društvom, o načinu održavanja planiranih cjevovoda, s
pripadajućim uređajima uz cjevovode.
(5) Križanja i paralelna vođenja s ostalim
instalacijama (elektroopskrba, plinoopskrba i odvodnja) usklađuju se sa
uvjetima vlasnika instalacija.
(6) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je, u
skladu s propisima, izvesti vanjske nadzemne hidrante. Nadzemne hidrante
potrebno je postavljati unutar pješačkog hodnika na međusobnom razmaku manjem od
150,0 m.
(7) Rješenje opskrbe vodom mora biti
usklađeno s protupožarnom zaštitom u cilju osiguranja potrebnih količina vode i
tlaka u mreži i na požarnim hidrantima prema posebnim uvjetima te prema Zakonu
o zaštiti od požara i Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak
53.
(3) Trase građevina i uređaja individualnog
sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su
kartografskim prikazom broj 2.D.: »Vodnogospodarski sustav - odvodnja« u mjerilu
1:2000.
(2) Na području obuhvata Plana planiran je
razdjelni individualni sustav odvodnje otpadnih voda (kolektorski sustav
sanitarno-potrošnih i tehnoloških voda i oborinskih voda).
(3) Trase kolektora sustava odvodnje otpadnih
voda potrebno je, u pravilu, graditi u prometnim površinama.
(4) Kanalizacijsku mrežu je potrebno izvoditi
nepropusnim cijevima.
(5) Trase i položaj kanalizacijskih
individualnih sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja predviđeni Planom su načelni,
njihov točan položaj i profil biti će određeni projektnom dokumentacijom.
Članak
54.
(2) Zbrinjavanje sanitarno-tehnoloških
otpadnih voda vrši se gradnjom kanalizacijske mreže i lokalnog uređaja za
obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije pročišćavanja.
Pročišćena otpadna voda upušta se u teren putem upojnih bunara.
(3) Tehnološke otpadne vode sa parcela se
prije upuštanja u kolektor moraju dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda.
(4) Zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje
morati će skopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje
ili drugim ovlaštenim osobama u skladu sa zakonom.
(4) Do izgradnje individualnog sustava
dozvoljava se na građevinskim česticama za manje poslovne građevine (uslužne,
servisne i slične sa opterećenjem do 10 ES) izgradnja nepropusne septičke
taložnice za zbrinjavanje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda.
(5) Za veće poslovne građevine (trgovačke,
skladišne i slične sa opterećenjem većim od 10 ES) do izgradnje individualnog
sustava odvodnje sanitarno-tehnološke otpadne vode moraju se tretirati preko
uređaja za pročišćavanje.
(6) Nakon izgradnje individualnog sustava
obvezan je priključak građevne čestice na isti.
Članak
55.
(1) Planom je predviđena mogućnost
varijantnog rješenja zbrinjavanja sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih
voda, odnosno priključenje kanalizacijske mreže zone na planirani sustav
kanalizacije naselja Škalnica, za koji je u Studiji zaštite voda Primorsko-goranske
županije dana osnovna koncepcija odvodnje sa uređajima drugog stupnja
pročišćavanja.
(2) Za spajanje na planirani sustav odvodnje
naselja Škalnica potrebno je izvesti crpnu stanicu i tlačni vod, koji se
planira izvesti u trupu novoplanirane prometnice.
Članak
56.
(1) Oborinske vode sa površina krovova,
pješačkih staza i ostalih površina sa kojih dobivamo »čiste« oborinske vode
treba riješiti disperzijom u teren, ili na mjestima koncentriranih tokova
(oluci i sl.) predvidjeti upojne građevine.
(2) Za manje parkirne, radne i manipulativne
površine (do 200 m2), zagađene
naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni
teren raspršenim sustavom odvodnje.
(3) Za prihvat oborinske otpadne vode sa
novoplanirane prometnice predviđa se izvedba gravitacijske mreže kolektora,
koji oborinsku otpadnu vodu gravitacijski odvode do uređaja za pročišćavanje -
separatora. Nakon tretiranja na separatoru pročišćena voda se upušta u tlo
upojnim bunarom.
(4) Lokacija uređaja za pročišćavanje -
separatora te upojnog bunara smještena je u zelenom pojasu, a točan položaj
utvrdit će se izradom potrebne projektne dokumentacije.
(5) Na građevinskim česticama poslovne
namjene nužno je oborinske vode sa internih prometnica, parkirališta i manipulativnih
površina (preko 200 m2) prije
upuštanja u teren tretirati taložnicama i separatorima masnoće i ulja. Uređaje
za pročišćavanje oborinskih voda smjestiti u sklopu svake pojedine građevinske
čestice poslovne namjene. Nakon tretiranja na separatoru, pročišćena voda se
putem upojnih bunara upušta u podzemlje.
(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik te u vodama koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije, a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih
voda.
(7) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, potrebno je ishoditi
vodopravne uvjete u skladu s propisima.
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Zaštitne zelene površine
Članak
57.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) u području
obuhvata Plana planirane su na nepristupačnim mjestima i kao zaštita županijske
ceste, a oblikovane su radi zaštite okoliša (nestabilnih padina, erozije,
zaštite od buke, zaštite zraka i drugo).
(2) Zaštitne zelene površine potrebno je
urediti sadnjom pretežito visokog zelenila, ali tako da ne ugrožavaju sigurnost
odvijanja prometa.
(3) Unutar zaštitnih zelenih površina mogu se
graditi građevine komunalne infrastrukture.
Članak
58.
(2) Planom se za uređenje zaštitnih zelenih
površina (Z) propisuju slijedeće smjernice:
- zaštitne zelene površine na području
obuhvata Plana potrebno je uređivati na način da imaju ulogu zaštitnog
ozelenjenog tampona između područja različite urbane namjene (zaštita površina
uz županijsku cestu i slično),
- sve zaštitne površine potrebno je ozeleniti
i učiniti dostupnima,
- izbor biljnih vrsta i razinu dostupnosti
potrebno je uskladiti s karakterom namjene područja prema kojem se uređuje
zaštitna površina,
- zaštitne zelene površine uz prometne
građevine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica čime se ujedno provodi i
zaštita od buke,
- unutar zaštitnih zelenih površina
dozvoljava se uređivanje pješačkih površina i putova, staza, postavljanje javne
rasvjete,
- na površinama zaštitnog zelenila ne
dozvoljava se gradnja na klizištima, strminama, osim građevina koje služe
zaštiti kao što su potporni zidovi, ograde i slično.
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
59.
(3) Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih
vrijednosti u obuhvatu ovoga Plana nema.
(4) Ako se pri izvođenju građevinskih ili
bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla
naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je
prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo
(Konzervatorski odjel u Rijeci).
8. Postupanje s otpadom
Članak
60.
(2) Na području obuhvata ovoga Plana s
otpadom se mora postupati na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje
i ne koriste postupci koji bi mogli štetiti okolišu, a osobito da se izbjegnu
rizici od onečišćenja voda, tla i zraka, pojava buke i neugodnih mirisa,
ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na području
kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te nastajanje
eksplozije, požara i slično.
Članak
61.
(1) Proizvođači otpada na području obuhvata
Plana dužni su pridržavati se mjera ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom
i to:
- izbjegavati ili smanjiti količinu otpada na
mjestu nastajanja,
- razvrstavati otpad po vrstama na mjestu
nastanka,
- iskorištavati vrijedna svojstava otpada u
materijalne i energetske svrhe,
- sprječavati nenadzirano postupanje s
otpadom,
- odlagati otpad na postojeće odlagalište,
- sanirati otpadom onečišćene površine.
(2) Na svakoj građevnoj čestici osigurava se
odgovarajući prostor za smještaj manjih spremnika za skupljanje komunalnog
otpada.
(3) U građevini, u kojoj se obavlja poslovna
djelatnost, mora se osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog
tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od atmosferskih utjecaja te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(4) Prostor za privremeno skladištenje
tehnološkog otpada iz stavka 3. ovoga članka mora biti jasno obilježen.
(5) Plan gospodarenja otpadom donosi se
temeljem Zakona o otpadu.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
62.
(2) Zahvati u prostoru za koje se provodi
procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš te način provedbe postupka procjene
utjecaja zahvata na okoliš, određeni su propisima koji uređuju područje zaštite
okoliša.
Članak
63.
(2) Unutar područja obuhvata Plana ne mogu se
graditi građevine niti dopuštati zahvati koji neposredno ili posredno
ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čije je postojanje ili uporaba iznad
dozvoljenih graničnih vrijednosti utvrđenih propisima koji reguliraju zaštitu
okoliša.
9.1. Zaštita tla
Članak
64.
(1) Na području obuhvata Plana, u cilju
zaštite tla, nije dozvoljeno:
- odlaganje otpada na površinama koje nisu
predviđene i uređene za tu namjenu,
- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih
voda.
(2) Tlo za građenje štiti se primjenom svih
važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz
područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva,
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primjeniti
prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.
9.2. Zaštita zraka
Članak
65.
(1) Na području obuhvata Plana određeno je
provođenje mjera zaštite zraka u svrhu uspostave i očuvanja planirane I.
kategorije kakvoće zraka te je potrebno provoditi, utvrđivati i pratiti kakvoću
zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija
sukladno pozitivnim propisima.
(2) Mjere i aktivnosti za provođenje zaštite
zraka utvrđuju se kako slijedi:
- promicanje uporabe plina kao energenta,
- održavanje javnih površina redovitim
čišćenjem,
- uređenje zaštitnih zelenih površina između
prometnica i okolne izgrađene površine,
- očuvanje postojećeg zelenila.
(3) Ako se pojave stacionirani izvori
onečišćenja iznad graničnih vrijednosti emisije u zrak, potrebno je primjeniti
mjere zaštite zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
9.3. Zaštita voda
Članak
66.
(2) Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni
djelomičnog ograničenja vodozaštitnog područja.
Članak
67.
(2) Izgraditi individualni sustav nepropusne
kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda sa
odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili
drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične
pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu
kanalizaciju, primijeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući
postupak pročišćavanja sa upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u
podzemlje.
Oborinske vode sa autocesta, većih parkirnih,
radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima moraju se
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na separatorima i uputiti u
podzemlje putem upojnih bunara.
Za manje parkirne, radne i manipulativne
površine do 200 m2, zagađene
naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni
teren raspršenim sustavom odvodnje.
Članak
68.
(1) Na području zone djelomičnog ograničenja
zabranjeno je:
- postojanje i građenje industrijskih pogona
i drugih objekata bazne, kemijske i metalurške industrije,farmaceutske
industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari,
- nekontrolirano odlaganje otpadnih voda.
9.4. Zaštita od buke
Članak
69.
(1) Na području obuhvata Plana, mjerama
zaštite od buke potrebno je spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti
postojeću buku na dopuštenu razinu provođenjem mjera zaštite određenih
propisima.
(2) Zaštitu od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke.
(3) Unutar područja obuhvata Plana dopušta se
razina buke u odnosu na namjenu prostora sukladno Pravilniku o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(4) Unutar područja obuhvata Plana dopušta se
razina buke u odnosu na namjenu prostora sukladno Pravilniku o mjerama zaštite
od buke izvora na otvorenom prostoru.
(5) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke
prema Pravilnicima iz stavka 3. i 4. ovoga članka, kod postojeće izgradnje,
potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene
djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih
ili izgrađenih).
(6) Zaštitni pojas uz županijsku cestu oznake
Ž5017 ulazi djelimično u područje obuhvata Plana, a na isti se primjenjuje
Zakon o javnim cestama.
9.5. Zaštite od požara
Članak
70.
(1) Zaštitu od požara na području obuhvata
Plana potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i propisa
donesenih temeljem Zakona i pravilima struke iz područja zaštite od požara.
(2) Rekonstrukcijom postojećih i gradnjom
novih građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje unutar
područja obuhvata Plana.
Članak
71.
(1) Na području obuhvata Plana određuju se
sljedeće mjere zaštite od požara:
- Kod projektiranja građevina, prilikom
procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom
dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričke metode TRVB
ili Gretner ili Euroalarm za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se skuplja i boravi veći broj ljudi.
- Dosljedno se pridržavati prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Klana i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja
zaštite od požara.
- Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obvezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvetima za vatrogasne pristupe.
- Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
- Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intezitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski
objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg
objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod poslovnih objekata
ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne
može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
- Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je poštivati
odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine«
broj 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.
- Temeljem članka 28. stavak 2. Zakona o
zaštiti od požara (»Narodne novine« br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat
zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
9.6. Mjere posebne zaštite
Članak
72.
(1) Planom šireg područja nije utvrđena
obaveza izgradnje skloništa za naselje Klana.
Članak
73.
(1) Uzbunjivanje stanovništva provodi se u
skladu s Pravilnikom o postupku uzbunjivanja stanovništva.
(2) Za lokacije na kojima se okuplja veći
broj ljudi obvezno je postavljanje posebnog sustava uzbunjivanja sukladno
Pravilniku iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Vlasnici i korisnici građevina u kojima
se okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne
može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, obvezni
su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja
građana, te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti
i mjerama koje je potrebno poduzeti.
(4) Pravne osobe dužne su organizirati
zaštitu i spašavanje od prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i
katastrofa i provoditi pripreme, poduzimati mjere pripravnosti i aktivnosti u
katastrofama i otklanjanju posljedica te izvršavati druge obveze propisane
Zakonom o zaštiti i spašavanju, drugim propisima i svojim općim aktima.
(5) U postupku provođenja Plana potrebno je
poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju
stanovništva.
Članak
74.
(1) Na kartografskom prikazu broj 3.B.:
»Mjere zaštite« u mjerilu 1:2000. prikazani su prometni pravci kojima se
dozvoljava prijevoz opasnih tvari, ali samo isključivo za potrebe korisnika
poslovne zone.
(2) Za sada na području obuhvata Plana ne
postoje mjesta ugroza.
Članak
75.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim
kartama, te zakonskom regulativom koja uređuje područje gradnje i odgovarajućim
tehničkim propisima.
(2) Za područje Općine Klana određen je
osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 8o MCS s odstupanjem prema 8- i 8+.
(3) Prometni pravci pogodni za evakuaciju
ljudi i osiguranje nesmetanog prolaza intreventnih vozila, koji nisu ugroženi
urušavanjem, prikazani su na kartografskom prikazu broj 3.B.: »Mjere zaštite« u
mjerilu 1:2000.
(4) Na kartografskom prikazu broj 3.B.:
»Mjere zaštite« u mjerilu 1:2000. prikazana je zona pogodna za evekuaciju
ljudi, te zona privremenog deponiranja materijala koji je nastao kao posljedica
rušenja.
Članak
76.
(1) Protupotresno projektiranje i građenje
građevina potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.
(2) Kod rekonstrukcije građevina koje nisu
projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje,
izdavanje akata kojima se dozvoljava rekonstrukcija treba uvjetovati
ojačavanjem konstruktivnih elemenata građevine.
Članak
77.
(1) Na području obuhvata Plana postoje
subjekti koji su mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće. To su firme »Modern
line« d.o.o. i »Vitro« d.o.o. koje koriste veće količine opasnih tvari. Po
količini opasnih tvari u svojim postrojenjima ne pripadaju u područje koje
pokriva SEVESO II direktiva, no prisutne količine opasnih tvari mogu ugroziti
djelatnike koji s njima rukuju, a u krajnjim slučajevima moguće su i ugroze
okolnog stanovništva i okoliša.
Za navedene subjekte zona ugroženosti kod
scenarija zapaljenja prilikom pretakanja goriva nalazi se u radijusu od 98 m od
cisterne. Ugroženo je 5 objakata i 90 ljudi (objekti i zaposlenici obje
tvrtke). Radijus ugroženosti prikazan je na kartografskom prikazu broj 3.B.:
»Mjere zaštite« u mjerilu 1:2000.
(2) Od kritične infrastrukture unutar Plana
nalazi se trafostanica u vlasništvu tvrtke »Moder line« d.o.o.
(4) Na području Plana nema klizišta niti
plavljenja, niti ne postoje divlja odlagališta otpada.
10. Mjere provedbe Plana
Članak
78.
(1) Ovaj Plan provodi se neposredno na svim
njegovim područjima.
(2) Provedba ovoga Plana vrši se neposredno
primjenom ovih Odredaba za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog
elaborata Plana.
Članak
79.
(1) Građevine na području obuhvata ovoga
Plana mogu se graditi isključivo na građevnim česticama koje imaju osi
guran neposredan pristup s
javno prometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i
vodom te odvodnju otpadnih voda.
11. Rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni
Članak
80.
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina čija
namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Planom moguća je u
svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.
(2) Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja
neophodnih uvjeta smatraju se:
- proširenje, prenamjena, usavršavanje i
zaokruženje tehnološkog procesa ili procesa rada,
- rekonstrukcija građevina radi poboljšanja
uvjeta rada,
- zamjena dotrajalih instalacija,
- priključci na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture,
- rekonstrukcija i gradnja postojećih
ogradnih i potpornih zidova u svrhu sanacije terena.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
81.
Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih
pečatom Općinskog vijeća Općine Klana i potpisom predsjednika Općinskog vijeća
Općine Klana te ovjereni pečatom tijela odgovornog za provođenje javne rasprave
i potpisani od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.
Članak
82.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani
Općinskog vijeća Općine Klana, pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine
Klana, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te
Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.
Članak
83.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana te
obvezni prilozi iz članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke,
nisu predmet objave.
Članak
84.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-01/11-01/45
Ur. broj: 2170-06-11-01-01
Klana, 12. listopada 2011.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE KLANA
Predsjednik
Dorijan
Valenčić, v.r.
