SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 35. Četvrtak, 27. listopada 2011.
OPĆINA KLANA
Moscenicka_draga-001

41.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Klana za četverogodišnje razdoblje (2004.-2008.), (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/05), i članaka 32. Statuta Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 33/09), Općinsko vijeće Općine Klana, na 18. sjednici održanoj dana 12. listopada 2011. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 7 - Škalnica

IV. OPĆE ODREDBE

Članak

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 7 - Škalnica (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan je izradio »Geoprojekt« d.d. Nova cesta 224/2, Opatija

Članak 3.

Plan se donosi za područje gospodraske - poslovne namjene.

Granica obuhvata Plana prikazana je na svim kartografskim prikazima.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 7,92 ha.

Članak 4.

Planom se određuju namjena i uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjeti i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te drugi elementi od važnosti za područje Plana.

Članak 5.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove te obvezne priloge kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i

drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne

mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Ulična mreže

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.1.4. Uvjeti za osiguranje kretanja osoba smanjene

pokretljivosti

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

5.3.1.1. Elektroonergetska mreža

5.3.1.2. Plinoopskrbna mreža

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

5.3.2.1. Vodoopskrba

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povjesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita voda

9.4. Zaštita od buke

9.5. Zaštita od požara

9.6. Posebne mjere zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od

rušenja, poplava i potresa)

10. Mjere provedbe Plana

11. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna

planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO

I. Obvezni kartografski prikazi:

1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000

2. Prometna, ulična i komunalna

infrastrukturna mreža

2.A. Prometna infrastrukturna mreža MJ 1:2000

2.B. Telekomunikacijska mreža MJ 1:2000

2.C. Vodnogospodarski sustav

- vodoopskrba MJ 1:2000

2.D. Vodnogospodarski sustav - odvodnja MJ 1:2000

2.E. Energetski sustav - elektroopskrba MJ 1:2000

2.F. Energetski sustav - plinoopskrba MJ 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.A. Oblici korištenja MJ 1:2000

3.B. Mjere zaštite MJ 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje MJ 1:2000

C. OBVEZNI PRILOZI

A. Obrazloženje Plana

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti zone izdvojene namjene u

prostoru grada ili općine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i

ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog odnosno

općinskog značaja

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone izdvojene

namjene

2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone izdvojene namjene

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na

postojeća obilježja izgrađene strukture i očuvanja

prostornih posebnosti

2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i

komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. Gospodraska namjena - poslovna

3.2.2. Površine infrastrukturnih građevina

3.2.3. Zaštitne zelene povšine

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina

3.3.1. Iskaz namjene površina

3.3.2. Način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav (elektroopskrba i plinoopskrba)

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja)

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Zaštita od požara

3.7.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od

rušenja, poplava i potresa)

B) Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata Urbanističkog plana:

. Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/07)

C) Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planske rješenja:

. Plan zaštite i spašavanja, Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća, Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja

D) Popis propisa koje je potrebno poštivati u izradi Plana:

. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11),

. Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/ 07),

. Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/ 09),

. Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05, 139/08 i 57/11),

. Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08),

. Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/ 05, 111/06, 60/08 i 87/09),

. Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/ 10),

. Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/ 11),

. Zakon o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/ 04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10),

. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10 i 61/11),

. Zakon o šumama (»Narodne novine« broj 140/05, 82/ 06, 129/08,80/10 i 124/10),

. Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10),

. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95 i 56/10),

. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 9/04, 45/04 - ispr.),

. Pravilnik o načinu obračuna površina i obujma u projektima zgrada (»Narodne novine« broj 90/10 i 111/10),

. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07),

. Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine« broj 21/09, 57/10, 126/10 i 48/11),

. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 119/07),

. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 - ispr. i 142/03),

. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06),

. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine« broj 87/10),

. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04, 46/08 i 30/09),

. Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91 i 74/93),

. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06),

. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86).

. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05),

. Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07, 150/08, 154/08 i 5/09),

. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (»Narodne novine« broj 64/08 i 67/09).

E) Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona,

MIŠLJENJA zaprimljena nakon održane Prethodne rasprave (18. 8. 2008.):

. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA PRIMORSKO-GORANSKA RIJEKA, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite

(Broj: 511-09-21/1-175/289-2008.MV) od 14. 8. 2008. godine,

. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci

(Klasa: 612-08/08-10/57; Ur.br: 532-04-15/16-08-2) od 27. kolovoza 2008. godine,

. HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. - ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

(Klasa: 360-01/08-01/134; Ur. broj: 2170-06-08-01-02) od 8. 8. 2008. godine,

. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu prirode

(KLASA: 612-07/08-49/0863; UR. BROJ: 532-08-03-01/ 3-08-02) od 8. rujan 2008. godine,

. HRVATSKE VODE Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko-istarskih slivova, Rijeka

 (Klasa: 350-02/08-01/718, Ur.broj: 374-23-3-08-02) od 9. 12. 2008. godine,

SUGLASNOST:

. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA PRIMORSKO-GORANSKA RIJEKA, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite

(Broj: 511-09-21/1-166/144/2-2011.DR) od 22. 8. 2011. godine,

. KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju Rijeka, PRJ Kanalizacija, (GG, ing./1861) od 24. 8. 2011. godine,

. DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE, Područni ured za zaštitu i spašavanje Rijeka

(KLASA: 350-01/11-01/11; UR. BROJ: 543-12-01-11-5) od 31. 8. 2011. godine,

. HRVATSKE VODE Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko-istarskih slivova, Rijeka

(Klasa: 350-02/11-01/488, Ur. broj: 374-23-3-11-02/PLJ) od 7. 9. 2011. godine,

. MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA, Uprave gospodarenja vodama, Zagreb, (KLASA: 325-01/11-01/ 773, UR. BROJ: 538-10-1/0210-11-4) od 29. rujna 2011. godine.

F) Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi,

G) Evidencija postupka izrade i donošenja Plana,

H) Sažetak za javnost

Članak 6.

V. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 7.

(1) Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina prikazani su kartografskim prikazom broj 1.: »Korištenje i namjena površina«.

(2) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja 7 - Škalnica, u daljnjem tekstu: Plan, površine za razvoj i uređenje razgraničene su kako slijedi:

. Površine gospodarske - poslovne namjene

. Javne infrastrukturne površine:

- prometne površine

- pješačke površine

- površine ostalih infrastrukturnih sustava

. Zaštitne zelene površine

Članak 8.

(1) Temeljnim postavkama ovoga Plana određuju se detaljnija namjena i uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti smještaja i gradnje građevina, smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora te drugi elementi od važnosti za područje za koje se Plan donosi.

Članak 9.

(2) Koeficijent izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) građevne čestice izračunavaju se primjenom Zakona o prostornom uređenju i gradnji i na temelju istoga donesenih podzakonskih akata: »Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova« i »Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada«.

Površine gospodarske - poslovne namjene

Članak 10.

(2) Područje gospodarske - poslovne namjene namjenjuje se izgradnji i uređenju površina za uslužnu, trgovačku, skladišnu, servisnu i sličnu djelatnost te objekata i uređaja svih drugih sadržaja vezanih za osnovnu poslovnu namjenu, uz uvjet da su u skladu s odredbama zaštite okoliša propisanih ovim Planom.

Javne infrastrukturne površine

Prometne površine

Članak 11.

(3) Javne prometne površine su površine namijenjene izgradnji nove prometne infrastrukture i smještaju vozila za potrebe korisnika prostora.

(4) Granica planirane prometne infrastrukture određena je granicom njene građevne čestice.

Pješačke površine

Članak 12.

(2) Pješačke površine definirane su kao jednostrani nogostup.

Površine ostalih infrastrukturnih građevina

Članak 13.

(2) Površine za smještaj ostalih infrastrukturnih građevina namijenjene su izgradnji građevina vodoopskrbe, odvodnje otpadnih i oborinskih voda, elektroopskrbe i plinoopskrbe.

Zaštitne zelene površine

Članak 14.

(3) Zaštitne zelene površine (Z) definirane su na površinama nepovoljnih karakteristika i kao zaštita koridora županijske ceste.

(4) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 6. ovih Odredbi.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 15.

Površine za smještaj građevina gospodarskih djelatnosti određene su u kartografskim prikazima 1 i 4.

Oblik i veličina građevinskih čestica

Članak 16.

(3) Oblik i veličina građevnih čestica nisu određeni ovim planom, već su određene zone unutar kojih će se formirati građevne čestice kroz daljnju provedbu ovoga Plana.

(4) Oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila tehnološkog procesa, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine zelenila.

Najmanja veličina građevinske čestice za manje poslovne građevine (uslužne, servisne i slične) iznosi 600 m2, a za

veće poslovne građevine (trgovačke, skladišne i slične) iznosi 1200 m2.

Namjena građevina

Članak 17.

(3) Građevine osnovne djelatnosti grafičke oznake K obuhvaćaju uslužne, trgovačke, skladišne, servisne i slične sadržaje.

(4) Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevinske čestice dozvoljava se gradnja pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu i pridonose kvaliteti prostora (administrativno-upravni, ugostiteljski-restorani organizirane prehrane, garderobe, sanitarni prostori, dječji vrtići i slično), na način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti.

(5) Uz osnovne građevine, u sklopu građevinske čestice mogu se graditi i ostale građevine:

. nadstrešnice i trijemovi,

. prometne i manipulativne površine i parkirališta, te zelene površine

. potporni zidovi, obložni, ogradni zidovi i burobrani i sl.,

. komunalne građevine i uređaji,

. druge građevine, uređaji i oprema prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Veličina i površina građevina

Članak 18.

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi kig = 0,25.

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevinske čestice iznosi kis = 0,50.

Članak 19.

(5) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi dvije (2) etaže.

(6) Najveća dopuštena visina građevina mjerena do krovnog vijenca iznosi 8,0m.

(7) Ispod i/ili izvan građevina dopušta se izgradnja jedne podrumske etaže.

(8) U izgrađenom dijelu poslovne zone postojeća visina građevina se pri rekonstrukciji može zadržati ako je veća, ali ne i povećavati.

Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 20.

(4) Gradivi dio građevnih zona određen je građevinskim pravcem i uvjetima udaljenosti od ruba građevinskih čestica.

(5) Građevine se mogu graditi kao složene građevine.

(6) Građevina osnovne namjene, pomoćne i druge građevine moraju se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.

(7) Iznimno, izvan gradivog dijela građevinske čestice mogu se graditi i uređivati:

. prometne, manipulativne, zelene površine i parkirališta,

. potporni, obložni, ogradni zidovi, burobrani i sl.,

. komunalni objekti i uređaji i oprema,

. nadstrešnice,

. urbana i dr. nadzemna i podzemna oprema u funkciji građevne čestice.

Članak 21.

(5) Građevinski pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine.

(6) Kod formiranja građevinskih čestica granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama građevinske čestice je udaljena 3,0 m uvećano za 1/2 visine građevine od susjednih građevinskih čestica.

(7) Nadstrešnice moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od ruba građevinske čestice.

(8) Smještaj građevine na građevinskoj čestici mora, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

Oblikovanje građevina

Članak 22.

(5) Za cijelu poslovnu zonu Škalnica ovim Planom propisuje se suvremeni arhitektonski izričaj.

(6) Dozvoljeno je gradnju izvoditi i montažnim elementima od betona ili čelika i primjenjivanje suvremenih materijala, te slobodnija koloristička obrada.

(7) Građevina osnovne namjene te građevine pratećih sadržaja trebaju činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, oblikovanja i završne obrade.

(8) Krovišta građevina njihovi nagibi, forme, geometrija, materijali i tehnologije su integralni dijelovi procesa oblikovanja i moraju odgovarati ovdje propisanim kriterijima gradnje i projektiranja koja vrijede za cijelu poslovnu zonu.

Uređenje građevnih čestica

Članak 23.

(6) Neizgrađeni dijelovi građevinskih čestica namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih i drugih površina.

(7) Najmanje 30% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne i/ili zaštitne zelene površine, u pravilu travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila. Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

(8) Zelene i druge površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme.

(9) Potporni zidovi izvode se maksimalne visine 1,5 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina izvan i/ili unutar građevne čestice ili izvedbom platoa u više razina.

(10) Ozelenjeni pokosi nasipa uključuju se u izračun zelene površine.

(11) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih građevinskih čestica i javnih prometnih površina.

Članak 24.

(8) Ograde građevinskih čestica poslovne namjene (K) i ostalih infrastrukturnih sustava grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala, drva ili dr. materijala ovisno o projektnom rješenju. Građevne čestice mogu biti ograđene zelenilom i/ili živicom, a također i kombiniranim ogradama.

(9) Dijelovi građevnih čestica koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(10) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.

 (11) Najveća dopuštena visina ograde između i unutar građevnih čestica je 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite radnog procesa i/ili građevina i načina njihova korištenja.

(12) Ograda se u pravilu postavlja rubom građevne čestice. Parkirališta za zaposlene i posjetioce mogu se isključiti iz ograđenog dijela građevne čestice.

Članak 25.

(4) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevinske čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa, mora se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i protupožarnim pristupima građevini.

(5) Parkirališne površine za vozila djelatnika i vozila za potrebe djelatnosti (posjetitelja) smještaju se unutar građevinske čestice.

(6) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje se sukladno namjeni, a prema članku 33. ovih odredbi.

Priključenje građevinske čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 26.

(4) Građevinska čestica mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu neposredno ili posredno pristupnom cestom ukupne minimalne širine 4,50 m

(5) Građevinska čestica mora biti priključena na javne sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe te odvodnje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda prema Odredbama ovog Plana. Odvodnja oborinskih voda rješava se sukladno Odredbama ovog Plana unutar građevinske čestice.

(6) Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu 4, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i mogu se odrediti i na drugoj poziciji regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 10%. Jedna građevinska čestica može imati više kolnih priključaka.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 27.

(4) Na području obuhvata ovoga Plana nema predviđenih društvenih djelatnosti.

(5) Iznimno od stavka (1) ovog članka pored osnovne građevine prema članku 14. stavak (2) dozvoljava se izgradnja dječjeg vrtića.

(6) Uvjeti, oblik, veličina, smještaj i oblikovanje dječjeg vrtića odrediti će se prema pravilima struke i prema Državnom pedagoškom standardu.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 28.

(2) Ovim Planom nije predviđena mogućnost gradnje stambenih građevina.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 29.

(1) Ovim su Planom osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske-koridori (vodovi, kanali) i površinske infrastrukturne građevine i uređaji i to za:

- sustave prometa i veza (cestovni, pješački i telekomunikacijski promet),

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda),

- energetski sustav (elektroopskrba i plinoopskrba).

(2) Građevine, uređaji i površine infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi/rekonstruirati neposrednom provedbom ovoga Plana, sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih tijela.

Članak 30.

(1) Infrastrukturni sustavi s koridorima, uređajima, građevinama i površinama za njihov razvoj iz članka 26. ovih Odredaba prikazani su na kartografskim prikazima broj 2.

(2) Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca trasa infrastrukturnih instalacija, namijenjeni smještaju objekata i uređaja infrastrukturnih sustava, a određuju se širinom koridora u metrima.

(3) Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj građevina, uređaja te instalacija komunalne infrastrukture i slično, a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

(4) Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(5) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se pozitivnih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 31.

(1) Sve javne prometne površine unutar područja obuhvata ovoga Plana, na kojima postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili će se one tek formirati, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja voda, telekomunikacijska mreža elektroenergetska i plinska instalacija).

(2) Prilaz građevnoj čestici na javnu prometnu površinu potrebno je riješiti tako da se njime ne ugrožava javni promet.

(3) Dio prometne površine koji nakon izrade projektne dokumentacije i/ili parcelacije građevnih čestica prometnica ne ulazi u građevnu česticu prometne površine, moguće je pripojiti susjednim građevnim česticama, urediti kao javnu zelenu površinu, površinu za smještaj urbane opreme ili za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 32.

(1) Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanica, redukcijska stanica, uređaji za pročišćavanje) moraju imati osiguranu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine i osiguran kolni pristup.

(2) Za građevine iz stavka 1. ovoga članka koje se grade na javnoj površini ili na građevnoj čestici građevine druge namjene ne mora se formirati zasebna građevna čestica.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 33.

(5) Na području obuhvata ovoga Plana određeni su prostori za izgradnju prometne infrastukturne mreže prikazani kartografskim prikazom broj 2.A.: »Prometna infrastrukturna mreža«, u mjerilu 1:2000

 (6) Prilaz planskom području vrši se sa postojeće županijske ceste oznake Ž5017.

(3) Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz stavka 1. ovoga članka, Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, sukladno projektnoj dokumentaciji.

(4) Gradnja novih građevina prometne mreže obavlja se neposrednom provedbom ovoga Plana uz posebne uvjete nadležnih tijela.

5.1.1. Ulična mreža

Članak 34.

(1) Planom se predviđa izgradnja nove prometnice.

(2) Uličnu mrežu na području obuhvata ovog Plana čine:

- sabirna ulica,

- pješačke staze i površine.

(7) Za formiranje sabirne ulice određena je javna prometna površina definirana u kartograskom prikazu 2.A. : »Prometna infrastrukturna mreža«, u mjerilu 1:2000

(8) Pješačke staze i površine na području ovoga Plana su jednostrani nogostupi.

Članak 35.

(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju nerazvrstane ceste određeni su na osnovu predviđene računske brzine od 40 km/h i značajnog dijela teretnog prometa i iznose:

- minimalna širina dvosmjerne ulice iznosi 6,0 m (2 x 3,0 m),

- uz kolnik je obvezno postavljanje rubnjaka,

- minimalna širina pristupnog puta iznosi 4,5 m, maksimalna dužina 50,0 m s obveznim okretištem,

- u uzdužnom profilu ceste dozvoljavaju se nagibi do 12%,

- minimalna širina pješačkog hodnika iznosi: 1,6 m,

- minimalna širina javne pješačke komunikacije (javni prolazi i stepeništa) iznosi 2,5 m, odnosno stepeništa kao komunikacije za svladavanje visine širina iznosi 3,0 m,

-minimalna širina pješačke staze ili šetnice je 1,5 m, uz maksimalni uzdužni nagib 5 - 8%.

(2) Kod pješačkih prijelaza obvezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

(3) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu prometnicu ili pristup ostvaruju posredno pristupnim putem ili kolno- pješačkom komunikacijom potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih institucija.

(4) Ako građevina nema neposredan pristup na jednu od javnih kolnih površina prilaz se mora ostvariti pristupnim putem koji zadovoljava minimalne tehničke uvjete definirane u stavku 1. ovog članka.

(5) Udaljenost građevine od ruba građevne čestice javnih prometnih površina iznosi najmanje 6,0 m uvećano za 1/2 visine građevine.

(13) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih površina unutar površine prometnice utvrđuju se projektnom dokumentacijom.

(14) Prilikom izrade projektne dokumentacije za prometnu površinu, potrebno je posebno paziti na prijelaze preko postojeće infrastrukture (međunarodni telekomunikacijski kabel), s ciljem da se izbjegne njegovo oštećivanje. Potrebno je ishodovati uvjete od vlasnika postojeće infrastrukture.

5.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 36.

(1) Vozila djelatnika i vozila za potrebe djelatnosti (posjetitelji) smještaju se unutar građevinske čestice.

(2) Potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta za pojedine namjene utvrđuje se sukladno sljedećim normativima:

Tablica br. 1- Kriteriji za određivanje broja parkirališnih ili garažnih mjesta

Namjena prostora
u građevinama

Broj parkirališnih ili
garažnih mjesta na 1000 m
2 bruto razvijene površine

Poslovna namjena - servisni i skladišni sadržaji

4 - 8

Trgovački sadržaji

20 - 40

Uredi

10 - 20

Drugi poslovni sadržaji

15

(3) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 37.

(1) Planom se za kretanje pješaka osiguravaju pločnici.

(2) Pješačke površine na području obuhvata Plana su:

- jednostrani nogostup uz glavnu prometnicu,

(3) Pješačke površine iz stavka 2. ovoga članka potrebno je izvoditi na svim novoplaniranim prometnicama i pristupnim putevima.

5.1.4. Uvjeti za osiguranje kretanja osoba s invalidetom i smanjene pokretljivosti

Članak 38.

(1) Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa svim građevinama i javnim površinama.

(2) Sve prometne površine potrebno je izvesti bez arhitektonskih i urbanističkih barijera na način da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi ukošeni rubnjaci.

(3) Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama propisa o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih te sprečavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 39.

(2) Telekomunikacijska mreža grafički je prikazana na kartografskom prikazu broj 2.B.: »Telekomunikacijska mreža« u mjerilu 1:2000.

Članak 40.

(1) Unutar sustava telekomunikacijskog prometa predviđena je dogradnja prostora uređajima pristupne mreže izgradnjom distributivne telekomunikacijske kanalizacije.

 (2) Prilikom polaganja treba koristiti prvi podzemni sloj unutar postojećih i planiranih javnih cestovnih koridora, uz obavezno pridržavanje minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu.

Članak 41.

(4) Na glavnim trasama, između zdenaca, predviđeno je polaganje četiri PEHD cijevi 1 100 mm, a do ormarića za koncentraciju instalacija u objektu polažu se dvije PEHD cijevi 1 50 mm.

(5) Razmak između zdenaca određuje se na osnovi Uputstava o gradnji mjesnih kabelskih mreža.

(6) Tipovi kabelskih zdenaca biti će određeni glavnim projektom, a trebaju biti dimenzionirani za nosivost:

- zdenac ispod kolnika na najveće opterećenje od 5 kN/ m2, jednoliko raspoređeno po terenu u okolini zdenca;

- okvir i lijevano željezo poklopca moraju izdržati dinamičko opterećenje preneseno preko ploče i to 50 kN za okvir postavljen u pješačkom hodniku ili razdjelnoj površini zelenila.

Članak 42.

(4) S obzirom na uvođenje treće generacije UMTS (općepokretni telekomunikacijski sustav), postavljanje baznih stanica ove mreže moguće je i naknadno.

(5) Pozicije stanica za koje je potrebno osigurati tek minimalne prostorne uvjete, biti će određene u skladu s planovima koncesionara.

(6) Prilikom određivanja lokacija eventualnih baznih stanica pokretne telefonije, voditi računa o dozvoljenim udaljenostima od građevina te o svim relevantnim propisima vezanim za zaštitu ljudi od zračenja i drugih štetnih utjecaja na okolni prostor, koje bazne stanice mogu proizvoditi.

Članak 43.

(2) U cilju omogućavanja kvalitetnih telekomunikacijskih usluga unutar zone obuhvata Plana predviđena je građevinska čestica, u zahvatu komunikacije, za smještaj aktivnog čvorišta.

(3) Minimalne dimenzije čestice su 2x3 m, pripadajuća građevinska čestica mora biti udaljenja najmanje 5 m od prometnice.

Članak 44.

(1) Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar objekata) treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

Članak 45.

(7) Izgradnja mreže komunalne infrastrukture moguća je u sustavu izgradnje novih prometnica unutar obuhvata Plana, odnosno u zaštitnom pojasu postojeće lokalne ceste.

(8) Priključenja građevina na javne komunalne mreže moguće je uz suglasnost nadležnih službi.

(9) Odstupanje trasa, profila i dimenzija komunalne infrastrukture utvrđenih kartografskim prikazima moguća su uz obrazloženje kroz projektnu dokumentaciju, a sukladno uvjetima nadležnih službi.

(10) Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja objekata i uređaja elektroenergetske mreže i plinske mreže.

(11) Elektroenergetska mreža prikazana je kartografskim prikazom broj 2.E.: »Energetski sustav - elektroopskrba« u mjerilu 1:2000.

(12) Plinoopskrba je prikazana kartografskim prikazom broj 2.F.: »Energetski sustav - plinoopskrba« u mjerilu 1:2000.

5.3.1.1. Elektroenergetska mreža

Članak 46.

(4) Planirana trafostanica 20/0,4 kV graditi će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu Plana. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina.

(5) Za trafostanicu koja se gradi kao samostojeća, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim građevnim česticama iznosi 1m, a prema kolniku 2 m.

(6) Za mogućeg novog kupca električne energije koji zahtjeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV iz ovog Plana, napajanje će se osigurati iz trafostanice 20/0,4 kV koja će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini).

(7) Postojeću stupnu trafostanicu, koja se nalazi u obuhvatu Plana, moguće je zamjeniti (na istoj lokaciji ili u blizini) novom, samostojećom trafostanicom 20/0,4 kV.

Članak 47.

(5) Planom predložena lokacija nove trafostanice 20/0,4 kV biti će konačno utvrđena lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba konzuma.

(6) Trase priključnih podzemnih vodova 20 kV odrediti projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni podzemni vodovi 20 kV vode se po javnim površinama.

(7) Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

(8) Niskonaponska mreža izvodi se kao podzemna.

Članak 48.

(4) Javnu rasvjetu izvoditi u sklopu podzemne niskonaponske mreže kao samostalnu podzemnu mrežu na samostojećim stupovima, a prema potrebama dograđivati u sklopu buduće niskonaponske mreže.

(5) Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata Plana riješiti u glavnim/izvedbenim projektima, koji će odrediti njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

(6) Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su obrazložene projektnom dokumentacijom.

5.3.1.2. Plinoopskrbna mreža

Članak 49.

(8) Distribuciju plina potrošačima obavljati će distributer prema Zakonu o energiji, Pravilniku o distribuciji plina i Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava.

 (9) Prihvat zemnog plina za područje obuhvata Plana vršit će se iz mjerno redukcijske stanice MRS-1 Rijeka zapad.

(10) Do područja obuhvata Plana dolazi srednjetlačni plinovod.

(11) Distribucija unutar područja obuhvata Plana do planiranih objekata izvesti će se srednjetlačnim ST plinovodom do max 4 bar.

(12) Ovim je Planom predviđena gradnja nove korisničke mreže koja će se, u skladu s dinamikom gradnje područja, širiti postojećim i planiranim ulicama.

(13) Srednjetlačna mreža plinovoda polaže se u sklopu površina osnovne mreže prometnica.

(14) Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana konačno će se utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije.

Članak 50.

(6) Distribucijske plinovode potrebno je polagati u trupu prometnice, u pješčanoj posteljici na dubini minimalno 1,0 m i razmaka 1,0 m od ostalih komunalnih instalacija. Iznimno se plinovodi mogu polagati kroz zonu javnih zelenih površina.

(7) U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja visokog zelenila (drvoredi).

(8) Priključke plinske mreže do novoplaniranih građevina potrebno je graditi podzemno.

(9) Plinovod će se izvoditi iz PEHD cijevi koje moraju imati certifikat o sukladnosti s hrvatskim normama i namjene za plin.

(10) Priključke potrošača predvidjeti pomoću sedlastih komada, priključne regulacijske ormariće po mogućnosti izvesti na granici građevinske čestice. Cijevi prije priključnog ormarića (cca 1 m) u ormariću i razvod kod potrošača, moraju biti bešavne čelične.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 51.

(1) Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.C.: »Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba« u mjerilu 1:2000.

(2) Sve građevine moraju biti spojene na sustav vodoopskrbe i odvodnje.

(3) Planom je, u sklopu vodnogospodarskog sustava, predviđena gradnja građevina i uređaja za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda.

(4) Cjelokupno područje obuhvata Plana nalazi se u zoni djelomičnog ograničenja sanitarne zaštite, te svako obavljanje djelatnosti i građenja mora biti u skladu s »Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora voda za piće na riječkom području« (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/ 94, 12/94 - ispravak, 12/95, 245/96, 04/01, 15/09 i 14/10).

5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 52.

(1) Planirane i postojeće trase vodoopskrbnih cjevovoda s pripadajućim objektima prikazane su kartografskim prikazom broj 2.C.: »Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba« u mjerilu 1:2000.

(2) Planom je predviđena gradnja nove mreže vodoopskrbnog sustava u skladu s potrebama korisnika prostora. Planira se izvesti jedinstveni cjevovod za sanitarno-tehnološku i protupožarnu vodu, koji se priključuje na planirani vodovodni cjevovod, koji se planira izvesti u trupu županijske ceste Škalnica - Klana.

(3) Mrežu novih opskrbnih cjevovoda potrebno je graditi u trupu prometnice odnosno koridoru novih prometnih površina.

(4) Unutar područja zahvata ovog Plana dopušteno je određeno odstupanje od prikazanog, ukoliko bi se izradom idejnih projekata pokazalo opravdanije rješenje, te nakon što se definira status cjevovoda u odnosu na vlasništvo čime se reguliraju međusobni odnosi predmetne zone s Komunalnim društvom, o načinu održavanja planiranih cjevovoda, s pripadajućim uređajima uz cjevovode.

(5) Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (elektroopskrba, plinoopskrba i odvodnja) usklađuju se sa uvjetima vlasnika instalacija.

(6) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je, u skladu s propisima, izvesti vanjske nadzemne hidrante. Nadzemne hidrante potrebno je postavljati unutar pješačkog hodnika na međusobnom razmaku manjem od 150,0 m.

(7) Rješenje opskrbe vodom mora biti usklađeno s protupožarnom zaštitom u cilju osiguranja potrebnih količina vode i tlaka u mreži i na požarnim hidrantima prema posebnim uvjetima te prema Zakonu o zaštiti od požara i Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 53.

(3) Trase građevina i uređaja individualnog sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su kartografskim prikazom broj 2.D.: »Vodnogospodarski sustav - odvodnja« u mjerilu 1:2000.

(2) Na području obuhvata Plana planiran je razdjelni individualni sustav odvodnje otpadnih voda (kolektorski sustav sanitarno-potrošnih i tehnoloških voda i oborinskih voda).

(3) Trase kolektora sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u prometnim površinama.

(4) Kanalizacijsku mrežu je potrebno izvoditi nepropusnim cijevima.

(5) Trase i položaj kanalizacijskih individualnih sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja predviđeni Planom su načelni, njihov točan položaj i profil biti će određeni projektnom dokumentacijom.

Članak 54.

(2) Zbrinjavanje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda vrši se gradnjom kanalizacijske mreže i lokalnog uređaja za obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije pročišćavanja. Pročišćena otpadna voda upušta se u teren putem upojnih bunara.

(3) Tehnološke otpadne vode sa parcela se prije upuštanja u kolektor moraju dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda.

(4) Zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje morati će skopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama u skladu sa zakonom.

(4) Do izgradnje individualnog sustava dozvoljava se na građevinskim česticama za manje poslovne građevine (uslužne, servisne i slične sa opterećenjem do 10 ES) izgradnja nepropusne septičke taložnice za zbrinjavanje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda.

(5) Za veće poslovne građevine (trgovačke, skladišne i slične sa opterećenjem većim od 10 ES) do izgradnje individualnog sustava odvodnje sanitarno-tehnološke otpadne vode moraju se tretirati preko uređaja za pročišćavanje.

(6) Nakon izgradnje individualnog sustava obvezan je priključak građevne čestice na isti.

Članak 55.

(1) Planom je predviđena mogućnost varijantnog rješenja zbrinjavanja sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda, odnosno priključenje kanalizacijske mreže zone na planirani sustav kanalizacije naselja Škalnica, za koji je u Studiji zaštite voda Primorsko-goranske županije dana osnovna koncepcija odvodnje sa uređajima drugog stupnja pročišćavanja.

(2) Za spajanje na planirani sustav odvodnje naselja Škalnica potrebno je izvesti crpnu stanicu i tlačni vod, koji se planira izvesti u trupu novoplanirane prometnice.

Članak 56.

(1) Oborinske vode sa površina krovova, pješačkih staza i ostalih površina sa kojih dobivamo »čiste« oborinske vode treba riješiti disperzijom u teren, ili na mjestima koncentriranih tokova (oluci i sl.) predvidjeti upojne građevine.

(2) Za manje parkirne, radne i manipulativne površine (do 200 m2), zagađene naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

(3) Za prihvat oborinske otpadne vode sa novoplanirane prometnice predviđa se izvedba gravitacijske mreže kolektora, koji oborinsku otpadnu vodu gravitacijski odvode do uređaja za pročišćavanje - separatora. Nakon tretiranja na separatoru pročišćena voda se upušta u tlo upojnim bunarom.

(4) Lokacija uređaja za pročišćavanje - separatora te upojnog bunara smještena je u zelenom pojasu, a točan položaj utvrdit će se izradom potrebne projektne dokumentacije.

(5) Na građevinskim česticama poslovne namjene nužno je oborinske vode sa internih prometnica, parkirališta i manipulativnih površina (preko 200 m2) prije upuštanja u teren tretirati taložnicama i separatorima masnoće i ulja. Uređaje za pročišćavanje oborinskih voda smjestiti u sklopu svake pojedine građevinske čestice poslovne namjene. Nakon tretiranja na separatoru, pročišćena voda se putem upojnih bunara upušta u podzemlje.

(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije, a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

(7) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s propisima.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Zaštitne zelene površine

Članak 57.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) u području obuhvata Plana planirane su na nepristupačnim mjestima i kao zaštita županijske ceste, a oblikovane su radi zaštite okoliša (nestabilnih padina, erozije, zaštite od buke, zaštite zraka i drugo).

(2) Zaštitne zelene površine potrebno je urediti sadnjom pretežito visokog zelenila, ali tako da ne ugrožavaju sigurnost odvijanja prometa.

(3) Unutar zaštitnih zelenih površina mogu se graditi građevine komunalne infrastrukture.

Članak 58.

(2) Planom se za uređenje zaštitnih zelenih površina (Z) propisuju slijedeće smjernice:

- zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana potrebno je uređivati na način da imaju ulogu zaštitnog ozelenjenog tampona između područja različite urbane namjene (zaštita površina uz županijsku cestu i slično),

- sve zaštitne površine potrebno je ozeleniti i učiniti dostupnima,

- izbor biljnih vrsta i razinu dostupnosti potrebno je uskladiti s karakterom namjene područja prema kojem se uređuje zaštitna površina,

- zaštitne zelene površine uz prometne građevine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica čime se ujedno provodi i zaštita od buke,

- unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređivanje pješačkih površina i putova, staza, postavljanje javne rasvjete,

- na površinama zaštitnog zelenila ne dozvoljava se gradnja na klizištima, strminama, osim građevina koje služe zaštiti kao što su potporni zidovi, ograde i slično.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 59.

(3) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti u obuhvatu ovoga Plana nema.

(4) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo (Konzervatorski odjel u Rijeci).

8. Postupanje s otpadom

Članak 60.

(2) Na području obuhvata ovoga Plana s otpadom se mora postupati na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne koriste postupci koji bi mogli štetiti okolišu, a osobito da se izbjegnu rizici od onečišćenja voda, tla i zraka, pojava buke i neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na području kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te nastajanje eksplozije, požara i slično.

Članak 61.

(1) Proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su pridržavati se mjera ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom i to:

- izbjegavati ili smanjiti količinu otpada na mjestu nastajanja,

- razvrstavati otpad po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavati vrijedna svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- sprječavati nenadzirano postupanje s otpadom,

- odlagati otpad na postojeće odlagalište,

- sanirati otpadom onečišćene površine.

(2) Na svakoj građevnoj čestici osigurava se odgovarajući prostor za smještaj manjih spremnika za skupljanje komunalnog otpada.

(3) U građevini, u kojoj se obavlja poslovna djelatnost, mora se osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od atmosferskih utjecaja te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

 (4) Prostor za privremeno skladištenje tehnološkog otpada iz stavka 3. ovoga članka mora biti jasno obilježen.

(5) Plan gospodarenja otpadom donosi se temeljem Zakona o otpadu.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 62.

(2) Zahvati u prostoru za koje se provodi procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te način provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, određeni su propisima koji uređuju područje zaštite okoliša.

Članak 63.

(2) Unutar područja obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine niti dopuštati zahvati koji neposredno ili posredno ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čije je postojanje ili uporaba iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti utvrđenih propisima koji reguliraju zaštitu okoliša.

9.1. Zaštita tla

Članak 64.

(1) Na području obuhvata Plana, u cilju zaštite tla, nije dozvoljeno:

- odlaganje otpada na površinama koje nisu predviđene i uređene za tu namjenu,

- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih voda.

(2) Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primjeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.

9.2. Zaštita zraka

Članak 65.

(1) Na području obuhvata Plana određeno je provođenje mjera zaštite zraka u svrhu uspostave i očuvanja planirane I. kategorije kakvoće zraka te je potrebno provoditi, utvrđivati i pratiti kakvoću zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija sukladno pozitivnim propisima.

(2) Mjere i aktivnosti za provođenje zaštite zraka utvrđuju se kako slijedi:

- promicanje uporabe plina kao energenta,

- održavanje javnih površina redovitim čišćenjem,

- uređenje zaštitnih zelenih površina između prometnica i okolne izgrađene površine,

- očuvanje postojećeg zelenila.

(3) Ako se pojave stacionirani izvori onečišćenja iznad graničnih vrijednosti emisije u zrak, potrebno je primjeniti mjere zaštite zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita voda

Članak 66.

(2) Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni djelomičnog ograničenja vodozaštitnog područja.

Članak 67.

(2) Izgraditi individualni sustav nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda sa odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju, primijeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja sa upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u podzemlje.

Oborinske vode sa autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na separatorima i uputiti u podzemlje putem upojnih bunara.

Za manje parkirne, radne i manipulativne površine do 200 m2, zagađene naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

Članak 68.

(1) Na području zone djelomičnog ograničenja zabranjeno je:

- postojanje i građenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne, kemijske i metalurške industrije,farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari,

- nekontrolirano odlaganje otpadnih voda.

9.4. Zaštita od buke

Članak 69.

(1) Na području obuhvata Plana, mjerama zaštite od buke potrebno je spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeću buku na dopuštenu razinu provođenjem mjera zaštite određenih propisima.

(2) Zaštitu od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke.

(3) Unutar područja obuhvata Plana dopušta se razina buke u odnosu na namjenu prostora sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

(4) Unutar područja obuhvata Plana dopušta se razina buke u odnosu na namjenu prostora sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru.

(5) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilnicima iz stavka 3. i 4. ovoga članka, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

(6) Zaštitni pojas uz županijsku cestu oznake Ž5017 ulazi djelimično u područje obuhvata Plana, a na isti se primjenjuje Zakon o javnim cestama.

9.5. Zaštite od požara

Članak 70.

(1) Zaštitu od požara na području obuhvata Plana potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i propisa donesenih temeljem Zakona i pravilima struke iz područja zaštite od požara.

(2) Rekonstrukcijom postojećih i gradnjom novih građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje unutar područja obuhvata Plana.

Članak 71.

(1) Na području obuhvata Plana određuju se sljedeće mjere zaštite od požara:

- Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričke metode TRVB ili Gretner ili Euroalarm za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se skuplja i boravi veći broj ljudi.

- Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Klana i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

- Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvetima za vatrogasne pristupe.

- Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

- Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intezitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

- Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je poštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

- Temeljem članka 28. stavak 2. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

9.6. Mjere posebne zaštite

Članak 72.

(1) Planom šireg područja nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa za naselje Klana.

Članak 73.

(1) Uzbunjivanje stanovništva provodi se u skladu s Pravilnikom o postupku uzbunjivanja stanovništva.

(2) Za lokacije na kojima se okuplja veći broj ljudi obvezno je postavljanje posebnog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, obvezni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana, te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(4) Pravne osobe dužne su organizirati zaštitu i spašavanje od prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i katastrofa i provoditi pripreme, poduzimati mjere pripravnosti i aktivnosti u katastrofama i otklanjanju posljedica te izvršavati druge obveze propisane Zakonom o zaštiti i spašavanju, drugim propisima i svojim općim aktima.

(5) U postupku provođenja Plana potrebno je poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju stanovništva.

Članak 74.

(1) Na kartografskom prikazu broj 3.B.: »Mjere zaštite« u mjerilu 1:2000. prikazani su prometni pravci kojima se dozvoljava prijevoz opasnih tvari, ali samo isključivo za potrebe korisnika poslovne zone.

(2) Za sada na području obuhvata Plana ne postoje mjesta ugroza.

Članak 75.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim kartama, te zakonskom regulativom koja uređuje područje gradnje i odgovarajućim tehničkim propisima.

(2) Za područje Općine Klana određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 8o MCS s odstupanjem prema 8- i 8+.

(3) Prometni pravci pogodni za evakuaciju ljudi i osiguranje nesmetanog prolaza intreventnih vozila, koji nisu ugroženi urušavanjem, prikazani su na kartografskom prikazu broj 3.B.: »Mjere zaštite« u mjerilu 1:2000.

(4) Na kartografskom prikazu broj 3.B.: »Mjere zaštite« u mjerilu 1:2000. prikazana je zona pogodna za evekuaciju ljudi, te zona privremenog deponiranja materijala koji je nastao kao posljedica rušenja.

Članak 76.

(1) Protupotresno projektiranje i građenje građevina potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.

(2) Kod rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje akata kojima se dozvoljava rekonstrukcija treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata građevine.

Članak 77.

(1) Na području obuhvata Plana postoje subjekti koji su mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće. To su firme »Modern line« d.o.o. i »Vitro« d.o.o. koje koriste veće količine opasnih tvari. Po količini opasnih tvari u svojim postrojenjima ne pripadaju u područje koje pokriva SEVESO II direktiva, no prisutne količine opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s njima rukuju, a u krajnjim slučajevima moguće su i ugroze okolnog stanovništva i okoliša.

Za navedene subjekte zona ugroženosti kod scenarija zapaljenja prilikom pretakanja goriva nalazi se u radijusu od 98 m od cisterne. Ugroženo je 5 objakata i 90 ljudi (objekti i zaposlenici obje tvrtke). Radijus ugroženosti prikazan je na kartografskom prikazu broj 3.B.: »Mjere zaštite« u mjerilu 1:2000.

(2) Od kritične infrastrukture unutar Plana nalazi se trafostanica u vlasništvu tvrtke »Moder line« d.o.o.

(4) Na području Plana nema klizišta niti plavljenja, niti ne postoje divlja odlagališta otpada.

10. Mjere provedbe Plana

Članak 78.

(1) Ovaj Plan provodi se neposredno na svim njegovim područjima.

(2) Provedba ovoga Plana vrši se neposredno primjenom ovih Odredaba za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata Plana.

Članak 79.

(1) Građevine na području obuhvata ovoga Plana mogu se graditi isključivo na građevnim česticama koje imaju osi

guran neposredan pristup s javno prometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

11. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 80.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Planom moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.

(2) Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta smatraju se:

- proširenje, prenamjena, usavršavanje i zaokruženje tehnološkog procesa ili procesa rada,

- rekonstrukcija građevina radi poboljšanja uvjeta rada,

- zamjena dotrajalih instalacija,

- priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,

- rekonstrukcija i gradnja postojećih ogradnih i potpornih zidova u svrhu sanacije terena.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Klana i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Klana te ovjereni pečatom tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisani od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.

Članak 82.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općinskog vijeća Općine Klana, pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klana, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.

Članak 83.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana te obvezni prilozi iz članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak 84.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-01/11-01/45

Ur. broj: 2170-06-11-01-01

Klana, 12. listopada 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KLANA

Predsjednik

Dorijan Valenčić, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=745&mjesto=51217&odluka=41
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr