44.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i članka 35. Statuta Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09 i 30/09), Općinsko vijeće Općine Fužine na sjednici 19. listopada 2011. godine, donosi:

ODLUKU
o donošenju UPU 6 Poslovne zone Vrata 2 (K1-5)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan UPU 6 za dio izdvojenog građevinskog područja naselja planske oznake K1-5 (u daljnjem tekstu: Plan), izrađen od »Plan 21« d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 04/10, na topografsko-katastarskom planu, u mjerilu 1:2 000.

Obuhvat Plana iznosi 9,9 ha te je utvrđen u grafičkom dijelu Plana.

Planom se definira osnovna organizacija prostora kao i zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

Plan se sastoji od namjene i uvjeta korištenja površina, načina uređivanja prostora, načina opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeta gradnje,smještaja i oblikovanja, mjere unaprijeđenja i zaštite okoliša i krajobraza te druge elemente bitne za područje obuhvata.

Plan se u cjelosti provodi neposredno.

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I.:

TEKSTIALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Uvjeti smještaja proizvodnih građevina

2.1.1. Uvjeti smještaja u zonama poslovne namjene K1-1, K1-2,K1-3, K1-4 I K1-5

2.1.2. Oblik i veličina građevne čestice

2.1.3. Namjena građevina

2.1.4. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

2.1.5. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.1.6. Uređenje građevne čestice

2.1.7. Uvjeti oblikovanja građevina

2.1.8. Način i uvjeti priključenja gospodarskih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

2.1.9. Mjere zaštite okoliša

2.2. Uvjeti smještaja poslovnih građevina

2.2.1. Uvjeti i smještaj unutar zona K-1,K-3.K-5 I K-6

2.2.2. Oblik i veličina građevne čestice

2.2.3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

2.2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.2.5. Uvjeti oblikovanja građevina

2.2.6. Uvjeti uređenja građevnih čestica

2.2.7.Način i uvjeti priključenja gospodarskih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukture

2.2.8. Mjere zaštite okoliša

2.2.9. Uvjeti rekonstrukcije gospodarskih građevina

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Građevine cestovnog prometa

5.1.1.1. Ceste/ulice

5.1.2. Parkirališne površine

5.1.3. Javna parkirališta i garaže

5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.3.4. Plinoopskrba

5.3.5. Obnovljivi izvori energije

5.3.5.1. Oblik i veličina građevne čestice

5.3.5.2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

5.3.5.3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

5.3.5.4. Uređenje građevne čestice

5.3.5.5. Uvjeti oblikovanja građevina

5.3.5.6. Način i uvjeti priključenja solarnih elektrana na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

5.3.5.7. Mjere zaštite okoliša

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povjesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2 Kulturno-povijesne cjeline

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita voda

9.4. Zaštita od buke

9.5. Mjere posebne zaštite

9.6. Sklanjanje ljudi

9.7. Zaštita od rušenja

9.8. Zaštita od potresa

9.9. Zaštita od požara

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000

2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2 a. Promet Mj. 1:2000

2.b. Telekomunikacije i energetski sustav Mj. 1:2000

2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000

4.b. Način gradnje Mj. 1:2000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Fužine, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana ,izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela izdvojenog
građevinskog područja K1-5 u prostoru općine Fužine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline
i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.4. Obveze iz planova šireg područja

1.1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno
dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja Grada

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu
na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću
stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost
i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih
i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

- Poslovna namjena (K1)

- Zaštitne zelene površine (Z)

- Površine prometnica (GMU,SU,OU)

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

3.5.3. PLINOOPSKRBA

3.5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.5.5. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE
OTPADA

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

Razgraničenje površina javnih od površina drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina i kartografskom prikazu 4. Način gradnje., u mjerilu 1: 2000.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i kao pojedinačne površine.

Zone su površine određene namjene koje obuhvaćaju jednu ili više građevinskih čestica istih ili srodnih obilježja.

Pojedinačne površine su površine unutar kojih je plani

rana gradnja jedne građevine planirane namjene, unutar jedne građevne čestice.

Članak 4.

Zone i površine u građevinskom području izdvojene namjene definiraju se kako slijedi:

- Zone poslovne namjene (K1)

- Zaštitne zelene površine (Z)

- Površine prometnica (GMU,SU,OU)

Članak 5.

Zone poslovne namjene (K1) namjenjene su gradnji građevina gospodarskih djelatnosti koje obuhvaćaju manje proizvodne pogone - obrtništvo u najširem spektru (proizvodne građevine); te skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje i programe (poslovne građevine).

Unutar zona K1-3 i K1-7 planira se gradnja elektrane na sunčevu energiju.

Članak 6.

Zaštitne zelene površine (Z) su površine zelenila sa zaštitnom i oblikovnom funkcijom.

Unutar obuhvata Plana obuhvaćaju veće površine postojećeg zelenila u tkivu prirodnih padina i na pokosima, uz prometne trase i zaštitne pojaseve između građevinskih zona istih i različitih uvjeta korištenja te na kontaktnim dijelovima nove gradnje i terena nepovoljnog za izgradnju. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr), i oblikovnoj funkciji.

Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom bez mogućnosti gradnje.

Članak 7.

Površine prometnica (GMU, SU, OU) namijenjene su gradnji i rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.

Unutar ovih površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Zone u koje se smještaju građevine gospodarskih djelatnosti razgraničene su kartografskim prikazom br.1 Korištenje i namjena prostora i 4b Način gradnje.

Građevine gospodarske djelatnosti dijele se na proizvodne i poslovne.

Građevine proizvodne namjene jesu građevine za obavljanje pretežito proizvodne, zanatske i obrtničke djelatnosti.

Građevine poslovne namjene jesu građevine pretežito uslužne i pretežito trgovačke djelatnosti.

Zone poslovne namjene K1-2 i K1-4 namijenjuju se isključivo izgradnji građevina proizvodne namjene.

Zone poslovne namijene K1-1,K1-3 i K1-5 namijenjuju se izgradnji građevina proizvodne ili poslovne namjene.

2.1. Uvjeti smještaja proizvodnih građevina

2.1.1. Uvjeti smještaja u zonama poslovne namjene K1-1, K1-2, K1-3, K1-4, K1-5

Članak 9.

Zone/površine poslovne namjene utvrđene su kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena prostora i br.4b Uvjeti gradnje.

Zone poslovne namjene K1-1,K1-2,K1-3,K1-4,K1-5 namijenjene su gradnji proizvodnih građevina koje obuhvaćaju manje proizvodne pogone - obrtništvo u najširem spektru; te iznimno i prema drugim odredbama Plana i poslovne građevine kao i elektrane na sunčevu energiju u K1-3.

Proizvodne se građevine grade prema sljedećim uvjetima:

2.1.2. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju proizvodnih građevina utvrđuje se kako slijedi:

- Površina građevne čestice ne smije biti manja od 5000,0 m²

2.1.3. Namjena građevina

Građevine proizvodne namjene namjenjene su gospodarskim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne pogone - obrtništvo u najširem spektru te skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje i programe.

2.1.4. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

Veličina i građevna brutto površina proizvodne građevine utvrđuju se kako slijedi:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,3,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (_kis) iznosi 0,6,

- najveća GBP iznosi 6000 m²,

- najviša visina građevine iznosi 8,0 m,

- najveći broj etaža: 3: jedna podzemna i 2 nadzemne etaže.

2.1.5. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m.

2.1.6. Uređenje građevne čestice

- Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u točki 5.1.2. Parkirališne površine ovoga Plana

- Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

- najmanje 30% površine građevne čestice uređuje se sa visokom vegetacijom kao zaštitna zelena površina

- ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao puna ograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže

- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m.

Na površinama proizvodne namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, eko-otoci i trafostanice (samo unutar zone K1-3), prometne građevine i uređaji, te neke druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa

2.1.7. Uvjeti oblikovanja građevina

- proizvodna građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura

- oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta, uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi krov

- na krovnu plohu proizvodne građevine mogu se ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljenje i postaviti samostalni fotonaponski sustavi iskorištavanja sunčeve energije.

2.1.8. Način i uvjeti priključenja proizvodnih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.b Način i uvjeti gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica za izgradnju proizvodnih građevina na javne prometne površine daju se kako slijedi:

- građevne čestice moraju imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola

- prometnom površinom smatra se površina koja služi za promet vozila minimalne širine kolnika 5,5 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnika širine najmanje 1,50 m (iznimno najmanje 1,0 m)

2.1.9. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

2.2. Uvjeti smještaja poslovnih građevina

2.2.1. Uvjeti smještaja unutar zona K1-1,K1-3,K1-5 i K1-6

Članak 10.

Zone poslovne namjene (K1-1,K1-3,K1-5,K1-6) utvrđene su kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena prostora i br.4 Uvjeti gradnje. Zone se namjenjuju prije svega izgradnji poslovnih građevina ,a iznimno je na njima prema drugim odredbama Plana moguće planirati i proizvodne građevine.

Građevine poslovne namjene namjenjene su gospodarskim djelatnostima koje obuhvaćaju skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje i programe a grade se prema sljedećim uvjetima:

2.2.2.. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju poslovnih građevina ovim se Planom utvrđuje kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2000 m².

2.2.3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

Veličina i građevna brutto površina utvrđuju se kako slijedi:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,4,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,8,

- najveća GBP iznosi 5.000 m²

- najviša visina građevine iznosi 8,0 m,

- najveći broj etaža-3: jedna podzemna i dvije nadzemne

2.2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m.

2.2.5. Uvjeti oblikovanja građevina

- poslovna građevina se prilagođava okolnom ruralnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora, osobito spram vanjskih vizura

- oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta, uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi kosi krov

- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljenje i postaviti samostalni fotonaponski sustavi za iskorištavanja sunčeve energije.

2.2.6. Uređenje građevne čestice

- svi javni dijelovi građevne čestice i građevine trebaju biti dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

- najmanje 20% površine građevne čestice uređuje se sa visokom vegetacijom kao zaštitna zelena površina

Na površinama poslovnih građevina mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, eko-otoci i trafostanice (samo unutar zone K1-3), prometne građevine i uređaji, te neke druge građevine prema zahtjevima funkcionalnog procesa.

2.2.7.. Način i uvjeti priključenja poslovnih građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja zona na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica za izgradnju poslovnih građevina na javne prometne površine daju se kako slijedi:

- građevne čestice moraju imati neposredni pristup na izgrađenu prometnu površinu ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola

2.2.8.. Mjere zaštite okoliša

2.2.9. Uvjeti rekonstrukcije gospodarskih građevina

Članak 11.

Postojeće građevine rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 12.

Unutar ovog plana nisu planirane građevine javne i društvene namjene.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 13.

Unutar obuhvata ovog Plana nije planirana gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 14.

Ovim Planom su osigurane površine za razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- kolni i pješački promet

- sustav telekomunikacija

- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda)

- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba)

- elektrane na sunčevu energiju

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 15.

Ovim Planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar područja izdvojene namjene poslovne zone Vrata koju čine građevine cestovnog prometa:

- Glavne mjesne ulice GMC (postojeća lokalna cesta GMC1 i planirana prolaznica GMC2)

- Sabirne ulice SU (planirana prometnica unutar zone)

- Ostale ulice OU1 i OU2 (planirana prometnica unutar zone)

5.1.1. Građevine cestovnog prometa

5.1.1.1. Ceste/ulice

Članak 16.

Mrežu cestovnog prometa čine postojeće i planirane ulice. Nužni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su

Glavne mjesne ulice:

- proračunska brzina 50 - 70 km/h

- najveći nagib nivelete 7%(iznimno 10%)

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00 m

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- minimalni razmak raskrižja 100 m

- pješački hodnici obostrani (za GMC 1) ili jednostrani, minimalne širine 1,50 (iznimno 1,00 m)

- rubna traka (jednostrano) 0,5 m

- ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,0 m za GMU 2 i 9,0 za GMU 1

- parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 17.

Sabirne ulice

- računska brzina 40 km/h

- maksimalni nagib nivelete 12% za nove trase

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m

- rubna traka (jednostrano) 0,5 m

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,00 m

- na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 7 m

- parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 18.

Ostale ulice:

- računska brzina 40 (30) km/h

- maksimalni nagib nivelete 12% (iznimno do 17%)

- broj prometnih traka i širina kolnika 1x4,5 m

- rubna traka (jednostrano) 0,5m

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,0 m

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 5 m.

- parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 19.

Tamo gdje to dopuštaju prostorne mogućnosti, treba izvršiti rekonstrukciju i proširenje postojeće ulice do planirane širine.

Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola.

Glavnom prometnicom (ulicom) smatra se ovim Planom postojeća lokalna cesta (sada prenominirana u glavnu mjesnu), planirane širine koridora 8 m (kolnik 6,0 m i jednostrani pločnik širine 1,5 m te rubna traka od 0,5m).

U svom dijelu južnom dijelu (GMU1)ova se prometnica utvrđuje u koridoru 9,0;a u sjevernom dijeku (GMU2) u koridoru od 8,0 m.

Sabirnom prometnicom (ulicom) smatra se ovim Planom osnovna pristupna prometna površina koja služi za pristupni promet vozila minimalne širine kolnika 5,5 m, uz koju je izveden ili se planira jednostrani pješački pločnik širine najmanje 1,50 m (iznimno najmanje 1,0 m) kao i rubna traka. Ukupna širina koridora SU iznosi 7 m.

Ostalom prometnicom (ulicom) smatra se ovim Planom pristupna (jednosmjerna) prometna površina uz koju se planira jednostrani pješački kolnik te rubna traka, ukupne planirane širine koridora 5 m.

Članak 20.

Prijedlog dogradnje prometne mreže

Ovim se Planom na temelju poprečnih profila utvrđuju parcele prometnih površina-glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih.

Pored prometnih površina utvrđenih ovim Planom moguće je planirati i dodatne pristupne puteve (KPP- kolno pješački pristupi) prema odredbama članka 18. ovog Plana te u ukupnoj dužini 50 m.

Članak 21.

Poprečni profil Glavne mjesne ulice 1 (lokalna cesta L4 iz PPU)= je određen sa: trake kolnika /K/ + nogostup /N/ +rubna traka = 3m+3m+1,5m+1,0+0,5=9,0 m.

Poprečni profil Glavne mjesne ulice 2 je određen sa: trake kolnika /K/ + nogostup /N/+rubna traka = 3m+3m+1,5m+0,5=8,0 m.

Poprečni profil je sabirne prometnice određen sa: nogostup /N/ + trake kolnika+rubna traka = 1,0m+2,75m+2,75+0,5=7.0 m.

Poprečni profil je ostale prometnice određen sa: trake kolnika+rubnik = 1,0m+4,5m+0,5=5,0.

5.1.2. Parkirališne površine

Članak 22.

Smještaj osobnih vozila za poslovne sadržaje unutar građevne čestice gospodarske građevine potrebno je riješiti sukladno sljedećim normativima:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

Članak 23.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Odvodnju parkirališnih površina potrebno je riješiti sukladno članku 28. ovog Plana.

Članak 24.

5.1.3. Javna parkirališta i garaže

Unutar ovog Plana ne planira se gradnja javnih parkirališta i garaža

5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 25.

Unutar ovog Plana nema planiranih javnih trgova ni pješačkih putova. U smislu dostupnosti planiranih sadržaja potrebno je unutar planiranih zona osigurati zadovoljavajuću dostupnost I kretanje za sve korisnike.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 26.

Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što uključuje kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće objekte, instalacije i opremu.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže odreženi su grafičkim prikazom br. 2b. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža- Telekomunikacije,energetski sustav i plinoopskrba, i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.

Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

Duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se odrediti projektima.

Ovim Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima 1110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

Investitori poslovnih objekata unutar obuhvata ovog Plana karaktera trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 1 cijev 140 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih objekata s manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.

Članak 27.

Pri izgradnji osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Pri određivanju preciznije lokacije samostojećeg antenskog stupa elektroničke pokretne komunikacije treba primijeniti slijedeće uvjete očuvanja krajobrazne vrijednosti:

- preporuča se koristitit jedan stup za više korisnika,

- postavom antenskih stupova ne smije se mijenjati konfiguracija terena a potrebno je i zadržati tradicionalan oblik korištenja krajobraza,

- prirodnu šumsku vegetaciju koristiti za vizualnu barijeru antenskog stupa,

- izgledom i bojom antenski se stup mora uklopiti u ambijent,

- tipske objekte projektirati kako bi bojom i materijalom bili prilagođeni kontekstu.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 28.

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža-vodoopskrba i odvodnja.

Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo nadležno za vodoopskrbu.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 29.

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2b Komunalna infrastrukturna mreža, vodoopskrba i odvodnja.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250 mm.

Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo nadležno za vodoopskrbu.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje fekalnih voda dozvoljava se pojedinačnim objektima izgradnja nepropusnih septičhih taložnica.

Članak 30.

Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje fekalnih voda dozvolja se pojedinačnim objektima izgradnja nepropusnih septičhih taložnica.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 31.

Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima određenim kartografskom prikazu broj 2.b. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Telekomunikacije, energetski sustav i plinoopskrba.

Područjem obuhvata ovog plana, jednim dijelom svoje trase, prolazi 35 kV dalekovod TS 35/20 kV Vrata - CHE 35/6 kV VRELO. Izgradnja objekata ispod njih ili u njihovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda. Vod će se napustiti tek po izgradnji novog 35 kV kabela TS 35/20 kV Vrata - CHE 35/6 kV VRELO, čija trasa ide izvan granica plana. Vod je moguće i zamjenski kablirati po novoj načelnoj trasi koja je ucrtana u grafičkom dijelu plana.

Postojeća trafostanica 20/0,4 kV Vrata Naselje ne zadovoljava tipom i izvedbom, pa ju je potrebno napustiti.

Buduće trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija trafostanice 20/0,4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca i nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanice će se izgraditi kao samostojeće ili ugradbene u građevini.

Samostojeće trafostanice gradit će se kao zidane ili montažno - betonske, sa osiguranim direktnim ili posrednim pristupom do javne površine. Za trafostanicu treba osigurati parcelu minimalne veličine od 24 m², a parcelu je potrebno formirati na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.

Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice 20/0,4 kV iz ovog plana ili će imati vlastitu trafostanicu, treba osigurati lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar zahvata u prostoru.

Vodovi 35 i 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponsku mrežu izvoditi će se kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su obrazložena projektnom dokumentacijom.

5.3.4. Plinoopskrba

Članak 32.

Ovim planom nije predviđena izgradnja nove opskrbne plinske mreže na području Plana.

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

5.3.5. Obnovljivi izvori energije

Članak 33.

Sukladno ciljevima Plana više razine, unutar zona K1-3 i K1-7 moguće je planirati gradnju elektrana na sunčevu energiju koje se sastoje od samostalnih FN modula.

Članak 34.

Uvjeti smještaja infrastrukturnih građevina (elektrana) za iskorištavanje sunčeve energije

Uvjeti smještaja unutar zona K1-3 i K1-7

Zona poslovne namjene (K1-7) utvrđena je kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena prostora i br.4 Uvjeti gradnje. Zona se namjenjuju izgradnji infrastrukturnih građevina za iskorištavanje sunčeve energije.

Infrastrukturne građevine za iskorištavanje sunčeve energije-elektrane na sunčevu energiju sastoje se od samostalnih FN panela a namijenjene su dobivanju električne energije.

5.3.5.1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju elektrana na sunčevu energiju ovim se Planom utvrđuje kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 3 000 m².

5.3.5.2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

Veličina i građevna brutto površina utvrđuju se kako slijedi:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5,

- najviša visina građevine iznosi 8,0 m,

5.3.5.3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi 3,0 m.

5.3.5.4. Uređenje građevne čestice

- Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u točki 5.1.1. Parkirališne površine ovoga Plana

- Ograde građevnih čestica mogu se izvoditi sa visinom od najviše 1,80 m

- Unutar građevne čestice moguće je osim nadstrešnica i trijemova smjestiti i postrojenje za priključak solarne elektrane na elektroenergetsku mrežu

5.3.5.5. Uvjeti oblikovanja građevina

- oblikovanje elektrana na sunčevu energiju provodi se prema načelima funkcionalnog procesa te suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

- ploha infrastrukturne građevine može se izvesti kao kosa, ravna, uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi element kosine

5.3.5.6. Način i uvjeti priključenja solarnih elektrana na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

5.3.5.7. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 35.

Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem autohotne vegetacije. Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.

Na postojećim zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu visoke šumske vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih stabala. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr),te funkciji prirodnog odvajanja kompleksa poslovne zone od okoliša te je isključeno od svake gradnje.

U sklopu ovih površina moguća je postava odmorišta (klupice od prirodnog materijala-drva), uređenje šljunčanih ili zemljanih pješačkih puteva, postava kapelica, raspela i slično, uz uvjet da ukupna površina tako uređenog prostora ne prelazi 1% od ukupne površine zelene površine.

U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4.b. Način gradnje.

Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Članak 36.

Unutar područja obuhvata Plana ne postoje registrirani zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03).

Obzirom na istaknutost spram vanjskih vizura ovim je Planom prostor UPU 6 prepoznat kao vrijedan krajobraz-prirodni dijelovi naselja-točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti., kako je i označeno na grafičkom prikazu 3 a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina-Mjere zaštite.

U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:

- obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku obuhvata UPU 6 projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim prirodnim i kontekstualnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop vidljiv s autoceste A6 Rijeka-Zagreb

- pejzaž područja obuhvata Plana uglavnom ima očuvanu pejzažnu i prirodnu komponentu te je istu potrebno u najvećem opsegu saučuvati od neprimjerenih oblikovnih rješenja

- pri planiranju novih prometnica unutar obuhvata ovog Plana uvažene su prostorne i morfološke značajke terena i krajobraza, što znači da su akceptirane njegove prirodne značajke, a da su zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, svedeni na minimum

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 37.

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 38.

Unutar obuhvata Plana prikuplja se komunalni otpad i zbrinjava na sanitarnom odlagalištu lociranom izvan obuhvata, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom u okviru Primorsko - goranske županije.

Planom se utvrđuju sljedeći osnovni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:

- smanjenje količine otpada

- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada)

- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim postupcima)

Planom se primarna reciklaža (odvojeno prikuljanje) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

- tipiziranih posuda, tj. Spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem koji se postavljaju na javne površine za prikupljanje pojedinih iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo,metalni ambalažni otpad, baterije i sl.)

- tipiziranih spremnika postavljenih u poslovnim i proizvodnim građevinama za prikupljanje organskog, biološkog i tehnološkog otpada

Unutar zone K1-3 (prema grafičkom prikazu br.3-Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina-Mjere zaštite ) osigurava se rubno (prema sjeveru ili jugu) odgovarajući prostor za lociranje većih spremnika komunalnog otpada (EKO 'otoci'). Prostor Eko-'otoka' (za cijelo područje obuhvata UPU 6) locira se neposredno uz javnu prometnicu na minimalnoj parceli veličine 30 m² a isti je potrebno s unutarnje strane ograditi zaštitnim zidom visine do 1,20 m. Prostor EKO-otoka treba primjereno zaštiti, oblikovati i uklopiti u okoliš.Funkcija 'EKO-otoka' ne smije ometati kolni i pješački promet te ne smije narušiti standard korisnika poslovne zone.

Na svakoj se građevnoj čestici poslovne namjene mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Članak 39.

Postupanje s opasnim tehnološkim otpadom koji će nastajati unutar poslovne zone Vrata, do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, odvija se u skladu s važećim propisima nadležne komunalni službe.

Svi proizvođači otpada dužni su pridržavati se načela ekološkog postupanja s otpadom:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpdada pri nastajanju

- razvrstavanje otpada po vrstama

- reciklaža vrijednh dijelova otpada

- sprječavanje nenadziranog rukovanja otpadom

- odlaganje otpada na propisana odlagališta

- saniranje onečišćenih površina

Svi gospodarski pogoni trebaju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji treba biti zaštićen od atmosferskih utjecaja te bez mogućnosti onečišćenja podzemnih voda. Prostori za privremeno korištenje tehnolškog otpada moraju biti jasno obilježeni a korisnici trebaju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskaldištenog otpada.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 40.

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Općine Fužine obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

Pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000.) i Prostornim planom županije (SN 14/00) izdvajaju se slijedeći sadržaji i površine za koje je potrebno izvršiti procjenu utjecaja na okoliš:

- za zonu infrastrukturne namjene u Lič polju-vjetropark (IS1) (SUO 4),

- za SRC - »Ski« zonu R12 u Vratima (SUO1) i SRC-ski zonu R16 »Jelenča« (SUO 5),

- za kamenolome E1 i E2 (SUO2 i SUO3).

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskim prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

9.1. Zaštita tla

Članak 41.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar zone koja je Planom više razine definirana kao IV B- zona riječno- potočnih naplavina. Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, dijelovi terena su zamočvareni.

Uređenjem prostora obuhvata i gradnjom ne smije se povećati vodna erozija niti se smiju stvarati preduvjeti dodatnog nagomilavanja površinskih voda. Sve zahvate u prostoru treba provoditi tako da ne uključuju antierozijsku zaštitu pri samom zahvatu i njegovu okončanju.

Posredno se zaštita tla provodi i maksimalnim ozelenjavanjem površina kako se ne bi ogolile površine podložne eroziji.

9.2. Zaštita zraka

Članak 42.

Osnovni izvori onečišćenja zraka na području naselja Vrata su cestovne površine i stacionarni objekti. Sa svrhom očuvanja prve kategorije kakvoće zraka na području Vrata potrebno je poduzimati sljedeće mjere:

- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih površina

- održavanje šumskih površina neposredno uz područje Vrata

- smanjivanje emisija iz stacionarnih izvora (korištenjem plina, kontrolom izgaranja goriva, praćenjem emisija i dostavom podataka za katastar emisija)

Zbog blizine autoceste i kamenoloma, za područje Općine Fužine od velikog je značaja stalna kontrola - monitoring - kakvoće zraka kako bi se u slučaju porasta onečišćenja moglo intervenirati na vrijeme. Također, proširenjem eksploatacijskog polja u kamenolomu Benkovac Fužinski i Široko Brdo tehnologije se moraju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

Zbog blizine naselja Vrata i zahtjeva za proširenje eksploatacijskog polja potrebno je izvršiti mjerenje PV (preporučenih) i GV (graničnih) vrijednosti kakvoće zraka za lebdeće čestice. Isto je potrebno izvršiti i za kamenolom Benkovac Fužinski, zbog blizine istoimenog naselja.

Uređaji za loženje također onečišćuju zrak, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva. Takvi izvori podliježu redovitim inspekcijskim nadzorima putem koji s određuje učestalost mjerenja emisije, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 43.

Za zaštitu zraka propisuju se i slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.);

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima);

- zahvatom se ne smije izazvati značajno povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora;

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.);

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

9.3. Zaštita voda

Članak 44.

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine Fužine određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara (SN 23/04), Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-Vinodolskom području (SN PGŽ 3/99), a prikazane su na kartografskom prikazu Prostornog plana uređenja br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000.

Treća zona sanitarne zaštite obuhvaća obodni dio područja Općine, a to je područje prihranjivanja izvorišta. U trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta koja je obuhvaćena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04) i »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-vinodolskom području (SN 1/99 i Županijski glasnik 3/99) zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (definirane Odlukom).

Zaštita podzemnih voda određuje se zaštitom slivnih područja i izvorišta pitke vode osigurava se izvedbom nepropusne kanalizacije, ukoliko područjem prolazi prometnica duž čitave trase, a odvođenje se vrši u skladu s uvjetima zaštite unutar pojedine zone sanitarne zaštite.

Članak 45.

Područje obuhvata UPU 6, nalazi se unutar III. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite određene su Odlukama o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće iz Plana višeg reda.

Radi njihove zaštite, izvorišta i vodotoke prvog reda potrebno je obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.

Mjere sanitarne zaštite u III. zoni koja je obuhvaćena slivnim područjem Gorskog kotara utvrđene su u Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN PGŽ 23/04).

U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koja je pokrivena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko - vinodolskom području (SN PGŽ1/99 i Županijski glasnik 3/99) zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Odvodnja otpadnih voda za zone koje se nalaze unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće određene ovim Planom riješit će se pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u teren do razine propisane mjerama zaštite za III. vodozaštitnu zonu.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)

Članak 46.

Na području treće zone, zabranjuje se:

- građenje industrijskih objekata i postrojenja koja koriste kao sirovinu opasne tvari i proizvode opasne tvari,

- upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama («Narodne novine« broj 78/98),

- građenje županijskih cesta bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.

9.4. Zaštita od buke

Članak 47.

Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.

Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode, a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

Prilikom izrade novih proizvodnih građevina potrebno je također odrediti razinu očekivane buke, a ukoliko buka zbog blizine naselja prelazi dozvoljene granice potrebno je projektirati zaštitu od buke.

9.5. Mjere posebne zaštite

Članak 48.

Mjere posebne zaštite predviđene za područje Općine Fužine temelje se na:

- Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/ 98),

- Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97),

- Zakonu o zaštiti od požara (NN broj 58/93),

- Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86),

- Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91),

- Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83),

- Prostornom plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000).

Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Općine Fužine i obuhvata UPU 6, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne zaštite pri izradi planova užih područja.

Ovim Planom utvrđuje se:

1. Način i smjerove evakuacije naselja, definiraju glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjene su zone i objekti koji su pogodni za zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), locirati zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;

2. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (zgrade javne i društvene namjene) definira se obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva.

9.6. Sklanjanje ljudi

Članak 49.

Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Općine Fužine (a time i obuhvata UPU 6) nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Fužine , odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi.

9.7. Zaštita od rušenja

Članak 50.

Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

9.8. Zaštita od potresa

Članak 51.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima.

U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i propisima

Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Općine Fužine je 8^oMCS.

Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje potresa.

9.9. Zaštita od požara

Članak 52.

Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Fužine, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Fužine, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

Projektiranje građevina poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

U projektiranju planiranih građevina na području Općine Fužine prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:

- slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 53.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama Planova više razine-PPU Općine Fužine, (SN PGŽ broj 05/05 i 16/09) te PPPGŽ (SN PGŽ broj 14/00, 12/05, 50/06 i 08/09) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup, parkiranje, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda i priključak na električnu struju.

Članak 54.

Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Plana dovršit će se sukladno odredbama članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 55.

Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se izgradnja planova užeg područja.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 56.

Unutar obuhvata ovog Plana ne postoje građevine suprotne namjene u odnosu na planiranu.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine.

Izvornici Plana čuvaju se u Upravnom odjelu Općine Fužine, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 58.

Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja 6 za dio građevinskog područja izdvojene namjene K1-5 Vrata, ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Članak 59.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/11-01/04

Ur. broj: 2112/03-01-11-11

Fužine, 19. listopada 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE

Predsjednik
Đuro Radošević, v.r.