30.

Na osnovu članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09 i 41/09), Odluke o izradi II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/10), a po pribavljenom mišljenju Javne ustanove Županijski zavod za prostorno uređenje i planiranje Primorsko goranske županije (Klasa: 350-02/11-05/1; Ur. broj: 69-03/1-11-9 od 13. srpnja 2011. godine), i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: 350-02/11-11/33; Ur. broj: 531-06-11-02 od 21. srpnja 2011. godine), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 23. kolovoza 2011. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju II. Izmjene i dopune
Prostornog plana uređenja Grada Krka

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom usvajaju se II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka.

(2) II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (u daljnjem tekstu Prostorni plan) sastoje se od elaborata pod nazivom »II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KRKA«, izrađene od Urbanističkog instituta Hrvatske d.o.o., Zagreb.

Članak 2.

Prostorni plan iz članka 1. ove Odluke sadrži tekstualne i grafičke dijelove te obvezne priloge kako slijedi:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Opće odredbe

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području

Grada Krka

1.1. Površine naselja

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i

šumsko zemljište

1.5. Vodne površine

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Državu i

Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje

izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

2.2.2. Uvjeti i način gradnje građevina stambene

namjene, pomoćnih i poljoprivrednih

gospodarskih građevina uz građevinu

stambene namjene

2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske

namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene-zanatske,

poslovne i poljoprivredne (unutar

građevinskog područja naselja)

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

(unutar građevinskog područja naselja)

2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne

namjene

2.2.7. Privremene građevine - kiosci i štandovi i

montažne građevine za potrebe sajmova i

manifestacija (šator za maskenbal i slično)

2.2.8. Rekonstrukcije u građevinskim područjima

naselja

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

naselja

2.2.9. Građevine stambene namjene i pomoćne i

poljoprivredne gospodarske građevine uz

građevinu stambene namjene u NA2 i

NA 5.1

2.2.10. Građevine stambene namjene i pomoćne

građevine uz građevinu stambene namjene u

NA1

2.2.11. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske

namjene (unutar građevinskih područja

naselja NA2 i NA5.1)

2.2.12. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske

namjene (unutar građevinskog područja

naselja NA1)

2.2.13. Građevine gospodarske namjene - zanatske,

poslovne i poljoprivredne (unutar

građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1)

2.2.14. Građevine gospodarske namjene - zanatske i

poslovne (unutar građevinskog područja

naselja NA1

2.2.15. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

(unutar građevinskog područja naselja NA 2

i NA 5.1)

2.2.16. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

(unutar građevinskog područja naselja NA1)

2.2.17. Građevine prometne i infrastrukturne

namjene (unutar građevinskog područja

naselja)

2.2.18. Privremene građevine - kiosci i štandovi i

montažne građevine za potrebe sajmova i

manifestacija (šator za maskenbal i slično)

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene

(izvan naselja)

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

građevinskih područja izdvojenih namjena (izvan

naselja)

2.3.1.1. Gospodarska namjena-poslovna (K) (izvan

naselja)

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) (izvan

naselja)

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) (izvan

naselja)

2.3.1.4. Groblja

2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IS)

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

2.3.1.6. Groblja

2.3.1.7. Infrastrukturna namjena (IS)

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih

i drugih infrastrukturnih sustava

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Kopneni promet

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Opskrba plinom

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i

kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti, ekološke

mreže i staništa

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

8.5. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Uzbunjivanje,obavješćivanje, sklanjanje i

evakuacija ljudi

8.5.2. Zaštita od potresa

8.5.3. Zaštita od rušenja

8.5.4. Zaštita od požara

8.5.5. Mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Ostale mjere razvoja

III. Prijelazne i završne odredbe

B) GRAFIČKI DIO

I. Kartografski prikazi u mj. 1:25.000

1. Korištenje i namjena površina

2. Infrastrukturni sustavi i mreže

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

3A1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Ekološka mreža

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

II. Kartografski prikazi u mj. 1:5000

4.a Građevinska područja: Krk

4.b Građevinska područja: Lakmartin, Kornić, Muraj

4.c Građevinska područja: Vrh, Kosići, Salatići

4.d Građevinska područja: Poljica, Nenadići, Bajčići

4.e Građevinska područja: Žgaljići, Brusići, Kapovci,

Brozići

4.f Građevinska područja: Brzac, Milohnići, Linardići

4.g Građevinska područja: Pinezići, Skrbčići

4.i Građevinska područja: Vela Jana

C) OBVEZNI PRILOZI

I. Obrazloženje prostornog plana

II. Izvod iz Prostornog plana Primorsko-goranske

županije

III. Stručne podloge

IV. Popis propisa koje je potrebno poštivati i izradi Plana

V. Zahtjevi, mišljenja i suglasnosti na Plan

VI. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi Plana

VII. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

VIII. Sažetak za javnost

Članak 3.

U članku 3. mijenjaju se točke 5., 8., 11., 16., 17., 18., 19., 20., 22., 23., 24., 30., 31., 32., 34. i dodaju se nove točke 35. i 36. te glase:

»5. Građevinsko područje naselja (NA) - je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje.

8. Zaštićeno obalno područje (ZOP) - prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 39/08) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

11. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1 i Korniću NA2) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima) namjenjene stanovanju te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m², a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

16. Podrum - (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati više podrumskih etaža.

17. Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

18. Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.

19. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.

20. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.

Podrum se smatra podzemnom etažom. Suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim etažama.

22. Koeficijent izgrađenosti (k_ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine.

23. Koeficijent iskoristivosti (k_is) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice. Potkrovlje se obračunava u k_is dok se tavan ne smatra etažom i stoga ne računa u k_is.

24. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2m.

30. Rekonstrukcija jest izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

31. Pristupni put je pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0 metra i maksimalne dužine 30,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 30,0 m s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.

32. Postojeća građevina jest građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena.

34. Dvojna građevina (poluugrađena) jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

35. Ugrađena građevina jest građevina koja se dvjema bočnim stranama prislanja na građevine na susjednim građevinskim česticama.

36. Uređena građevna čestica jest ona građevna čestica koja ima riješen pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta.«

Članak 4.

U članku 4. stavak (3) mijenja se i glasi:

»(3) Građevinska područja su:

- građevinska područja naselja,

- građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja).«

Članak 5.

U članku 5. stavku (3) riječi:

»pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte« brišu se.

Članak 6.

U članku 6. stavku (1) riječi:

»sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama« brišu se.

Članak 7.

U članku 7. na kraju stavka (1) dodaje se riječ »naselja«.

Članak 8.

U članku 11. stavak (3) mijenja se i glasi:

»(3) Vodna površina Ponikve koristi se kao akumulacija u vodopskrbnom sustavu.«

Dodaje se novi stavak (4):

»(4) Morska površina koristi se kao:

- područje luka,

- plovni putovi po akvatoriju,

- sport i rekreacija uz uređene i prirodne morske plaže,

- ribarstvo, infrastrukturne građevine (podmorski ispusti i sl.), instalacije (struja, voda itd.).«

Članak 9.

U članku 12. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- radio relejna postaja Krk (Zidine),

- čvor u sustavu prijenosa Krk,

- radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab,

- međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj,

- elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema

b) Cestovne građevine:

- brza cesta čvor Križišće - novi most za otok Krk - Omišalj - Valbiska

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav.«

Članak 10.

U članku 13. stavku (1) točke 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Osnovne županijske ceste:

- Krk - Dobrinj - Šilo

- državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Krk - Baška

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Poštanske građevine:

- postojeći poštanski ured u Krku.«

Članak 11.

U članku 14. stavak (3) mijenja se i glasi:

»(3) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog (izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m² koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čini cjelinu) i neizgrađenog dijela. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.«

Članak 12.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»(1) U neizgrađenom dijelu građevinskih područja naselja na području Grada Krka može se graditi samo nakon izrade urbanističkog plana uređenja.

(2) U građevinskom području naselja Krk u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.«

Članak 13.

U članku 16. stavku (2) broj »4« zamijenjuje se s brojem »6«.

Članak 14.

U članku 17. stavku (1) riječ »nerazvrstane« zamijenjuje se s riječju »ostale«;

Stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara. Iznimno može biti i na regulacijskoj liniji, a nakon donošenja urbanističkog plana uređenja.«;

Iza stavka (4) dodaju se stavci (5) i (6):

»(5) Unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina građevinskih područja naselja UPU-om se može odrediti veći koeficijent izgrađenosti (k_ig), koeficijent iskoristivosti (k_is), etažnost i visina od one koja je određena za pojedinu vrstu građevina ovim Odredbama, a uz uvjete i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

(6) Građevna čestica u pravilu ima jedan pristup na prometnu površinu. U slučaju rekonstrukcije građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, dozvoljavaju se iznimno dva ili više pristupa, odnosno parkiranje neposredno iza regulacijskog pravca građevne čestice uz suglasnost nadležne uprave za ceste. Iznimno, prostorni planovi užeg područja mogu dozvoliti više pristupa na građevnu česticu nove građevine.«

Članak 15.

Članak 18. briše se.

Članak 16.

Iznad članka 19. dodaje se podnaslov:

»NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA«

Članak 17.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 - NA15.2) mogu se graditi nove, rekonstruirati postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000 m²:

- obiteljske/višeobiteljske kuće,

- stambene građevine,

- pomoćne prizemne građevine i poljoprivredne gospodarske građevine u sklopu okućnica postojećih građevina (bruto površine koje ulaze u postotak izgrađenosti građevinske čestice),

- građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine) do 250 m² tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom),

- građevine društvene namjene,

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) do 250 m²,

- građevine sporta i rekreacije,

- privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično),

- infrastrukturne građevine (prometna, elektronička komunikacijska, elektroenergetska i vodnogospodarska mreža).

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja mogu se uređivati postojeća groblja koja se ne proširuju.«

Članak 18.

Podnaslov 2.2.2. mijenja se i glasi:

»2.2.2. Uvjeti i način gradnje građevina stambene namjene, pomoćnih i poljoprivrednih gospodarskih građevina uz građevinu stambene namjene«

Članak 19.

U članku 20. dodaje se stavak (3):

»(3) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine stambene namjene uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m²,

- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica),

- mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

- na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,

- postojeće pomoćne građevine mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.«

Članak 20.

U članku 21. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih kuća moguća je unutar građevinskog područja svih naselja.«

Članak 21.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m²

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m²

b) iznimno za izgradnju samostojeće obiteljske kuće najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400m², uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica.

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m²

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m²

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m²

- za dvojne i ugrađene građevine 100 m²

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

g) ukoliko se ispod obiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

- dvojne i ugrađene građevine 0,75

h) najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže

i) najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 6,5m

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz obiteljsku kuću uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

- postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.«

Članak 22.

Članak 23. mijenja se i glasi:

»(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višeobiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m²

- za dvojne građevine: 400 m²

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m²

- za dvojne građevine 100 m²

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne građevine: 0,25

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne građevine: 0,5

f) ukoliko se ispod višeobiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

- dvojne građevine 0,75

g) najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže

h) najveća dopuštena visina višeobiteljske kuće iznosi 6,5m

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz višeobiteljsku kuću uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Članak 23.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi 500 m²;

b) ovim prostornim planom se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine;

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m² za sve tipove gradnje;

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m²;

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) određuje se 0,25

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža u NA2-NA15.2 iznosi 0,50;

g) ukoliko se ispod stambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 0,75;

h) stambene građevine mogu se graditi samo kao samostojeće građevine.

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz stambenu građevinu uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Članak 24.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»(1) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže.

(2) Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 6,5m.«

Članak 25.

Podnaslov iznad članka 27., »2.2.2.3. Višestambene građevine« i članak 27. brišu se.

Članak 26.

Članak 28. briše se.

Članak 27.

Članak 29. briše se.

Članak 28.

Podnaslov iznad članka 30. »2.2.2.4. Pomoćne građevine (uz građevinu stambene namjene)« i članak 30. brišu se.

Članak 29.

Podnaslov ispred članka 31. »2.2.2.5. Poljoprivredne gospodarske građevine (uz građevinu stambene namjene)« i članak 31. brišu se.

Članak 30.

Članak 32. briše se.

Članak 31.

Podnaslov 2.2.2.6. mijenja se i glasi:

»2.2.2.3. Udaljenost građevina stambene namjene od granica građevnih čestica«

Članak 32.

U članku 33. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Obiteljske/višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.«

Članak 33.

Broj 2.2.2.7. uz podnaslov mijenja se u 2.2.2.4.

Članak 34.

U članku 34. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.«

Članak 35.

Broj 2.2.2.8. uz podnaslov mijenja se u 2.2.2.5.

Članak 36.

Broj 2.2.2.9. uz podnaslov mijenja se u 2.2.2.6. i u podnaslovu se briše riječ »javno«

Članak 37.

U članku 36. stavku (1) riječ »javno« briše se.

Članak 38.

Članak 38. mijenja se i glasi:

»(1) Uvjeti za gradnju predškolskih ustanova su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m;

e) uvjeti o veličini građevne čestice, uređenju građevne čestice i obveznim prostorima građevina predškolskog odgoja određeni su Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja (NN 63/08).

(2) Uvjeti za gradnju školskih ustanova su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m;

e) uvjeti o veličini građevne čestice, uređenju građevne čestice i obveznim prostorima građevina školskog odgoja određeni su Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08).

(3) Uvjeti za gradnju građevina zdravstvene i socijalne djelatnosti su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m;

e) građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju;

f) na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika, za prostore zdravstvene stanice (ambulante) optimalna površina iznosi 0,02 - 0,05 m²/st.

(4) Uvjeti za gradnju građevina kulturnih djelatnosti su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m;

e) građevine kulturnih djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

(5) Uvjeti za gradnju vjerskih građevina su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,6;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m, a visina zvonika može biti viša.

(6) Uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih građevina su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,6;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 1,2;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,0 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 12,0m;

e) sportsko-rekreacijske građevine grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju;

f) unutar građevinskog područja naselja omogućuje se građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja prema standardima koji vrijede za pojedini sportski objekt.

(7) Građevine mješovite namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.

(8) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i sportsko-rekreacijskim i ostalim sadržajima javnog interesa grade se na građevnoj čestici min 500m², ako ovim odredbama nije drugačije određeno i u pravilu na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.«

Članak 39.

Članak 39. mijenja se i glasi:

»(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene, smještaj građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene na građevnoj čestici i uređenje građevne čestice društvene i sportsko- rekreacijske namjene su:

- da građevine budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja;

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17^o i 23^o, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine;

- građevine društvene ili sportsko-rekreacijske namjene moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra;

- ukoliko se na jednoj građevnoj čestici smješta više građevina, najmanja međusobna udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m;

- najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta;

- kod građenja građevina društvene ili sportsko-rekreacijske namjene potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s točkom 5.1.1. ovih odredbi.

(2) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m²,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

Članak 40.

Podnaslov 2.2.4. mijenja se i glasi:

»2.2.4. Građevine gospodarske namjene - zanatske, poslovne i poljoprivredne (unutar građevinskih područja naselja)«

Članak 41.

U članku 40. stavku (1) broj »200« zamjenjuje se s brojem »250«.

Stavak (2) briše se.

Članak 42.

U članku 41. stavci (2), (3) i (4) mijenjaju se i glase:

»(2) Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica (pristupni put) širine najmanje 5,5 metara za dvosmjerne, odnosno 4,5 metara za jednosmjerne osim u zaštićenim povijesnim cjelinama.

(3) Građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja su:

- građevine zanatske namjene,

- građevine poslovne namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne),

- poljoprivredne gospodarske građevine

(4) U jednoj građevini pretežito gospodarske namjene može biti i kombinacija namjena: zanatske i poslovne, a može sadržavati i prostore javno-društvene, ugostiteljsko- turističke i sportsko-rekreacijske namjene.«

Članak 43.

Članak 42. mijenja se i glasi:

»(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina gospodarske namjene:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m².

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gospodarske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,0 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže.

(2) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m².«

Članak 44.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»(1) Građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu imati najviše podrum i 2 nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m.

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu imati najviše podrum i 1 nadzemnu etažu. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća ukupna visina građevine iznosi 6,0 metara.«

Članak 45.

U članku 44. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice.«

Članak 46.

U članku 45. stavku (1) riječ »javno« briše se i iza stavka (4) dodaje se stavak (5):

»(5) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine gospodarske namjene uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m²,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

Članak 47.

Članak 46. briše se.

Članak 48.

U članku 47. u stavku (1) broj »200« zamjenjuje se s brojem »250«, a stavci (2) i (3) mijenjaju se i glase:

»(2) Odredbe iz stavka (1) ovog članka ne odnose se na građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo na gospodarski objekt.

(3) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m².«

Članak 49.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za gradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja:

- u građevinskim područjima naselja na području Grada Krka mogu se graditi samo hoteli, hoteli baština i pansioni iz skupine hotela sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07),

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja je 500 m², a unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja je 2000 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,0 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže,

- kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, hotel baština i pansion) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta,

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase,

- smještajna građevina s pripadajućim zemljištem treba biti izvan postojećih javnih površina uz obalu.«

Članak 50.

U članku 49. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Najveći broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina 8,0 m.«

Članak 51.

Članak 50. mijenja se i glasi:

»(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2, ali ne manje od 6,0 metara, a pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi kao prizemnice i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 metara za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne, osim u zaštićenim povijesnim cjelinama.

(3) Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

(4) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine gospodarske namjene uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m²,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

Članak 52.

U članku 51. stavak (1) iza riječi »zelenilo« dodaje se »osim u zaštićenim povijesnim cjelinama.«

Članak 53.

Članak 53. mijenja se i glasi:

»(1) Utvrđuju se sljedeće iznimke:

Unutar građevinskog područja naselja Brzac (NA11) od dijela čestica z.č. 1719/3, 1719/9, 1720, i čestica z.č. 1719/4, 1719/5, 1719/6, 1719/7, 1719/8 sve k.o. Linardić formirati jednu česticu ugostiteljsko-turističke namjene s time da se prethodno osigura prilaz s javne prometne površine širine propisane ovim Odredbama. Dozvoljava se neposredna provedba Prostornog plana pod sljedećim uvjetima:

- dozvoljava se rekonstrukcija i prenamjena građevine u zgradu centralnog hotela u središnjem dijelu građevne čestice (z.č. 1719/4), dvije postojeće građevine na istočnom dijelu čestice (z.č. 1719/6, 1719/7) za koje je dozvoljena prenamjena u depadanse hotela i rekonstrukcija u postojećim gabaritima, postojeća pomoćna građevina na z.č. 1719/6, pomoćna građevina u zapadnom dijelu čestice na z.č. 1719/3 i bazen na z.č. 1719/3, 1719/4.

- Tlocrtna projekcija zgrade centralnog hotela planira se max. 620 m², ukupna građevinske bruto površine 1320 m², etažnost građevine je suteren (potpuno ukopana etaža uz mogućnost gradnje silazne rampe širine max. 4 m, radi ulaza vozila), prizemlje i kat. Visina osnovne građevine (mjereno od najniže kote silazne rampe) je 10,00 m. Ukupna visina građevine (mjereno od najniže kote silazne rampe) je 12,00 m.

Tlocrtna projekcija pomoćne prizemne građevine sa zapadne strane čestice na z.č.1719/3 je 85 m², visina 4,0 m, ukupna visina 5,5 m, a bazen na z.č. 1719/3, 1719/4 je tlocrtne projekcije cca 90 m². Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana.«

Članak 54.

Članak 54. mijenja se i glasi:

»(1) Građevine prometne i infrastrukturne namjene (osim građevina pomorskog prometa) unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi neposredno, a u skladu s uvjetima ovog Prostornog plana i uvjetima nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom, posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba.«

Članak 55.

Podnaslov 2.2.8. mijenja se i glasi:

»2.2.8. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja«

Članak 56.

U članku 56. dodaje se stavak(2):

»(2) Postojeće građevine stambene, društvene, sportsko- rekreacijske, gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskom područjima naselja mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama za neposrednu provedbu ovog Prostornog plana. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim Prostornim planom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim Prostornim planom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim Prostornim planom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim Prostornim planom. Ne dozvoljava se prenamjena sukladno čl. 52. ovih odredbi.«

Članak 57.

Iza članka 56. dodaju se podnaslovi i članci 56a., 56b., 56c., 56d., 56e., 56f., 56g., 56h., 56i., 56j. i 56k.:

»POSREDNA PROVEDBA PLANA

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja naselja

Članak 56a.

(1) Unutar građevinskih područja naselja urbanističkim planovima uređenja mogu se planirati:

- obiteljske i višeobiteljske kuće,

- stambene građevine,

- višestambene građevine

- pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine uz građevinu stambene namjene (bruto površine koje ulaze u postotak izgrađenosti građevinske čestice),

- građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine),

- građevine društvene namjene,

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene,

- građevine sporta i rekreacije,

- privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično),

- infrastrukturne građevine (prometna, elektronička komunikacijska, elektroenergetska i vodnogospodarska mreža).

(2) Postojeće građevine stambene, društvene, sportsko- rekreacijske, gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskom područjima naselja mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama za posrednu provedbu ovog Prostornog plana. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim Prostornim planom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim Prostornim planom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim Prostornim planom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim Prostornim planom. Ne dozvoljava se prenamjena sukladno čl. 52. ovih odredbi.

2.2.9. Građevine stambene namjene i pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine uz građevinu stambene namjene u NA2 i NA 5.1

Članak 56b.

(1) Na planiranje građevina stambene namjene i pomoćnih i poljoprivrednih gospodarskih građevina uz građevinu stambene namjene u NA2 i NA5.1 primjenjuju se članci 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 33., 34., 35., 36.

(2) Iznimno od odredbi točke d) stavka (1) članka 22. urbanistički plan uređenja može propisati da najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije za dvojne obiteljske i dvojne višeobiteljske kuće iznosi 150 m².

(3) Iznimno od odredbi članka 22., 23. i 26. urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu obiteljske kuće 7,5 m, najveću dopuštenu visinu višeobiteljske kuće 7,5 m, najveću dopuštenu visinu stambene građevine 7,5 m.

(4) Iznimno, urbanističkim planom uređenja građevinskog područja naselja Kornić (NA2) može se, isključivo na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%), dozvoliti gradnja višeobiteljskih kuća i stambenih građevina na način:

- najveći dopušteni broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk,

- najveća dopuštena visina 10,5 m,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) 1,0.

(5) Višestambene građevine mogu se planirati unutar građevinskog područja naselja Kornić (NA2), građevinskog područja naselja Vrh (NA5.1) uz poštivanje sljedećih parametara:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 0,8;

- ukoliko se ispod višestambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,1;

- najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je tri nadzemne etaže; dopuštena je gradnja podruma;

- najveća dopuštena visina građevine je 10,5 m;

- krovišta građevine mogu biti ravna i/ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

(6) Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

2.2.10. Građevine stambene namjene i pomoćne građevine uz građevinu stambene namjene u NA1

Članak 56c.

(1) Na planiranje građevina stambene namjene i pomoćnih građevina uz građevinu stambene namjene unutar NA1 primjenjuju se članci 20., 33., 34., 35., 36.

(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za planiranje obiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m²

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m²

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m²

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m²

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m²

- za dvojne 150 m²

- ugrađene građevine 100 m²

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25 (u izgrađenom
dijelu NA1 0,3)

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25 (u izgrađenom
dijelu NA1 0,3)

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

g) ukoliko se ispod obiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75 (u izgrađenom dijelu NA1 0,8 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže)

- dvojne i ugrađene građevine 0,75 (u izgrađenom dijelu NA1 0,8 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže)

h) najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže

i) najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 7,5m

(3) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za planiranje višeobiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m²

- za dvojne građevine: 400 m²

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m²

- za dvojne građevine 150 m²

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25 (u izgrađenom
dijelu NA1 0,3)

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25 (u izgrađenom
dijelu NA1 0,3)

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,75

- za dvojne građevine: 0,75

f) ukoliko se ispod višeobiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 1,0 (u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže)

- dvojne građevine 1,0 (u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže)

g) najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske kuće je podrum i 3 nadzemne etaže

h) najveća dopuštena visina višeobiteljske kuće iznosi 10,5 m

(4) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za planiranje stambenih građevina:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi 500 m²;

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m² za sve tipove gradnje;

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m²;

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3);

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža u NA1 iznosi 0,75;

f) ukoliko se ispod stambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,0 (u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže);

g) najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže;

h) najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 10,5 m.

(5) Višestambene građevine mogu se planirati unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) uz poštivanje sljedećih parametara:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 0,8;

- ukoliko se ispod višestambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,1;

- najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je tri nadzemne etaže; dopuštena je gradnja podruma;

- najveća dopuštena visina građevine je 10,5 m;

- višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

2.2.11. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1)

Članak 56d.

(1) Na planiranje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1) primjenjuju se članci 37., 38., 39.

(2) Iznimno, za planiranje građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Kornić (NA2), ukoliko se planiraju na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%), dozvoljena je izgradnja podruma i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk te je najveća dopuštena visina 11,0m.

2.2.12. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1)

Članak 56e.

1) Na planiranje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1) primjenjuju se članci 37., 38., 39. s iznimkama u članku 38. gdje:

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža za građevine predškolskih ustanova iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža za građevine školskih ustanova iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža za građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža za građevine kulturnih djelatnosti iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža za sportsko-rekreacijske građevine iznosi 1,8, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 2,6 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže;

- najveća visina društvenih građevina iznosi podrum i tri nadzemne etaže, odnosno 11,0m (s iznimkom zvonika vjerske građevine koji može biti viši),

- najveća visina građevine sportsko-rekreacijske iznosi podrum i tri nadzemne etaže, odnosno 12,0m.

(2) Uređene plaže unutar građevinskog područja naselja NA1 (Jedriličarski klub - R3₈, Gradska plaža - R3₁₀, Dražica - R3₁₁) uređuju se temeljem urbanističkog plana uređenja uz poštivanje sljedećih parametara:

- na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 0,1,

- najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120m²,

- maksimalni broj etaža građevine je jedna etaža, a maksimalna visina je 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(3) Dopuštaju se sljedeće iznimke:

1. Na čestici k.č. 3005/1 k.o. Krk-grad dozvoljava se rekonstrukcija i prenamjena u javnu i društvenu namjenu (muzej grada Krka) na način da je najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) 1,00, koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža 3,40, ukupni koeficijent iskoristivosti (k_is) s podrumom 4,40, broj etaža Po+P+2+Pk, visina građevine 11 m, smještaj na regulacijskoj liniji i na granicama građevne čestice prema susjednim česticama.

2. Za gradnju sportskog bazena na području Dražica na dijelu čestice 2500/2 k.o. Krk-grad iznimno vrijede sljedeći uvjeti: broj etaža Po+S2+S1+Pk; moguć smještaj na regulacijskoj liniji i na granicama građevne čestice prema susjednim česticama. Građevnu česticu moguće je formirati sa susjednim česticama. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2.2.13. Građevine gospodarske namjene - zanatske, poslovne i poljoprivredne (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1)

Članak 56f.

(1) Na planiranje građevina gospodarske namjene - zanatske, poslovne i poljoprivredne (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1) primjenjuju se članci 41., 42., 43., 44., 45.

(2) Iznimno od odredbi članka 43. urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu građevine 7,5m.

(3) Iznimno, unutar građevinskog područja naselja Kornić (NA2), a nakon donošenja urbanističkog plana uređenja, ukoliko se gradi na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%), najveći dopušteni broj etaža građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) može biti podrum i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk i najveće visine 10,5 m. U ovom iznimnom slučaju najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,25 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže.

(4) Za gradnju unutar zona gospodarske (poslovne ili proizvodne) namjene unutar građevinskih područja naselja, a koje će biti određene urbanističkim planovima uređenja, vrijede uvjeti gradnje dani za gospodarsku namjenu- poslovnu u točki 2.3.1.1. ovih Odredbi. U zoni gospodarske (poslovne ili proizvodne) namjene nije dozvoljeno graditi građevine stambene namjene.

2.2.14. Građevine gospodarske namjene - zanatske i poslovne (unutar građevinskog područja naselja NA1)

Članak 56g.

(1) Na planiranje građevina gospodarske namjene - zanatske i poslovne (unutar građevinskog područja naselja NA1) primjenjuju se članci 41., 42., 43., 44., 45. Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja NA1.

(2) Iznimno od odredbi članka 42. urbanistički plan uređenja može propisati najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3), najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža 0,75, a ukoliko se ispod građevine gospodarske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,25 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže.

(3) Iznimno od odredbi članka 43. urbanistički plan uređenja može propisati da građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu imati najviše podrum i 3 nadzemne etaže i najveću dopuštenu visinu građevine 10,5 m.

(4) Za gradnju unutar zona gospodarske (poslovne ili proizvodne) namjene unutar građevinskih područja naselja, a koje će biti određene urbanističkim planovima uređenja, vrijede uvjeti gradnje dani za gospodarsku namjenu- poslovnu u točki 2.3.1.1. ovih Odredbi. (5) U zoni gospodarske (poslovne ili proizvodne) namjene nije dozvoljeno graditi građevine stambene namjene.

(6) Iznimno, dopuštaju se sljedeće iznimke koje će biti obrađene u UPU1:

1. Za poslovnu strukturu na česticama z.č. 2108/14, 2108/ 15, 2108/18, 2108/20, 2108/21, 2108/22, 2108/23, 2108/24, 2108/25, 2108/26, 2113/2, 2113/3, 2113/4, 2114/2, 2114/3, sve k.o. Krk-grad iznimno se dozvoljava rekonstrukcija u obliku nadogradnje nad postojećim natkrivenim terasama. Rekonstrukciju je potrebno izvesti istodobno nad svim terasama, osim prve i zadnje jedinice u nizu koje se mogu rekonstruirati u prvoj i u drugoj fazi. Za građevinu na navedenim česticama obavezno je zadržavanje postojeće tlocrtne izgrađenosti (k_ig), etažnosti i ukupne visine građevine prema građevinskoj dozvoli, a dozvoljava se povećanje iskoristivosti čestice (k_is) na 0,75. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2. 2.A. Na formiranim građevnim česticama koje se prema dokumentaciji o građenju sastoje od k.č. 1216/1, 1215/2, 1237/1,/2,/3, 1236/9,/15,/16,/14,/10,/12,/6,/11 sve k.o. Krk dozvoljava se rekonstrukcija:

- upravne zgrade: etažnost S+P+3, visina 18,0 m, tlocrtna projekcija 1200 m², građevinska (bruto) površina građevine 4450 m²;

- dvije zgrade za smještaj radnika: kapaciteta ukupno 200 ležajeva, visine 12,0 m sa tri nadzemne etaže (P+2 ili S+P+1), tlocrtne projekcije jedne zgrade 910 m² i građevinske (bruto) površine 2730 m², tlocrtne projekcije druge zgrade 780 m² i građevinske (bruto) površine 2340 m²;

Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2.B. Hala za proizvodnju montažnih objekata zbog tehnologije proizvodnje dozvoljava se visine 12,0 m kao prizemlje. Za istu građevinu građevne čestice k.č.1234/7,/6, 1235/2, 1236/4,/7 sve k.o. Krk formirat će se parcela sukladno odredbama prostornog plana užeg područja.

Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2.C. Betonara za proizvodnju betona zbog tehnologije proizvodnje ima visinu silosa do 20,0 m. Locirana je na k.č. 1234/6 k.o. Krk.

Građevna čestica formirat će se sukladno odredbama prostornog plana užeg područja. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

3. Uklapanje građevine turističkog biroa na z.č.1264/3 k.o. Krk-grad u Krku. Iznimno dozvoljena tlocrtna projekcija građevine je 78,54 m², k_ig 0,25, k_is 0,25, etažnost prizemlje, visina građevine 3,0 m te se zadržavaju postojeće udaljenosti od međe. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

4. Gradnja objekta distribucijskog središta za komunikacijsku infrastrukturu (MDF) na z.č. 2112/9, 2108/12, 2108/ 17 sve k.o. Krk-grad u gradu Krku, čija je površina prema katastarskom operatu 366 m². Građevinska linija objekta je na min. 5,0m, a svi ostali uvjeti (ki_g, k_is, oblikovanje itd.) moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

5. Na k.č. 3568/1,5 sve k.o. Krk-grad postojeću građevinu moguće je rekonstruirati i promijeniti namjenu iz poslovne u poslovno-javno-društvenu te se omogućava izgradnja kino dvorane nadogradnjom korpusa na katu iznad prostora marketa. U sklopu zahvata dozvoljava se nadsvođenje kolno-pješačke interne prometnice na način niveliranja razine prvog kata kuće s razinom ulice koja prolazi sjevernom granicom građevinske čestice. Na tako formiranom platou organizirala bi se parkirna površina za potrebe poslovno-društvenih programa u zgradi. Iznimno uvjeti za rekonstrukciju su: tlocrtna projekcija/površina planirane izgradnje s platoom 3.389 m², koeficijent izgrađenosti s platoom (k_ig) 0,75, koeficijent iskoristivosti s platoom (k_is) 1,40, sveukupni koeficijent iskoristivosti (k_is) s podrumskom etažom 4,40; maksimalni broj etaža je P+2, maksimalna visina građevina je 12 m, smještaj na regulacijskoj liniji i na granicama građevne čestice prema susjednim česticama.

6. Na čestici z.č. 3352/2,/7, k.o. Krk-grad dozvoljava se rekonstrukcija stambeno-poslovne građevine uz iznimne uvjete: maksimalni dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig 0,38, maksimalni dozvoljeni koeficijent iskoristivosti kis 0,6, maksimalna visina 7,63 m, odnosno katnost P+1+Pk, šest jedinica, minimalno 14 parkirnih mjesta i 6% ozelenjene površine čestice.

7. Za gradnju građevine mješovite namjene na dijelovima čestica z.č. 3543/1, 3544, 3545 sve k.o. Krk-grad utvrđuju se maksimalne vrijednosti i smjernice za izradu urbanističkog plana. Dozvoljavaju se dvije suterenske etaže za koje kig iznosi 0,65, a kis iznosi 1,3 te prizemlje i kat za koje važi kig 0,25 i kis 0,50. Nivelaciona kota poda prve etaže (suterena) može biti sukladna koti nivelete ulice (Šetalište Sv. Bernardina), a do max. apsolutne kote 2,0 m. Kota poda treće nadzemne etaže (prizemlje) određuje se do max. apsolutne kote 9,0 m, kota vijenca određuje se do max. apsolutne kote 14,60 m. Građevinska linija je na udaljenosti 50 m od šetališta Sv. Bernardina. Etaže prizemlja i kata potrebno je, sukladno odredbama Prostornog plana, udaljiti od sjeveroistočne i jugozapadne prometnice te od ostalih međa, kao i zadovoljiti Prostornim planom propisane udaljenosti između građevina. Proširenje ulica s jugozapadne strane čestice izvršit će se do propisane širine koju će utvrditi urbanistički plan, a na teret predmetnih čestica. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s uvjetima koje će propisati urbanistički plan.

2.2.15. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja NA 2 i NA 5.1)

Članak 56h.

(1) Na planiranje građevina ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1) primjenjuju se članci 48., 49., 50., 51., 52.

(2) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekt.

(3) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m².

(4) Iznimno od odredbi članka 49. urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu građevine ugostiteljsko-turističke namjene (za dvije nadzemne etaže) 9,0m.

(5) Iznimno, za gradnju unutar građevinskog područja naselja Kornić (NA2), a nakon donošenja urbanističkog plana uređenja, ukoliko se gradi na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%) dozvoljena je izgradnja podruma i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk, te je najveća dopuštena visina 12,0m. U ovom iznimnom slučaju najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) za građevine ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 1,25 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže.

(6) Površine unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene utvrđuju se prostornim planovima užeg područja i planiraju se tako da:

- smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

- gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,

- ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja,

- smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,

- površina (auto)kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje prirodne vegetacije i dijelova obale,

- odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

(7) Uvjeti za planiranje unutar (auto)kampa unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1 su:

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija pojedinačne građevine iznosi 120 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,05,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 0,05, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 0,15 od čega je 0,1 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže građevine;

- maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i jedna nadzemna etaža,

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

- na jednoj građevnoj čestici se može smještati više građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene s time da se najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

- da prateće građevine (sanitarni čvorovi, otvoreni sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni sadržaji i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

(8) Uvjeti za planiranje unutar ostalih zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1 su:

- etažnost građevine Po+P+3, visine 15,0 m,

- izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8, odnosno maksimalno prema važećem Zakonu,

- na površinama unutar naselja koje su prostornim planom užeg područja određene za ugostiteljsko-turističku namjenu, rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od 120 kreveta/ ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i koeficijent iskoristivosti ako je veći od 0,8, odnosno maksimalno prema važećem Zakonu. Postojeće građevine rekonstruiraju se u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se Po+P+3.

2.2.16. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1)

Članak 56i.

(1) Na planiranje građevina ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1) primjenjuju se članci 48., 49., 50., 51., 52.

(2) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekt.

(3) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m².

(4) Iznimno od odredbi članka 48. urbanistički plan uređenja može propisati najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) 0,3 samo u izgrađenom dijelu NA1, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža 0,75, a ukoliko se ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 1,25 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže.

(5) Iznimno od odredbi članka 49. urbanistički plan uređenja može za građevine koje se grade u građevinskom području naselja Krk (NA1) propisati najveći broj etaža ugostiteljsko-turističke građevine podrum i tri nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 12,0.

(6) Površine unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene utvrđuju se prostornim planovima užeg područja i planiraju se tako da:

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

- gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,

- ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja,

- smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,

- površina (auto)kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje prirodne vegetacije i dijelova obale,

- odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(7) Uvjeti za planiranje unutar (auto)kampa unutar građevinskog područja naselja NA1 su:

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija pojedinačne građevine iznosi 120 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,05,

- maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i jedna nadzemna etaža,

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

(8) Uvjeti za planiranje unutar ostalih zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja NA1 su:

- etažnost građevine Po+P+3, visine 15,0 m,

- izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8, odnosno maksimalno prema važećem Zakonu,

(9) Unutar namjene (auto)kampa u građevinskom području naselja NA1 dopuštaju se sljedeće iznimke koje će biti uvrštene u UPU1-Krk:

- Na čestici k.č.1501/2 k.o. Krk dozvoljava se građevina (sanitarni čvor, garderoba, kancelarije i pomoćni prostori) max. tlocrtne projekcije 140 m², max. etažnosti podrum i dvije nadzemne etaže, max. visine 6,0 m, a na česticama k.č. 1501/2 i 1501/3 k.o.Krk dozvoljava se građevina (ugostiteljski objekt) max. tlocrtne projekcije 125 m², max. etažnosti prizemlje. Građevine mogu imati građevinsku liniju na regulacijskoj liniji što će biti utvrđeno urbanističkim planom.

- Svi ostali uvjeti (koeficijent izgrađenosti (k_ig), koeficijent iskoristivosti (k_is), udaljenosti od ostalih međa, oblikovanje itd.), moraju biti u skladu s uvjetima koje će propisati urbanistički plan.

(10) Planirana luka nautičkog turizma-marina (LN) maksimalnog broja vezova 50 je unutar građevinskog područja Krk (NA1) i uređuje se u skladu s Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1) i pozitivnim propisima.

2.2.17. Građevine prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja naselja)

Članak 56j.

(1) Na planiranje građevina prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja naselja) primjenjuju se odredbe točke 5. ovih Odredbi za provođenje.

2.2.18. Privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično)

Članak 56k.

(1) Na planiranje privremenih građevina (unutar građevinskog područja naselja) primjenjuju se odredbe članka 55.«

Članak 58.

U članku 59. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) U izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne linije ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.«.

Stavak (3) briše se.

Članak 59.

Iznad članka 60. i iznad podnaslova »2.3.1.1. Gospodarska namjena - poslovna (K) (izvan naselja)« dodaju se podnaslovi:

»POSREDNA PROVEDBA PLANA

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja građevinskih područja izdvojenih namjena (izvan naselja)«

Članak 60.

U članku 61. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Za zonu poslovne namjene K urbanističkim planom uređenja potrebno je:

- utvrditi prostorni raspored za smještaj manjih proizvodnih, zanatskih, skladišnih i komunalnih građevina, te poslovnih i trgovačkih sadržaja;

- osigurati prostorne preduvjete za dobru, sigurnu i ekonomičnu regulaciju prometa kao i dovoljne površine za promet u mirovanju;

- pristup zone planirati na cestu nižeg ranga;

- osigurati prostorne preduvjete za komunalno opremanje zone;

- utvrditi mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti te mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.«

Članak 61.

Članak 62. mijenja se i glasi:

»(1) U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) je 0,4,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža građevne čestice je 0,6, a ukoliko se ispod građevine poslovne namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice iznosi 1,1 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (k_is) potpuno ukopane etaže građevine,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 8,5 m.

(2) Ukopani ulazi u podrumske garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.«

Članak 62.

U članku 63. dodaje se stavak (2):

»(2) Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.«

Članak 63.

U članku 64. stavku (1) riječ »javnoj« briše se.

Članak 64.

U članku 69. stavku (1) riječi: »brutto razvijene površine« zamjenjuju se riječima: »građevinske bruto površine«.

U stavku (3) brišu se riječi: »Unutar T2₁ postojeći kampovi mogu se zadržati.«

Iza stavka 3. dodaje se stavak (4) koji glasi:

»(4) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati tako da:

- smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,

- smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

- gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,

- najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

- površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelova obale,

- broj plovila unutar sidrišta (za zone koje dolaze do obalne linije i čiji obuhvat urbanističkog plana uređenja obuhvaća i morski dio) iznosi najviše 5% ukupnog broja smještajnih jedinica.«

Članak 65.

U članku 70. stavci (2) i (3) brišu se.

Članak 66.

Članak 71. mijenja se i glasi:

»(1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2- smještajni kapaciteti (smještajne građevine) mogu se graditi pod slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 0,8,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže,

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i drugi prateći sadržaji ugostiteljsko- turističke namjene,

- oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine.

(2) Na jednoj građevnoj čestici se može smještati više građevina osnovne namjene, ali maksimalno 3 građevine/ ha.

(3) Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

(4) Urbanističkim planovima uređenja mogu se odrediti i viši standardi uvjeta gradnje i uređenja od propisanih ovima Odredbama.

(5) Prije ishođenja dokumentacije o građenju za gradnju građevina i uređenja površina na području ugostiteljsko- turističke namjene (izvan naselja), potrebno je izgraditi ovim Planom planiran prometni prilaz do te zone ugostiteljsko-turističke namjene sukladno točki 5.1.1.1. ovih Odredbi i u skladu s kartografskim prikazom 1. Korištenje i namjena površina.«

Članak 67.

Članak 72. mijenja se i glasi:

»(1) U izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

(2) Ovim je Prostornim planom predloženo i uređenje pojedinih dijelova obale kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene:

- kamp Glavotok - R3₁,

- Ježevac - R3₉,

- Valdagara i kamp Politin - R3₁₂.

(3) Uređene plaže unutar građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene uređuju se temeljem urbanističkog plana uređenja.

(4) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za planiranje unutar uređene plaže unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene:

- na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 0,1,

- najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120m²,

- maksimalni broj etaža je jedna etaža i visine do 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.«

Članak 68.

U članku 73. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Na području Grada Krka određena su slijedeća područja za smještaj kampova (T3):

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

Članak 69.

Članak 74. mijenja se i glasi:

»(1) Uvjeti za izgradnju kampa/autokampa su:

- predviđa se izgradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti planovima užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa i uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,

- u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.) te uređenje javnih površina.

- ne smije se povećavati postojeća gustoća korištenja.

(2) Uvjeti za planiranje pratećih sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene unutar kampa/autokampa su:

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija (zemljište pod građevinom) pojedinačne građevine iznosi 120 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,05,

e etaže građevne čestice iznosi 0,1,

- maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i jedna nadzemna etaža,

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

Članak 70.

Članak 75. mijenja se i glasi:

»(1) Izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (R1) (izvan naselja) određeni na području Grada Krka su:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

(2) U izdvojenim građevinskim područjima sportsko- rekreacijskih namjena (R1₁, R1₂ i R1₃) (izvan naselja) moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

(3) Za izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) R1₁, R1₂ i R1₃ propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja u skladu sa smjernicama ovog prostornog plana. Zona R1₁ Lunta obuhvaćena je izradom urbanističkog plana uređenja Krka (NA1).

(4) Za sva izdvojena građevinska područja sportsko- rekreacijske namjene (izvan naselja) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta u skladu s točkom 5.1.1. ovih odredbi.).

(5) U izdvojenim građevinskim područjima (izvan naselja) sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi građevine pod slijedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 1000 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine sportsko-rekreacijske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice iznosi 0,9,

- maksimalna visina građevine iznosi:

- u R1₁ 8,0 m,

- u R1₂ 4,0 m,

- u R1₃ 12,0 m;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi:

- u R1₁ podrum i dvije nadzemne etaže,

- u R1₂ podrum i dvije nadzemne etaže,

- u R1₃ podrum i dvije nadzemne etaže;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 6,0 metara;

- ukupna tlocrtna bruto projekcija površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja;

- najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

- da građevine budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja;

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17^o i 23^o, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(6) Na jednoj građevnoj čestici se može smještati više građevina osnovne namjene.

(7) Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

(8) U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

(9) Ovim je Prostornim planom predloženo i uređenje pojedinih dijelova obale kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene:

- Jedriličarski klub - R3₈,

- Sv. Dunat - R3₁₄.

(10) Uređene plaže unutar građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene uređuju se temeljem urbanističkog plana uređenja.

(11) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za planiranje unutar uređene plaže unutar građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene:

- na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi 0,1,

- najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120m²,

- maksimalni broj etaža je jedna etaža i visine do 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.«

Članak 71.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»(1) Površine izdvojene namjene za razvoj groblja na području Grada Krka su:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,8,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) nadzemnih etaža iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice iznosi 1,6,

- maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m.

- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

(3) Za neizgrađena groblja obvezna je izrada detaljnog plana uređenja. Za izgrađene dijelove groblja moguća je rekonstrukcija sukladno čl. 170.«

Članak 72.

Članak 77. mijenja se i glasi:

»(1) Prostornim planom određene su slijedeća građevinska područja infrastrukturne namjene za luke otvorene za javni promet:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

(2) Izgrađeni elementi postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati.

(3) Unutar infrastrukturne površine IS₁ Valbiska je luka otvorena za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska i mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova.

(4) Unutar infrastrukturne površine IS₂ je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Sv. Fuska. Sv.Fuska služi za: privez ribarskih brodova, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica, te ukrcaj i iskrcaj putnika i ribe. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 200 vezova.

(5) Unutar infrastrukturne površine IS₄ je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Dunat. Dunat služi za: privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

(6) Za izdvojene namjene za infrastrukturu (izvan naselja) Valbiska, Sv. Fuska i Dunat obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti.

(7) Gradnja pratećih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is)nadzemnih etaža iznosi 0,1,

- maksimalni broj nadzemnih etaža je 1,

- maksimalna visina je 4,0 m,

- maksimalna površina pod građevinom je 250 m².

(8) Za sve zone IS propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova).

(9) Do donošenja urbanističkog plana uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina- kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.«

Članak 73.

Iza članka 77. dodaju se podnaslovi i članci 77a. i 77b.:

»NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

2.3.1.6. Groblja

Članak 77a.

(1) Površine izdvojene namjene za razvoj groblja na području Grada Krka su:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,8,

- maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m,

- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

(3) Postojeća groblja unutar naselja mogu se rekonstruirati sukladno odredbama za neposrednu provedbu Plana koja važe za groblja koja su izdvojena građevinska područja (izvan naselja).

2.3.1.7. Infrastrukturna namjena (IS)

Članak 77b.

(1) Prostornim planom određene su slijedeća građevinska područja infrastrukturne namjene za luke otvorene za javni promet:

(2)

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

(2) Unutar infrastrukturne površine IS₃ je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Vela Jana. Vela Jana služi za: privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

(3) Unutar infrastrukturne površine IS₅ je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Glavotok i može se obavljati: ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova.

(4) Gradnja pratećih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is)nadzemnih etaža iznosi 0,1,

- maksimalni broj nadzemnih etaža je 1,

- maksimalna visina je 4,0 m,

- maksimalna površina pod građevinom je 250 m².

(5) Za sve zone IS propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova).«

Članak 74.

U članku 78. mijenja se stavak (1) i glasi:

»(1) Za pojedinačne postojeće građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja vrijede uvjeti kao za građevinska područja uz zadovoljene uvjete iz ovog članka.«

U stavku (3) simboli (Kig) i (Kis) zamjenjuju se simbolima (k_ig) i (k_is).

Članak 75.

U članku 79. stavku (1) mijenja se podstavak 7. i dodaje podstavak 8. te glase:

»- luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,

- vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) osim građevina pod uvjetima iz čl. 83. ovih Odredbi.«

Članak 76.

Članak 80. mijenja se i glasi:

»(1) Izvan građevinskog područja mogu se pod određenim uvjetima graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:

- građevine prometa, veza i infrastrukture,

- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, građevine akvakulture,

- otvoreni rekreacijski objekti,

- pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora.

(2) Ovim Prostornim planom predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i gradnju pojedinih građevina koje se mogu graditi i rekonstruirati izvan građevinskih područja:

- uzgajalište (akvakulturu) (H),

- rekonstrukcija privezišta u funkciji pristupa samostanskom kompleksu na otočiću Košljunu (;),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (R1),

- uređene plaže (R3).

(3) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata.

- pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), odnosno sama financira priključivanje, te pristupni put širine najmanje 3,0 m,

- minimalna međusobna udaljenost zahvata izvan građevinskih područja je 100,0 m,

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

- građevine se ne mogu smještati u područja zaštićene prirodne baštine (registrirane, evidentirane ili predložene) opisana u točki 6. ovih Odredbi.

(4) Građevine iz stavka (1) ovog članka grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana, a u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće predmetnog područja.«

Članak 77.

U članku 81. stavku (3) riječi »osim površine luka koje se uređuju u skladu s urbanističkim planom uređenja« brišu se.

Članak 78.

Članak 82 mijenja se i glasi:

»(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu graditi izvan građevinskih područja naselja su:

1. Prometni sustav:

a) cestovni promet i prateći sadržaji uz prometnice: vidikovci, info-punktovi, odmorišta i parkirališta u koridoru prometnice nakon definiranja trase prometnice,

b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.

2. Vodnogospodarski sustav:

a) građevine vodoopskrbe,

b) građevine odvodnje,

c) građevine zaštite voda i od voda

3. Elektroenergetski sustav:

a) elektroenergetski objekti,

b) elektroenergetski vodovi,

c) plinovodna mreža,

d) postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije u skladu sa člankom 137. ovih Odredbi.

(2) Lokalitet info-punkta uz županijsku cestu u Krku označen je oznakom »I« na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina. Na lokalitetu je moguće smjestiti građevinu maksimalne tlocrtne površine 30,0 m², kao prizemnicu maksimalne visine 3,0 m. Uz info-punkt obavezno je riješiti prostor za zaustavljanje i parkiranje vozila i to, minimalno 5 mjesta za posjetitelje i minimalno 1 mjesto po zaposleniku.

(3) Postojeće privezište na Košljunu (;) za prihvat turističkih brodova moguće je rekonstruirati kako bi se omogućio bočni privez većih brodova (najviše 5 priveza) na način da se proširi glava sjevernog gata za cca 5,0 m na ukupno 10,0 m, a sve u skladu sa važećim zakonima i propisima.«

Članak 79.

Podnaslov 2.3.2.2. mijenja se i glasi:

»2.3.2.2. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti«

Članak 80.

Članak 83. mijenja se i glasi:

»(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne građevinske (bruto) površine do 200 m² i udaljene najmanje 300 m od obalne crte), najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca nerazvrstane ceste iznosi 6,0 m, najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m, najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

(2) Građevine za vlastite gospodarske potrebe mogu se graditi izvan građevinskog područja pod sljedećim uvjetima:

- najmanji dopušteni areal u površini od 10.000 m²;

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 50,0 m za državne i županijske ceste, 10 m od lokalne i 6 m od nerazvrstane ceste;

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m, uz mogućnost izgradnje podruma i jedne nadzemne etaže,

- najveća dopuštena građevinska (bruto) površina građevine iznosi 30 m²,

- građevina mora biti udaljena najmanje 1000 m od obalne linije i 500 m od granice građevinskog područja naselja ili građevinskog područja izdvojene namjene;

- može graditi samo privatna ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

(3) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra.

(4) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.«

Članak 81.

Članak 84. briše se.

Članak 82.

Članak 85. mijenja se i glasi:

»(1) Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja samo otvorenih igrališta, te smještaj otvorenih rekreacijskih i pratećih djelatnosti.

(2) Za sve rekreacijske zone propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

(3) U Prostornom planu na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora označen je jedan lokalitet za smještaj objekata rekreacije izvan građevinskog područja: R1₅ (Glavotok). Ovo nisu jedini mogući lokaliteti za rekreaciju izvan građevinskih područja naselja.

(4) Unutar lokaliteta R1₅ i ostalih lokaliteta za rekreacijske objekte izvan građevinskih područja naselja moguće je:

- urediti rekreacijska otvorena igrališta,

- koristiti prirodni usjek za oblikovanje tribine,

- uređivati pješačke staze, pristupne putove i parkirališta,

- hortikulturno urediti i opremiti parkovnom opremom.

Članak 83.

Članak 86. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom određena je površina za akvakulturu u akvatoriju na sjevernoj strani otoka Plavnika između rta Veli Pin i rta Mali Pin (H₁).

(2) Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti zonu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka maksimalne površine 60 ha. Isključuje se uzgoj plave ribe.

(3) Obveza procjene utjecaja na okoliš dana je u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09).

(4) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije.

(5) Kopneni dio za servisiranje uzgajališta smjestit će se unutar infrastrukturne površine unutar područja Grada Krka.

(6) Potencijalni korisnik lokacije mora koristiti odgovarajuću tehnologiju kako bi se spriječila šteta zbog visokih valova (tehnologija koja prema potrebi podnosi valove i do 10m).

(7) Za vrijeme korištenja lokacije za uzgoj bijele ribe treba osigurati poštivanje mjera koje će minimizirati potencijalno štetne utjecaje na stanje životnih zajednica morskog dna.

(8) Površina za akvakulturu u akvatoriju na sjevernoj strani otoka Plavnika između rta Veli Pin i rta Mali Pin (H₁) nalazi se u neposrednoj blizini područja ekološke mreže HR3000016 Podmorje Plavnika i Kormata te se u skladu s zahtjevom Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode za zahvat treba provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.«

Članak 84.

Podnaslov 2.3.2.5. i članak 87. brišu se.

Članak 85.

Podnaslov 2.3.2.6. i članak 88. brišu se.

Članak 86.

Podnaslov 2.3.2.7. mijenja se i glasi:

»2.3.2.5. Morske plaže«

Članak 87.

Članak 89. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim su Prostornim planom određeni lokaliteti predviđeni za uređene plaže izvan građevinskih područja (R3):

- kamp Glavotok - R3₁,

- Glavotok - R3₂,

- turističko naselje Glavotok - R3₃,

- Vela Jana - R3₄,

- Torkul - R3₅,

- Jert- R3₆,

- Crnika - R3₇,

- Malo More - R3₁₃,

- Tomaževo - R3₁₅,

- Manganel - R3₁₆,

- Spena - R3₁₇.

(2) Ostale plaže su prirodne morske plaže. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

(3) Uređene plaže izvan građevinskih područja uređuju se u skladu s uvjetima ovog Plana.

(4) Uvjeti za uređenje uređenih plaža izvan građevinskih područja su:

- dopuštena je izgradnja kompletne infrastrukture;

- ukoliko se do uređene plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se istovremeno riješiti sustav odvodnje otpadnih voda;

- moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže/ kupališta;

- ne dopušta se čvrsta gradnja.

(5) Pod uređenjem uređenih plaža izvan građevinskih područja smatra se izvođenje slijedećih radova:

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova,

- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja niskih kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), isključivo u svrhu održavanja postojećih plaža, odnosno vraćanja u prvobitno stanje,

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),

- hortikulturno uređenje,

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.«

Članak 88.

U članku 90. stavak (3) briše se.

Članak 89.

Članak 91. mijenja se i glasi:

»(1) Poljoprivredne građevine mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja osim građevinskog područja naselja NA1 kao osnovne građevine ili uz građevinu stambene namjene,

- izvan građevinskog područja kao građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

(2) Građevine u funkciji uzgajališta (akvakulture) mogu se smještati unutar površine za akvakulturu određene ovim Planom.«

Članak 90.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»(1) Poslovne građevine mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili u sklopu građevine ostalih namjena,

- unutar građevinskih područja površina izvan naselja za izdvojene namjene.

(2) Zanatske građevine mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine, uz građevinu stambene namjene ili u sklopu građevine ostalih namjena,

- unutar građevinskog područja poslovne namjene.

(3) Manje proizvodne građevine mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili uz građevinu stambene namjene,

- unutar građevinskog područja poslovne namjene.

(4) Uvjeti gradnje određeni su u poglavlju 2. ovih Odredbi.«

Članak 91.

Članak 93. mijenja se i glasi:

»(1) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili u sklopu građevina ostalih namjena,

- unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene.

(2) Građevine trgovačke namjene mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili u sklopu građevina ostalih namjena,

- građevinskim područjima površina izvan naselja za izdvojene namjene.

(3) Ostale poslovne uslužne djelatnosti mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili u sklopu građevina ostalih namjena,

- građevinskim područjima površina izvan naselja za izdvojene namjene.

(4) Uvjeti gradnje određeni su u poglavlju 2. ovih Odredbi.«

Članak 92.

Članak 95. mijenja se i glasi:

(1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola (središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%.

»(3) Građevine predškolske ustanove mogu se smještati unutar svih građevinskih područja naselja i grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(4) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 - NA15.2) gradnja predškolskih građevina dozvoljava se sukladno uvjetima utvrđenim u člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(5) Uvjeti planiranja predškolskih građevina prilikom posredne provedbe plana unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a unutar građevinskog područja naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

(6) Građevine školske ustanove mogu se smještati unutar svih građevinskih područja naselja i grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(7) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 - NA15.2) gradnja školskih građevina dozvoljava se sukladno uvjetima utvrđenim u člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(8) Uvjeti planiranja školskih građevina prilikom posredne provedbe plana unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a unutar građevinskog područja naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.«

Članak 93.

Članak 96. mijenja se i glasi:

»(1) Građevine zdravstvene zaštite i socijalne skrbi mogu se smještati unutar svih građevinskih područja naselja i grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 - NA15.2) gradnja građevina zdravstvene zaštite i socijalne skrbi određena je člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti planiranja građevina zdravstvene zaštite i socijalne skrbi prilikom posredne provedbe plana za građevinska područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a za građevinsko područje naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.«

Članak 94.

Članak 97. mijenja se i glasi:

»(1) Planom se predviđa izgradnja kulturnih, kulturno- umjetničkih, zabavnih i ostalih društvenih sadržaja u svim naseljima. Građevine kulturne djelatnosti grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 - NA15.2) gradnja građevina kulturne djelatnosti dozvoljava se sukladno uvjetima utvrđenim u člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti planiranja građevina kulturne djelatnosti prilikom posredne provedbe plana za građevinska područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a za građevinsko područje naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

(4) Vjerske građevine se smještaju unutar svih građevinskih područja naselja i grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(5) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 - NA15.2) gradnja vjerskih građevina određena je člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(6) Uvjeti planiranja vjerskih građevina prilikom posredne provedbe plana za građevinska područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a za građevinsko područje naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

(7) Planom se predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje. Planom predviđene površine za sport i rekreaciju mogu biti sastavni dio površina naselja ili zone za izdvojene namjene, a najmanji broj, vrsta i kapacitet su određeni temeljem standarda proizašlih iz dobne strukture stanovništva. Područja sportsko- rekreacijske namjene u zonama izvan naselja za izdvojene namjene su veća područja za odvijanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti. Unutar ovih zona je zabranjena izgradnja smještajnih kapaciteta turističke i stambene namjene.Izvan granica građevinskog područja moguće je uređivati sportske i rekreacijske površine, te prostor koristiti za sportsko rekreacijsku namjenu kada se stavljanjem prostora u funkciju ne mijenja topografija terena. Sportsko-rekreacijske građevine grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(8) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 - NA15.2) gradnja sportsko-rekreacijskih građevina određena je člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(9) Uvjeti planiranja sportsko-rekreacijskih građevina prilikom posredne provedbe plana za građevinska područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a za građevinsko područje naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

(10) Uvjeti planiranja sportsko-rekreacijskih građevina unutar građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene određeni su u članku 75. ovih Odredbi.

(11) Uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih građevina izvan građevinskog područja određeni su u članku 80. i 85. ovih Odredbi.«

Članak 95.

U članku 98. dodaje se stavak (3):

»(3) Točan položaj trase prometne infrastrukture, infrastrukture elektroničkih komunikacija i ostalih infrastrukturnih sustava odredit će se projektnom dokumentacijom unutar koridora određenih ovim Prostornim planom. Osim ucrtanih koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava moguće je prema potrebi projektirati i graditi i dodatne prometnice i drugu infrastrukturu.«

Članak 96.

U tablici članka 99. stavka (2) broj »5,5« zamijenjuje se brojem »8,5«.

Članak 97.

U članku 100. stavku (1) riječi: »na razini plansko-usmjeravajućeg značenja« brišu se.

Članak 98.

Članak 101. mijenja se i glasi:

»(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Krka čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste,

- ostale ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Krka čine:

- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag (koridor postojeće ceste D104: D102 -Valbiska (trajektna luka)

(3) Županijske ceste na području Grada Krka su:

- Krk - Dobrinj - Šilo

- državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Krk - Baška (koridor postojeće ceste D102: Šmrika-Krk- Baška)

(4) Lokalne ceste na području Grada Krka čine:

- Brzac-Milohnići-Poljica-Bajčići-Vrh - Kosići - županijska cesta

- Milohnići - Linardići - Vrh - Krk

- Pinezić - državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Skrbčići- lokalna cesta (Milohnići - Linardići - Vrh)

- Kornić - županijska cesta (Krk - Baška)

- Krk- lokalna cesta (Skrbčići-Vrh)

(5) Postojeće i planirane ostale ceste su ceste koje vode do svakog građevinskog područja.«

Članak 99.

U članku 102. stavku (2) riječi: »odnosno uz uvjete Gradonačelnika Grada Krka ako se radi o nerazvrstanoj prometnici« brišu se.

Članak 100.

U članku 103. dodaju se stavci (3) i (4):

»(3) U cilju zaštite državnih cesta D102 i D104 potrebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu u skladu s člankom 37. Zakona o javnim cestama (NN 180/04, 82/06, 138/06, 146/ 08., 152/08, 38/09, 124/09, 153/09, 73/10), koji ne smije biti uži od koridora iz čl. 99. ovih Odredbi.

(4) Za državnu cestu D102 predviđa se dogradnja još jednog kolnika sa dvije prometne trake uz horizontalnu i vertikalnu korekciju tehničkih elemenata ceste, te planiranim čvorovima u dvije razine.«

Članak 101.

U članku 104. dodaje se stavak (4):

»(4) Ugostiteljsko-turistička zona Glavotok ne može se realizirati bez izgradnje obilaznice naselja Linardić, Milohnić i Brzac.«

Članak 102.

Podnaslov »Nerazvrstane ceste« mijenja se i glasi: »Ostale ceste«

Članak 103.

Članak 105. mijenja se i glasi:

»(1) Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane ostale ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjerni promet, a 5,50 metara za dvosmjerni promet dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 12%. Ukoliko se na ostalim cestama namjerava organizirati javni promet minimalna širina kolnika iznosi 2x3,25 m. Za planirane ostale ceste planira se obostrani nogostup širine 1,50m (iznimno 1,20).

(2) Koridori planiranih ostalih cesta utvrđeni su u članku 99.

(3) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m,odnosno 5,5 m i može biti bez nogostupa ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka.

(4) Ako je postojeća ostala cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, a u slučaju kada postojeće građevine ne onemogućuju širenje prometnica, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 2,75 m za dvosmjerni promet, odnosno 2,5 m za jednosmjerni promet od osi postojeće ceste.«

Članak 104.

U članku 107. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Minimalan broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema slijedećim normativima:

*** tablica se nalazi na kraju dokumenta ***

Članak 105.

U članku 108. stavku (5) riječ »prometne« briše se.

Članak 106.

U članku 110. stavku (2) na kraju rečenice dodaju se riječi: »ili neposrednom provedbom«.

Članak 107.

Članak 112. mijenja se i glasi:

»(1) Površine luka prikazane su građevinskim područjem oznake IS.«

Članak 108.

U članku 113. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su:

- Sv. Fuska,

- Vela Jana,

- Dunat,

- Glavotok.«

Dosadašnji stavak (5) mijenja se i dodaju se novi stavci (6) i (7):

»(5) Sv. Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica te ukrcaj i iskrcaj putnika i ribe. Osim priveza u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

(6) Vela Jana služi za: privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica. Osim priveza u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

(7) Dunat služi za: privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim priveza u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.«

Članak 109.

U članku 115. stavku (1) iza brojeva: »158/03 i 100/04« dodaju se brojevi »141/06, 38/09«.

Članak 110.

Članak 118. mijenja se i glasi:

»(1) Vodovi i građevine elektroničkih komunikacija i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog TK kabela I. razine: Rijeka-Krk-Senj i magistralnih TK kabela II. razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag i alternativni pravac: Mali Lošinj-Krk-Senj.

(3) Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne elektroničke komunikacijske mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije.

(4) Osim vodova i građevina iz stavka (1) ovog članka moguća je gradnja i drugih vodova i građevina.

(5) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova gradit će se primjenjujući sljedeća načela:

- za grad Krk: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica; iznimno, kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trase, koridor se može projektirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva.

(6) Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova dopušta se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.»

Članak 111.

U članku 119. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) U cilju zadovoljenja razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava se postavljanje baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima unutar i izvan naselja prema sljedećim načelima:

- unutar građevinskih područja naselja sa antenskim sustavom na postojećim građevinama i to: fasadni tip koji ne prelazi visinu građevine ili krovni tip visine 2-5 metara od najviše točke građevine te, iznimno, krovni tip visine 5-10 metara od najviše točke građevine, ali samo na građevinama od javnog značaja uz suglasnost vlasnika i korisnika građevine te telekomunikacijskim objektima, objektima poslovne namjene i protupožarne zaštite;

- izvan građevinskih područja naselja sa antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti većoj od 200,0 m od ruba građevinskog područja (ali i više od zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobara prema posebnim uvjetima nadležnih institucija);

- iznimno, unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja-poslovne namjene (K) sa antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima do 20 metara od tla;

a sve vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.«

i iza stavka (2) dodaju se stavci (3), (4), (5) i (6):

»(3) Antenski prihvati se ne smiju postavljati na objektima koja su kulturna dobra bez suglasnosti konzervatora.

(4) Sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09) za postavljanje antenskih prihvata na postojeće građevine nije potrebno ishodovati lokacijsku dozvolu niti akt kojim se odobrava građenje.

(5) Prije ishođenja odgovarajućih akata za postavljanje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu, bilo koju lokaciju unutar Grada Krka mora biti sačinjen jednostavni račun utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu (prilikom izrade i izdavanja sanitarnih uvjeta koji prate građevinsku dokumentaciju samostojećih antenskih stupova).

(6) Gradnja objekata pokretne elektroničke komunikacije odvija se u skladu s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.«

Članak 112.

U članku 126. stavku (3) riječi: »i Izmjena i dopuna Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama« brišu se.

U stavku (4) na kraju rečenice dodaju se riječi: »i u skladu s propisima iz članka 63., 64., 67. i 68. Zakona o vodama (»Narodne novine« br. 153/09)«.

Članak 113.

U članku 129. stavku (2) iza riječi »vode« dodaje se riječi: »s parkirališnih i manipulativnih površina (preko 200 m²)«.

Članak 114.

U članku 131. stavak (2) mijenja se i glasi:

(2) Zabranjuje se gradnja i korištenje prostora u i uz korito vodotoka, a koja nije u funkciji osiguranja proticaja vode, obrane od bujičnih voda, gradnje vodnih građevina i njihova održavanja. Radi održavanja vodnog režima potrebno je poštivati i primjenjivati odredbe članka 126. Zakona o vodama (»Narodne novina« br. 153/09).»

Članak 115.

U članku 132. iza stavka (2) dodaje se stavak (3):

»(3) Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je planovima užeg područja planirati daljnje razvijanje mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naselju.«

Članak 116.

U članku 133. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Područjem Grada Krka prolaze tri prijenosna dalekovoda:

- DV 110 kV Krk-Lošinj zaštitnog koridora 30,0 m;

- DV 110 kV Krk-Dunat, zaštitnog koridora 30,0 m;

- DV 110 kV Dunat-Rab, zaštitnog koridora 30,0 m.«

Članak 117.

Iznad članka 134. mijenja se podnaslov i glasi: »Elektroenergetske građevine i vodovi 20 kV naponskog nivoa«

Članak 118.

Članak 134. mijenja se i glasi:

»(1) Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

(2) Najmanja dopuštena udaljenost samostojeće trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1,0 m, a prema regulacijskoj liniji 2,0 m.

(3) Trafostanice, 20 kV kabelski vodovi i niskonaponske mreže gradit će se neposrednom provedbom Prostornog plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

(4) Iznimno se dozvoljava gradnja TS 20/0,4 kV, kapaciteta 1x650 kVA, na čestici z.č. 111/3 k.o. Skrbčići u naselju Skrbčići koja je formirana za tu namjenu temeljem odredbi PPU (bivše) Općine Krk, pod uvjetom da se maksimalno udalji od ceste, odnosno da se smjesti na istočnu među čestice.«

Članak 119.

U članku 135. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna s podzemnim kabelima ili kao nadzemna samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.«

Članak 120.

U članku 137. stavku (2) riječi: »Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina« brišu se.

Iza stavka (2) dodaju se stavci (3), (4), i (5):

»(3) Korištenje sunčeve energije izvan građevinskih područja moguće je pod sljedećim uvjetima:

- da svi postupci budu u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07),

- da zahvat bude izvan područja zaštićene prirodne i graditeljske baštine te krajobraznih vrijednosti opisanih u točki 6. ovih Odredbi,

- da površina zahvata za sunčanu elektranu bude do 10 ha.

(4) Korištenje sunčeve energije unutar građevinskih područja moguće je pod sljedećim uvjetima:

- dozvoljeno je postavljanje sunčanih kolektora na krovove građevina, ali postavljanje sunčanih kolektora nije dopušteno unutar područja graditeljske baštine opisanih u točki 6. ovih Odredbi.

(5) Za svaki planirani zahvat koji sam ili sa drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže potrebno sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana programa ili zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.«

Članak 121.

Podnaslov 6.1. iznad članka 138. mijenja se i glasi:

»6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI, EKOLOŠKE MREŽE I STANIŠTA

Članak 122.

Članak 138. mijenja se i glasi:

(1) Ovim Prostornim planom predlaže se zaštita vrijednog kultiviranog krajobraza sa prijedlogom mjera zaštite, odnosno ograničenjima u korištenju za maslinike na području poluotoka Prnibe i zaljeva Puntarska drage (krajobraz nepravilnog suhozida).

(2) Prijedlog smjernica zaštite za područje iz stavka (1) ovog članka je:

- posebno se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, livada, oranica, karakteristične i vrijedne vizure,

- zabranjuje se izgradnja objekata,

- mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

(3) Sukladno čl. 124. Zakona o zaštiti prirode Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode utvrđuje sljedeće uvjete i mjere zaštite prirode:

- u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu te obalno područje (prirodne plaže i stijene), treba revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, treba poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

- u cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika mora se stvoriti i očuvati postojeći zeleni sustav u vidu mreže drvoreda i zelenih površina (javnih i privatnih) koja prožima naselje te se povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja.

- prilikom ozelenjivanja koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u tom podneblju.

- pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

(4) U obuhvatu Prostornog plana utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja;

- osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;

- očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;

- očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr);

- očuvati povezanost vodnoga toka;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju;

- izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;

- u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;

- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama;

- prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su gnjezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom, stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama;

- osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju te osigurati trajnu povezanost sa matičnim vodotokom;

- sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora;

- sprječavati zaraštavanje sedrenih barijera i vodopada, osigurati dovoljan stalni protok vode i onemogućiti eutrofi kaciju vode;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina;

- u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine

- očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju te uklanjati vrste, pogotovo drvenaste, koje obrastaju točilo, a ne pripadaju karakterističnim točilarkama;

- poticati stočarstvo na planinskim, otočnim i primorskim točilima zbog očuvanja golog tla i sprečavanja sukcesije;

- postavljanje novih, te izmještanje postojećih penjačkih i planinarskih putova provesti na način koji ne ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste;

C - D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare

- gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju;

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda;

- spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće;

- ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju;

- uklanjati strane invazivne vrste;

- osigurati stalno miješanje morske i slatke vode u estuarijima, te očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode u estuarijima, lagunama, uvalama i zaljevima ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- održavati spoj lagune s morem i omogućiti stalnu vezu, a u slučaju prirodnog ili umjetnog zatvaranja prolaza potrebno ga je ponovo prokopati te po potrebi produbljivati dno lagune zbog izdizanja tla uslijed nanosa organskog materijala;

- očuvati muljevite, pjeskovite, šljunkovite i kamenite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana područja gdje god je moguće;

E. Šume

- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;

- prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina;

- osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;

Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Grada Krka.

F., G. i K. Morska obala, more i kompleksi staništa (estuariji, lagune i velike plitke uvale i zaljevi)

- očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana;

- osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more;

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom

- očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom;

- uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;

- uklanjati invazivne vrste;

- osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni režim;

- očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini;

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste;

J. Izgrađena i industrijska staništa

- očuvati napuštene bazene solana te poticati njihov povratak u aktivno stanje;

- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične svojte;

- uklanjati invazivne vrste.

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofilnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima;

- poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu;

- provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije;

- na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara;

- očuvati bušike te sprječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem;

- očuvati šikare sprudova i priobalnog pojasa velikih rijeka;

- očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova.

(5) Na pješčanim plažama uklanjati invazivnu vrstu Carpobrotus edulis u cilju očuvanja autohtone vegetacije.

(6) Zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte karakteristične za stanišne tipove treba očuvati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN br. 70/05, 139/08) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN, br. 99/09).

(7) Ekološka mreža na području Grada Krka obuhvaća područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

HR2000893 Jezero Ponikve

HR2000897 Plavnik, Mali Plavnik, Kormati

HR2000963 Šuma u uvali Glavotok

HR2000964 Šuma crnike u uvali Čavlene

HR2000965 Šuma crnike u uvali Valbiska

HR2001136 Koridor za morske kornjače

HR3000016 Podmorje Plavnika i Kormata

te međunarodno važno područje za ptice HR 1000033 Kvarnerski otoci.

(8) Potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

(9) Za svaki planirani zahvat koji sam ili sa drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže treba sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana programa ili zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) ocjenjuje se prihvatljivost za ekološku mrežu.

(10) Područja osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza i područja ekološke mreže određeni za zaštitu prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.A. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mjerilu 1:25000.«

Članak 123.

Članak 139. mijenja se i glasi:

»(1) Zaštićeni dijelovi prirode (prema Zakonu o zaštiti prirode NN 70/05, 139/08) kao i oni predloženi za zaštitu prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Na području Grada Krka zaštićeno je:

1. posebni rezervat šumske vegetacije Otočić Košljun,

2. posebni rezervat šumske vegetacije Glavotok.

(3) Za zaštitu se predlažu:

u kategoriji »posebnog rezervata«:

3. otok Plavnik, Mali Plavnik i Kormat

u kategoriji »značajnog krajobraza«:

5. vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska,

6. šumsko područje u uvali Čavlena,

u kategoriji »spomenika prirode«:

7. uvala Mala Jana,

8. uvala Torkul,

9. uvala Sv. Juraj

i sve veće lokve.«

Članak 124.

U članku 140. stavak (1) mijenja se i glasi:

»(1) Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene.«

Iza stavka (3) dodaje se stavak (4):

»(4) Na području i u neposrednoj okolici posebnog rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su ponajprije intenzivniji zahvati sječe u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.«

Članak 125.

Podnaslov »Park šume« i članak 141. brišu se.

Članak 126.

U članku 142. stavku (1) iza broja »70/05« dodaje se zarez i broj: »139/08«

Iza stavka (5) dodaje se stavak (6):

»(6) U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:

- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

- odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare,

- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju,

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.«

Članak 127.

Članak 150. mijenja se i glasi:

»(1) Postupanje s otpadom potrebno je obavljati u skladu s Planom gospodarenja otpadom u Gradu Krku za razdoblje od 2010. do 2017. godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, br. 27/10).«

Članak 128.

U članku 151. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/ 09) i drugih propisa.«

Članak 129.

Članak 155. mijenja se i glasi:

»(1) Zaštitu okoliša obavljati u skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša Grada Krka (Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 47/07).

(2) Ovim se Prostornim planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09).«

Članak 130.

U članku 160. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Budući da na području Grada Krka nisu zabilježena prekoračenja preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/ 07, 150/08),

- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.»

Članak 131.

U članku 161. stavku (2) brojke « 40/99, 6/01 i 14/01« zamjenjuju se brojem »94/08«.

Stavak (3) mijenja se i glasi:

»(3) Radi osiguranja i zaštite od zagađivanja vode za piće na otoku Krku donijeta je Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 17/07).

Granice zona sanitarnih zaštita prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«. Unutar zona postupa se u skladu s navedenom Odlukom.»

Iza stavka (3) dodaje se stavak (4):

»(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Prostornog plana, ovisno o namjeni građevine, potrebno je shodno članku 143. Zakona o vodama (NN br 153/09) ishoditi vodopravne uvjete. Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je priložiti priloge propisane člankom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN br. 28/96).«

Članak 132.

U članku 162. stavak (2) mijenja se i glasi:

»(2) Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:

a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom području:

- cijelo područje Grada Krka i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku. Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja;

- osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Zakona, a koja su određena u ovom Planu, određuje se da se samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali mora;

b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom.

- zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje.«

Članak 133.

U članku 163. stavku (2) broj: »20/03« zamijenjuje se brojem: »30/09«.

Stavak (4) briše se.

Dosadašnji stavak (5) postaje stavak (4).

Članak 134.

Podnaslov 8.5.1. mijenja se i glasi:

»8.5.1. Uzbunjivanje, obavješćivanje, sklanjanje i evakuacija ljudi«

Iza podnaslova dodaje se novi članak 163a. koji glasi:

»(1) Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva provode jedinstveni operativno-komunikacijski centri (Centri 112).

(2) U jedinstveni sustav uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj treba uključiti i sljedeće subjekte na području Grada Krka:

- pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom, kao i pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima,

- vlasnike i korisnike objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, predškolske ustanove, škole, otvoreno ili pučko učilište , višenamjenske javne i društvene građevine, autobusni kolodvor, sportske dvorane unutar sportsko- rekreacijskih centara, veće korisnike unutar poslovnih zona, vlasnike većih hotelskih kapaciteta, vatrogasnu postrojbu, te ostale vlasnike i korisnike sirena.

(3) Vlasnici i korisnici stambenih, poslovnih, javnih i drugih objekata iz stavka (2) ovog članka dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurati uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine u tim objektima, te na tim objektima, na zahtjev Uprave, dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana.

(4) U prostornim planovima užeg područja obavezno se definira lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva.«

Članak 135.

U članku 164. stavak (3) briše se.

Dosadašnji stavci (4), (5) i (6) postaju stavci (3), (4) i (5).

Iza stavka(5) dodaju se stavci (6), (7) i (8):

»(6) Prometnice za evakuaciju u izvanrednim uvjetima odrediti će se ovim Planom propisanim planovima užih područja.

(7) Pogodne zone za okupljanje evakuiranih osoba (van zona urušavanja) su sve javne zelene površine, rekreacijske površine, otvorene sportske površine, i javne zelene površine sportsko-rekreacijskih centara. Lokacije će se odredit ovim Planom propisanim planovima užih područja.

(8) Lokacije pogodne za izmještanje i zbrinjavanje ljudi su: škole, sportske dvorane i veći hotelski kapaciteti, a odrediti će se ovim Planom propisanim planovima užih područja.«

Članak 136.

U članku 165. stavku (1) riječi: »o građenju« brišu se.

Iza stavka (2) dodaje se stavak (3):

»(3) Stupanj ugroženosti od potresa i najugroženija urbana područja u obuhvatu Prostornog plana po tipu konstrukcije i starosti građevina određuje Plan zaštite i spašavanja za područje Grada Krka.«

Članak 137.

U članku 166. iza stavka (5) dodaje se stavak (6):

»(6) Za raščišćavanje terena u slučaju elementarne nepogode privremeni deponiji utvrđuju se posebnom odlukom Grada, a kao pogodna mjesta za čišćenje i odvoz građevinskog materijala i šute utvrđuju se ovim Planom javne zelene površine, rekreacijske površine te otvoreni sportski tereni (nogometno igralište) i javne zelene površine unutar sportsko-rekreacijskih centara. Privremeni deponiji mogu se organizirati i na ostalim zelenim površinama i većim parkirališnim površinama.«

Članak 138.

Iza članka 167. dodaje se podnaslov 8.5.5. i članak 167a.:

»8.5.5. Mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće

Članak 167a.

(1) Prometnice na kojima je moguć prijevoz opasnih tvari unutar Grada Krka su:

- državna cesta D102; Šmrika (D8) - Krk - Baška;

- državna cesta D104; D102 - Valbiska (trajektna luka);

- te županijska cesta Ž5107; Kras (Ž5087) - D102.

Mjesta najvećeg ugroza su dijelovi II. Vodozaštitne zone kroz koji prolaze D102 i Ž5107 te se unutar vodozaštitnih zona posebnim Odlukama Grada Krka zabranjuje prijevoz opasnih tvari ovim prometnicama i osigurava alternativni pravac.

(2) Pravne osobe koje prevoze opasne tvari dužne su poduzimati mjere zaštite i spašavanja i obavještavati jedinicu lokalne samouprave i Upravu o vrstama i količinama opasnih tvari i opasnog otpada koje prevoze, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev te im davati podatke i informacije važne za zaštitu i spašavanje, bez naknade.

(3) Pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom, kao i pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima imaju obvezu izrade operativnih planova zaštite i spašavanja, sukladno metodologiji koju propisuje ravnatelj Uprave.

(4) Plan intervencija u zaštiti okoliša Grada Krka (SNPGŽ 47/07) definira mjere u slučaju moguće ekološke nesreće ili izvanrednog događaja koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi. Plan intervencija određuje popis opasnih tvari pravnih i fizičkih osoba s

maksimalnim količinama i učincima u slučaju izvanrednog događaja, među kojim se nalazi i lokacije unutar granica Grada Krka:

1. benzinska postaja Valbiska, OMV (spremnici za benzinska i dizel goriva) zbog opasnosti od istjecanja i požara;

2. INA d.d. benzinska postaja Krk OBALA (naselje Krk) (spremnici za benzinska i dizel goriva) zbog opasnosti od istjecanja i požara;

3. INA d.d. benzinska postaja Krk NOVA (naselje Krk) (spremnici za benzinska i dizel goriva) zbog opasnosti od istjecanja i požara;

4. GP Krk (UNP, dizel gorivo, motorni benzin) zbog opasnosti od istjecanja, požara i eksplozije;

5. Ponikve d.o.o. Crpna stanica Ponikve. Za navedenu lokaciju određen je indeks opasnosti D=4 (vrlo ozbiljne posljedice) zbog opasnosti od istjecanja i disperzije toksičnog oblaka spremnika s tankvanom za klorovodičnu kiselinu.

6. Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir (lož ulje) zbog opasnosti od istjecanja i požara.

7. Grad Krka (zgrada) (lož ulje) zbog opasnosti od istjecanja i požara.

8. Hotel Dražica (lož ulje, UNP) zbog opasnosti od istjecanja, požara i eksplozije.

8. Hotel Koralj (lož ulje, UNP) zbog opasnosti od istjecanja, požara i eksplozije.

9. Hotel Bor (UNP) zbog opasnosti od požara i eksplozije.

(5) Za tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće u gospodarsvu i prometu u prostornim planovima užeg područja obavezno se prikazuje zona dometa istjecanjem opasnih tvari u zrak, tlo, vode te je za te zone obvezno definiranje dodatnih mjera zaštite.«

Članak 139.

Iza naslova »9. MJERE PROVEDBE PLANA« podnaslovi 9.1. i 9.1.1. brišu se.

Članak 140.

Članak 168. mijenja se i glasi:

»(1) Provedba ovog Prostornog plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja, čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.«

Članak 141.

Iznad članka 169. podnaslov 9.1.2. mijenja se i glasi:

»9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA«

Članak 142.

Članak 169. mijenja se i glasi:

»(1) Urbanistički i detaljni planovi uređenja donijeti će se za:

- građevinska područja naselja:

n UPU 1 - KRK (NA₁, R1₁, R3₈, R3₉, R3₁₀, R3₁₁)

n UPU 2 - KORNIĆ (NA2)

n UPU 5 - VRH (NA5.1)

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

n UPU 21 - JEŽEVAC (T2₃)

n UPU 22 - POLITIN (T2₁, R3₁₂)

n UPU 23 - TORKUL (T2₂)

n UPU 24 - GLAVOTOK (T1)

n UPU 25 - GLAVOTOK (T3)

n UPU 26 - DUNAT (R1₂, IS₄, R3₁₄)

n UPU 27 - VALBISKA (IS₁)

n UPU 28 - SV. FUSKA (IS₂)

n UPU 31 - VELA RAVNICA (K)

n UPU 32 - BUTEŽINE (R1₃)

n DPU 1 - GROBLJE KRK (G₁)

n DPU 2 - GROBLJE VRH (G₂)

n DPU 3 - GROBLJE KORNIĆ (G₃)

(2) Granice obuhvata urbanističkih i detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5.000.«

Članak 143.

Članak 170. mijenja se i glasi:

»(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 2 i UPU 5) iz članka 169. mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

- rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- gradnja unutar izgrađenog (izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m² koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čini cjelinu) dijela građevinskih područja (NA2 i NA5.1) u skladu s odredbama za provođenje ovog plana,

(2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 21 - UPU 32) iz članka 169. mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

- rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta korištenja i rada, osim u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene gdje se rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je postojeća gustoća korištenja veća od 120 kreveta/ha, ne povećava izgrađenost građevne čestice ako je postojeća izgrađenost veća od 30% i ne povećava koeficijent iskoristivosti ako je postojeći koeficijent iskoristivosti veći od 0,8,

- gradnja lučke infrastrukture u luci otvorenoj za javni promet Dunat.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta korištenja i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto) površine građevine,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom,

- obnova, sanacija i dogradnja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 10% građevinske (bruto) površine građevine ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom i da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnih jedinica.

(4) Do donošenja detaljnih planova uređenja groblja (DPU 1 - DPU 3) iz članka 169. nije moguća nikakva gradnja, osim rekonstrukcije izgrađenog dijela groblja i gradnje mrtvačnice na groblju Vrh na z.č. 889 k.o. Vrh prema odredbama ovog Prostornog plana).

(5) Do donošenja urbanističkih planova uređenja postojeći kampovi u zonama T2 mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka.«

Članak 144.

Članak 171. mijenja se i glasi:

»(1) Na području Grada Krka može se graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu s prostornim planom uređenja, urbanističkim planom uređenja, odnosno detaljnim planom uređenja ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.

(2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima i to ozelenjivanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

(3) Uređena građevna čestica jest ona građevna čestica koja ima riješen pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta.«

Članak 145.

U članku 173. stavci (2) i (3) brišu se.

Članak 146.

Podnaslov 9.3. i članak 174. brišu se.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 147.

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Članak 148.

(1) Unutar obuhvata ovog Prostornog plana važeći su sljedeći prostorni planovi:

- Urbanistički plan uređenja naselja Krk (»Službene novine PGŽ« 17/00, 18/00, 27/03, 17/04, 22/08 i 23/11),

- Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 8/01, 3/0, 22/08),

- Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 31/01),

- Detaljni plan uređenja »Toljanić - Karabaić - Grdinić« u Zoni 34 na području Gerbecaj u gradu Krku(»Službene novine PGŽ« 33/01, 22/08),

- Detaljni plan uređenja »Pahlić - Marušić« u Zoni 21 na području Kartec u gradu Krku(»Službene novine PGŽ« 33/ 01, 6/03, 22/08),

- Detaljni plan uređenja areala »Skomeršić« u Zoni 32 i 33 na području Gerbecaj u gradu Krku(»Službene novine PGŽ« 27/03, 22/08),

- Detaljni plan uređenja Zone 26 u gradu Krku(»Službene novine PGŽ« 32/06),

- Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 23/05),

- Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 50/06),

- Detaljni plan uređenja dijela područja Kružnog toka i Ulice Slavka Nikolića u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 37/07),

- Detaljni plan uređenja dijela poslovne »Zone 29« na predjelu Sv.Petar u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 37/07),

- Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 37/07),

- Detaljni plan uređenja predjela »Mali Kankul« u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 50/07).

(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka, kao i sve izmjene i dopune granica, određuju se prostornim planom užeg područja.

Članak 149.

(1) Prostorni plan izrađen u šest (6) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Članak 150.

(1) Izvornici Prostornog plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije - Ispostava Krk, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Javnoj ustanovi »Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije«.

Članak 151.

(1) Grafički dijelovi i obvezni prilozi Prostornog plana iz čl.2. ove Odluke, sastavni su dijelovi ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave.

Članak 152.

(1) Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Grada Krka (Službene novine Primorsko-goranske županije 07/07) i to:

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000

1. Korištenje i namjena površina

2. Infrastrukturni sustavi i mreže

3.A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

3.B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000

4.a Građevinska područja: Krk

4.b Građevinska područja: Lakmartin, Kornić, Muraj

4.c Građevinska područja: Vrh, Kosići, Salatići

4.d Građevinska područja: Poljica, Nenadići, Bajčići

4.e Građevinska područja: Žgaljići, Brusići, Kapovci, Brozići

4.f Građevinska područja: Brzac, Milohnići, Linardići

4.g Građevinska područja: Pinezići, Skrbčići

4.i Građevinska područja: Vela Jana

Članak 153.

(1) Ovlašćuje se Odbor za statutarno pravna pitanja Gradskog vijeća Grada Krka da izda pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Krka.

Članak 154.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/11-01/1

Ur. broj: 2141/01-01-11-47

Krk, 23. kolovoza 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Josip Staničić, v.r.