29.
Na temelju članka 3. stavka 1. Zakona o
komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95, 70/97, 128/ 99, 57/00,
129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04 i 49/11), članka
109. Zakona o cestama (»Narodne novine« broj 84/11) te članka 40. Statuta Grada
Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09 i 41/09) Gradsko
vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 28. srpnja 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
o nerazvrstanim cestama
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovom se Odlukom uređuje korištenje, upravljanje,
održavanje, građenje, rekonstrukcija, zaštita, financiranje te poslovi nadzora
na nerazvrstanim cestama na području Grada Krka (u daljnjem tekstu: Grad).
Članak
2.
Nerazvrstana cesta je javna prometna površina
koja se koristi za promet prema bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem
broju raznih korisnika, a nije razvrstana u javnu cestu u smislu posebnog
propisa.
Mrežu nerazvrstanih cesta na području Grada
čine: ulice, seoske ceste, seoski i poljski putevi ili ceste koje spajaju dva
naselja a nisu razvrstane po posebnim propisima, te druge nerazvrstane javne
prometne površine na kojima se odvija promet, a upisane su u registar
nerazvrstanih cesta.
Nerazvrstane ceste koriste se na način koji
omogućuje uredno odvijanje prometa, ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i
ne oštećuje cestu.
Članak
3.
Ulicom, u smislu ove odluke, smatra se
izgrađena cestovna površina u naselju, a koja nije razvrstana u javnu cestu.
Seoskom cestom ili putom, u smislu ove
odluke, smatra se izgrađena površina što prolazi kroz selo ili povezuje dva ili
više zaseoka, zaseoke s javnim cestama i koja nije razvrstana u javnu cestu.
Poljski put je površina koja se koristi za
pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu i pristupačan je većem broju raznih
korisnika po bilo kojoj osnovi.
Drugim nerazvrstanim javnim prometnim
površinama, u smislu ove Odluke, smatraju se površine za promet u mirovanju -
parkirališta, pješačke staze, pješački trgovi, javna stubišta, pristupne ceste
do industrijskih i drugih objekata što se koriste za javni promet i slično.
Članak
4.
Poslove korištenja, održavanja, zaštite,
rekonstrukcije, izgradnje i nadzora nad nerazvrstanim cestama obavlja Odsjek za
komunalno gospodarstvo Grada.
Odsjek sustavno prati stanje na nerazvrstanim
cestama, odobrava, predlaže i provodi mjere koje unapređuju sustav prometne
infrastrukture te vodi odgovarajuću evidenciju nerazvrstanih cesta.
Članak
5.
Nerazvrstanu cestu čine:
-donji i gornji stroj (trup);
-cestovni građevinski objekti (, propusti,
podvožnjaci, pješački prolazi, potporni i obložni zidovi);
-pješačke i biciklističke staze;
-nogostup;
-zemljišni pojas s obiju strana ceste
potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje
jedan metar (1 m) računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog
presjeka ceste;
-priključci i sve prometne i druge površine
na pripadajućem cestovnom zemljištu;
-sustav za odvodnju oborinske vode;
-prometna signalizacija (vertikalna,
horizontalna i svjetlosna);
-odvodni jarci, rigoli, drenaže i sl.;
-oprema (odbojnici, zaštitne ograde,
telekomunikacijski uređaji i sl.);
-zračni prostor iznad kolnika u visini od 7
m;
-javna rasvjeta u funkciji prometa.
Članak
6.
Radovi na održavanju, rekonstrukciji i
izgradnji nerazvrstanih cesta s područja Grada uređuju se u skladu s Zakonom o
komunalnom gospodarstvu i Odlukom o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti.
Radove na održavanju uređenih zelenih
površina koje pripadaju nerazvrstanoj cesti, na uklanjanju snijega i leda s
kolnih i pješačkih površina te na održavanju građevina za odvodnju ceste
(zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda) obavljaju pravne odnosno fizičke
osobe kojima je to povjereno u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu i
Odlukom o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti.
II. ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA I
JAVNO-PROMETNIH POVRŠINA
Članak
7.
Nerazvrstane ceste se održavaju na temelju
godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture kojeg donosi Gradsko
vijeće, na način da se na njima može obavljati trajan, siguran i nesmetan
promet, bez opasnosti za osobe i imovinu.
Članak
8.
Radovi na održavanju nerazvrstanih cesta su:
-Radovi redovnog održavanja koji obuhvaćaju i
zimsku službu,
-Radovi pojačanog održavanja cesta i
cestovnih objekata.
REDOVNO ODRŽAVANJE
Članak
9.
Radovi redovnog održavanja nerazvrstanih
cesta, u smislu ove odluke, su radovi koji obuhvaćaju skup mjera i aktivnosti
koje se obavljaju tijekom godine na nerazvrstanim cestama i javno-prometnim
površinama, uključujući sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja
prohodnosti i tehničke ispravnosti tih površina i sigurnosti prometa na njima.
Za održavanje ceste upotrebljava se u pravilu
ista vrsta materijala od kojeg je cesta izgrađena.
Revizijska okna i poklopce revizijskih okana
svih komunalnih i drugih instalacija i uređaja ugrađenih u cestovnu građevinu
nerazvrstane ceste ili javno-prometne površine dužan je održavati vlasnik tih
instalacija i uređaja.
Poslovi redovnog održavanja na nerazvrstanim
cestama su:
-ophodnja i redovno praćenje stanja
nerazvrstanih cesta,
-mjestimični popravci završnog sloja kolničke
konstrukcije izgrađenog od asfalta, betona, betonskih elemenata, kamena, te
nosivog sloja kolničke konstrukcije i posteljice; izrada asfaltnog tepiha;
-mjestimični popravci dijelova cestovne
građevine;
-čišćenje tj. uklanjanje odronjenih i drugih
materijala sa prometnih površina, bankina, rigola i jaraka;
-manji popravci elemenata cestovnih objekata;
-zamjena, obnavljanje, popravljanje
vertikalne i horizontalne signalizacije;
-čišćenje, zamjena i manji popravci otvorenog
sustava za oborinsku odvodnju;
-zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka;
-uništavanje nepoželjne vegetacije (košenja
trave na zemljištu što pripada ulici i drugoj nerazvrstanoj javnoj površini te
uklanjanje granja, grmlja i drugog raslinja iz profila ceste);
-održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima
(zimska služba);
-uklanjanje snijega i leda;
-drugi slični radovi.
Članak
10.
Popravci udarnih jama, oštećenja i drugih
izrazito opasnih mjesta na nerazvrstanoj cesti i javno-prometnoj površini
moraju se obaviti u najkraćem roku uporabom materijala koji kvalitetom odgovara
prometno-tehničkim karakteristikama nerazvrstane ceste i javno-prometne
površine.
Ako popravak nerazvrstane ceste i
javno-prometne površine nije moguće izvesti uporabom materijala iz stavka 1. ovoga
članka, nerazvrstana cesta i javno-prometna površina mora se privremeno
popraviti drugim materijalom, dok se ne steknu uvjeti za izvođenje radova u
smislu stavka 1. ovoga članka.
Članak
11.
Održavanje nerazvrstanih cesta u zimskim
uvjetima (u daljnjem tekstu: zimska služba), obuhvaća radove neophodne za
održavanje prohodnosti nerazvrstanih cesta te sigurnosti odvijanja prometa.
Nerazvrstana cesta, u smislu ove Odluke,
smatra se prohodnom kada je radovima na uklanjanju snijega omogućeno
prometovanje vozila uz upotrebu zimske opreme.
Članak
12.
Radi provedbe zimske službe, Gradonačelnik
Grada donosi Operativni program održavanja nerazvrstanih cesta u zimskom
razdoblju, od 15. listopada tekuće godine do 15. travnja naredne godine (u
daljnjem tekstu: Operativni program), uz moguće prilagodbe stvarnom stanju.
Članak
13.
Operativni program iz članka 12. ove Odluke
sadrži:
-izvršitelje zimske službe po lokacijama,
-potreban broj ljudstva, mehanizacije i materijala
za posipavanje i njihov razmještaj, redoslijed i prioritet izvođenja radova,
-dinamiku provođenja pojedinih aktivnosti,
-nadzor i kontrolu provođenja zimske službe,
-procjenu troškova zimske službe.
Članak
14.
Pod radovima održavanja nerazvrstanih cesta u
zimskim uvjetima razumijevaju se:
-pripremni radovi prije nastupanja zimskih
uvjeta,
-čišćenje snijega s kolnika i pločnika te
održavanje prometne signalizacije sukladno programu,
-uklanjanje posutog pijeska,
-osiguravanje odvodnje kolnika,
-uklanjanje vozila s kolnika ceste,
-postavljanje posebne prometne signalizacije
u slučajevima posebnog režima promet ili zatvaranja dijela ceste.
POJAČANO ODRŽAVANJE
Članak
15.
Pojačano održavanje nerazvrstanih cesta
obuhvaća radove kojima je osnovni cilj sačuvati prvobitno stanje nerazvrstane
ceste s njenim prometnim elementima, te radove na korekcijama elemenata ceste u
smislu poboljšanja odvijanja prometa.
Pojačano održavanje obuhvaća radnje:
-obnavljanje, zamjena i ojačanje donjeg
stroja kolnika i kolničke konstrukcije većeg opsega,
-dogradnja nogostupa, parkirnih mjesta i sl.,
-obnavljanje i zamjena objekata i uređaja za
oborinsku odvodnju,
-obnavljanje i zamjena završnog sloja
kolničke konstrukcije većeg opsega,
-sanacija odrona, potpornih i obložnih zidova
i klizišta,
-zamjena i veći popravak dijelova cestovne
građevine (podvožnjak, propust, pothodnik i sl.),
-ublažavanje nagiba pokosa i ostali radovi na
zaštiti kosina od erozije,
-dopuna prometne signalizacije, uređaja i
opreme ceste kojima se mijenja osnova postojeće regulacije prometa,
-korekcija prometno-tehničkih elemenata i
manja proširenja u svrhu povećanja sigurnosti i propusne moći.
Članak
16.
Radovi u okviru pojačanog održavanja izvode
se na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.
Članak
17.
Komunalne instalacije te revizijska okna i
poklopce komunalnih instalacija ugrađenih u trup nerazvrstane ceste dužni su
održavati vlasnici ili korisnici tih instalacija.
Ako uslijed neodržavanja ili lošeg održavanja
revizijskog okna i poklopca revizijskog okna komunalnih instalacija nastupi
šteta sudionicima u prometu, za nastalu štetu odgovorni su vlasnici ili
korisnici tih instalacija.
III. GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJA NERAZVRSTANIH CESTA
I JAVNO-PROMETNIH POVRŠINA
Članak
18.
Građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta
obavlja se sukladno godišnjem Programu gradnje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture kojeg donosi Gradsko vijeće Grada, a na temelju tehničke
dokumentacije, propisa o gradnji i prostornih planova.
Prije izdavanja odgovarajuće dozvole za
građenje i rekonstrukciju nerazvrstane ceste i javno-prometne površine te
građenje odnosno rekonstrukciju komunalnih i drugih instalacija i uređaja
unutar građevine ceste i javno-prometne površine kao i izgradnju priključaka
ili prilaza na nerazvrstanu cestu ili javnu površinu posebne i suglasnost
izdaje Odsjek za komunalno gospodarstvo Grada.
Članak
19.
Poslovi građenja i rekonstrukcije
nerazvrstanih cesta u smislu ove Odluke obuhvaćaju:
-građevinsko i drugo projektiranje s
istražnim radovima,
-projektiranje opreme, pratećih objekata,
prometne signalizacije i drugo projektiranje,
-stručnu ocjenu studija i projekata,
-otkup zemljišta i objekata,
-izmještanje komunalne i druge
infrastrukture,
-ustupanje radova građenja,
-organizaciju stručnog nadzora i kontrole
ugrađenih materijala i izvedenih radova,
-organizaciju tehničkog pregleda i
primopredaje nerazvrstane ceste na korištenje i održavanje.
Članak
20.
Nerazvrstana se cesta mora projektirati,
graditi ili rekonstruirati u skladu s važećim prostornim planovima.
Članak
21.
Ako se prilikom građenja ili rekonstrukcije
nerazvrstane ceste i javno-prometne površine predviđa i građenje ili rekonstrukcija
komunalnih i drugih instalacija i uređaja, unutar građevine nerazvrstane ceste
i javno-prometne površine, tehnička dokumentacija mora obuhvatiti i te
instalacije i uređaje.
Troškove izrade tehničke dokumentacije te
troškove građenja ili rekonstrukcije instalacija i uređaja iz st. 1. ovog
članka snosi investitor odnosno vlasnik tih instalacija i uređaja.
Članak
22.
Građenje ili rekonstrukcija priključka ili
prilaza na nerazvrstanu cestu ili javno-prometnu površinu obavlja se na temelju
tehničke dokumentacije, sukladno pozitivnim propisima te suglasnosti Grada.
Priključkom i prilazom na nerazvrstanu cestu
ili javno- prometnu površinu, u smislu ove Odluke, smatra se spoj nerazvrstane
ceste ili javno-prometne površine i svih površina s kojih se vozila izravno
uključuju u promet na nerazvrstanu cestu ili javno-prometnu površinu.
Raskrižje javne i nerazvrstane ceste odnosno
nerazvrstanih cesta međusobno, u smislu ove Odluke, ne smatra se priključkom i
prilazom.
Oborinske vode priključaka ne smiju se
ispuštati na nerazvrstanu cestu ili javno-prometnu površinu.
Troškove izgradnje priključaka i prilaza
snosi investitor.
IV. MJERE ZAŠTITE NERAZVRSTANIH CESTA I
JAVNO-PROMETNIH POVRŠINA
Članak
23.
U blizini križanja dviju nerazvrstanih cesta
u razini, ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, ne smije se saditi
drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili
drugi predmeti koji onemogućuju preglednost na cesti (trokut preglednosti).
Vlasnik ili ovlaštenik zemljišta uz
nerazvrstanu cestu i javno-prometnu površinu dužan je na zahtjev Grada ukloniti
drveće, grmlje, naprave, ograde ili druge predmete iz trokuta preglednosti i iz
slobodnog profila nerazvrstane ceste odnosno javno-prometne površine.
Članak
24.
Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove
ili radnje na nerazvrstanoj cesti i javno-prometnoj površini, bez suglasnosti
Grada, ako bi ti radovi ili radnje mogli oštetiti nerazvrstanu cestu i
javno-prometnu površinu, te ugroziti ili ometati promet na njima.
Pravna ili fizička osoba dužna je pisanim
zahtjevom zatražiti prethodnu suglasnost Grada za:
1. zauzimanje nerazvrstane ceste i
javno-prometne površine radi uređenja gradilišta, izvođenja građevinskih i drugih
radova, odlaganja materijala radi gradnje i slično,
2. prekopavanje nerazvrstane ceste i
javno-prometne površine radi popravka, prelaganja ili ugradnje komunalnih i
drugih instalacija i uređaja, te radi priključenja na instalacije i uređaje,
3. izvanredni prijevoz odnosno prekomjerno
opterećivanje nerazvrstane ceste.
Tekst obrasca zahtjeva utvrđuje Grad.
Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za
izvođenje radova na nerazvrstanim cestama koji zahtijevaju preregulaciju
prometa (zatvaranje prometnice u cijelosti, promjena smjerova kretanja i sl.)
potrebno je priložiti prometno rješenje.
Članak
25.
Za izvođenje radova na objektima uz
nerazvrstanu cestu izvoditelj radova mora osigurati odvijanje pješačkog prometa
na siguran načina.
S ulične strane gradilište mora biti ograđeno
i osigurano tako da se spriječi ispadanje materijala i širenje prašine, te
moraju biti poduzete sve mjere da se ne ugrozi sigurnost ljudi i imovine na
nerazvrstanim cestama.
Za sve eventualne štete nastale uslijed
aktivnosti iz st. 1. ovog članka odgovoran je investitor radova.
Članak
26.
Za zauzimanje nerazvrstane ceste i
javno-prometne površine radi uređenja gradilišta, izvođenja građevinskih i
drugih radova, odlaganja materijala radi gradnje i slično, plaća se naknada.
Visinu naknade za zauzimanje nerazvrstane
ceste i javno-prometne površine utvrđuje Gradonačelnika Grada posebnom Odlukom.
Članak
27.
Za prekopavanje nerazvrstanih cesta i
javno-prometnih površina radi izvođenja radova na popravcima, prelaganju ili
ugradnji komunalnih i drugih instalacija i uređaja te radi priključenja na te
instalacije i uređaje, plaća se naknada.
Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuje posebnom Odlukom Gradonačelnik Grada.
Članak
28.
Suglasnost za prekopavanje nerazvrstanih
cesta i javno- prometnih površina, sadrži: mjesto i vrijeme izvođenja radova,
privremenu regulaciju prometa, uvjete izvođenja radova i sanacije u skladu s
pravilima struke, mjere zaštite sudionika u prometu i druge bitne elemente koji
utječu na sigurnost prometa i stabilnost građevina u blizini mjesta
prekopavanja.
Vrijeme izvođenja prekopavanja utvrđuje se, u
pravilu, kao vrijeme u kojem će izvođenje radova u što manjoj mjeri otežati
odvijanje i protočnost prometa.
Članak
29.
Za vrijeme izvođenja radova na nerazvrstanoj
cesti i javno-prometnoj površini investitor je dužan osigurati pješački promet
i promet vozila uz poduzimanje svih mjera sigurnosti (signalizacija, fizičke
prepreke i privremeno prekrivanje građevinskih jama i sl.) sukladno pozitivnim
propisima.
Prometne znakove za privremenu regulaciju
prometa, kao i sve prateće osiguranje otvorenih građevinskih jama
(signalizacija, fizičke prepreke i privremeno prekrivanje) postavlja i uklanja
investitor, na osnovu usvojenog prometnog rješenja.
Po završetku radova investitor je dužan odmah
izvijestiti Grad, a nerazvrstanu cestu odnosno javno-prometnu površinu dužan
je, bez odlaganja, dovesti u prvobitno stanje.
Grad brine da radovi tijekom sanacije budu
izvedeni u skladu s pravilima struke.
Investitor je dužan najmanje tri dana prije
početka radova na prekopavanju izvijestiti Grad i druge subjekte određene u
suglasnosti iz stavka 1. ovog članka o danu početka izvođenja radova.
Članak
30.
Investitor jamči za kvalitetu izvršene
sanacije prekopane nerazvrstane ceste i javno-prometne površine za razdoblje od
najmanje dvije godine.
Po dovršetku radova investitor je dužan
zatražiti pregled nerazvrstane ceste. Pregled obavlja predstavnik Odsjeka za
komunalne gospodarstvo. O izvršenom pregledu sastavlja se zapisnik. Investitor
je dužan utvrđene nedostatke ukloniti u zadanom roku.
Grad vodi evidenciju o danim suglasnostima za
prekopavanje nerazvrstane ceste i javno-prometne površine.
Grad prati stanje kvalitete sanirane
nerazvrstane ceste i javno-prometne površine tijekom cijelog razdoblja
jamstvenog roka iz stavka 1. ovoga članka.
Ako Grad utvrdi da sanacija nije izvršena
kvalitetno, zahtijevat će od investitora da ponovno izvrši sanaciju ili da
nadoknadi štetu.
Članak
31.
Iznimno od odredbe članka 24. stavka 2.
podstavka 2. ove Odluke, u hitnim slučajevima radi otklanjanja kvarova, većih
šteta i opasnosti po život ljudi i imovine, prekopavanju nerazvrstanih cesta i
javno-prometnih površina može se pristupiti bez prethodne suglasnosti Grada, uz
obvezu investitora da poduzme sve potrebne radnje za sigurno odvijanje prometa.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka
investitor je dužan odmah usmeno izvijestiti Grad, a najkasnije u roku od
jednog dana od početka izvođenja radova podnijeti zahtjev za izdavanje
suglasnosti.
Investitor je dužan odmah po otklanjanju
kvara, izvesti radove na sanaciji građevine nerazvrstane ceste i javno-
prometne površine.
Odredbe članka 30. ove Odluke u cijelosti se
primjenjuju na hitne slučajeve iz ovog članka.
Članak
32.
Ako je radi prekopavanja ili zauzimanja
nerazvrstane ceste došlo do oštećenja preko 2/3 širine kolnika ili nogostupa
investitor je dužan sanirati nogostup ili kolnik u cijeloj širini.
Članak
33.
Novoizgrađenu ili rekonstruiranu nerazvrstanu
cestu i javno-prometnu površinu zabranjeno je prekopavati najmanje pet godina,
računajući od dana izvedbe završnog sloja ceste ili javno-prometne površine
(asfaltiranja).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka
Grad može u naročito opravdanim slučajevima odobriti prekopavanje nerazvrstane
ceste i javno-prometne površine i prije isteka roka od pet godina, pod uvjetom
da investitor obnovi cijelu kolničku konstrukciju nerazvrstane ceste odnosno
parter javno-prometne površine. Detaljni uvjeti sanacije propisuju se u
Suglasnosti izdanoj od strane Grada.
Članak
34.
Za sve štete koje nastanu pravnim ili
fizičkim osobama uslijed izvođenja radova na nerazvrstanim cestama i javno-prometnim
površinama i njihovim zauzimanjem, odgovara investitor.
Članak
35.
Ako se na nerazvrstanoj cesti i
javno-prometnoj površini izvode ili izvedu radovi ili radnje koji mogu oštetiti
nerazvrstanu cestu i javno-prometnu površinu ili ugroziti sigurnost prometa na
njima, investitor je dužan po nalogu Grada poduzeti sve mjere za otklanjanje
opasnosti za oštećenje nerazvrstane ceste i javno-prometne površine i
sigurnosti prometa na njima.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, Grad
je ovlašten obustaviti radove i/ili naložiti plaćanje troškova oštećenja.
Ukoliko investitor ne poduzme mjere iz. st.
1. ovog članka iste će poduzeti Grad na teret investitora.
Članak
36.
Građenje ili rekonstrukcija priključka ili
prilaza na nerazvrstanu cestu ili javni-prometnu površinu obavlja se na temelju
tehničke dokumentacije, sukladno pozitivnim propisima i posebnim uvjetima
gradnje ili suglasnosti Grada.
Priključkom ili prilazom na nerazvrstanu
cestu ili javno prometnu površinu smatra se spoj nerazvrstane ceste ili
javno-prometne površine i svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u
promet na nerazvrstanu cestu ili javno-prometnu površinu.
Oborinske vode priključaka ne smiju se
ispuštati na nerazvrstanu cestu ili javno-prometnu površinu.
Troškove izgradnje priključka i prilaza snosi
investitor.
Članak
37.
Pravne ili fizičke osobe koje vrše prijevoz
vozilima koja, prazna ili zajedno s teretom, svojom masom prelaze dozvoljenu
masu, odnosno granice dozvoljenog opterećenja na nerazvrstanim cestama
(izvanredni prijevoz) dužne su ishoditi dozvolu za izvanredni prijevoz.
Dozvoljena ukupna masa, odnosno dozvoljeno
opterećenje pojedine nerazvrstane ceste određuje se Odlukom o uređenju prometa
u skladu s propisima o uređenju prometa.
Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje Grad na
temelju uvjeta i kriterija koje utvrđuje Gradonačelnik posebnom Odlukom.
Dozvolom za izvanredni prijevoz utvrđuju se
način i uvjeti obavljanja izvanrednog prijevoza.
Troškove izdavanja dozvole za izvanredni
prijevoz, troškove poduzimanja posebnih mjera osiguranja izvanrednog prijevoza
i naknadu za izvanredni prijevoz plaća podnositelj zahtjeva.
Visinu naknade za izvanredni prijevoz
utvrđuje gradonačelnik.
Članak
38.
Kontrolu ukupne dozvoljene mase na
nerazvrstanim cestama, obavlja ovlaštena službena osoba i komunalni redar.
Članak
39.
Zauzimanje nerazvrstanih cesta zbog radova
koji se ne smatraju održavanjem ili građenjem ceste, te radi postavljanja
reklama i pokretnih naprava, obavlja se u skladu s propisima o komunalnom redu,
te odluci o reklamiranju i plakatiranju na području Grada.
Sportske priredbe i druge manifestacije na
nerazvrstanim cestama i na javno-prometnim površinama mogu se održavati pod
uvjetom i na način utvrđenim posebnim zakonom ili odlukom Grada.
Članak
40.
Radi zaštite nerazvrstanih cesta osobito je
zabranjeno:
-privremeno ili stalno zauzimati cestu ili
cestovno zemljište bez suglasnosti nadležnog upravnog tijela Grada Krka,
-izvoditi bilo kakve radove koji se ne
obavljaju radi održavanja, rekonstrukcije, izgradnje ili zaštite ceste, bez
suglasnosti nadležnog upravnog tijela Grada Krka,
-uklanjati, premještati, zaklanjati ili
oštećivati prometne znakove na nerazvrstanim cestama,
-dovoditi na cestovno zemljište oborinske
vode, otpadne vode ili druge tekućine,
-vući po cesti predmete kojima se oštećuje
cesta,
-izlijevati na cestu motorno ulje i druge
masne tvari,
-nanositi na cestu blato,
-dolaziti ili silaziti s ceste izvan
izgrađenog prilaza na nerazvrstanu cestu,
-voziti traktore i druga vozila s lancima,
-voziti građevinske strojeve sa metalnim
gusjenicama,
-puštati domaće životinje na cestu, kosine
nasipa i usjeka uz cestu,
-paliti travu, korov, građu ili drugi
materijal u zaštitnom pojasu nerazvrstane ceste ili u njegovoj neposrednoj
blizini,
-neovlašteno postavljati zapreke, odnosno
priječiti odvijanje prometa na nerazvrstanoj cesti i javno-prometnoj površini,
-graditi objekte unutar zaštitnog pojasa
nerazvrstane ceste,
-izvoditi radove na zaštitnom pojasu ili
zgradama pored ceste koji bi mogli oštećivati cestu ili ugroziti sigurnost
prometa bez suglasnosti Grada,
-parkirati vozilo izvan za to određenih
površina,
-svako drugo interveniranje u površinu
nerazvrstane ceste. bez suglasnosti Grada,
-prekomjerno opterećivati bez dozvole.
Članak
41.
Vlasnici, ovlaštenici zemljišta koje graniči
s nerazvrstanim cestama dužni su:
-uklanjati nanose zemlje i šljunka s
nerazvrstane ceste nanesenog s površine vlasnika ili ovlaštenika,
-uređivati, održavati i po potrebi uklanjati
živice, grmlje, drveće i drugo raslinje koje sprječava preglednost,
prozračivanje, sušenje ceste, te nesmetano korištenje,
-kositi travu i uređivati, održavati i
čistiti zelene i pješačke površine u njihovom vlasništvu uz nerazvrstane ceste.
Članak
42.
Na nerazvrstanim cestama koje su kao dobro u
općoj uporabi upisane prema zemljišnoknjižnim, odnosno katastarskim podacima,
ne mogu se stjecati imovinska prava.
Na zemljištu nerazvrstanih cesta koje su
prostornim planom predviđene za drugu namjenu u skladu s propisima o prostornom
uređenju, a u naravi se ne koriste kao javni putovi, može se ukinuti svojstvo
javnog dobra u općoj uporabi.
Odluku o ukidanju svojstva javnog dobra u
općoj uporabi u slučaju iz prethodnog stavka donosi Gradsko vijeće.
Grad je dužan putem nadležnih tijela
pokretati i voditi upravne i sudske postupke radi pravne zaštite nerazvrstanih
cesta, sprječavanja samovlasnog zauzeća cestovnog
zemljišta, ustrojavanja
evidencije i gospodarenja cestama kao javnim dobrom.
Članak
43.
Grad kao upravljač javnim dobrom u općoj
uporabi iz čl. 42. ove odluke može za potrebe izgradnje ili održavanja
komunalne infrastrukture i drugih instalacija osnivati pravo građenja i/ili
pravo služnosti na javnom dobru u općoj uporabi.
Pravo građenja i/ili služnosti iz st. 1. Ovog
članka osniva se temeljem posebnih zakona i odluka.
Visinu naknade za pravo građenja i/ili
služnosti donosi Gradonačelnik posebnom Odlukom.
Članak
44.
Evidenciju o nerazvrstanim cestama,
zemljišnom pojasu, prometnoj signalizaciji i opremi vodi Grad.
Evidencija o prometnoj signalizaciji i opremi
sadrži, osobito, podatke o vrstama prometne signalizacije i opreme, te o mjestu
i vremenu postavljanja, zamjene i uklanjanja.
Evidencija se vodi na osnovi odredaba propisa
o javnim cestama.
V. NADZOR
Članak
45.
Nadzor nad provedbom odredaba ove odluke
obavlja komunalni redar.
Članak
46.
U obavljanju nadzora komunalni redar ovlašten
je i dužan:
-nadzirati primjenu ove Odluke,
-predložiti podnošenje zahtjeva za pokretanje
prekršajnog postupka, izdati prekršajni nalog i
-naplatiti kaznu od počinitelja prekršaja
odmah, na mjestu počinjenja prekršaja.
Članak
47.
Pravne i fizičke osobe koje su podvrgnute
nadzoru dužne su na zahtjev komunalnog redara u zadanom roku, dostaviti podatke
i dokumentaciju koja je potrebna za obavljanje nadzora.
Članak
48.
Komunalni redar može usmeno narediti
uklanjanje nedostataka koji izazivaju neposrednu opasnost za život i zdravlje
ljudi ili imovine.
VI. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak
49.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
-se ne pridržava odredbe članka 23. st. 2. i
članka 24. ove Odluke,
-se ne pridržava odredbe članka 29. i članka
31. ove Odluke,
-se ne pridržava odredbe članaka 36. st. 3.
ove Odluke,
-se ne pridržava odredbe članka 37. st. 1.
ove Odluke,
-se ne pridržava odredbe članka 38. ove
Odluke,
-se ne pridržava odredbe članak 41. ove
Odluke.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna
kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu
djelatnost koja učini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Za prekršaje iz st. 1. ovog članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu
od 2.000,00 kn.
Članak
50.
Za prekršaje propisane odredbom članka 49.
st. 1. ove Odluke komunalni redar je ovlašten, kada utvrdi postojanje zakonom
propisanih uvjeta za izdavanje prekršajnog naloga, naplatiti kaznu u visini od
200,00 kuna od počinitelja prekršaja odmah, bez prekršajnog naloga, uz
izdavanje potvrde.
Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti
novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se prekršajni nalog,
s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana primitka
prekršajnog naloga.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
51.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 340-03/11-01/6
Ur. broj: 2142/01-11-3
Krk, 28. srpnja 2011.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA KRKA
Predsjednik
Josip Staničić, v. r.