40.
Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj: 76/07, 38/09 i 55/11), u
daljnjem tekstu Zakon i članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 32/09), Gradsko vijeće Grada
Malog Lošinja dana 29. srpnja 2011. godine, donosi:
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
infrastrukturne zone Kalvarija
I. UVODNI DIO
Članak
1.
Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog
plana uređenja infrastrukturne zone Kalvarija uvala, u daljnjem tesktu Odluka,
Plan.
Članak
2.
Sadržaj Plana:
A. TEKSTUALNI DIO - Odredbe za provođenje
Plana
B. GRAFIČKI DIO: mjerilo
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000
2.A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
- PROMET 1:2000
2.B. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA -
ELEKTROOPSKRBNA, PLINSKA
I TK MREŽA 1:2000
2.C. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA -
VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1:2000
3.A. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA - PODRUČJA
PRIMJENE POSEBNIH MJERA
UREĐENJA I ZAŠTITE 1:2000
3.B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA - OBLICI
KORIŠTENJA 1:2000
3.C. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA - MJERE POSEBNE ZAŠTITE
1:2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:2000
C. OBAVEZNI PRILOZI
1. OBRAZLOŽENJE PLANA
2. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA
I PROPISA
3. IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA
4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
5. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
6. IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI
7. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PLANA
8. SAŽETAK ZA JAVNOST
D. PRILOZI
1. Izvod iz SUDREG, Suglasnost nadležnog
ministarstva
za obavljanje svih stručnih poslova
prostornog
uređenja, rješenja o upisima u HKAIG
2. Suglasnosti i mišljenja na Konačni
prijedlog Plana
Članak
3.
Izrađivač Plana je Nesek d.o.o., za prostorno
planiranje, projektiranje i izradu razvojnih i ekoloških programa.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Sadržaj odredbi za provođenje:
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
1.1. Poslovna namjena- transfer stanica
1.2. Poslovna namjena- rasadnik
1.3. Zaštitne zelene površine
1.4. Infrastrukturni sustavi
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije
i opremanja prometne, telekomunikacijske
i komunalne mreže s pripadajućim građevinama
i
površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Parkiralište i promet u mirovanju
5.1.2. Pješačke i biciklističke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Elektroopskrba
5.3.2. Vodoopskrba i odvodnja
5.3.3. Plinoopskrba
5.3.4. Obnovljivi izvori energije
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
i građevina i ambijentalnih vrijednosti
7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki
značajnih
područja
7.1.1. Prirodne vrijednosti
7.2. Zaštita kulturno- povijesnih i
ambijentalnih cjelina
7.2.1. Arheološka baština
7.2.2. Ambijentalne vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na
okoliš
9.1. Zaštita voda
9.2. Zaštita tla
9.3. Zaštita od buke
9.4. Zaštita zraka
9.5. Mjere posebne zaštite
9.5.1. Zaštita od potresa i rušenja
9.5.2. Zaštita od požara
9.6. Skladištenje otpada
10. Mjere provedbe plana
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
4.
(1) Obuhvat Urbanističkog plana uređenja
infrastrukturne zone Kalvarija (u daljnjem tekstu Plan), izdvojenog
građevinskog područja, određen je Prostornim planom uređenja Grada Malog
Lošinja (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 13/08) u daljnjem
tekstu PPUG.
(2) Granica obuhvata, osnovna namjena,
razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, uređenje
zaštitnih zelenih površina prikazani su na grafičkom dijelu Plana, 1.
Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:2000.
(3) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi
6,15 ha.
Članak
5.
Zona obuhvata Plana predstavlja izdvojeno
građevinsko područje čija je osnovna namjena infrastrukturna - (IS8): transfer
stanica sa reciklažnim dvorištem. Plan određuje sanaciju odlagališta otpada,
gradnju transfer stanice, parkirališnih površina i rasadnika.
Članak
6.
U grafičkom dijelu Plana, na kartografskom prikazu
br. 1. Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:2000, prikazane su slijedeće
namjene:
- poslovna namjena (K3 - transfer stanica i
reciklažno dvorište),
- poslovna namjena (K4 - rasadnik),
- zaštitne zelene površine (Z),
- infrastrukturni sustavi (cesta, P-
parkiralište).
1.1. Poslovna namjena - prijemnog centra za
otpad sa građevinama za primarnu separaciju komunalnog otpada, biokompostanom,
pretovarnom - transfer stanicom i reciklažnim dvorištem (K3)
Članak
7.
(1) Na površini poslovne namjene K3 dozvoljava
se gradnja komunalno-servisnih građevina u funkciji sakupljanja i obrade
komunalnog otpada.
(2) Dozvoljava se gradnja slijedećih
građevina:
- transfer stanica s halom
- reciklažnog dvorišta s biokompostanom
- upravne zgrade
- pomoćnih infrastrukturnih građevina
(trafostanice).
1.2. Poslovna namjena - rasadnik (K4)
Članak
8.
(1) Na površini poslovne namjene K4 planira
se rasadnik.
(2) Dozvoljava se gradnja slijedećih
građevina:
- poslovna zgrada u funkciji poslovanja
rasadnika
- pomoćne poljoprivredne građevine za uzgoj
biljaka kao što su plastenici i staklenici.
1.3. Zaštitne zelene površine (Z)
Članak
9.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) izuzete su
od gradnje zgrada u svrhu vizualnog odvajanja površina poslovnih namjena i zaštite
postojećeg zelenila.
(2) Predviđa visoko zelenilo na sjevernom
dijelu, dok nisko zelenilo na južnom dijelu Plana.
1.4. Infrastrukturni sustavi
Članak
10.
(1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) su
površine izuzete od gradnje zgrada u svrhu osiguranja koridora za prometne i
druge linijske infrastrukturne građevine.
(2) Na navedenim se površinama planira:
- kolnička površina,
- pješačka površina,
- biciklistička površina,
- parkiralište.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
Članak
11.
Opći uvjeti smještaja građevina i gradnje na
površinama poslovne namjene K3 su:
- Formira se zajednička građevna čestica
transfer stanice i reciklažnog dvorišta, kako je to prikazano na kartografskom
prikazu 4: Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000, na kojoj se kao pomoćna
građevina može izgraditi i upravna zgrada.
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,2.
- Minimalno 20% građevne čestice mora biti
ozelenjeni prirodni teren.
- Maksimalni broj etaža je P (Prizemlje), a
maksmalna visina vijenca iznosi 10 m.
- Najmanja udaljenost građevina od susjednih
čestica mora biti najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manja od 6
m.
- Građevinski pravac nalazi se na minimalnoj
udaljenosti od 6 m od regulacionog pravca javne prometne površine.
- Oko građevne čestice obavezna je izgradnja
ograde, sa odvojenim pješačkim i kolnim ulazom. Njena najveća dopuštena iznosi
2 m, sa punim dijelom do visine 0,60 m, a ostali dio od transparentan i
ozelenjen (žičana ograda).
- Oblikovanje u duhu suvremene arhitekture
poslovnih građevina, uključivo montažnu gradnju u betonu i čeliku, i primjenu
suvremenih materijala.
- Maksimalni nagib kosog krovišta iznosi
23Ê.
Članak
12.
(1) Uvjeti gradnje i opremanja transfer
stanice su:
- izgraditi utovarnu rampu s nadstrešnicom za
pretovar komunalnog otpada.
- opskrbiti je pokretnim postrojenjima
potrebnima za specijalizirani tehnološki proces obrade otpada.
- opskrba postrojenja gorivom mora se
provoditi u zatvorenom ili natkrivenom prostoru, čija je podna ploha izvedena
od vodonepropusne betonske podloge.
- podna površina cjelokupne građevina
transfer stanice mora biti nepropusna kolnička konstrukcija.
- oborinske se vode ne smiju direktno
ispuštati u sustav javne odvodnje, nego se prethodno moraju pročistiti preko
taložnika i separatora ulja prije.
(2) U sklopu transfer stanice treba izgraditi
i halu opremljenu za sortiranje i obradu otpada.
Članak
13.
(1) Uvjeti gradnje i uređenja reciklažnog
dvorišta su:
- podna površina mora biti izvedena od
nepropusne kolničke armiranobetonske konstrukcije
- zaseban plato mora biti osiguran za postavu
prikladnih kontejnera za smještaj i separaciju otpada
- zaseban dio dvorišta, nad kojim treba
izgraditi nadstrešnicu, mora biti osiguran za sakupljanje, separaciju i obradu
reciklažnog otpada
- zaseban površina mora biti osigurana za
parkiranje osobnih vozila zaposlenika.
(2) Uz reciklažno dvorište treba osigurati i
površinu za biokompostanu, koja se treba izvesti kao uređeni plato s
pripadajućom taložnicom za prihvat oborinskih i procjednih voda iz bio-mase za
kompostiranje.
Članak
14.
Upravna zgrada mora imati prostor za priručni
laboratorij, te mora biti opremljena adekvatnim sanitarnim (WC i kupaona) i
garderobnim prostorijama za zaposlenike.
Članak
15.
(1) Opći uvjeti smještaja građevina na
površini poslovne namjene K4 su:
- Formira se zajednička građevinska čestica
rasadnika, kako je to prikazano na kartografskom prikazu 4: Način i uvjeti
gradnje, u mjerilu 1:2000 prema grafičkom dijelu
Plana, na kojoj se dozvoljava
gradnja poslovne zgrade u funkciji poslovanja rasadnika, te pomoćnih
poljoprivrednih građevina za uzgoj biljaka kao što su plastenici i staklenici.
- Najveći koeficijent izgrađenosti građevne
parcele (kig) iznosi 0,2.
- Maksimalni broj etaža je P (prizemlje), a
maksimalna visina vijenca iznosi 4 m.
- Najmanja udaljenost od susjednih čestica
mora biti najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manja od 3 m.
- Građevinski pravac na minimalnoj
udaljenosti od 6m od regulacionog pravca javne prometne površine.
- Oko građevne čestice obvezna je izgradnja
ograde, sa odvojenim pješačkim i kolnim ulazom. Njena najveća dopuštena iznosi
2 m, sa punim dijelom do visine 0,60 m, a ostali dio od transparentan i
ozelenjen (žičana ograda).
- Oblikovanje u duhu suvremene arhitekture
poslovnih građevina, uključivo montažnu gradnju u betonu i čeliku, i primjenu
suvremenih materijala.
- Maksimalni nagib kosog krovišta iznosi
23Ê.
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
Članak
16.
Obuhvat Plana je građevinsko područje izvan
naselja, izdvojene namjene - infrastrukturne namjene. Ne dozvoljava se
izgradnja građevina društvenih djelatnosti.
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Članak
17.
Obuhvat Plana je građevinsko područje izvan
naselja, izdvojene namjene - infrastrukturne namjene. Ne dozvoljava se
izgradnja stambenih građevina.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim ograđevinama i površinama
Članak
18.
(1) Infrastrukturnim građevinama smatraju se
linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i
vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi određeni su posebnim
propisima.
(2) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih
građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati
se posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih
objekata i uređaja, te probaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih
koridora.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
19.
(1) Planom je određena cesta koja prolazi
sredinom obuhvata, kako je to prikazano na kartografskom prikazu br. 2.A.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet, u mjerilo 1:2000.
(2) Cesta se sa zapada vezuje na postojeću
prometnicu koja dolazi iz smjera Malog Lošinja, a sa istoka na planiranu
prometnicu prema budućoj luci Mrtvaska.
(3) Poprečni profil ceste sastoji se od:
prometnog traka širine 6 m, obostranog rubnog trakta širine0,3 m, obostrane
biciklističke staze širine 1,6 m i pješačke staze 1,6 m.
(4) Cesta mora biti projektirana na način da
omogući pristup građevinama interventnim i komunalnim vozilima (vatrogasna
vozila, vozila hitne pomoći, komunalna vozila i sl.).
(5) Cesta mora zadovoljiti svim elementima
nosivost potrebna izdrži opterećenje teških teretnih vozila s prikolicom ili
poluprikolicom.
(6) Na mjestima pješačkih prijelaza kolnika
obavezna je izgradnja skošenja nogostupa (rampe) nagiba do 8% na način da
rubnjak nogostupa ne smije biti viši od 3cm od razine prometnog trakta za
potrebe osiguranja prolaza osoba s poteškoćama u kretanju.
Članak
20.
Minimalni tehnički elementi za gradnju,
rekonstrukciju i uređenje ceste na području obuhvata Plana su:
- Poprečni nagib iznosi 2,5-4,0%,
- Najveći dozvoljeni uzdužni nagib 12%.
5.1.1. Parkiralište i promet u mirovanju
Članak
21.
(1) Unutar zone Plana planiraju se
parkirališne površine kako je prikazano na kartografskom prikazu br. 1.
Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000, te na kartograskom prikazu br.
2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- promet, u mjerilu
1:2000.
(2) Na svakoj pojedinačnoj parkirališnoj površini
iz prethodnog stavka mora se osigurati minimalno 35 parkirnih mjesta za javno
korištenje, od čega 2 moraju biti osigurana za potrebe invalida.
(3) Unutar komunalno- servisne površine K3 -
transfer stanice i reciklažnog dvorište potrebno je osigurati u prikladnim
dimenzijama:
- 15 parkiranih mjesta za osobna vozila
zaposlenika, od kojih jedno mora biti osigurano za invalide.
- 1 parkirno mjesto za specijalno vozilo za
odvoz pres- kontejnera,
- 15 parkirnih mjesta za teretna motorna
vozila sakupljača komunalnog otpada sa šireg područja.
(4) Unutar površine poslovne namjene K4 -
rasadnika potrebno je osigurati u prikladnim dimenzijama:
- 3 parkirna mjesta za osobna vozila
zaposlenike, od kojih jedno mora biti osigurano za invalide.
- 3 parkirna mjesta osobna vozila
posjetitelja i kupaca.
- 1 parkirališno mjesto za teretno vozilo za
potrebe rasadnika.
(5) Površina za manipulaciju svim vozilima
mora biti izvedena od armiranog vodonepropusnog betona presvučenog asfaltom.
5.1.2. Pješačke i biciklističke površine
Članak
22.
(1) Biciklističke staze u koridoru ceste
planirane su u širini od 1,6 m.
(2) Pješačke staze u koridoru ceste planirane
su u širini od 1,6 m.
(3) Uzdužni nagib biciklističke staze ili
trake maksimalno može biti 8%.
(4) Završni sloj pješačkih i biciklističkih
staza koje se izvode samostalno može biti izveden od asfalta, betona ili
kamenog materijala.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
23.
Unutar granica zone zahvata ovog Plana
predvidjeti povezivanje nove EK kabelske mreže na postojeću mrežu izvan zone
zahvata.
Članak
24.
(1) Kabelska kanalizacija gradit će se
cijevima PEHD 1 50 u koje se mogu po potrebi uvlačiti i mikro cijevi za
distribuciju svjetlovodnih kabela.
(2) Na mjestima loma kabelske kanalizacije te
na priključnim točkama na granici parcela ugrađivat će se kabelski tipski
zdenci.
(3) Pozicije zdenaca na mjestima kabelskih
nastavaka kao i broj te promjer cijevi definirat će se projektima razrade
kabela na osnovu zahtjeva korisnika.
(4) Prilikom paralelnog vođenja i križanja EK
kabela sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih
udaljenosti.
Članak
25.
(1) Gradnja kabelska trase EK mreže planira
se u pravilu u koridoru ceste.
(2) Projekt ceste unutar zone zahvata mora
obuhvatiti i projekt izgradnje nove EK kabelske kanalizacije i zamjenu
postojećih kabela novima.
Članak
26.
(1) Prema načelu zajedničkog korištenja od
strane više operatera, mjesto za antenski prihvat radijskih sustava mobilnih
mreža mora prihvatiti antenski sustav više operatera pod uvjetom da navedena
pozicija osigurava adekvatnu pokrivenost radijskim signalom.
(2) Gradnja i smještaj radijskih postaja
novih EK mreža određuje se Županijskim prostornim planom. Prilikom planiranja
trebaju se zadovoljiti uvjeti za uvođenje sustava treće generacije UMTS
(Universal mobile telecommunications system).
(3) Izdavanje dozvola za gradnju elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme pokretne telekomunikacijske
mreže na samostojećim antenskim stupovima vršit će se na temelju odredbi
županijskog plana prostornog uređenja.
(4) Kod planiranja potrebno je uzeti u obzir
dozvoljene udaljenosti antena od ljudi zbog štetnosti elektromagnetskog
zračenja što znači poštivati odredbe Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih
polja i Pravilnika o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku
opremu i telekomunikacijsku opremu.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Elektroopskrba
Članak
27.
Predviđa se izgradnja nove tipske
trafostanice 10(20)/0,4 kV koja će se izgraditi unutar područja poslovne
namjene K3 - transferna stanica. Trafostanica se može graditi kao tipska KTS
ili ugradbena u sklopu građevine.
Članak
28.
Trafostanica 10(20)/0,4 kV koja se gradi kao
samostojeće građevina na zasebnoj građevnoj čestici mora biti udaljena najmanje
1 m od granice susjedne građevne čestice a od regulacijskog pravca prema
uvjetima određenim za površinu unutar koje se nalazi.
Članak
29.
Vodovi naponskog nivoa 10(20) kV izvoditi će
se isključivo podzemnim kabelima po koridorima u prostoru pješačkih i
biciklističkih staza, kako je to prikazano u kartografskom prikazu br. 2B
Prometna, ulična i komunalna ifnrastrutkurna mreža - elektroopskrbna, plinska i
TK mreža u mjerilu 1:2000.
Članak
30.
Niskonaponska razvodna mreža unutar pojedinih
zona izvoditi će se kao podzemna. Nadzemni vodovi dopušteni su na mjestima gdje
se zbog konfiguracije terena ili sastava tla izvođenje podzemnih priključaka
ispostavi otežanim ili neracionalnim.
Članak
31.
(1) Napajanje i upravljanje javnom rasvjetom
vršiti će se iz glavnog ormarića javne rasvjete montiranog uz pripadajuću
trafostanicu.
(2) Kabele javne rasvjete u načelu voditi
podzemno, paralelno ali izdvojeno uz koridor elektroenergetskih vodova uz
moguća manja odstupanja na kraćim dionicama gdje se kabelska mreža javne
rasvjete može izvesti kao nadzemna primjenom samonosivih izoliranih kabela ako
to zahtijevaju otežani uvjeti za izradu priključaka.
Članak
32.
(1) Rasvjeta treba biti sa svjetiljkama i
svjetlosnim izvorima moderne tehnologije tako da se štedi energija te smanjuje
svjetlosno zagađenje okoliša. Kvalitetnom izvedbom vanjske rasvjete potrebno je
spriječiti nekontrolirano rasipanje svijetla u neželjenim smjerovima tj. u nebo
i izvan podnih površina.
(2) Tipovi svjetiljki, izvori svjetlosti,
vrsta stupova i njihovi međusobni razmaci te ostale osobine JR odredit će se
posebnim projektnim rješenjima sa svjetlotehničkim i ostalim proračunima a
prema standardima za određene prometne površine.
Članak
33.
Pri izvedbi nove javne rasvjete i
rekonstrukciji postojeće, upotrebljavati ekološki i energetski učinkovita
rasvjetna tijela.
5.3.2. Vodoopskrba i odvodnja
Vodoopskrba
Članak
34.
(1) Sekundarnu vodoopskrbnu mrežu izraditi iz
PVC ili PEHD cijevi 1 100 mm te istu spojiti na postojeći gravitacijski vod 1
200 mm od vodospreme Umpiljak.
(2) Sve korisnike unutar obuhvata Plana
spojiti na vodoopskrbu preko sekundarne mreže.
(3) Postojeća vodoopskrbna mreža će se prema
potrebama budućih tehničkih rješenja vanjske vodovodne mreže rekonstruirati.
(4) Vodovodna mreža mora osiguravati
minimalno 10 l/s za gašenje požara sa minimalnim tlakom u vanjskoj vodovodnoj
mreži od 0,25 Mpa pri propisanom protoku vode prema Pravilniku o hidrantskoj
mreži za gašenje požara te 0,32 l/s za potrebe sanitarne vode.
Članak
35.
Za svaku građevinu planira se zaseban
priključak pitke vode sa ugrađenim vodomjerom za sanitarne potrebe i za
unutarnju hidrantsku mrežu.
Članak
36.
Za provedbu zaštite od požara predviđena je
vanjska hidrantska mreža oko građevina s izvedenim vanjskim nadzemnim
hidrantima.
Članak
37.
Na budućoj projektiranoj vanjskoj vodovodnoj
mreži potrebno je predvidjeti vanjske nadzemne hidrante 1 100 mm na međusobnim
razmacima max. do 150 m.
Članak
38.
Za poboljšanje funkcionalne sposobnosti
vodoopskrbne mreže omogućava se rekonstrukcija pojedinih dionica izvedene
vodovodne mreže u svrhu povećanja profila kako bi se kompletna mreža
ujednačila, a sve iz razloga optimiziranja vodoopskrbe na način prstenastog
razvoda vodovoda. Optimalizacija vanjske vodovodne mreže može se rješavati u fazama.
Članak
39.
Vodovodna mreža (tlačni, transportni i
opskrbni cjevovodi) se u pravilu polažu u trupu ceste, paralelno s
kanalizacijskom mrežom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene
strane na udaljenosti minimalno 0,5 m.
Članak
40.
Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne
mreže u trupu ceste iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od
1,0 m).
Odvodnja
Članak
41.
(1) Mreža komunalnih otpadnih voda prikazana
je na kartografskom prikazu br. 2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža- vododopskrba i odvodnja, u mjerilu 1:2000.
(2) Sustav odvodnje na području Grada Malog
Lošinja je razdjelnog tipa, tj. sanitarne otpadne vode odvode se zasebnim
kolektorima od oborinske vode.
(3) Na području obuhvata Plana planira se
izgradnja zatvorenog sustava odvodnje otpadnih voda te njegovo spajanje na
sustav odvodnje Grada Malog Lošinja preko planiranog sustava odvodnje
gospodarske zone Kalvarija.
Članak
42.
(1) Na parkirnim površinama i manipulativnim
površinama kapaciteta do 15 parkirnih mjesta i površine do 450 m2 je moguće oborinske vode odvesti raspršeno u okolni
teren, bez prethodnog pročišćavanja na separatoru, a iznad tog broja parkiranih
mjesta je potrebno pročišćavanje na separatoru.
(2) Otpadne oborinske vode s radnih i
manipulativnih i parkirališnih površina transfer stanice i reciklažnog
dvorišta, koje treba izvesti kao vodonepropusne, potrebno je pročistiti prije
spajanja na javne kolektore preko separatora mineralnih ulja.
(3) Na izlazu iz uređaja za pročišćavanje
kakvoća otpadnih voda mora zadovoljiti propisane uvjete.
(4) Oborinske vode s krovova mogu se bez
pročišćavanja ispuštati u sustav oborinske odvodnje.
Članak
43.
(1) Za svaki uređaj koji vrši pročišćavanje
voda predvidjeti kontrolno mjerno okno za uzorkovanje pročišćene vode.
(2) Tlačni cjevovodi koji se trebaju izvoditi
u sustavima odvodnje, izvoditi će se iz različitih cijevi (PEHD, pvc, lijevano
željeznih cijevi) promjera prema hidrauličkim proračunima i potrebnih duljina,
a sve prema projektnim rješenjima.
Članak
44.
(1) Kanalizacijska mreža (sanitarne i
oborinske otpadne vode) se u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke
komunikacije, parkirališta), tako da se vodi sredinom kolnika na udaljenosti
minimalno 0,5 m od vodovodne mreže.
(2) Dubina na koju se polažu cijevi
kanalizacijske mreže u trup ceste iznosi minimalno 1,8 m (nadsloj iznad tjemena
cijevi ne manji od 1,0 m).
Članak
45.
Crpne stanice kanalizacije mogu biti
podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini.
5.3.3. Plinoopskrba
Članak
46.
PPUG-om je određeno da će se plinoopskrba
područja Grada Malog Lošinja osigurati korištenjem ukapljenog naftnog plina
(UNP).
Članak
47.
U konačnoj fazi (kad se izgradi postrojenje
za isparavanje UNP-a na razini Grada i započne s gradnjom distributivne mreže)
zonu Plana potrebno je povezati sa kompletnim sustavom plinoopskrbe šireg
područja.
Članak
48.
(1) Pojedinačne priključke potrebno je
izvesti prema posebnim projektima, uz posebne uvjete.
(2)Udaljenosti plinovoda od drugih
instalacija izvesti prema posebnim uvjetima.
(3) Minimalni radni tlak u plinovodu ispred
priključka potrošača ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti
zadovoljavati potrebe potrošača.
5.3.4. Obnovljivi izvori energije
Članak
49.
U obuhvatu Plana dopušteno je korištenje
dopunskih izvora energije, prirodno obnovljivih izvora (Sunce).
Članak
50.
(1) Moguća je upotreba samostojnih
fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1.000 kW te za pripremu
potrošne tople vode.
(2) Pločaste instalacije sustava moguće je
postaviti na krovove građevina na način da prate nagib krovne plohe, odnosno
kod ravnog krova da ne narušavaju liniju vijenca građevine.
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak
51.
(1) Planom se na slobodnim površinama
predviđa uređenje zaštitnog zelenila (Z) primarno autohtonim biljnim fondom.
(2) Na površinama iz prethodnog stavka
dozvoljeni su hortikulturni zahvati uređenja prostora, infrastrukturno opremanje
(rasvjeta, koševi za smeće, klupe za sjedenje i sl.), te gradnja i
rekonstrukcija suhozida.
(3) U sklopu zaštitnih zelenih površina
moguće je uređenje i gradnja pješačkih i biciklističkih staza.
Članak
52.
Na zaštitnim zelenim površinama (Z) dopušteno
je:
- hortikulturno uređenje prostora sa zadaćom
da se zadrži postojeće visoko zelenilo i posadi novo,
- izgraditi i urediti pješačke i
biciklističke staze,
- postavljanje infrastrukturnih uređaja i
podzemnih dijelova infrastrukturnih sustava u svrhu opremanja (rasvjeta,
vodovod, odvodnja i sl.).
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki
značajnih područja
Članak
53.
(1) Zahvati u prirodu planiraju se na način
da se izbjegnu i na najmanju mjeru svedu oštećenja prirode.
(2) Javne i zaštitne zelene površine na
području obuhvata Plana zaštićeni su planom namjene prostora i ne ulaze u
kategorije zaštićenih prirodnih vrijednosti utvrđenih Zakonom o zaštiti
prirode.
7.1.1. Prirodne vrijednosti
Članak
54.
Na području obuhvata Plana nije utvrđeno
postojanje zaštićenih prirodnih vrijednosti definiranih prema Zakonu o zaštiti
prirode.
Uvjeti i mjere zaštite prirode
Članak
55.
(1) Infrastrukturu unutar infrastrukturne
zone treba voditi zajedničkom trasom unutar ceste.
(2) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti
planirati izgradnju koja neće narušiti fizionomiju krajobraza.
(3) Uz rubna područja infrastrukturne zone
potrebno je osigurati tampon zonu visokog zelenila.
(4) Zone zaštitnih zelenih površina unutar
obuhvata plana potrebno je hortikulturno urediti sadnjom autohtonih vrsta a
rubnim djelovima sadnjom visokog zelenila.
7.2. Kulturno-povijesne i ambijentalne
cjeline
Članak
56.
Područje primjene posebnih uvjeta korištenja
površina unutar kojih se nalaze evidentirane ambijentalne vrijednosti prikazano
je na kartografskom prikazu br. 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina- područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, u mjerilu
1:2000.
7.2.1. Arheološka baština
Članak
57.
(1) Na području obuhvata Plana nije utvrđeno
postojanje arheoloških lokaliteta evidentiranih od strane nadležnog
Konzervatorskog odjela.
(2) Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih
radova bilo koje vrste na području obuhvata Plana naiđe na nalazište ili nalaze
arheološkog značenja, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, osoba
koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja
obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel radi utvrđivanja daljnjeg postupka.
7.2.2. Ambijentalne vrijednosti
Članak
58.
(1) Unutar obuhvata Plana prepoznato je
područje na kojem su očuvani suhozidi - gromače koji, kao ostaci starijeg oblika
parcelacije zemljišta, predstavljaju elemente značajne krajobrazne vrijednosti.
(2) S obzirom da je, prema PPUG zona Plana sa
južne i istočne strane okružena područjem osobito vrijednog predjela -
prirodnog i kultiviranog krajobraza, potrebno je planirati izgradnju koja neće
degradirati ambijentalnu vrijednost okolnog područja.
(3) Antropogeni pejzaž, osobito tradicionalna
parcelacija kao i suhozidi, moraju biti primjereno uklopljeni u prostorno
rješenje sa obavezom rekonstrukcije istih u slučaju dislokacije prilikom
izvođenja zahvata u prostoru.
(4) U svrhu zaštita vizura i očuvanja
prirodnih vrijednosti i ambijentalne cjeline otoka planirane su zaštitne zelene
površine visokim i niskim autohtonim zelenilom (Z).
8. Postupanje s otpadom
Članak
59.
(1) U zoni obuhvata Plana, osnovna namjena je
poslovna (komunalna) - razvrstavanje, sabijanje i transfer otpada prema
centralnu zonu za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćana.
(2) Pri postupanju s otpadom potrebno je
izbjegavati nastajanje otpada, smanjiti količine proizvedenog otpada,
organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjenja količina i volumena
otpada, te organizirati sakupljanje odvajanje i odlaganje svih iskoristivih
otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i sl.), a odvojeno sakupljati
neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad,
otpadna vozila i otpadne gume.
(3) Komunalni otpad skuplja se u propisane
spremnike, koji se postavljaju na način da ih komunalno vozilo može isprazniti.
(4) U zonu obuhvata Plana, komunalnim
vozilima otpad se dovozi na izdvojeno sakupljanje otpada u reciklažno dvorište,
odnosno u transfer stanicu na sabijanje otpada i pretovarivanje u
preskontejnere.
(5) Otpad se odvozi van obuhvata Plana u
centralnu zonu za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćana, na nivou
županije.
Članak
60.
Kriteriji za gradnju i opremanje zone
određeni su čl. 12.- 18.
9. Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na
okoliš
Članak
61.
(1) Mjere za sprječavanje nepovoljnog
utjecaja na okoliš i mjere usmjerene na unapređenje stanja okoliša utvrđuje
Grad Mali Lošinj Programom zaštite okoliša.
(2) Provođenje Programa obuhvaća:
- suradnju sa županijskim tijelima nadležnim
za provođenje mjera zaštite okoliša,
- suradnju sa susjednim jedinicama lokalne
samouprave i uprave u provođenju mjera zaštite okoliša,
- programom izgradnje objekata i uređaja
komunalne infrastrukture Grada Malog Lošinja osigurati sredstva za
rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih
voda,
- provođenje mjera protupožarne zaštite i
osiguranja sredstava za nabavu potrebne opreme,
- provođenje mjera zaštite mora od
onečišćenja,
- putem komunalnog redarstva osigurati
provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu,
- trajni nadzor provođenja mjera zaštite
okoliša na području Grada Malog Lošinja.
Članak
62.
(1) Projektnom dokumentacijom moraju se
utvrditi vrste i kakvoća materijala i obim radova za potrebnu sanaciju
postojećeg odlagališta neopasnog i inertnog otpada, te način kontrole radova i
materijala, kako bi se izbjegle negativne posljedice po okoliš tijekom
izvođenja radova na sanaciji i nakon zatvaranja postojećeg odlagališta za
neopasni i inertni otpad.
(2)
Sanaciju treba izvesti tako da koncentrirane štetne tvari postojećeg
odlagališta za neopasni i inertni otpad ostanu trajno izolirane od okoliša. Sav
prostor treba odmah prekriti inertnim materijalom, odnosno izravnavajućim
slojem budućeg sustava završnog pokrivanja odlagališta.
(3) Sanaciju treba tako izvesti da
koncentrirane štetne tvari postojećeg odlagališta za neopasni i inertni otpad
ostanu trajno izolirane od okoliša.
Članak
63.
Radi sprječavanja nekontroliranog ulaza u
transfer stanicu i recikalažno dvorište, i sprječavanja raznošenja otpada
vjetrom izvan navedenih objekata potrebno je izvesti ogradu visine 2 m od čega
je puni dio (kameni dio) max. visine 0,6 m, dok ostali dio čini žičana ograda
1,4 m.
9.1. Zaštita voda
Članak
64.
Za zaštitu podzemnih voda potrebno je
procijedne vode zadržati unutar obuhvata Plana, te prikupiti, kontrolirati i
odvesti u sustav oborinske odvodnje, uz uvjet da su pročišćene do stupnja
određenog posebnim propisima.
Članak
65.
Sanitarne otpadne vode spojiti na glavni
sabirni kolektor.
9.2. Zaštita tla
Članak
66.
(1) Štititi tla od emisije krutih čestica
sadnjom autohtonim vrstama drveća.
(2) Na tlima s potencijalnom erozijom
provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije.
(3) Za lociranje privremenih deponija građevinskog
materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije ceste.
(4) Osigurati prilaženje zaštitnim zelenim
površinama (Z) kako bi se omogućilo gospodarenje i pristupanje interventnim
putovima zaštite od požara.
9.3. Zaštita od buke
Članak
67.
(1) Upotrebljavati malobučne strojeve,
uređaje, sredstava za rad i transport.
(2) Izvesti odgovarajuću zvučnu izolaciju
građevina u kojima su izvori buke radni prostori.
(3) Primjeniti akustične zaštitne mjere na
temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima izvora buke, te na putovima
širenja buke.
(4) Provoditi akustička mjerenja radi
provjere i stalnog nadzora stanja buke.
9.4. Zaštita zraka
Članak
68.
(1) Potrebno je sukcesivno provoditi zaštitu
zraka sukladno važećem Zakonu o zaštiti zraka uz obavezno provođenje mjera za
sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka i primjenu važećih uredbi iz
zaštite zraka.
(2) Nakon sanacije odlagališta izraditi
vodonepropusni sloj po otpadu, kao »sendvič sloj« koji se sastoji od
plinodrenaže, mineralnog brtvenog sloja (GCL), drenaže za vanjske vode i
rekultuvirajućeg sloja.
(3) Pri sanaciji odlagališta na šljunčane
kanale treba ugraditi biofilter (rahli kompost debljine 2 m).
(4) Ozelenjeti vanjski obod zatvorenog odlagališta
autohtonim biljnim vrstama.
(5) Jednom godišnje pribaviti metrerološke
podatke, i to: volumen i intenzitet oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum
u mjesecu), temperaturu (min. i max.) i ružu vjetrova. Podaci se upisuju jednom
godišnje, a odnose se na najbližu meterološku stanicu.
(6) Svaka tri mjeseca mjeriti emisije plinova
(CH4, CO2, H2S,
O2, H2) na odzračniku, i to za vrijeme rada odlagališta.
Nakon prestanka rada odlagališta kontrolirati dva puta godišnje 10 godina od
dana zatvaranja odlagališta, a slijedećih 10 godina kontrolirati jednom u dvije
godine.
Članak
69.
Zaštita zraka osigurati će se korištenjem
električne energije kako osnovnog energenta, UNP-a i iz obnovljivih izvora
energije.
9.5. Mjere posebne zaštite
Članak
70.
(1) Mjere posebne zaštite naznačene su u
grafičkom dijelu Plana, kartografskom prikazu br. 3.C. Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina- Mjere posebne zaštite, u mjerilu 1:2000.
(2) Obavezno je realizirati vlastiti sustav
za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva u krugu transfer stanice i
reciklažnog dvorišta K3.
Sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje čine
sirena i interni razglas.
(3) Prestanak rada elektromreže i/ili plinske
mreže, kao i uporabe u slučaju velike nesreće ili katastrofe mogao imati
ozbiljne posljedice.
(4) Naselje Mali Lošinj svrstano je u gradove
3. stupnja ugroženosti (malo ugroženi gradovi). Kako se ne procjenjuje područje
predmetnog plana kao zonom ugroženosti nema ni obaveze izrade skloništa.
Sklanjanje se osigurava na otvorenim površinama za sklanjanje i evakuaciju.
(5) Evakuacija u izvanrednim uvjetima,
odnosno put evakuacije ljudi je cestovni (ceste).
Članak
71.
(1) Mogući izvori tehničko-tehnoloških
nesreća je infrastrukturna građevina transfer stanice i reciklažnog dvorišta
K3.
(2) Kao mjesta izvora tehničkih nesreća mogu
biti otvorena ili zatvorena radilišta u krugu transfer stanice i reciklažnog
dvorišta K3, ovisno o radnom procesu koji se na ili u njima odvija.
(3) Na radilištima u zoni sukladno posebnim
zakonima i propisima primjenjuju se mjere zaštite na radu, zaštite od požara,
zaštite od opasnih tvari i drugih propisa koji reguliraju to područje.
(4) Zonu dometa eventualnog istjecanja
opasnih tvari u zrak, tlo i sl. potrebno je ograničiti na mjesto radilišta
odnosno njenog istjecanja prema st. 2. ovog članka.
9.5.1. Zaštita od potresa i rušenja
Članak
72.
(1) Protupotresno projektiranje, građenje i
rekonstrukcija građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima,
te uz to, za građevine transfer stanice i reciklažnog dvorišta K3 i prema
geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.
(2) Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-
goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u
skladu s postojećim
seizmičkim kartama, tj. područje se nalazi u 5. zoni MCS.
Članak
73.
(1) Plan definira cestu koja omogućava protok
i evakuaciju ljudi i dobara iz zone u slučaju rušenja građevina.
(2) Time je omogućena evakuacija cestom do
površine za sklanjanje ili evakuaciju iz zone.
(3) Otvorena površina (površina za sklanjanje
od rušenja - površina parkirališta) svojim kapacitetom (površinom od 1668 m2) premašuje potrebe zone.
9.5.2. Zaštita od požara
Članak
74.
(1) Za zaštitu od požara se potrebno je
primijeniti slijedeće mjere:
1. Kod projektiranja građevina, radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB ili
GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi;
2. Planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe;
3. Planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara;
4. Poštivati odredbe čl. 11. Zakona o
zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donijetih na temelju njega;
5. Dosljedno se pridržavati prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog
Lošinja;
6. Temeljem čl. 15.a. Zakona o zaštiti od
požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine
(građevine skupine 2).
(2) Glavni projekt obvezno je uskladiti s
mjerama zaštite od požara iz stavka 1.
9.6. Skladištenje opasnog otpada
Članak
75.
Na području Plana ne predviđa se proizvodnja
opasnog otpada niti skladištenje opasnog otpada.
10. Mjere provedbe plana
Članak
76.
Za sanaciju postojećeg odlagališta neopasnog
i inertnog otpada Kalvarija potrebno je izraditi projekt sanacije odlagališta
neopasnog i inertnog otpada Kalvarija.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
77.
Odluka će se temeljem članka 101. stavak 1.
Zakona objaviti u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak
78.
Ovom Odlukom utvrđuje se jedan (1) primjerak
izvornika Plana koji se čuva u pismohrani Grada Malog Lošinja.
Članak
79.
Uvid u Plan moguće je obaviti na adresi: Riva
lošinjskih kapetana 7, 51550 MALI LOŠINJ, u Upravnom odjelu za komunalni
sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Malog Lošinja.
Članak
80.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/08-01/ 40
Ur. broj: 2213/01-01-11-18
Mali Lošinj, 29. srpnja 2011.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA MALI LOŠINJ
Predsjednik
Anto
Nedić, prof., v. r.
