19.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Odluke o izradi Urbanističkog plana
uređenja zone poslovne namjene K-3 Barušići (»Službene novine PGŽ« broj 10/08)
i članka 23. Statuta Općine Malinska - Dubašnica (»Službene novine PGŽ« broj
26/09 i 43/09), Općinsko vijeće Općine Malinska - Dubašnica na sjednici održanoj
dana 25. srpnja 2011. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone
poslovne namjene K-3 Barušići
I. UVODNE ODREDBE
Glava I.
Donosi se Urbanistički plan uređenja zone poslovne namjene K-3 Barušići (u
nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz
Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Općinom Malinska - Dubašnica.
Glava II.
Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Općine
Malinska - Dubašnica (»Službene novine PGŽ« broj 13/04, 14/06 i 38/09), odnosno
za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja K-3 Barušići.
Površina obuhvata Plana iznosi 2,07 ha i u cijelosti je smještena unutar
Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).
Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4.
stavka 1. ove odluke, pod točkom B.
Polazišta i ciljevi
Glava III.
Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na
području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih
podataka u sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Općine
Malinska - Dubašnica (»Službene novine PGŽ« broj 13/04, 14/06 i 38/09), te
poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje osnovne uvjete
korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje,
korištenje i uređenje prostora.
Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja
prometne, odnosno komunalne infrastrukturne mreže te druge elemente od važnosti
za područje obuhvata Plana.
Glava IV.
Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja zone poslovne namjene
K-3 Barušići, sastoji se od:
I. Tekstualnog dijela Plana:
Odredbe za provođenje plana
II. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu
1:1000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Prometni sustav
2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski
sustav, pošta i telekomunikacije
2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA
4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE - Oblici korištenja
4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE - Način gradnje
III. Obveznih priloga:
III - 1. Obrazloženje prostornog plana
III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja
III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno
planska rješenja
III - 4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo
potrebno poštivati u izradi plana
III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a
III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi
III - 7. Izvješće o javnoj raspravi
III - 8. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog
plana
III - 9. Sažetak za javnost
III - 10 Stručni izrađivač
III - 11 Odluku o donošenju
Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i III. ovoga članka, ovjeren
pečatom Općinskog vijeća Općine Malinska - Dubašnica i potpisom predsjednika
Općinskog vijeća Općine Malinska - Dubašnica, sastavni je dio ove odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene
Članak 1.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu
su:
-temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;
-valorizacija postojeće prirodne sredine;
-održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete
života;
-planirani broj korisnika zone.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak 2.
Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju prikazano je na
kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a određeno je za:
1) površine javne namjene:
. Površine prometnica (SU1, OU1),
. Površina komunalnih građevina (UP, S, UB, TS).
2) druge namjene
. Gospodarska namjena:
-poslovna - pretežito uslužna (K1),
-poslovna - pretežito trgovački kompleksi (K2),
-poslovna - pretežito komunalno - servisna (K3).
1.2.1. Površine javne namjene
Članak 3.
Površine javne namjene unutar granice obuhvata Plana su površine prometnica
(sabirna ulica SU1 i ostala ulica OU1) te površina komunalnih građevina
(površina unutar koje je predviđen smještaj uređaja za pročišćavanje,
separatora mineralnih ulja i ugljikovodika, upojni bunar te trafostanica).
1.2.2. Gospodarska namjena
Članak 4.
Površine namijenjene smještaju gospodarskih djelatnosti razgraničene su na
površine poslovne namjene - pretežito uslužne (K1), površine poslovne namjene -
pretežito trgovačke komplekse (K2) te površine poslovne namjene - pretežito
komunalno - servisne (K3).
Građevine koje će se graditi na ovim površinama ne smiju biti stambene, niti
imati prostore stambene namjene, kao ni bilo koji oblik turističkog smještaja.
Poslovna namjena - pretežito uslužna (K1)
Članak 5.
Poslovna namjena (K1) su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni
sadržaji te proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš.
Na površinama poslovne namjene (K1) mogu se graditi i:
-manji proizvodni pogoni - radionice za proizvodnju aluminijske, PVC i
drvene stolarije, bravarske, tokarske i automehaničarske radionice, klesarski
pogoni, staklarske radionice, betonare i pogoni za proizvodnju betonske
galanterije i sl;
-pekare, pogoni za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (grožđa,
maslina, smokava i sl.), pogoni za preradu ribe;
-prostori za skladištenje, punjenje i prodaju plina;
-prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni, skladišni i slični prostori i
građevine;
-ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;
-prometne građevine, javne garaže i sl.
Poslovna namjena - pretežito trgovački kompleksi (K2)
Članak 6.
Trgovački kompleksi (K2) su veliki trgovački centri i veliki trgovački
pogoni koji bitno utječu na urbanistički razvoj svojom vrstom, položajem i
opsegom.
Na površinama pretežito trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i svi
sadržaji i građevine poslovne namjene (K1).
Poslovna namjena - pretežito komunalno-servisna (K3)
Članak 7.
Poslovna namjena - pretežito komunalno-servisna (K3) su skladišta, servisi
motornih vozila, manji proizvodni pogoni i slični sadržaji.
Na površinama poslovne namjene - pretežito komunalno - servisne (K3) mogu se
graditi i svi sadržaji i građevine poslovne namjene (K1).
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 8.
Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti se na području obuhvata Plana
predviđa na površinama koje su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA određene kao površine:
-gospodarske namjene:
-poslovne - pretežito uslužne (K1),
-poslovne - pretežito trgovački kompleksi (K2),
-poslovne - pretežito komunalno - servisne (K3).
Za svaku od površina (namjena) iz prethodnog stavka, kartografskim su
prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje, određene zone gradnje, te
su za svaku pojedinu zonu utvrđeni uvjeti i način gradnje.
. ZONA GRADNJE PRETEŽITO USLUŽNIH SADRŽAJA (K11)
Članak 9.
Na površini koja je kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
određena kao površina pretežito uslužne namjene (K1), određena je zona gradnje
pretežito uslužnih sadržaja (K11), prikazana na kartografskom
prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.
Zona gradnje K11
Članak 10.
Unutar zone gradnje K11 moguće je formirati jednu ili više
građevnih čestica, s tim da najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi
2000 m2, dok je najveća moguća površina građevne čestice istovjetna
površini čitave zone gradnje.
Na svakoj pojedinoj građevnoj čestici iz prethodnog stavka moguća je gradnja
jedne ili više građevina namijenjenih poslovnim - pretežito uslužnim
sadržajima, odnosno svim sadržajima sukladno točki 1.2.2. Gospodarska namjena -
Poslovna namjena - pretežito uslužna (K1), ovih odredbi.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi:
-za građevne čestice površine 2000 - 4000 m2: 0,3;
-za građevne čestice površine veće od 4000 m2: 0,4.
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi:
-za građevne čestice površine 2000 - 4000 m2: 0,9;
-za građevne čestice površine veće od 4000 m2: 1,2.
Najveća dopuštena visina građevina iznosi 10 metara.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 2 nadzemne etaže, dok je
najveći dopušteni broj podzemnih etaža 1 podzemna etaža (suteren ili podrum).
Udaljenost između pojedinih građevina na jednoj građevnoj čestici određuje
se u postupku izdavanja akta kojim se odobrava gradnja, ovisno o tehnološkom
procesu i zahtjevima protupožarne zaštite.
Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevnih čestica iznosi
h/2, ali ne manje od 4,0 metra.
Najmanje 10% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti.
Potreban broj parkirnih mjesta mora se osigurati na građevnoj čestici, prema
normativima i uvjetima uređenja iz točke 5.1.1. Promet u mirovanju, ovih
odredbi za provođenje.
. ZONE GRADNJE PRETEŽITO TRGOVAČKIH KOMPLEKSA (K21 i K22)
Članak 11.
Na površinama koje su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA određene kao površine poslovne namjene - pretežito trgovački kompleksi
(K2) određene su zone gradnje pretežito trgovačkih kompleksa K21 i
K22, prikazane na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE,
Način gradnje.
Zone gradnje K21 i K22
Članak 12.
Unutar svake od zona gradnje (K21 i K22) moguće je
formirati jednu ili više građevnih čestica, s tim da najmanja dopuštena
površina građevne čestice iznosi 2000 m2, dok je najveća moguća
površina građevne čestice istovjetna površini pojedine zone gradnje.
Na svakoj pojedinoj građevnoj čestici iz prethodnog stavka moguća je gradnja
jedne ili više građevina namijenjenih poslovnim - pretežito uslužnim
sadržajima, odnosno svim sadržajima sukladno točki 1.2.2. Gospodarska namjena -
Poslovna namjena - pretežito trgovački kompleksi (K2), ovih odredbi za
provođenje.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi:
-za građevne čestice površine 2000 - 4000 m2: 0,3;
-za građevne čestice površine veće od 4000 m2: 0,4.
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi:
-za građevne čestice površine 2000 - 4000 m2: 0,9;
-za građevne čestice površine veće od 4000 m2: 1,2.
Najveća dopuštena visina građevina iznosi 10 metara.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 2 nadzemne etaže, dok je
najveći dopušteni broj podzemnih etaža 1 podzemna etaža (suteren ili podrum).
Udaljenost između pojedinih građevina na jednoj građevnoj čestici određuje
se u postupku izdavanja akta kojim se odobrava gradnja, ovisno o tehnološkom
procesu i zahtjevima protupožarne zaštite.
Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevnih čestica iznosi
h/2, ali ne manje od 4,0 metra.
Najmanje 10% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti.
Potreban broj parkirnih mjesta mora se osigurati na građevnoj čestici, prema
normativima i uvjetima uređenja iz točke 5.1.1. Promet u mirovanju, ovih
odredbi za provođenje.
. ZONA GRADNJE PRETEŽITO KOMUNALNO - SERVISNIH SADRŽAJA (K31)
Članak 13.
Na površini koja je kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
određena kao površina poslovne - pretežito komunalno - servisne namjene (K3)
određena je zona gradnje K31.
Zona gradnje K31
Članak 14.
Zona gradnje pretežito komunalno-servisnih sadržaja K31
istovjetna je planiranoj građevnoj čestici, čiji su oblik i veličina definirani
kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje. Oblik i
veličina navedene građevne čestice određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom
plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava
gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
Na građevnoj čestici iz prethodnog stavka moguća je gradnja jedne ili više
građevina namijenjenih poslovnim - pretežito komunalno - servisnim sadržajima,
odnosno svim sadržajima sukladno točki 1.2.2. Gospodarska namjena - Poslovna
namjena - pretežito komunalno - servisna (K3), ovih odredbi za provođenje.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3, a
najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,9.
Najveća dopuštena visina građevina iznosi 10 metara.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 2 nadzemne etaže, dok je
najveći dopušteni broj podzemnih etaža 1 podzemna etaža (suteren ili podrum).
Udaljenost između pojedinih građevina na jednoj građevnoj čestici određuje
se u postupku izdavanja akta kojim se odobrava gradnja, ovisno o tehnološkom
procesu i zahtjevima protupožarne zaštite.
Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevnih čestica iznosi
h/2, ali ne manje od 4,0 m.
Najmanje 10% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti.
Potreban broj parkirnih mjesta mora se osigurati na građevnoj čestici, prema
normativima i uvjetima uređenja iz točke 5.1.1. Promet u mirovanju, ovih
odredbi za provođenje.
Članak 15.
Građevine gospodarske namjene potrebno je oblikovati prema načelima suvremenog
načina građenja i uređivanja, suvremenim arhitektonskim izričajem, uz primjenu
kvalitetnih tehnologija građenja, visoke tehnološke i estetske razine, te prema
načelima oblikovanja reprezentativnih, uredskih, trgovačkih i drugih poslovnih
građevina. Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.
Oblikovanjem pročelja građevina potrebno je izbjeći učinak masivnosti
pročelja i to:
-ritmom i kompozicijom otvora i drugih elemenata na pročeljima,
-upotrebom raznovrsnih materijala (žbukani zid, metal, staklo, kamen i dr.),
-nadstrešnicama na pročelju građevine,
-drugim arhitektonskim elementima i konstrukcijama.
Oblikovanjem, uređenjem i održavanjem pročelja svih građevina kao i
ugradnjom elemenata vizualnih komunikacija na građevinama, potrebno je
ostvariti što kvalitetniju sliku prostora. Na pročeljima svih građevina
potrebno je primijeniti kvalitetne elemente za zaštitu od sunca.
Krovovi građevina gospodarske namjene mogu biti izvedeni kao ravni krovovi
ili kao kosi jednostrešni, dvostrešni ili višestrešni, nagiba prema usvojenoj
tehnologiji građenja - vrsti pokrova, pri čemu treba obratiti pozornost na
kvalitetnu toplinsku izolaciju i hidroizolaciju. Moguća je izvedba kombinacije
ravnog, prohodnog ili neprohodnog krova i kosog krova. Za građevine gospodarske
namjene određuje se ugradba pokrova prema usvojenoj tehnologiji građenja. Nije
dopuštena ugradba salonitnih, azbestcementnih i PVC pokrovnih elemenata. Na
krovove građevina moguće je ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno
osvjetljavanje te uređaja alternativnih izvora energije.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 16.
Na području obuhvata Plana nije predviđena površina društvene namjene, no
sadržaje društvenih djelatnosti moguće je smjestiti unutar svih zona gradnje.
Uvjeti smještaja, odnosno gradnje građevina i sadržaja društvenih
djelatnosti, određuju se u skladu s uvjetima zone gradnje unutar koje se
nalaze.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 17.
Na području obuhvata Plana nije dopuštena gradnja stambenih građevina, niti
je dopušten smještaj prostora stambene namjene unutar građevina gospodarske
namjene.
5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA
I POVRŠINAMA
Članak 18.
Planom su osigurane površine i trase infrastrukturnih građevina i to za:
-prometni sustav,
-sustav pošte i telekomunikacija,
-vodnogospodarski sustav,
-energetski sustav.
Na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje, grafički
su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu.
Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu na
javnim površinama. Građevna čestica koja se formira unutar zone, odnosno zona
ako je istovjetna građevnoj čestici, mogu se priključiti na infrastrukturnu
mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih površina koje su naznačene simbolom.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 19.
Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -
Prometni sustav. Planom su definirane površine za gradnju prometnica i način
njihovog priključenja na postojeću prometnu mrežu. Unutar prometnih površina,
ovisno o kategoriji prometnice, načelno je određen raspored i širina prometnih
traka, te položaj i širina nogostupa.
Površine prometnica namijenjene su uređenju i izgradnji novih cesta s kolnim
i pješačkim površinama.
U zaštitnom pojasu državnih cesta dozvoljeno je smještanje vodova
infrastrukture i građevina infrastrukture (trafostanice i sl.) temeljem
posebnih uvjeta Hrvatskih cesta.
Članak 20.
Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana sačinjavaju:
-glavna mjesna ulica (izvan obuhvata Plana):
-GMU1 - lokalna cesta - Sv. Vid Miholjice - Oštrobradići - spoj na državnu
cestu Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj
(postojeća) istočno od granice obuhvata;
-sabirna ulica unutar zone:
-SU1- predstavlja glavni ulaz u zonu iz smjera istoka sa ceste Sv. Vid
Miholjice - Oštrobradići - spoj na državnu cestu Omišalj - Valbiska (trajekt)
Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj (postojeća);
-ostala ulica unutar zone:
-OU1- predstavlja kolno pješačku ulicu na sjevernom dijelu obuhvata Plana.
Spaja se na postojeću cestu Sv. Vid Miholjice - Oštrobradići - spoj na državnu
cestu Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj
(postojeća).
Glavna mjesna ulica (GMU)
Članak 22.
Priključak i prilaz na javnu cestu (GMU 1) izvodi se na temelju prethodnog
odobrenja nadležne uprave za ceste u sklopu akta kojim se dozvoljava gradnja,
koji mora biti usklađen s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju
priključka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07).
Za glavnu mjesnu ulicu oznake GMU1 Planom se izuzev priključka i prilaza, te
izgradnje nogostupa, ne predviđaju drugi zahvati obzirom da se navedena ulica
djelomično nalazi izvan područja obuhvata Plana.
Sabirna ulica (SU)
Članak 23.
Za sabirnu ulicu (SU1) Planom je definirana širina poprečnog profila
prometnice sa dvije prometne trake i jednostranim nogostupom. Minimalna širina
prometne trake iznosi 3,25 m, a širina nogostupa 1,50 m.
Ostala ulica (OU)
Članak 24.
Ostala ulica (OU1) Planom je definirana kao kolno-pješačka ulica širine 4,50
m u funkciji pristupa okolnim poljoprivrednim površinama lociranim sjeverno od
područja obuhvata Plana.
Javni prijevoz
Članak 25.
Područje obuhvata Plana uključuje se u sustav javnog gradskog prijevoza
putem postojećeg autobusnog stajališta koje se nalazi južno od područja
obuhvata Plana.
Biciklistički i pješački promet
Članak 26.
Unutar područja obuhvata Plana nisu posebno planirane biciklističke staze, a
biciklistički promet može se odvijati u sklopu postojećih i planiranih ulica,
ukoliko drugim propisima nije drugačije određeno.
Za sigurnije odvijanje pješačkog prometa planirani su pješački nogostupi uz
sve ulice. Minimalna širina pješačkih nogostupa iznosi 1,50 m, a planirani su
jednostrano ovisno o lokalnim uvjetima.
Pješačke površine moraju imati primjerenu završnu obradu hodne površine,
moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na njihovoj površini treba
riješiti odvodnju oborinskih voda.
Sve pješačke površine moraju se izvesti tako da se onemogući stvaranje
arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Promet u mirovanju
Članak 27.
U sklopu planiranih namjena površina, ovisno o namjeni građevine, na svakoj
građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila.
Kriteriji za određivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta, ovisno o
namjeni građevine i građevinskoj bruto površini su sljedeći:
-poslovne zone: 1 PM na 0.3 zaposlenog djelatnika,
-skladišni prostori: 1 PM /100 m2 korisne površine,
-uredski: 1 PM /30-40 m2 korisne površine
(25-30 PM /1000 m2 korisne površine),
-banke: 1 PM /30-40 m2 korisne površine
(25-30 PM /1000 m2 korisne površine),
-trgovački sadržaji: 1 PM/ 30 m2 korisne površine
(25-30 PM /1000 m2 korisne površine),
-ugostiteljski sadržaji: 1 PM /3 do 5 sjedala i jedno parkirališno mjesto na
dva zaposlena.
U sklopu organizacije prometa u mirovanju na području obuhvata Plana ne
planira se javno parkiralište.
Članak 28.
Minimalna površina parkirališnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50 x
5,00 m. Na parkiralištima građevnih čestica uz kriterije iz prethodnog članka
mora se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti mora biti min. 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na
čestici, odnosno minimalno jedno mjesto za parkirališne površine manje od 20
parkirališnih mjesta.
Parkirališna mjesta moraju biti vidljivo označena horizontalnom i
vertikalnom signalizacijom, a smještavaju se na mjesta najbliža pješačkoj
površini ili ulazu u građevinu.
60% od ukupnog broja parkirališnih mjesta potrebno je ozeleniti na način da
se na svaka četiri parkirališna mjesta zasadi jedno stablo.
Kolni i pješački pristupi građevinama i površinama poslovne namjene potrebno
je izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 29.
Na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije prikazana je nepokretna
elektronička komunikacijska mreža.
Planom se predviđa izgradnja nove infrastrukture za elektroničke
komunikacije i povezne opreme. Izgradnja nove elektroničke komunikacijske
infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i
kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne
govorne usluge do širokopojasnih usluga.
Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je polagati mimo pravocrtne trase uz
blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela.
Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD
promjera f 50 i 75 mm, ili PVC cijevima promjera f 110 mm. Na mjestima izrade
spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka,
predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih
dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir
trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale
infrastrukture a naročito projektu ceste.
Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je
minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min
0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje
prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću potrebno je položiti 2 PEHD
cijevi f 40 mm. za manji odnosno 3 za veći objekt.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 30.
Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar površina postojećih i
planiranih ulica u sklopu kolnika i nogostupa poštujući minimalne dozvoljene
udaljenosti između pojedinih vodova infrastrukturne mreže.
Osim unutar površina iz prvog stavka, komunalna infrastruktura se unutar
obuhvata Plana gradi i unutar površine koja je kartografskim prikazom 1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određena kao površina komunalnih građevina,
odnosno površine koja je kartografskim prikazom 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE,
Način gradnje, određena kao zona gradnje komunalnih građevina.
Unutar zone gradnje komunalnih građevina moguće je formirati jednu ili više
građevnih čestica, čiji će se oblik i veličina definirati odgovarajućim aktom
kojim se odobrava gradnja, u postupku provođenja Plana.
Unutar zone iz prethodnog stavka Planom je predviđen smještaj uređaja za
pročišćavanje (UP), separatora mineralnih ulja (S), upojnog bunara (UB) te
trafostanice (TS).
Aktom kojim se dozvoljava gradnja odredit će se detaljan položaj vodova
komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s dodatnim
posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za pojedine
vodove infrastrukturne mreže.
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba
Članak 31.
Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav.
Planirani vodoopskrbni cjevovodi polažu se unutar prometnih površina na
nogostupu. Ukoliko to nije moguće, cjevovod treba položiti unutar kolnika.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti priključenjem na postojeći cjevovod
koji prolazi lokalnom cestom Sv. Vid Miholjice - Oštrobradići - spoj na državnu
cestu Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj
(postojeća).
Priključne vodove vodoopskrbne mreže potrebno je izvesti iz duktilnih, PEHD
i sl. cijevi minimalnog profila DN 100 mm (bolje DN 150 mm).
Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema
profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog
oštećenje cijevi.
Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obaveznu izvedbu
zasuna, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj
08/06).
Planom se dopušta rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže (zamjena
cijevi, manje izmjene trase vodovoda i sl.).
Odvodnja
Članak 32.
Rješenje sustava odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana prikazano je
na kartografskom prikazu 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav.
Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav. Cjevovodima
se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Članak 33.
Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav
preko priključno - kontrolnih okana.
Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti u
skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN
87/10).
Sanitarne vode moraju se pročistiti na uređaju za pročišćavanje otpadnih
voda koji je planiran unutar zone gradnje komunalnih građevina iz članka 30,
sjeverno od planirane sabirne ulice SU1, a nakon toga se pročišćene vode
ispuštaju u okolni teren preko upojnog bunara.
Članak 34.
Oborinske vode s prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju
sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi
prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi. Oborinsku vodu
prikupljenu sa prometnih površina potrebno je ispustiti u okolni teren putem
upojnog bunara, a prethodno je treba propustiti kroz separator mineralnih ulja
i ugljikovodika. Separator i upojni bunar planirani su u sklopu površine
infrastrukturnih sustava (IS) sjeverno od planirane sabirne ulice SU1.
Oborinske vode sa krovova građevina mogu se prikupljati unutar svake
građevne čestice u spremnike, pa se mogu iskoristiti za zalijevanje zelenih i
drugih površina na građevnoj čestici.
Članak 35.
Kanalizacijski sustav otpadnih voda potrebno je izvesti od PEHD,
poliesterskih, PVC ili jednako vrijednih cijevi.
Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna,
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina), a slivnike
kao tipske s taložnicom.
Svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o
vodama i vodopravnim uvjetima i važećom Odlukom o odvodnji za predmetno
područje.
Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.
5.3.2. Energetski sustav
Elektroopskrba
Članak 36.
Buduća trafostanica 20/0,4 kV gradit će se unutar zone gradnje komunalnih
građevina iz članka 30, ovih odredbi za provođenje. Mikro lokacija trafostanice
20/0,4 kV, odnosno eventualna zasebna građevna čestica trafostanice unutar
površine iz prethodnog stavka, odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba
budućih kupaca i nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz dokumentaciju
za ishođenje lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao samostojeća
građevina ili kao ugrađena u građevini.
Ako se trafostanica 20/0,4 kV gradi kao samostojeća u vlasništvu
distribucije, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica
bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.
Za one kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne
može osigurati iz planirane trafostanice 20/0,4 kV treba osigurati lokaciju za
novu trafostanicu 20/ 0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugrađenu u
građevini) unutar njegove građevinske čestice.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po
načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa bit će
obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po
određivanju mikro lokacija trafostanica.
Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana,
već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža će se
izvoditi kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima
razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.
Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se
zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip
stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi
nivo osvijetljenosti.
Plinoopskrba
Članak 37.
Područje obuhvata Plana nema izgrađenu plinoopskrbnu mrežu prirodnog plina.
Do izgradnje plinoopskrbne mreže prirodnog plina, dopušta se korištenje
ukapljenog naftnog plina (UNP) u svim sektorima potrošnje.
Obnovljivi izvori energije
Članak 38.
Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija -
solarni fotonaponski paneli).
Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih
energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija)
koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina.
Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao
pokrov iznad parkirališnih površina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 40.
Unutar područja obuhvata Plana ne postoje javne zelene površine.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
Članak 41.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.
Područje obuhvata Plana nalazi se unutar Zaštićenog obalnog područja mora,
prostora od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.
Područje obuhvata samo je mali dio širokog područja smještenog unutar
Nacionalne ekološke mreže kao međunarodno važno područje za ptice - »Kvarnerski
otoci« (HR 1000033).
Pokrivenost obuhvata Plana područjima iz drugog i trećeg stavka ovog članka
prikazana je na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA.
7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih
vrijednosti
Članak 42.
Kako područje obuhvata Plana nema status zaštićene cjeline u skladu sa
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a također ne postoje ni
valorizirana i registrirana kulturna dobra unutar obuhvata Plana, za
intervencije na promatranom području nije propisana obaveza ishođenja posebnih
uvjeta zaštite kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od strane nadležnog
Konzervatorskog odjela.
Kako se ne bi dogodila degradacija ambijentalnosti, buduća gradnja treba
biti koncipirana na način da respektira osobitosti prostora.
Građevine je potrebno arhitektonski koncipirati na način da se uklope u
ambijent, a potrebno je postići i njihovo kolorističko uklapanje, na način da
se velike površine pročelja i krovišta ne boje žarkim neon bojama. U oblikovnom
smislu potrebno je postići harmoničan odnos novih građevina s ambijentom, uz
primjenu suvremenog arhitektonskog izričaja prilagođenog neposrednom i širem
okruženju.
Ako se pri izvođenju građevinskih, ili bilo kojih drugih radova koji se
obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili
nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez
odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 43.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje
otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje
komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te
organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih
tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni
industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna
vozila i otpadne gume, te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 110/07) i propisa
donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina, a
skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane
spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se
postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno
vozilo.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim,
građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim
gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno
skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj
građevnoj čestici.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 44.
U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje
ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti
usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda,
zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama
posebne zaštite.
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak 45.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i
smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i
površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda
onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne
mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne
čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne
odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99,
6/ 01 i 14/01).
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak 46.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi,
biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za
prostor u obuhvatu Plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvoće
zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije
uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba
koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora
(manje od 0,55 g/MJ).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se
ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni,
opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad
graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
Članak 47.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja,
građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Članak 48.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na
polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora
planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim
načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom korištenja zone.
Sklanjanje ljudi
Članak 49.
Planom šireg područja nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne
zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem korisnika zone,
prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja
ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno
posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovnika,
prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju
neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne
zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.
Pri projektiranju podzemnih građevina dio kapaciteta treba projektirati kao
dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od
takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
9.5. Mjere zaštite od požara
Članak 50.
Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera
zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata, voditi računa o požarnom
opterećenju objekta, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvode slobodnostojeći niski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi
biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 metara. Udaljenost
objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do
vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara.
Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno
je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe,
okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o
uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (NN 08/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (NN 108/95) i propisa donijeti na temelju njega.
Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara i važeće zakonske regulative i pravila tehničke
prakse iz područja zaštite od požara.
Temeljem članka 15.a. Zakona o zaštiti požara (NN 58/ 93, 33/05 i 107/07)
izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine
2).
9.6. Mjere zaštite od potresa
Članak 51.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina
planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku
zonu.
Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja,
protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim
seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da
građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju
obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.
Kako unutar obuhvata Plana ne postoje veće javne površine (npr. površine
javnih parkirališta, javnih zelenih površina i sl.), te s obzirom na činjenicu
da je ova zona izdvojena iz naselja te je okružena negrađevinskim zemljištem,
privremena lokacija za odlaganje materijala nakon eventualnih urušavanja, kao i
površina za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja, definirana je
izvan granice obuhvata Plana. Navedena zona određena je zapadno od zone
poslovne namjene, a prikazana je na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI
GRADNJE, Oblici korištenja.
9.7. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u
gospodarstvu i prometu
Članak 52.
Predviđene su sljedeće mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje zaštite
od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu:
-kartografski prikaz mogućih izvora tehničko - tehnološke nesreće,
-definirati zone dometa istjecanja opasnih tvari u zrak, tlo i vode,
-izvršiti analizu mogućih utjecaja na stanovništvo.
9.8. Mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite
Članak 53.
Predviđene su sljedeće mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera
civilne zaštite:
-lociranje sirena za uzbunjivanje stanovništva - kartografski prikaz,
-za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi definirati obavezu realizacije
vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno propisima,
-definirati evakuaciju - puteve evakuacije u izvanrednim uvjetima, puteve
evakuacije ljudi (cestovne),
-odrediti lokacije za izmještanje - kampovi, domovi, dvorane, škole,
turističke građevine,
-posebnu pažnju posvetiti ugrađivanju mjera zaštite poradi velikog broja
korisnika zone i pojačanih rizika.
9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera
Članak 54.
Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko-tehničke
uvjete i normative za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih
barijera, u skladu s posebnim propisima.
Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je
osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i
rad.
Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM za
osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj PGM, te
izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima,
kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnijih planova
Članak 55.
Na području obuhvata Plana ne propisuje se izrada detaljnog plana uređenja.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Glava V.
Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.
Glava VI.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-03/07-02/2
Ur. broj: 2142/05-01-11-76
Malinska, 25. srpnja 2011.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE
MALINSKA-DUBAŠNICA
Predsjednik
Josip Sormilić, v.r.
