SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 23. Subota, 30. srpnja 2011.
OPĆINA FUŽINE
Moscenicka_draga-001

31.

Na temelju članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09 i 55/11) i članka 35. Statuta općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09 i 30/09) Općinsko vijeće Općine Fužine na sjednici održanoj dana 20. srpnja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela izgrađenog
građevinskog područja naselja LIČ NA 2_1_1

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Lič NA 2_1_1. Plan je sadržan u elaboratu Detaljni plan uređenja dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Lič, izrađen od »AREA Arhitekture« d.o.o., pod dokumentacijskim brojem 12/10, a sastoji se od tekstualnog, grafičkog dijela i obveznih priloga, uvezanih u jednu knjigu.

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima. Površina obuhvata DPU je približno 5,94 ha. Obuhvat detaljnog plana definiran je Prostornim planom uređenja Općine Fužine.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualni dio, grafički dio i obvezne priloge Plana, kako slijedi:

Tekstualni dio plana sadrži:

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja

3.1.2. Gradske i pristupne ulice

3.1.3. Javna parkirališta

3.1.4. Smještaj vozila

3.1.5. Pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.3.1. Opskrba vodom

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti i način gradnje/Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina

6. Mjere provedbe plana

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

7.1. Mjere zaštite tla

7.2. Mjere zaštite zraka

7.3. Mjere zaštite voda

7.4. Mjere zaštite od buke

7.5. Postupanje s otpadom

7.6. Mjere posebna zaštite:

7.6.1. Sklanjanje ljudi

7.6.2 Mjere zaštite od potresa

7.6.3. Mjere zaštite od rušenja

7.6.4. Mjere zaštite od požara

8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Grafički dio plana sadrži:

0. Postojeće stanje

1. Detaljna namjena površina

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Uvjeti gradnje

Obvezni prilozi sadrže:

PRILOG I

OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.4.3. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.

PRILOG II

IZVOD IZ DOKUMENATA ŠIREG PODRUČJA

PRILOG III

STRUČNE PODLOGE

PRILOG IV

Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

PRILOG V

ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

PRILOG VI

Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

PRILOG VII

Sažetak za javnost.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje sa kako slijedi:

1) Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)

2) Stambena namjena (S)

3) Javne ozelenjene površine (Z1)

4) Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža ulica (U)

Infrastrukturni sustav (IS)

Infrastrukturni sustav - trafo stanica (IS-2-TS)

Pješački put (PP)

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.

Članak 6.

Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Delnice.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 7.

Veličina, oblik i površina građevnih čestica, te izgrađenost građevnih čestica i gustoća izgrađenosti određeni su kartografskim prikazom broj 4.

Članak 8.

Način korištenja i uređenja površina iskazuju se brojčanim prostornim pokazateljima: koeficijentima izgrađenosti (kig), koeficijentima iskoristivost (kis) tako da je:

kig - koeficijent izgrađenosti (kig) odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren i parkirališne površine;

kis - koeficijent iskoristivosti (kis) odnos ukupne građevinske (brutto) površine građevine i površine građevne čestice;

Gig - odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica

Kis - odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica

Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (kig) i najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivost (kis) građevnih čestica iznose:

 

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

U već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja, prema postojećem stanju u naravi.

Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 80 m2 za sve tipove gradnje.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 9.

Približne površine građevnih čestica i površine njihovog gradivog dijela, izgrađenost, iskorištenost građevnih čestica i gustoća izgrađenosti prikazani su kartografskim prikazom br. 4.

Nivelacijska kota građevine na području obuhvata Plana određuje se prema koti uzdužne nivelete prometnice - kartografski prikaz broj 2.1., mjerene u središnjoj okomici regulacijske linije građevinske čestice.

Nivelacijska kota nove osnovne građevine određena je kotom najniže nadzemne etaže građevine koja iznosi najviše 4.0 m iznad kote uzdužne nivelete prometnice mjerene u središnjoj okomici regulacijske linije građevinske čestice

za čestice s kotama postojećeg terena višim od kote prometnice.

Nivelacijska kota nove osnovne građevine određena je kotom etaže prizemlja građevine koja iznosi najviše 4.0 m ispod kote uzdužne nivelete prometnice mjerene u središnjoj okomici regulacijske linije građevinske čestice za čestice s kotama postojećeg terena nižim od kote prometnice.

S obzirom na posebnost postojeće topografije dozvoljava se odstupanje od definirane nivelacijske kote osnovne građevine prilagodbom stvarnom stanju na terenu za +/- 0,5 m koje mora biti obrazloženo kroz ovjerenu projektnu dokumentaciju.

U već izgrađenim dijelovima naselja dopušta se manja udaljenost građevine do regulacijskog pravca građevne čestice samo za već izgrađene građevine ili njihove dijelove a prema postojećem stanju u naravi uz uvjet da su ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Delnice.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog krova.

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Etažom se smatra bilo koji kat građevine: podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje.

Članak 10.

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Najveća dozvoljena visina građevina:

- za građevnu česticu oznake M1-1 je 6,5 m.

Najveća visina sljemena je 11,00 m.

- za građevne čestice oznake od SN - 1 - 51 je 6,5 m.

Najveća visina sljemena je 11,00 m.

- za građevne čestice oznake od SP 1 - 22 je 6,5 m.

Najveća visina sljemena je 11,00 m.

- za građevnu česticu oznake IS-2-TS je 3,5 m.

Najveća visina sljemena je 5,5 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene najviše kao prizemne jednoetažne.

Tlocrtna površina pomoćnih građevina može biti najviše 50 m2.

Visina pomoćnih građevina koje se ne grade na regulacijskom pravcu iznosi max 2,50 m do vrha vijenca.

Na građevnim česticama Sn-7 do Sn-13, Sn-15 do Sn-17, Sn-30 do Sn-33 i Sn-35 do Sn-40, dozvoljava se gradnja pomoćne građevine - garaže na regulacijskom pravcu u zoni kolnog ulaza na parcelu, visine prizemlja. Nivelacijska kota građevine određena je kotom prizemlja koja odgovara koti uzdužne nivelete prometnice mjerene u središnjoj okomici regulacijske linije. Obvezna obrada krovne površine pomoćne građevine - garaže je ozelenjeni ravni krov, a maksimalna visina krovne atike je 3,50 m.

Na građevnim česticama Sn-1 do Sn-3, Sn-19 do Sn-23, Sn-27 do Sn-29, Sn-47 i Sn-48 dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina na regulacijskom pravcu u zoni kolnog ulaza na parcelu, visine jedne etaže (S). Nivelacijska kota građevine određena je kotom krova koja odgovara koti uzdužne nivelete prometnice mjerene u središnjoj okomici regulacijske linije. Krov je ravan prohodan i koristi se kao parkirna površina. Maksimalna dopuštena visina je 3,0 m.

Članak 11.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podzemnih etaža. Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja građevina sa najviše tri nadzemne etaže.

2.3. Namjena građevina

Članak 12.

Na području namjene: Mješovita namjena - (M1) pretežito stambena namjena za koju se koristi pretežiti dio (najviše 66%) građevinske brutto površine, a preostala površina (najmanje 33%) namijenjena je poslovnim sadržajima. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično, kojim se ne remeti javni red i mir i ne narušava status okoliša.

U građevini mješovite namjene, koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, moguće je organizirati najviše 4 samostalne uporabne cjeline namjenjene stanovanju i poslovni prostor maksimalne građevinske brutto površine od 176 m2.

Članak 13.

Na području namjene: Stambena namjena - (S) uz pretežito stambenu namjenu mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično, kojim se ne remeti javni red i mir i ne narušava status okoliša.

U građevinama stambene namjene (tip »obiteljska kuća«), koje po tipu gradnje moraju biti slobodnostojeće (osim Sp 8 i Sp 9 koje su dvojne), moguće je organizirati najviše 2 samostalne uporabne cjeline namjenjene stanovanju i poslovni prostor u suterenu ili prizemlju ili pomoćnoj građevini koji ne prelaze ukupnu površinu stambenog prostora i koji je izbalansiran s propisanim standardima koji određuju broj parkirališta za motorna vozila.

Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

Članak 14.

Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevine stambene namjene graditi pomoćne građevine.

Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, pergole i sl.).

Dozvoljava se kasnija prenamjena pomoćnih građevina ili njihovih djelova u poslovni prostor uz uvijet da su zadovoljeni standardi minimalnih tehničkih uvjeta za potrebnu kategoriju prostora i da je na čestici osiguran potreban broj parkirališnih mjesta.

Članak 15.

Na području namjene »Površina infrastrukturnog sustava / (IS)« planirana je izgradnja prometnice, crpne stanice za vodoopskrbni sustav, filtracija te separator ulja i masti za sustav oborinskih voda s javnih prometnih površina.

Građevine na građevnim česticam obilježenim sa IS-1 i IS-3 izvode se u cijelosti ukopane.

Građevne čestice obilježene sa IS-4 i IS-5 služe za osiguravanje adekvatnih prometno tehničkih uvjeta prilikom rekonstrukcije prometnica uz koje se nalaze.

Na području svih namjena dozvoljava se podzemna izgradnja pratećih infrastrukturnih sustava.

Članak 16.

U sklopu pješačkih površna dozvoljena je postava nadstrešnica, klupa, elemenata sa zelenilom, javne rasvjete i drugih elemenata urbane opreme, ali sve pod uvjetom da ne smanjuju širinu pješačkog puta, te ne ometaju promet.

Članak 17.

U sklopu javnih ozelenjenih površna dozvoljena je postava građevina Infrastrukturog sustava pod uvjetom da su u cijelosti ukopane.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 18.

Gradivi dio čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

Gradivi dio građevne čestice određen je na grafičkom prikazu 4.

Članak 19.

Građevni pravac definira položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

Za dio građevnih čestica navedenih u članku 10. dopušta se gradnja pomoćnih građevina na regulacijskom pravcu.

Obvezni građevni pravac, kao udaljenost pojedinih dijelova građevine od javnih i prometnih površina, određen je kartografskim prikazom broj 4.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca - javnih i prometnih površina - je minimalno 6 m.

Na dolje navedenim građevnim česticama udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi:

- za građevnu česticu Sn-13 7,40 m

- za građevnu česticu Sn-14 14,00 m

- za građevnu česticu Sn-26 9,20 m

- za građevnu česticu Sn-27 8,40 m

- za građevne čestice Sn-28 6,40 m

- za građevu česticu Sn-33 6,20 m

- za građevu česticu Sn-44 6,40 m

- za građevnu česticu Sp-9 7,10 m

- za građevnu česticu Sp-10 6,90 m

Građevina se s najmanje 2 / 3 svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom pravcu.

Slobodnostojeće građevine moraju biti udaljene od granice susjedne građevne čestice najmanje 3,0 m ili pola svoje visine.

Na građevnim česticama Sn-1 do Sn-3, Sn-19 do Sn-23, Sn-27 do Sn-29, Sn-47 i Sn-48 dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina na regulacijskom pravcu u zoni kolnog ulaza na parcelu.

Na građevnim česticama Sn-7 do Sn-13, Sn-15 do Sn-17, Sn-30 do Sn-33 i Sn-35 do Sn-40, dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina visine prizemlja na regulacijskom pravcu.

Članak 20.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se:

- gradnja potpornih zidova, stubišta i vanjskih terasa čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,5 m,

- postava elemenata za ozelenjenu pergolu - sjenicu čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 2,5 m,

- postava instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture i

- postava instalacija građevina ukopanih ili izgrađenih u razini terena.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene dijela građevine u građevinskom području naselja određuje se pod istim uvjetima kao i za nove građevine stambene namjene. Kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Planom rekonstrukcija se vrši u postojećim gabaritima građevine.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 21.

Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina, te sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza.

Nema ograničenja u primjeni tipova konstrukcijskih sistema.

Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije goranske autohtonosti.

Članak 22.

Krovišta moraju biti kosa izvedena kao: dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha od 35Ê. Pokrov mora biti crijep tamne boje, drveni pokrov ili pokrov od bitumeniziranih materijala uz obavezu stavljanja krovnih snjegobrana.

Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

- usporedo u odnosu na okolne građevine,

- usporedo s prometnicom,

- usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore i okomite krovne prozore. Tlocrtna duljina okomitih krovnih prozora ne smije prelaziti 30 % duljine krovnog vijenca krovne plohe na kojoj se nalaze. Dopušta se ugradnja kolektora sunčeve energije pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski usklađeni s osnovnim

oblikovanjem korpusa građevine, te da ne narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.

Nije dopuštena izvedba ravnih krovišta na osnovnoj građevini.

Članak 23.

Na pročelju građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za termotehničke i druge instalacijske sustave (klimatizaciju, ventilaciju i sl.).

Za tovrsnu opremu potrebno je u fazi projektiranja predvidjeti pozicije u sklopu korpusa građevine.

Članak 24.

Arhitektornsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji Gorskog kotara. Također se preporučuje korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za lokalnu arhitekturu.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu Gorskog kotara.

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Članak 25.

Način uređenja i korištenja građevne čestice određen je kartografskim prikazom broj 3.

Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno, potrebno je urediti kao pješačku, kolnu ili ozelenjenu površinu.

Članak 26.

Cestovni pokos moguće je prilikom izvedbe radova na pojedinoj građevnoj čestici stambene namjene ukloniti radi ostvarivanja neposrednog kolnog ulaza na parkirališno manipulativni prostor građevne čestice ili u pomoćnu građevinu - garažu.

Uklanjanje izvesti na način da se konstruktivno osigura i stabilizira preostale dijelove pokosa te na način da se ne naruši konstruktivne elemente prometnice, a sve sukladno ovjerenom projektnom rješenju.

Članak 27.

Najmanje 30 % površina građevne čestice mora biti smisleno ozelenjeno visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo potrebno je maksimalno sačuvati i dopuniti autohtonim raslinjem.

Terase, potporni i ogradni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja i zatečene topografije terena.

Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno, potrebno je urediti kao pješačku, kolnu ili ozelenjenu površinu, dozvoljava se izgradnja svjetlika, ali pod uvjetom da ne ometa prometni pristup građevinama.

Površina nadzemnih dijelova svjetlika uključuje se u ukupni zbroj pri izračunu koeficijenta izgrađenosti (kig).

Članak 28.

Zemljište na kojem zbog gradnje dođe do izmjene topografije, potrebno je iznivelirati ili adekvatno preoblikovati te hortikulturno urediti. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida / potpornih zidova visine do najviše 1,5 m.

Terenske denivelacije veće od 1,5 m rješavati terasasto ili kao građevinski oblikovane strukture. Kaskade-terase potpornih zidova potrebno je ozeleniti adekvatnim raslinjem.

Uređenje terena oko građevine, izgradnja ograde, potpornih zidova, terase, stubišta i slično, treba se izvesti tako da ne narušava izgled osnovnih cjelina i ambijentalnost okoliša.

Članak 29.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica. Ograde se izrađuju od monolitnog materijala (kamen, beton, ožbukani građevinski blokovi), zelenila (oblikovani nasad), metala i drveta ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 1,5 m. Najviše 1,0 m visine može biti neprovidni - čvrsti dio (kamen, strukturirani i žbukani beton i sl.) dok ostali dio mora biti metalni, drveni, zeleni i sl. (providan i / ili djelomično providan).

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Članak 30.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.1. Pozicija kolnog priključka prikazana u grafičkom prilogu je principjelne naravi i nije obvezujuća.

Članak 31.

Svaka građevna čestica mora imati priključak na česticu javne prometne površine, odnosno osiguran kolni i pješački prilaz s javne prometnice.

Pomoćne građevine za koje je dopuštena gradnja na regulacijskom pravcu mogu imati neposredan kolni pristup sa javnoprometne površine neovisno o još jednom eventualnom kolnom prilazu na parcelu u prostor okućnice.

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja

Članak 32.

Na području obuhvata Plana ne postoje evidentirane ulice i ceste nadmjesnog značaja.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice

Članak 33.

Na području obuhvata Plana nalaze se slijedeće gradske i pristupne prometnice:

- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka »U-1«;

- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka »U-2«;

- Planirana pristupna prometnica (odvojak od postojeće ceste) / oznaka »U-3«;

- Planirana pristupna prometnica (odvojak od postojeće ceste) / oznaka »U-4«;

Planom se, radi realiteta u izvedbi a ovisno o dinamici razvoja naselja i prateće infrastrukture, predviđa mogućnost faznosti u izgradnji planiranih prometnica a na način da je osigurana funkcionalnost faze:

1 Faza uključuje izgradnju prometnice U-1 i jednosmjernog dijela prometnice U-2 (od spoja sa ulicom oznake U-1 do spoja sa postojećom spojnom prometnicom za Ličko polje). Opisani sklop čini funkcijsku cjelinu koja omogućuje kvalitetnu prometnu povezanost.

2 Faza uključuje izgradnju dvosmjernog djela prometnice U-2 (dvosmjerni dio: od spoja sa postojećom Balenskom ulicom do spoja sa ulicom oznake U-1)

Opisana faznost nije obvezujuća pri budućoj gradnji prometne mreže, već se sve prometnice mogu graditi i istodobno (spajanje Faze 1 i Faze 2).

Članak 34.

Za postojeće prometnice planira se zadržavanje postojećih gabarita, osim spojne prometnice za Ličko polje, za koju se planira uređenje i proširenje unutar obuhvata plana prema uvjetima predviđenim za jednosmjerni dio prometnice (ulice) oznake » U-2 », obzirom predstavlja nastavak iste.

Za postojeću ulicu Sv. Križ predviđa se zadržavanje trenutnog stanja, na koje će se priključiti planirane prometnice U-1, U-3 i U-4. Ostavlja se mogućnost kasnije rekonstrukcije ulice Sv. Križ, sve u svrhu ujednačavanja širine kolnika, korekcije nivelete i izrade nogostupa, a poradi povećanih prometnih opterećenja koja se mogu pojaviti u budućnosti.

Za prometnice unutar plana propisuju se slijedeći elementi:

- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka »U-1«;

/ širina kolnika: 4.50m / jedan kolnički trak za jednosmjeran promet (ukupno 4.5m)

/ berma / bankina jednostrano 1.0 m

/ širina nogostupa min. 1,5 m - jednostrani nogostup

/ potrebni usjeci, nasipi i zidovi za savladavanje denivelacija.

- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka » U-2 » (dvosmjerni dio: od spoja sa postojećom Balenskom ulicom do spoja sa ulicom oznake U-1);

/ širina kolničkog traka: 2.75 m / dva kolnička traka (ukupno 5.5 m)

/ berma / bankina jednostrano 1,0 m

/ širina nogostupa min. 1,5 m - jednostrani nogostup

/ potrebni usjeci, nasipi i zidovi za savladavanje denivelacija

- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka »U-2« (jednosmjerni dio: od spoja sa ulicom oznake U-1 do spoja s postojećom spojnom prometnicom za Ličko polje);

/ širina kolnika: 4,50 m / jedan kolnički trak za jednosmjeran promet (ukupno 4,5 m)

/ berma / bankina jednostrano 1,0 m

/ širina nogostupa min. 1,5 m - jednostrani nogostup

/ potrebni usjeci, nasipi i zidovi za savladavanje denivelacija

- Planirane pristupne prometnice (odvojci od postojeće ceste Sv Križ) / oznaka »U-3« i oznaka »U-4«

/ širina kolničkog traka: 2,75 m / dva kolnička traka za dvosmjeran promet (ukupno 5,5 m)

/ berma / bankina obostrano 0,5 m

/ potrebni usjeci, nasipi i zidovi za savladavanje denivelacija

Uzdužni nagibi novih, planiranih, prometnica trebaju biti usklađeni sa terenskim uvjetima, tehničkim mogućnostima i pozitivnim odredbama strukovnih pravilnika. Najveći predviđeni uzdužni nagib prometnica iznosi 20,0%, a najmanji 0,2%.

Poprečni nagibi planiranih cesta su jednostrešni te iznose 2,5% u pravcu i od min. 2,5% do maks. 7% u zavoju.

Prometnice (ulice) koje će funkcionirati kao » slijepe » imat će na završetku proširenje koje će služiti kao okretište za osobna i osnovna komunalna vozila, kako je predviđeno kartografskim prikazom broj 2.1.

Bankine i berme predviđene na prometnicama unutar obuhvata plana mogu se uređivati kao travnate (humusirane) i kamenite (obređene tamponom). Na mjestima priključka kolnog i / ili pješačkog prilaza građevinskim česticama bankine i berme mogu biti i asfaltirane, betonirane ili obrađene opločnicima od betona, prirodnog ili umjetnog kamena.

Građevna čestica ceste definirana je širinom koja obuhvaća širinu kolno-pješačke površine i prostora potrebnog za izradu pokosa postojećeg terena ili nasipa. Zemljište na kojem zbog gradnje dođe do izmjene topografije, potrebno je iznivelirati ili adekvatno preoblikovati te hortikulturno urediti.

3.1.3. Javna parkirališta

Članak 35.

Na području obuhvata Plana u prvoj fazi njegove realizacije nije planirana izgradnja javnih parkirališta.

3.1.4. Smještaj vozila

Članak 36.

Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevnih čestica. Dimenzija parkirališnih mjesta za osobna vozila iznosi 2,5x5,0.

Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi:

/za stambeni prostor - 1,5 parkirališna mjesta za svaku stambenu jedinicu;

/za poslovni prostor

trgovina - 2 - 4 mjesta - 100 m2 brutto izgrađene površine

drugi poslovni sadržaji - 1,5 mjesta - 100 m2 brutto izgrađene površine

restorani i kavane - 1 mjesto - 4 sjedeća mjesta

3.1.5. Pješačke površine

Članak 37.

Na području obuhvata Plana, izuzev nogostupa uz kolnike, planirane su posebne pješačke i javne površine označene na kartografskim prikazima 1 i 4 oznakama od PP-1 do PP-5.

Članak 38.

Najmanja širina nogostupa iznosi 1,5 m, dozvoljava se prilagodba trase s obzirom na zatečeno stanje na terenu (npr. kvalitetno visoko zelenilo, nagibi terena...).

Završne obrade ploha nogostupa izvesti prema usvojenim standardima za uređenje mjesnih prostora goranske provenijencije.

Pješačke površine mogu se opremiti elementima urbane opreme prema usvojenim standardima za uređenje mjesnih prostora.

Na pješačkoj površini dozvoljava se na istaknutim pozicijama (vidikovac i sl.) postavljanje nadstrešnica ili paviljona do 9 m2, ali pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 39.

Gradnja, rekonstrukcija i opremanje telekomunikacijske mreže unutar obuhvata Plana prikazana je kartografskim prikazom broj 2.2.

Članak 40.

Novoplanirana telekomunikacijska mreža mora svojom kvalitetom i kapacitetom omogućiti pružanje različitih vrsta telekomunikacijskih usluga (glas, podaci, video).

Kabelska TK mreža gradi se isključivo podzemno uz ugradnju rezervnih cijevi za procijenjene buduće potrebe. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) potrebno je graditi od cijevi promjera 1 50 mm, a potreban broj cijevi utvrdit će se projektnom dokumentacijom. U točkama grananja trase i skretanja telekomunikacijske (TK) kanalizacije te na krajevima prekopa kolnika potrebno je postaviti tipizirane montažne zdence (MZ).

Potrebno je graditi jedan sustav kabelske kanalizacije koji će zadovoljiti sadašnje i buduće potrebe svih TK operatera te prilikom izrade glavnih i izvedbenih projekta DTK uvažiti potrebe svih operatera i svim operatorima omogućiti pristup DTK uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete.

Novu pristupnu mrežu treba graditi bakrenim podzemnim kabelima u xDSL tehnologiji ili optičkim podzemnim vodovima koji se uvlače u prethodno položene cijevi u zemlji.

Unutar građevne čestice potrebno je izgraditi kabelsku kanalizaciju do granice građevne čestice za pretplatničke telekomunikacijske vodove i kabelsku televiziju te ishoditi suglasnost Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Mjesto priključka građevine na telekomunikacijsku mrežu odrediti će se projektnom dokumentacijom. Razdjelnik zgrade (TK ormarić) potrebno je postaviti na mjesto koncentracije kućne telekomunikacijske instalacije i vanjske kabelske telekomunikacijske mreže. U svakom TK ormariću potrebno je predvidjeti sabirnicu za uzemljenje koja treba biti spojena na glavnu sabirnicu izjednačenja potencijala (GSIP) građevine.

Elektronička komunikacijska infrastruktura zgrade treba omogućiti svim krajnjim korisnicima usluga u zgradama slobodan izbor operatera. U tu svrhu, a sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN br. 155/2009) od izvodnog TK ormarića objekta do TK razdjelnika svakog stana potrebno je položiti dva kabela:

1. Bakreni kabel FTP ili xDSL

2. Jednomodni svjetlovodni kabel sa 4 niti

TK ormarić objekta treba biti dimenzija koje omogućavaju naknadnu ugradnju terminalne opreme za bakrene i svjetlovodne kabele.

Ormar predviđen za ugradnju opreme zajedničkog antenskog sustava potrebno je kabelski povezati sa TK ormarićem.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 41.

Trase mreže komunalne infrastrukture određena je grafičkim prikazima broj: 2.2. vodoopskrba, 2.3. odvodnja, 2.4. elektroopskrba.

Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno, a sve prema posebnim uvjetima nadležnih komunalnih društava i trgovačkih društava s javnim ovlastima.

Mjesta priključenja građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture te na javno-prometnu površinu prikazana su kartografskim prikazom broj 4.

3.3.1. Opskrba vodom

Članak 42.

Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.2. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Opskrba vodom za građevne čestice unutar plana osigurava se izgradnjom vodoopskrbnih cjevovoda smještenih u trupu prometnice ili pješačke staze.

Cjevovod se priključuje na postojeći cjevovod PVC DN 110 koji osigurava opskrbu pitkom vodom naselja Lič iz vodospreme Grbajel 600 m3, 794/790 m.n.v.

Dio izgrađenih građevina priključen je na postojeći vodovod spojen na sustav željezničkog vodovoda ali je neadekvatan pa se namjerava napustiti.

Vodovodna mreža unutar plana riješena je na način da omogućuje prilagodbu sustava u slučaju budućih rekonstrukcija opskrbne mreže kojom se voda dovodi do naselja.

Predviđa se izgradnja vodovodne infrastrukture smještene unutar postojećih i novih javnih površina za osiguranje priključaka izgrađenih građevina na novu vodovodnu mrežu. Dopušta se izmjena trase i profila infrastrukture u trupu prometnice u odnosu na prikazanu, uz obrazloženje u projektnoj dokumentaciji.

Ovisno o planovima razvoja vodovodne mreže, dopuštena je izgradnja jedne ili više crpnih stanica unutar javnih i zelenih površina (unutar zelenih površina grade se kao podzemne građevine), kao i njihov drugačiji položaj od onog prikazanog u kartografski prikazima, uz obrazloženje u projektnoj dokumentaciji.

Rješenje opskrbe vodom mora biti usklađeno s protupožarnom zaštitom u cilju osiguranja potrebnih količina vode i tlaka u mreži i na požarnim hidrantima prema posebnim uvjetima, te prema Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) i Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/ 06).

Za izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne, ukoliko je nadzemnog tipa, primijenjuju se postavljeni uvjeti za izgradnju na građevnim česticama.

Projektiranje i izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne mora se vršiti sukladno svim standardima i zakonskim propisima za tu vrstu građevina.

Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri iskopu), te minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije (min. 1,5 m od osi cjevovoda s obje strane) kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja instalacija drugih korisnika u prostoru.

Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je to moguće. Prilikom križanja sa drugim instalacijama vertikalni razmak se izvodi minimalno 50 cm računajući od tjemena tj. dna cijevi.

Minimalni dozvoljeni profil cjevovoda je DN 80 mm.

Obavezna je izvedba hidrantske mreže pri gradnji novih cjevovoda u naseljenom području. Udaljenost između vanjskih hidranata može iznositi od 80 do max. 150 m.

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 43.

Područje obuhvaćeno planom nalazi se u trećoj zoni sanitarne zaštite te su mjere zaštite određene »Odlukom o zonama sanitarne zaštite vode za piće na Crikveničko- vinodolskom području (SN PGŽ 01/99). Granica III. zone sanitarne zaštite ucrtana je na kartografskom prikazu br.3, a mjere zaštite za dio područja unutar detaljnog plana koji se nalazi izvan zone provode sa kao i za III. zonu sanitarne zaštite. Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (definirane Odlukom).

U naselju Lič nije izgrađena kanalizacijska mreža, a dio naselja obuhvaćen ovim planom predviđa se u budućnosti priključiti na jedinstveni kanalizacijski sustav naselja. Predviđena je izgradnja razdjelnog sustava, sustav oborinske odvodnje izvodi se zajedno sa planiranom prometnom infrastrukturom, dok je za sustav odvodnje sanitarno potrošnih voda planiran kolektor u trupu ceste. Sustav odvodnje sanitarno-potrošnih voda izvodi se zajedno sa planiranom prometnom infrastrukturom, ili naknadno po izgradnji glavnog kolektora naselja Lič na koji bi se planirani sustav odvodnje priključio. Dopušta se izmjena trase i profila infrastrukture u trupu prometnice i javnih površina u odnosu na prikazanu, uz obrazloženje u projektnoj dokumentaciji.

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Članak 44.

Sve sanitarno potrošne otpadne vode na području obuhvata plana do izgradnje glavnih kolektora odnosno sustava odvodnje sanitarno-potrošnih voda naselja Lič rješavaju se u sklopu pojedinih građevnih čestica, skupljanjem u nepropusnim sabirnim jamama sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području općine Fužine (SN PGŽ 01/97). Nakon izgradnje sustava odvodnje sanitarno-potrošnih voda naselja Lič odnosno glavnog kolektora, planirani kolektor sanitarno-potrošnih voda predviđa se priključiti na isti, uz priključenje svih građevina na kanalizacijski sustav sukladno Odluci.

Odvodnja oborinskih otpadnih voda

Članak 45.

Planom je predviđena izgradnja zatvorenog sustava oborinske odvodnje kojim se zbrinjavaju oborinske otpadne vode i odvode u podzemlje.

Oborinske vode koje padaju na krovove građevina i zelene površine smiju se direktno upuštati u tlo putem upojnih bunara bez ikakvog prethodnog tretmana za razliku od oborinskih voda koje padaju na površine prometnica i parkirališta koje se prije upuštanja u tlo moraju obvezno tretirati taložnicama i separatorima masnoća i ulja kako bi se oslobodile anorganskih i organskih čestica (pijesak, manje kamenje, masnoće i ulja).

Za prihvat svih oborinskih voda sa parkirnih površina potrebno je izvesti mrežu slivnika i linijskih rešetki prije ispuštanja u kolektor oborinske odvodnje.

Trase oborinskih kolektora uglavnom su smještene su u trupu planiranih prometnica, a sustav gravitacijski odvodi otpadnu vodu do mjesta upoja. Dopušta se izmjena trase i profila infrastrukture u trupu prometnice u odnosu na prikazanu, kao i položaja separatora i infiltracijskih / upojnih građevina unutar javnih i zelenih površina (unutar zelenih površina grade se kao podzemne građevine), uz obrazloženje u projektnoj dokumentaciji.

Oborinske vode s prometnica prikupljaju se slivnicima i odvode putem zatvorenog sustava oborinskih kolektora do mjesta upuštanja u teren. Prije upuštanja u teren putem infiltracijske / upojne građevine (jarka, upojnog bunara i sl.) oborinske vode pročistiti pomoću separatora ulja i masti.

Detalje paralelnog vođenja i križanja s drugim instalacijama riješiti u skladu s posebnim uvjetima vlasnika instalacija.

Razmak od drvoreda, zgrada i drugih građevina u prostoru mora biti usklađen sa lokalnim uvjetima.

Zbog jednostavnije izvedbe i održavanja kanalizacijskog sustava preporuča se vođenje trase svih kolektora u cestovnom pojasu gdje je to moguće.

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 46.

Rješenje sustava elektroopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2.4. Elektroopskrbu i javnu rasvjetu izvesti sukladno rješenju iz navedenog kartografskog prikaza i posebnim uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima.

Na području ovog plana ne predviđa se izgradnja novih dalekovoda naponskog nivoa 110-220-400 kV.

Područje obuhvata Plana napaja se iz planirane trafostanice koja će se uklopiti u postojeću srednjenaponsku 20 kV mrežu. Planirane 20 kV vodove potrebno je izvoditi u trupu javno-prometne površine podzemnim kabelima. Planiranu 20 kV mrežu treba razvijati na način da se trafostanici omogući dvostrano napajanje. Trase 20 kV vodova su načelno prikazane u kartografskom prikazu, a moguća su odstupanja od predviđenih trasa prilikom izrade projektne dokumentacije.

Niskonaponsku mrežu potrebno je izvoditi podzemno. Postojeća niskonaponska nadzemna mreža 0,4 kV u zoni zahvata se zadržava, a postupno ju treba zamijeniti podzemnim kabelima.

Članak 47.

Na zasebnoj građevnoj čestici planske oznake IS-2-TS planirana je gradnja samostojeće trafostanice 20 / 0.4 kV sukladno kartografskom prikazu broj 2.4. Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2 m.

Priključak novih potrošača na novoplaniranu trafostanicu potrebno je izvoditi tipiziranim kabelima. Procjena vršnog opterećenja građevina unutar područja obuhvata plana iznosi 315 kW.

Članak 48.

Javnu rasvjetu je potrebno razvijati u sklopu postojeće mreže javne rasvjete, odnosno kao samostalnu na zasebnim stupovima povezanim podzemnim kabelima.

U dijelu gdje se javna rasvjeta izvoditi kao samostalna, trasu je potrebno izvoditi u zajedničkim kanalima s distributivnom mrežom 20 i 0.4 kV naponskog nivoa.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 49.

Unutar obuhvata Plana planirane su javne zelene površine. Javne zelene površine uređuju se na česticama oznake od Z-1 do Z-6 sukladno hortikulturnom rješenju ovjerenom od nadležne službe lokalne samouprave. Dozvoljena je postava elemenata za rekreaciju i dječju

igru. Dozvoljava se postava građevina Infrastrukturnih sustava ukoliko su u cijelosti ukopane.

5. Uvjeti i način gradnje / Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina

Članak 50.

Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane posebne vrijedne cjeline i građevine.

6. Mjere provedbe plana

Članak 51.

Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 52.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, a treba ih provoditi u skladu s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja je relevantna za tu problematiku.

7.1. Mjere zaštite tla

Članak 53.

Zaštitu tla potrebno je provoditi sukladno mjerama sprječavanja oštećivanja ekoloških funkcija tla.

Pri izvedbi zemljanih radova, u tlo nije dozvoljeno unošenje otpadnih i drugih tvari.

Na prometnim površinama nije dozvoljeno pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada.

U cilju zaštite tla zabranjuje se:

- odlaganje otpada na površinama koje nisu predviđene i uređene za tu namjenu,

- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih voda.

7.2. Mjere zaštite zraka

Članak 54.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04,60/08, 110/07) uz obavezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijedi za područje II. kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97 i 133/05).

7.3. Mjere zaštite voda

Članak 55.

Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi temeljem Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Fužine.

Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih voda rješava se priključkom na mjesni kanalizacijski sustav, do izgradnje sustava javne odvodnje obavezna je izgradnja nepropusnih sabirnih jama za sve vrste građevina određenih ovim Planom do veličine 200 m2 (10 ES)

Odvodnja oborinskih voda sa prometnica priklupljat će se sustavom slivnika te će se gravitacijskim zatvorenim sistemom ispustiti u upojne građevine. Prije ispuštanja u upoj oborinska odvodnja pročistiti će se kroz propisani tretman separacije ulja i masti i infiltracijskom građevinom ispustiti u upoj.

7.4. Mjere zaštite od buke

Članak 56.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi od 55 dBa danju i 45 dBa noću.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 37/90, 145/04, 46/06).

7.5. Postupanje sa otpadom

Članak 57.

Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»NN«, broj 123/97) i Pravilnika o vrstama otpada (»NN« broj 27/96, 50/05).

Na području obuhvata Plana, a unutar građevinske čestice, vlasnici su dužni osigurati mjesto za spremnik otpada prema uvjetima nadležnog komunalnog društva. Pozicija mjesta za spremnik otpada definirati će se u upravnom postupku ishođenja Rješenja o uvjetima građenja ili Lokacijske dozvole.

Moguće je objedinjavanje više domaćinstava u korištenju spremnika. Kapacitiranje spremnika prema standardima nadležnog komunalnog društva.

Uvjetovan je nesmetani pristup komunalnih vozila do spremnika otpada.

7.6. Mjere posebne zaštite

Članak 58.

Sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama utvrđeni su slijedećim zakonima i pravilnicima: Zakon o zaštiti i spašavanju (»NN« broj 174/04, 79/09, 38/09 i 127/10), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

Pravci evakuacije i prometnice za evakuaciju određeni su na kartografskom prikazu br. 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

7.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 59.

Za područje obuhvaćenim Planom nije predviđena gradnja skloništa.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Fužine, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

7.6.2. Mjere zaštite od potresa

Članak 60.

Mjere zaštite od potresa treba provoditi protupotresnim projektiranjem i građenjem građevina sukladno zakonskim propisima o građenju te postojećim tehničkim propisima za

odgovarajuću seizmičku zonu. Prostor obuhvata Plana nalazi u zoni VIIIo seizmičnosti prema MCS skali.

Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

7.6.3. Mjere zaštite od rušenja

Članak 61.

Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

7.6.4. Mjere zaštite od požara

Članak 62.

1. Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu općepriznatu metodu.

2. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Fužine.

3. Kod projektiranja novih prometnica i ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94, 55/ 94 i 142/03)

4. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr., Ako se izvode slobodnostojeći niski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno - poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalma propisana udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

5. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06).

6. Za gradnju građevine i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštovati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

7. Temeljem čl. 28 st. 2 Zakona o zaštiti od požara (N.N. br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složene građevine (građevine skupine 2).

8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 63.

U obuhvatu Plana, na građevnim česticama oznake Sn- 48, Sp-22 i IS-5 nalaze se građevine predviđene za uklanjanje.

III. POSEBNE ODREDBE

Članak 64.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07).

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 65.

Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine.

Članak 66.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine Fužine i Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Delnice.

Članak 67.

Grafički dio i obvezni prilozi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 68.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/11-01/03

Ur. broj: 2112/03-01-11-04

Fužine, 20. srpnja 2011.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE

Predsjednik

Đuro Radošević, v. r.

 

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređe  


https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=733&mjesto=10009&odluka=31
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr