31.
Na temelju članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne
novine« broj 76/07, 38/09 i 55/11) i članka 35. Statuta općine Fužine
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09 i 30/09) Općinsko
vijeće Općine Fužine na sjednici održanoj dana 20. srpnja 2011. godine,
donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela izgrađenog
građevinskog područja naselja LIČ NA 2_1_1
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja dijela izgrađenog građevinskog područja
naselja Lič NA 2_1_1. Plan je sadržan u elaboratu Detaljni plan uređenja dijela
izgrađenog građevinskog područja naselja Lič, izrađen od »AREA Arhitekture«
d.o.o., pod dokumentacijskim brojem 12/10, a sastoji se od tekstualnog,
grafičkog dijela i obveznih priloga, uvezanih u jednu knjigu.
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima. Površina
obuhvata DPU je približno 5,94 ha. Obuhvat detaljnog plana definiran je
Prostornim planom uređenja Općine Fužine.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualni
dio, grafički dio i obvezne priloge Plana, kako slijedi:
Tekstualni dio plana sadrži:
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja
3.1.2. Gradske i pristupne ulice
3.1.3. Javna parkirališta
3.1.4. Smještaj vozila
3.1.5. Pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.3.1. Opskrba vodom
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje/Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina
6. Mjere provedbe plana
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
7.1. Mjere zaštite tla
7.2. Mjere zaštite zraka
7.3. Mjere zaštite voda
7.4. Mjere zaštite od buke
7.5. Postupanje s otpadom
7.6. Mjere posebna zaštite:
7.6.1. Sklanjanje ljudi
7.6.2 Mjere zaštite od potresa
7.6.3. Mjere zaštite od rušenja
7.6.4. Mjere zaštite od požara
8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni
Grafički dio plana sadrži:
0. Postojeće stanje
1. Detaljna namjena površina
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
4. Uvjeti gradnje
Obvezni prilozi sadrže:
PRILOG I
OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.4.3. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.
PRILOG II
IZVOD IZ DOKUMENATA ŠIREG PODRUČJA
PRILOG III
STRUČNE PODLOGE
PRILOG IV
Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u
izradi Plana
PRILOG V
ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
PRILOG VI
Evidencija postupka izrade i donošenja Plana
PRILOG VII
Sažetak za javnost.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje sa kako slijedi:
1) Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)
2) Stambena namjena (S)
3) Javne ozelenjene površine (Z1)
4) Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža
ulica (U)
Infrastrukturni sustav (IS)
Infrastrukturni sustav - trafo stanica (IS-2-TS)
Pješački put (PP)
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 5.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.
Članak 6.
Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine
ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za
katastar Rijeka, Ispostava Delnice.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 7.
Veličina, oblik i površina građevnih čestica, te izgrađenost građevnih
čestica i gustoća izgrađenosti određeni su kartografskim prikazom broj 4.
Članak 8.
Način korištenja i uređenja površina iskazuju se brojčanim prostornim
pokazateljima: koeficijentima izgrađenosti (kig), koeficijentima
iskoristivost (kis) tako da je:
kig - koeficijent izgrađenosti (kig) odnos izgrađene
površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište
pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih,
otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na
građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste
konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne,
septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju
i obrađene kao okolni teren i parkirališne površine;
kis - koeficijent iskoristivosti (kis) odnos ukupne
građevinske (brutto) površine građevine i površine građevne čestice;
Gig - odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih
čestica
Kis - odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih
čestica
Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (kig) i najveći
dozvoljeni koeficijent iskoristivost (kis) građevnih čestica iznose:
*tablica se nalazi na
kraju dokumenta*
U već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i
manja, prema postojećem stanju u naravi.
Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine
iznosi 80 m2 za sve tipove gradnje.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak 9.
Približne površine građevnih čestica i površine njihovog gradivog dijela,
izgrađenost, iskorištenost građevnih čestica i gustoća izgrađenosti prikazani
su kartografskim prikazom br. 4.
Nivelacijska kota građevine na području obuhvata Plana određuje se prema
koti uzdužne nivelete prometnice - kartografski prikaz broj 2.1., mjerene u
središnjoj okomici regulacijske linije građevinske čestice.
Nivelacijska kota nove osnovne građevine određena je kotom najniže nadzemne
etaže građevine koja iznosi najviše 4.0 m iznad kote uzdužne nivelete
prometnice mjerene u središnjoj okomici regulacijske linije građevinske čestice
za čestice s kotama postojećeg terena višim od kote
prometnice.
Nivelacijska kota nove osnovne građevine određena je kotom etaže prizemlja
građevine koja iznosi najviše 4.0 m ispod kote uzdužne nivelete prometnice
mjerene u središnjoj okomici regulacijske linije građevinske čestice za čestice
s kotama postojećeg terena nižim od kote prometnice.
S obzirom na posebnost postojeće topografije dozvoljava se odstupanje od
definirane nivelacijske kote osnovne građevine prilagodbom stvarnom stanju na
terenu za +/- 0,5 m koje mora biti obrazloženo kroz ovjerenu projektnu
dokumentaciju.
U već izgrađenim dijelovima naselja dopušta se manja udaljenost građevine do
regulacijskog pravca građevne čestice samo za već izgrađene građevine ili
njihove dijelove a prema postojećem stanju u naravi uz uvjet da su ucrtane u
katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar
Rijeka, Ispostava Delnice.
Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i
ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje
građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.
Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja, odnosno suterena.
Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na
površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena
mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi
iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata
i neposredno ispod kosog krova.
Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad
prizemlja.
Etažom se smatra bilo koji kat građevine: podrum, suteren, prizemlje, katovi
i potkrovlje.
Članak 10.
Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz
pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne
može biti viša od 1,2 m.
Najveća dozvoljena visina građevina:
- za građevnu česticu oznake M1-1 je 6,5 m.
Najveća visina sljemena je 11,00 m.
- za građevne čestice oznake od SN - 1 - 51 je 6,5 m.
Najveća visina sljemena je 11,00 m.
- za građevne čestice oznake od SP 1 - 22 je 6,5 m.
Najveća visina sljemena je 11,00 m.
- za građevnu česticu oznake IS-2-TS je 3,5 m.
Najveća visina sljemena je 5,5 m.
Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene
namjene najviše kao prizemne jednoetažne.
Tlocrtna površina pomoćnih građevina može biti najviše 50 m2.
Visina pomoćnih građevina koje se ne grade na regulacijskom pravcu iznosi
max 2,50 m do vrha vijenca.
Na građevnim česticama Sn-7 do Sn-13, Sn-15 do Sn-17, Sn-30 do Sn-33 i Sn-35
do Sn-40, dozvoljava se gradnja pomoćne građevine - garaže na regulacijskom
pravcu u zoni kolnog ulaza na parcelu, visine prizemlja. Nivelacijska kota
građevine određena je kotom prizemlja koja odgovara koti uzdužne nivelete
prometnice mjerene u središnjoj okomici regulacijske linije. Obvezna obrada
krovne površine pomoćne građevine - garaže je ozelenjeni ravni krov, a
maksimalna visina krovne atike je 3,50 m.
Na građevnim česticama Sn-1 do Sn-3, Sn-19 do Sn-23, Sn-27 do Sn-29, Sn-47 i
Sn-48 dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina na regulacijskom pravcu u zoni
kolnog ulaza na parcelu, visine jedne etaže (S). Nivelacijska kota građevine
određena je kotom krova koja odgovara koti uzdužne nivelete prometnice mjerene
u središnjoj okomici regulacijske linije. Krov je ravan prohodan i koristi se
kao parkirna površina. Maksimalna dopuštena visina je 3,0 m.
Članak 11.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podzemnih etaža. Na
području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja građevina sa najviše tri nadzemne
etaže.
2.3. Namjena građevina
Članak 12.
Na području namjene: Mješovita namjena - (M1) pretežito stambena namjena za
koju se koristi pretežiti dio (najviše 66%) građevinske brutto površine, a
preostala površina (najmanje 33%) namijenjena je poslovnim sadržajima.
Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od
požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,
prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine,
pečenjarnice i slično, kojim se ne remeti javni red i mir i ne narušava status
okoliša.
U građevini mješovite namjene, koja po tipu gradnje mora biti
slobodnostojeća, moguće je organizirati najviše 4 samostalne uporabne cjeline
namjenjene stanovanju i poslovni prostor maksimalne građevinske brutto površine
od 176 m2.
Članak 13.
Na području namjene: Stambena namjena - (S) uz pretežito stambenu namjenu
mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ukupna površina poslovnog
prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora. Poslovnim sadržajima
smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije:
krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite
robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično, kojim
se ne remeti javni red i mir i ne narušava status okoliša.
U građevinama stambene namjene (tip »obiteljska kuća«), koje po tipu gradnje
moraju biti slobodnostojeće (osim Sp 8 i Sp 9 koje su dvojne), moguće je
organizirati najviše 2 samostalne uporabne cjeline namjenjene stanovanju i
poslovni prostor u suterenu ili prizemlju ili pomoćnoj građevini koji ne prelaze
ukupnu površinu stambenog prostora i koji je izbalansiran s propisanim
standardima koji određuju broj parkirališta za motorna vozila.
Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje ili
poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu
zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju
samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne
uporabne cjeline.
Članak 14.
Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevine stambene namjene graditi
pomoćne građevine.
Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine
osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, pergole i sl.).
Dozvoljava se kasnija prenamjena pomoćnih građevina ili njihovih djelova u
poslovni prostor uz uvijet da su zadovoljeni standardi minimalnih tehničkih
uvjeta za potrebnu kategoriju prostora i da je na čestici osiguran potreban
broj parkirališnih mjesta.
Članak 15.
Na području namjene »Površina infrastrukturnog sustava / (IS)« planirana je
izgradnja prometnice, crpne stanice za vodoopskrbni sustav, filtracija te
separator ulja i masti za sustav oborinskih voda s javnih prometnih površina.
Građevine na građevnim česticam obilježenim sa IS-1 i IS-3 izvode se u
cijelosti ukopane.
Građevne čestice obilježene sa IS-4 i IS-5 služe za osiguravanje adekvatnih
prometno tehničkih uvjeta prilikom rekonstrukcije prometnica uz koje se nalaze.
Na području svih namjena dozvoljava se podzemna izgradnja pratećih
infrastrukturnih sustava.
Članak 16.
U sklopu pješačkih površna dozvoljena je postava nadstrešnica, klupa,
elemenata sa zelenilom, javne rasvjete i drugih elemenata urbane opreme, ali
sve pod uvjetom da ne smanjuju širinu pješačkog puta, te ne ometaju promet.
Članak 17.
U sklopu javnih ozelenjenih površna dozvoljena je postava građevina
Infrastrukturog sustava pod uvjetom da su u cijelosti ukopane.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 18.
Gradivi dio čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja
građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog
plana.
Gradivi dio građevne čestice određen je na grafičkom prikazu 4.
Članak 19.
Građevni pravac definira položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne
građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.
Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica,
prilazni put, javna cesta i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.
Za dio građevnih čestica navedenih u članku 10. dopušta se gradnja pomoćnih
građevina na regulacijskom pravcu.
Obvezni građevni pravac, kao udaljenost pojedinih dijelova građevine od
javnih i prometnih površina, određen je kartografskim prikazom broj 4.
Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca - javnih i prometnih
površina - je minimalno 6 m.
Na dolje navedenim građevnim česticama udaljenost građevinskog pravca od
regulacijskog pravca iznosi:
- za građevnu česticu Sn-13 7,40 m
- za građevnu česticu Sn-14 14,00 m
- za građevnu česticu Sn-26 9,20 m
- za građevnu česticu Sn-27 8,40 m
- za građevne čestice Sn-28 6,40 m
- za građevu česticu Sn-33 6,20 m
- za građevu česticu Sn-44 6,40 m
- za građevnu česticu Sp-9 7,10 m
- za građevnu česticu Sp-10 6,90 m
Građevina se s najmanje 2 / 3 svoje dužine mora graditi na obveznom
građevnom pravcu.
Slobodnostojeće građevine moraju biti udaljene od granice susjedne građevne
čestice najmanje 3,0 m ili pola svoje visine.
Na građevnim česticama Sn-1 do Sn-3, Sn-19 do Sn-23, Sn-27 do Sn-29, Sn-47 i
Sn-48 dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina na regulacijskom pravcu u zoni
kolnog ulaza na parcelu.
Na građevnim česticama Sn-7 do Sn-13, Sn-15 do Sn-17, Sn-30 do Sn-33 i Sn-35
do Sn-40, dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina visine prizemlja na
regulacijskom pravcu.
Članak 20.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se:
- gradnja potpornih zidova, stubišta i vanjskih terasa čija najveća
dozvoljena visina ne prelazi 1,5 m,
- postava elemenata za ozelenjenu pergolu - sjenicu čija najveća dozvoljena
visina ne prelazi 2,5 m,
- postava instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture i
- postava instalacija građevina ukopanih ili izgrađenih u razini terena.
Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene, kao i rekonstrukcija u
cilju promjene namjene dijela građevine u građevinskom području naselja
određuje se pod istim uvjetima kao i za nove građevine stambene namjene. Kada
zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Planom
rekonstrukcija se vrši u postojećim gabaritima građevine.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 21.
Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom
kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina, te
sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza.
Nema ograničenja u primjeni tipova konstrukcijskih sistema.
Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije goranske
autohtonosti.
Članak 22.
Krovišta moraju biti kosa izvedena kao: dvovodna, jednovodna ili raščlanjena
na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha od
35Ê. Pokrov mora biti crijep tamne boje, drveni pokrov ili pokrov od
bitumeniziranih materijala uz obavezu stavljanja krovnih snjegobrana.
Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
- usporedo u odnosu na okolne građevine,
- usporedo s prometnicom,
- usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore i okomite krovne prozore.
Tlocrtna duljina okomitih krovnih prozora ne smije prelaziti 30 % duljine
krovnog vijenca krovne plohe na kojoj se nalaze. Dopušta se ugradnja kolektora
sunčeve energije pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha
ili kompozicijski usklađeni s osnovnim
oblikovanjem korpusa građevine, te da ne narušavaju
sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.
Nije dopuštena izvedba ravnih krovišta na osnovnoj građevini.
Članak 23.
Na pročelju građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za
termotehničke i druge instalacijske sustave (klimatizaciju, ventilaciju i sl.).
Za tovrsnu opremu potrebno je u fazi projektiranja predvidjeti pozicije u
sklopu korpusa građevine.
Članak 24.
Arhitektornsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski
materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u
naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji Gorskog kotara. Također se
preporučuje korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za lokalnu
arhitekturu.
Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist
dužine pročelja.
Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za
arhitekturu Gorskog kotara.
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
Članak 25.
Način uređenja i korištenja građevne čestice određen je kartografskim
prikazom broj 3.
Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na
tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izgrađen
podzemno, potrebno je urediti kao pješačku, kolnu ili ozelenjenu površinu.
Članak 26.
Cestovni pokos moguće je prilikom izvedbe radova na pojedinoj građevnoj
čestici stambene namjene ukloniti radi ostvarivanja neposrednog kolnog ulaza na
parkirališno manipulativni prostor građevne čestice ili u pomoćnu građevinu -
garažu.
Uklanjanje izvesti na način da se konstruktivno osigura i stabilizira
preostale dijelove pokosa te na način da se ne naruši konstruktivne elemente
prometnice, a sve sukladno ovjerenom projektnom rješenju.
Članak 27.
Najmanje 30 % površina građevne čestice mora biti smisleno ozelenjeno
visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene
površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo potrebno je maksimalno sačuvati i
dopuniti autohtonim raslinjem.
Terase, potporni i ogradni zidovi moraju se graditi tako da nisu u
suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja i zatečene topografije terena.
Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izgrađen
podzemno, potrebno je urediti kao pješačku, kolnu ili ozelenjenu površinu,
dozvoljava se izgradnja svjetlika, ali pod uvjetom da ne ometa prometni pristup
građevinama.
Površina nadzemnih dijelova svjetlika uključuje se u ukupni zbroj pri
izračunu koeficijenta izgrađenosti (kig).
Članak 28.
Zemljište na kojem zbog gradnje dođe do izmjene topografije, potrebno je
iznivelirati ili adekvatno preoblikovati te hortikulturno urediti. Radi
očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja
podzida / potpornih zidova visine do najviše 1,5 m.
Terenske denivelacije veće od 1,5 m rješavati terasasto ili kao građevinski
oblikovane strukture. Kaskade-terase potpornih zidova potrebno je ozeleniti
adekvatnim raslinjem.
Uređenje terena oko građevine, izgradnja ograde, potpornih zidova, terase,
stubišta i slično, treba se izvesti tako da ne narušava izgled osnovnih cjelina
i ambijentalnost okoliša.
Članak 29.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica.
Ograde se izrađuju od monolitnog materijala (kamen, beton, ožbukani građevinski
blokovi), zelenila (oblikovani nasad), metala i drveta ili kombinacijom drugih
materijala, visine najviše 1,5 m. Najviše 1,0 m visine može biti neprovidni -
čvrsti dio (kamen, strukturirani i žbukani beton i sl.) dok ostali dio mora
biti metalni, drveni, zeleni i sl. (providan i / ili djelomično providan).
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i
komunalnom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
Članak 30.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su
kartografskim prikazom broj 2.1. Pozicija kolnog priključka prikazana u
grafičkom prilogu je principjelne naravi i nije obvezujuća.
Članak 31.
Svaka građevna čestica mora imati priključak na česticu javne prometne
površine, odnosno osiguran kolni i pješački prilaz s javne prometnice.
Pomoćne građevine za koje je dopuštena gradnja na regulacijskom pravcu mogu
imati neposredan kolni pristup sa javnoprometne površine neovisno o još jednom
eventualnom kolnom prilazu na parcelu u prostor okućnice.
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja
Članak 32.
Na području obuhvata Plana ne postoje evidentirane ulice i ceste nadmjesnog
značaja.
3.1.2. Gradske i pristupne ulice
Članak 33.
Na području obuhvata Plana nalaze se slijedeće gradske i pristupne
prometnice:
- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka »U-1«;
- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka »U-2«;
- Planirana pristupna prometnica (odvojak od postojeće ceste) / oznaka
»U-3«;
- Planirana pristupna prometnica (odvojak od postojeće ceste) / oznaka
»U-4«;
Planom se, radi realiteta u izvedbi a ovisno o dinamici razvoja naselja i
prateće infrastrukture, predviđa mogućnost faznosti u izgradnji planiranih
prometnica a na način da je osigurana funkcionalnost faze:
1 Faza uključuje izgradnju prometnice U-1 i jednosmjernog dijela prometnice
U-2 (od spoja sa ulicom oznake U-1 do spoja sa postojećom spojnom prometnicom
za Ličko polje). Opisani sklop čini funkcijsku cjelinu koja omogućuje
kvalitetnu prometnu povezanost.
2 Faza uključuje izgradnju dvosmjernog djela prometnice U-2 (dvosmjerni dio:
od spoja sa postojećom Balenskom ulicom do spoja sa ulicom oznake U-1)
Opisana faznost nije obvezujuća pri budućoj gradnji prometne mreže, već se
sve prometnice mogu graditi i istodobno (spajanje Faze 1 i Faze 2).
Članak 34.
Za postojeće prometnice planira se zadržavanje postojećih gabarita, osim
spojne prometnice za Ličko polje, za koju se planira uređenje i proširenje
unutar obuhvata plana prema uvjetima predviđenim za jednosmjerni dio prometnice
(ulice) oznake » U-2 », obzirom predstavlja nastavak iste.
Za postojeću ulicu Sv. Križ predviđa se zadržavanje trenutnog stanja, na
koje će se priključiti planirane prometnice U-1, U-3 i U-4. Ostavlja se
mogućnost kasnije rekonstrukcije ulice Sv. Križ, sve u svrhu ujednačavanja
širine kolnika, korekcije nivelete i izrade nogostupa, a poradi povećanih
prometnih opterećenja koja se mogu pojaviti u budućnosti.
Za prometnice unutar plana propisuju se slijedeći elementi:
- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka »U-1«;
/ širina kolnika: 4.50m / jedan kolnički trak za jednosmjeran promet (ukupno
4.5m)
/ berma / bankina jednostrano 1.0 m
/ širina nogostupa min. 1,5 m - jednostrani nogostup
/ potrebni usjeci, nasipi i zidovi za savladavanje denivelacija.
- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka » U-2 » (dvosmjerni dio:
od spoja sa postojećom Balenskom ulicom do spoja sa ulicom oznake U-1);
/ širina kolničkog traka: 2.75 m / dva kolnička traka (ukupno 5.5 m)
/ berma / bankina jednostrano 1,0 m
/ širina nogostupa min. 1,5 m - jednostrani nogostup
/ potrebni usjeci, nasipi i zidovi za savladavanje denivelacija
- Planirana pristupna prometnica (ulica) / oznaka »U-2« (jednosmjerni dio:
od spoja sa ulicom oznake U-1 do spoja s postojećom spojnom prometnicom za
Ličko polje);
/ širina kolnika: 4,50 m / jedan kolnički trak za jednosmjeran promet
(ukupno 4,5 m)
/ berma / bankina jednostrano 1,0 m
/ širina nogostupa min. 1,5 m - jednostrani nogostup
/ potrebni usjeci, nasipi i zidovi za savladavanje denivelacija
- Planirane pristupne prometnice (odvojci od postojeće ceste Sv Križ) /
oznaka »U-3« i oznaka »U-4«
/ širina kolničkog traka: 2,75 m / dva kolnička traka za dvosmjeran promet
(ukupno 5,5 m)
/ berma / bankina obostrano 0,5 m
/ potrebni usjeci, nasipi i zidovi za savladavanje denivelacija
Uzdužni nagibi novih, planiranih, prometnica trebaju biti usklađeni sa
terenskim uvjetima, tehničkim mogućnostima i pozitivnim odredbama strukovnih
pravilnika. Najveći predviđeni uzdužni nagib prometnica iznosi 20,0%, a
najmanji 0,2%.
Poprečni nagibi planiranih cesta su jednostrešni te iznose 2,5% u pravcu i
od min. 2,5% do maks. 7% u zavoju.
Prometnice (ulice) koje će funkcionirati kao » slijepe » imat će na završetku
proširenje koje će služiti kao okretište za osobna i osnovna komunalna vozila,
kako je predviđeno kartografskim prikazom broj 2.1.
Bankine i berme predviđene na prometnicama unutar obuhvata plana mogu se
uređivati kao travnate (humusirane) i kamenite (obređene tamponom). Na mjestima
priključka kolnog i / ili pješačkog prilaza građevinskim česticama bankine i
berme mogu biti i asfaltirane, betonirane ili obrađene opločnicima od betona,
prirodnog ili umjetnog kamena.
Građevna čestica ceste definirana je širinom koja obuhvaća širinu
kolno-pješačke površine i prostora potrebnog za izradu pokosa postojećeg terena
ili nasipa. Zemljište na kojem zbog gradnje dođe do izmjene topografije,
potrebno je iznivelirati ili adekvatno preoblikovati te hortikulturno urediti.
3.1.3. Javna parkirališta
Članak 35.
Na području obuhvata Plana u prvoj fazi njegove realizacije nije planirana
izgradnja javnih parkirališta.
3.1.4. Smještaj vozila
Članak 36.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevnih čestica. Dimenzija parkirališnih
mjesta za osobna vozila iznosi 2,5x5,0.
Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi:
/za stambeni prostor - 1,5 parkirališna mjesta za svaku stambenu jedinicu;
/za poslovni prostor
trgovina - 2 - 4 mjesta - 100 m2 brutto izgrađene površine
drugi poslovni sadržaji - 1,5 mjesta - 100 m2 brutto izgrađene
površine
restorani i kavane - 1 mjesto - 4 sjedeća mjesta
3.1.5. Pješačke površine
Članak 37.
Na području obuhvata Plana, izuzev nogostupa uz kolnike, planirane su
posebne pješačke i javne površine označene na kartografskim prikazima 1 i 4
oznakama od PP-1 do PP-5.
Članak 38.
Najmanja širina nogostupa iznosi 1,5 m, dozvoljava se prilagodba trase s
obzirom na zatečeno stanje na terenu (npr. kvalitetno visoko zelenilo, nagibi
terena...).
Završne obrade ploha nogostupa izvesti prema usvojenim standardima za
uređenje mjesnih prostora goranske provenijencije.
Pješačke površine mogu se opremiti elementima urbane opreme prema usvojenim
standardima za uređenje mjesnih prostora.
Na pješačkoj površini dozvoljava se na istaknutim pozicijama (vidikovac i
sl.) postavljanje nadstrešnica ili paviljona do 9 m2, ali pod
uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 39.
Gradnja, rekonstrukcija i opremanje telekomunikacijske mreže unutar obuhvata
Plana prikazana je kartografskim prikazom broj 2.2.
Članak 40.
Novoplanirana telekomunikacijska mreža mora svojom kvalitetom i kapacitetom
omogućiti pružanje različitih vrsta telekomunikacijskih usluga (glas, podaci,
video).
Kabelska TK mreža gradi se isključivo podzemno uz ugradnju rezervnih cijevi
za procijenjene buduće potrebe. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju
(DTK) potrebno je graditi od cijevi promjera 1 50 mm, a potreban broj cijevi
utvrdit će se projektnom dokumentacijom. U točkama grananja trase i skretanja
telekomunikacijske (TK) kanalizacije te na krajevima prekopa kolnika potrebno
je postaviti tipizirane montažne zdence (MZ).
Potrebno je graditi jedan sustav kabelske kanalizacije koji će zadovoljiti
sadašnje i buduće potrebe svih TK operatera te prilikom izrade glavnih i
izvedbenih projekta DTK uvažiti potrebe svih operatera i svim operatorima
omogućiti pristup DTK uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete.
Novu pristupnu mrežu treba graditi bakrenim podzemnim kabelima u xDSL
tehnologiji ili optičkim podzemnim vodovima koji se uvlače u prethodno položene
cijevi u zemlji.
Unutar građevne čestice potrebno je izgraditi kabelsku kanalizaciju do
granice građevne čestice za pretplatničke telekomunikacijske vodove i kabelsku
televiziju te ishoditi suglasnost Hrvatske agencije za poštu i elektroničke
komunikacije. Mjesto priključka građevine na telekomunikacijsku mrežu odrediti
će se projektnom dokumentacijom. Razdjelnik zgrade (TK ormarić) potrebno je
postaviti na mjesto koncentracije kućne telekomunikacijske instalacije i
vanjske kabelske telekomunikacijske mreže. U svakom TK ormariću potrebno je
predvidjeti sabirnicu za uzemljenje koja treba biti spojena na glavnu sabirnicu
izjednačenja potencijala (GSIP) građevine.
Elektronička komunikacijska infrastruktura zgrade treba omogućiti svim
krajnjim korisnicima usluga u zgradama slobodan izbor operatera. U tu svrhu, a
sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu
poslovnih i stambenih zgrada (NN br. 155/2009) od izvodnog TK ormarića objekta
do TK razdjelnika svakog stana potrebno je položiti dva kabela:
1. Bakreni kabel FTP ili xDSL
2. Jednomodni svjetlovodni kabel sa 4 niti
TK ormarić objekta treba biti dimenzija koje omogućavaju naknadnu ugradnju
terminalne opreme za bakrene i svjetlovodne kabele.
Ormar predviđen za ugradnju opreme zajedničkog antenskog sustava potrebno je
kabelski povezati sa TK ormarićem.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 41.
Trase mreže komunalne infrastrukture određena je grafičkim prikazima broj:
2.2. vodoopskrba, 2.3. odvodnja, 2.4. elektroopskrba.
Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno, a sve prema
posebnim uvjetima nadležnih komunalnih društava i trgovačkih društava s javnim
ovlastima.
Mjesta priključenja građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture
te na javno-prometnu površinu prikazana su kartografskim prikazom broj 4.
3.3.1. Opskrba vodom
Članak 42.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj
2.2. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva.
Opskrba vodom za građevne čestice unutar plana osigurava se izgradnjom
vodoopskrbnih cjevovoda smještenih u trupu prometnice ili pješačke staze.
Cjevovod se priključuje na postojeći cjevovod PVC DN 110 koji osigurava
opskrbu pitkom vodom naselja Lič iz vodospreme Grbajel 600 m3,
794/790 m.n.v.
Dio izgrađenih građevina priključen je na postojeći vodovod spojen na sustav
željezničkog vodovoda ali je neadekvatan pa se namjerava napustiti.
Vodovodna mreža unutar plana riješena je na način da omogućuje prilagodbu
sustava u slučaju budućih rekonstrukcija opskrbne mreže kojom se voda dovodi do
naselja.
Predviđa se izgradnja vodovodne infrastrukture smještene unutar postojećih i
novih javnih površina za osiguranje priključaka izgrađenih građevina na novu
vodovodnu mrežu. Dopušta se izmjena trase i profila infrastrukture u trupu
prometnice u odnosu na prikazanu, uz obrazloženje u projektnoj dokumentaciji.
Ovisno o planovima razvoja vodovodne mreže, dopuštena je izgradnja jedne ili
više crpnih stanica unutar javnih i zelenih površina (unutar zelenih površina
grade se kao podzemne građevine), kao i njihov drugačiji položaj od onog
prikazanog u kartografski prikazima, uz obrazloženje u projektnoj
dokumentaciji.
Rješenje opskrbe vodom mora biti usklađeno s protupožarnom zaštitom u cilju
osiguranja potrebnih količina vode i tlaka u mreži i na požarnim hidrantima
prema posebnim uvjetima, te prema Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10) i
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/ 06).
Za izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne, ukoliko je nadzemnog tipa,
primijenjuju se postavljeni uvjeti za izgradnju na građevnim česticama.
Projektiranje i izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne mora se vršiti
sukladno svim standardima i zakonskim propisima za tu vrstu građevina.
Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog
potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri
iskopu), te minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije (min.
1,5 m od osi cjevovoda s obje strane) kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja
instalacija drugih korisnika u prostoru.
Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je
to moguće. Prilikom križanja sa drugim instalacijama vertikalni razmak se
izvodi minimalno 50 cm računajući od tjemena tj. dna cijevi.
Minimalni dozvoljeni profil cjevovoda je DN 80 mm.
Obavezna je izvedba hidrantske mreže pri gradnji novih cjevovoda u
naseljenom području. Udaljenost između vanjskih hidranata može iznositi od 80
do max. 150 m.
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak 43.
Područje obuhvaćeno planom nalazi se u trećoj zoni sanitarne zaštite te su
mjere zaštite određene »Odlukom o zonama sanitarne zaštite vode za piće na
Crikveničko- vinodolskom području (SN PGŽ 01/99). Granica III. zone sanitarne
zaštite ucrtana je na kartografskom prikazu br.3, a mjere zaštite za dio
područja unutar detaljnog plana koji se nalazi izvan zone provode sa kao i za
III. zonu sanitarne zaštite. Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se
mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija
izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
(definirane Odlukom).
U naselju Lič nije izgrađena kanalizacijska mreža, a dio naselja obuhvaćen
ovim planom predviđa se u budućnosti priključiti na jedinstveni kanalizacijski
sustav naselja. Predviđena je izgradnja razdjelnog sustava, sustav oborinske
odvodnje izvodi se zajedno sa planiranom prometnom infrastrukturom, dok je za
sustav odvodnje sanitarno potrošnih voda planiran kolektor u trupu ceste.
Sustav odvodnje sanitarno-potrošnih voda izvodi se zajedno sa planiranom
prometnom infrastrukturom, ili naknadno po izgradnji glavnog kolektora naselja
Lič na koji bi se planirani sustav odvodnje priključio. Dopušta se izmjena
trase i profila infrastrukture u trupu prometnice i javnih površina u odnosu na
prikazanu, uz obrazloženje u projektnoj dokumentaciji.
Odvodnja sanitarnih otpadnih voda
Članak 44.
Sve sanitarno potrošne otpadne vode na području obuhvata plana do izgradnje
glavnih kolektora odnosno sustava odvodnje sanitarno-potrošnih voda naselja Lič
rješavaju se u sklopu pojedinih građevnih čestica, skupljanjem u nepropusnim
sabirnim jamama sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na
području općine Fužine (SN PGŽ 01/97). Nakon izgradnje sustava odvodnje
sanitarno-potrošnih voda naselja Lič odnosno glavnog kolektora, planirani
kolektor sanitarno-potrošnih voda predviđa se priključiti na isti, uz
priključenje svih građevina na kanalizacijski sustav sukladno Odluci.
Odvodnja oborinskih otpadnih voda
Članak 45.
Planom je predviđena izgradnja zatvorenog sustava oborinske odvodnje kojim
se zbrinjavaju oborinske otpadne vode i odvode u podzemlje.
Oborinske vode koje padaju na krovove građevina i zelene površine smiju se
direktno upuštati u tlo putem upojnih bunara bez ikakvog prethodnog tretmana za
razliku od oborinskih voda koje padaju na površine prometnica i parkirališta
koje se prije upuštanja u tlo moraju obvezno tretirati taložnicama i
separatorima masnoća i ulja kako bi se oslobodile anorganskih i organskih
čestica (pijesak, manje kamenje, masnoće i ulja).
Za prihvat svih oborinskih voda sa parkirnih površina potrebno je izvesti
mrežu slivnika i linijskih rešetki prije ispuštanja u kolektor oborinske
odvodnje.
Trase oborinskih kolektora uglavnom su smještene su u trupu planiranih
prometnica, a sustav gravitacijski odvodi otpadnu vodu do mjesta upoja. Dopušta
se izmjena trase i profila infrastrukture u trupu prometnice u odnosu na
prikazanu, kao i položaja separatora i infiltracijskih / upojnih građevina
unutar javnih i zelenih površina (unutar zelenih površina grade se kao podzemne
građevine), uz obrazloženje u projektnoj dokumentaciji.
Oborinske vode s prometnica prikupljaju se slivnicima i odvode putem
zatvorenog sustava oborinskih kolektora do mjesta upuštanja u teren. Prije
upuštanja u teren putem infiltracijske / upojne građevine (jarka, upojnog
bunara i sl.) oborinske vode pročistiti pomoću separatora ulja i masti.
Detalje paralelnog vođenja i križanja s drugim instalacijama riješiti u
skladu s posebnim uvjetima vlasnika instalacija.
Razmak od drvoreda, zgrada i drugih građevina u prostoru mora biti usklađen
sa lokalnim uvjetima.
Zbog jednostavnije izvedbe i održavanja kanalizacijskog sustava preporuča se
vođenje trase svih kolektora u cestovnom pojasu gdje je to moguće.
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 46.
Rješenje sustava elektroopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je
kartografskim prikazom broj 2.4. Elektroopskrbu i javnu rasvjetu izvesti
sukladno rješenju iz navedenog kartografskog prikaza i posebnim uvjetima
nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima.
Na području ovog plana ne predviđa se izgradnja novih dalekovoda naponskog
nivoa 110-220-400 kV.
Područje obuhvata Plana napaja se iz planirane trafostanice koja će se
uklopiti u postojeću srednjenaponsku 20 kV mrežu. Planirane 20 kV vodove
potrebno je izvoditi u trupu javno-prometne površine podzemnim kabelima. Planiranu
20 kV mrežu treba razvijati na način da se trafostanici omogući dvostrano
napajanje. Trase 20 kV vodova su načelno prikazane u kartografskom prikazu, a
moguća su odstupanja od predviđenih trasa prilikom izrade projektne
dokumentacije.
Niskonaponsku mrežu potrebno je izvoditi podzemno. Postojeća niskonaponska
nadzemna mreža 0,4 kV u zoni zahvata se zadržava, a postupno ju treba
zamijeniti podzemnim kabelima.
Članak 47.
Na zasebnoj građevnoj čestici planske oznake IS-2-TS planirana je gradnja
samostojeće trafostanice 20 / 0.4 kV sukladno kartografskom prikazu broj 2.4.
Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama
iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2 m.
Priključak novih potrošača na novoplaniranu trafostanicu potrebno je
izvoditi tipiziranim kabelima. Procjena vršnog opterećenja građevina unutar
područja obuhvata plana iznosi 315 kW.
Članak 48.
Javnu rasvjetu je potrebno razvijati u sklopu postojeće mreže javne
rasvjete, odnosno kao samostalnu na zasebnim stupovima povezanim podzemnim
kabelima.
U dijelu gdje se javna rasvjeta izvoditi kao samostalna, trasu je potrebno
izvoditi u zajedničkim kanalima s distributivnom mrežom 20 i 0.4 kV naponskog
nivoa.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 49.
Unutar obuhvata Plana planirane su javne zelene površine. Javne zelene
površine uređuju se na česticama oznake od Z-1 do Z-6 sukladno hortikulturnom
rješenju ovjerenom od nadležne službe lokalne samouprave. Dozvoljena je postava
elemenata za rekreaciju i dječju
igru. Dozvoljava se postava građevina Infrastrukturnih
sustava ukoliko su u cijelosti ukopane.
5. Uvjeti i način gradnje / Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina
Članak 50.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane posebne vrijedne cjeline i
građevine.
6. Mjere provedbe plana
Članak 51.
Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim
Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja
komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 52.
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti
usmjerenih na očuvanje okoliša, a treba ih provoditi u skladu s važećom
zakonskom i podzakonskom regulativom koja je relevantna za tu problematiku.
7.1. Mjere zaštite tla
Članak 53.
Zaštitu tla potrebno je provoditi sukladno mjerama sprječavanja oštećivanja
ekoloških funkcija tla.
Pri izvedbi zemljanih radova, u tlo nije dozvoljeno unošenje otpadnih i
drugih tvari.
Na prometnim površinama nije dozvoljeno pranje vozila i strojeva,
odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima te odlaganje
tehnološkog i drugog otpada.
U cilju zaštite tla zabranjuje se:
- odlaganje otpada na površinama koje nisu predviđene i uređene za tu
namjenu,
- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih voda.
7.2. Mjere zaštite zraka
Članak 54.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 178/04,60/08, 110/07) uz obavezno provođenje mjera za sprečavanje
i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijedi za područje II. kategorije kakvoće
zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/96 i 2/97 i 133/05).
7.3. Mjere zaštite voda
Članak 55.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je
provoditi temeljem Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području
Općine Fužine.
Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih voda rješava se priključkom na mjesni
kanalizacijski sustav, do izgradnje sustava javne odvodnje obavezna je
izgradnja nepropusnih sabirnih jama za sve vrste građevina određenih ovim
Planom do veličine 200 m2 (10 ES)
Odvodnja oborinskih voda sa prometnica priklupljat će se sustavom slivnika
te će se gravitacijskim zatvorenim sistemom ispustiti u upojne građevine. Prije
ispuštanja u upoj oborinska odvodnja pročistiti će se kroz propisani tretman
separacije ulja i masti i infiltracijskom građevinom ispustiti u upoj.
7.4. Mjere zaštite od buke
Članak 56.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima za dan iznosi od 55 dBa danju i 45 dBa noću.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne
novine« broj 37/90, 145/04, 46/06).
7.5. Postupanje sa otpadom
Članak 57.
Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»NN«,
broj 123/97) i Pravilnika o vrstama otpada (»NN« broj 27/96, 50/05).
Na području obuhvata Plana, a unutar građevinske čestice, vlasnici su dužni
osigurati mjesto za spremnik otpada prema uvjetima nadležnog komunalnog
društva. Pozicija mjesta za spremnik otpada definirati će se u upravnom
postupku ishođenja Rješenja o uvjetima građenja ili Lokacijske dozvole.
Moguće je objedinjavanje više domaćinstava u korištenju spremnika.
Kapacitiranje spremnika prema standardima nadležnog komunalnog društva.
Uvjetovan je nesmetani pristup komunalnih vozila do spremnika otpada.
7.6. Mjere posebne zaštite
Članak 58.
Sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u
katastrofama i većim nesrećama utvrđeni su slijedećim zakonima i pravilnicima:
Zakon o zaštiti i spašavanju (»NN« broj 174/04, 79/09, 38/09 i 127/10),
Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i
spašavanja (NN 38/08), Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN
47/06).
Pravci evakuacije i prometnice za evakuaciju određeni su na kartografskom
prikazu br. 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
7.6.1. Sklanjanje ljudi
Članak 59.
Za područje obuhvaćenim Planom nije predviđena gradnja skloništa.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju
sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i
spašavanje Općine Fužine, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se
izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
7.6.2. Mjere zaštite od potresa
Članak 60.
Mjere zaštite od potresa treba provoditi protupotresnim projektiranjem i
građenjem građevina sukladno zakonskim propisima o građenju te postojećim
tehničkim propisima za
odgovarajuću seizmičku zonu. Prostor obuhvata Plana nalazi u
zoni VIIIo seizmičnosti prema MCS skali.
Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima
za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na
djelovanje potresa.
7.6.3. Mjere zaštite od rušenja
Članak 61.
Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se
projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne
ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije
ljudi i pristupa interventnim vozilima.
7.6.4. Mjere zaštite od požara
Članak 62.
1. Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u
prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije
potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu općepriznatu
metodu.
2. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke
prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih
mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Fužine.
3. Kod projektiranja novih prometnica i ulica ili rekonstrukcije postojećih,
obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu,
nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa
Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94, 55/ 94 i 142/03)
4. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr., Ako
se izvode slobodnostojeći niski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala
bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni
razmak kod stambeno - poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena
višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalma propisana udaljenost među
objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
5. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (N.N. br. 8/06).
6. Za gradnju građevine i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštovati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju
njega.
7. Temeljem čl. 28 st. 2 Zakona o zaštiti od požara (N.N. br. 92/10)
potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složene građevine (građevine
skupine 2).
8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni
Članak 63.
U obuhvatu Plana, na građevnim česticama oznake Sn- 48, Sp-22 i IS-5 nalaze
se građevine predviđene za uklanjanje.
III. POSEBNE ODREDBE
Članak 64.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07).
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 65.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine
Fužine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Fužine.
Članak 66.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine Fužine i Uredu državne uprave
u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Delnice.
Članak 67.
Grafički dio i obvezni prilozi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
njezin sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak 68.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/11-01/03
Ur. broj: 2112/03-01-11-04
Fužine, 20. srpnja 2011.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FUŽINE
Predsjednik
Đuro Radošević, v. r.
