32.
Na temelju odredbe članka 100. Zakona o prostornom planiranju i gradnji
(»Narodne novine« br.76/07, 38/09 i 55/11), Odluke o izmjenama i dopunama
Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja (UPU 8) - građevinsko područje
ugostiteljsko-turističke namjene T2B/T3B sa pripadajućim građevinskim
područjima sportsko-rekreacijske namjene R6D (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 25/09) i odredbe članka 32. Statuta Općine
Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09 i 35/09), te uz
pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva (Klasa: 350-02/11-13/77; Ur.broj: 531-06-11-2 od 11. srpnja
2011.), Općinsko vijeće Općine Punat na sjednici održanoj 21. srpnja 2011. godine
donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja (UPU 8) - građevinsko područje
ugostiteljsko-turističke namjene T2B/T3B sa pripadajućim građevinskim
područjima sportsko-rekreacijske namjene R6D
I.OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja (UPU 8) - građevinsko područje
ugostiteljsko-turističke namjene T2B/T3B sa pripadajućim građevinskim
područjima sportsko-rekreacijske namjene R6D (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Plan je izradio »Arhitektonsko-građevinski atelje«, d.o.o. iz Rijeke, Ive
Marinkovića 14.
Članak 3.
Granica obuhvata Plana ucrtana je na kartografskim prikazima od broja 1. do
broja 4.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 30,34 ha, od čega kopneni dio iznosi
10,24 ha, a morski dio 20,10 ha.
Članak 4.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualni
i grafički dio te obvezne priloge kako slijedi:
A.Tekstualni dio
Odredbe za provođenje
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih
i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke i
sportsko rekreacijske djelatnosti
4.Uvjeti i način gradnje građevina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne mreže, elektroničke komuni
kacijske mreže i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. Javna parkirališta
5.1.3. Pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničke komunikacije
5.2.1. Uvjeti smještaja samostojećeg uličnog kabineta
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
7.Mjere zaštite prirodnih cjelina i ambijentalnih
vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Mjere posebne zaštite
10. Mjere provedbe plana
B.Grafički dio
Kartografski prikazi
1.Korištenje i namjena prostora, M 1:2000
2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
-prometna i ulična mreža, M 1:2000
2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
-komunalna infrastrukturna mreža, M 1:2000
3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
-uvjeti korištenja i uređenja površina, M 1:2000
3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
-uvjeti zaštite površina, M 1:2000
4.Način i uvjeti gradnje, M 1:2000
C.Obvezni prilozi
1.Obrazloženje Plana
2.Izvod iz Izmjene i dopuna Prostornog plana
uređenja Općine Punat (»Službene novine PGŽ«,
br. 30/10)
3.Stručna podloga:
Posebna geodetska podloga podloga za UPU 8
(Geofoto d.o.o., Zagreb, 2009.)
4.Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi, zahtjevi i
mišljenja iz članka 79. i članka 90. ZPUG te
evidencija postupka izrade i donošenja Plana
5.Mišljenja iz članka 94. ZPUG
6.Sažetak za javnost
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 5.
Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja prema namjeni je površina
ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3), ugostiteljsko-turističke namjene
- turističko naselje (T2), sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3),
sportsko-rekreacijske namjene - more, vodne površine - bujični vodotok,
prometne površine - ulica (U) i prometne površine - pješački put (PP).
Članak 6.
Površine sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3),
sportsko-rekreacijske namjene - more, vodne površine - bujični vodotok,
prometne površine - ulica (U) i prometne površine - pješački put (PP) planirane
su za javno korištenje.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE I
SPORTSKO-REKREACIJSKE DJELATNOSTI
Članak 7.
Na području namjene »Ugostiteljsko-uristička namjena - kamp (T3)« planira se
smještaj građevina ugostiteljsko- turističke djelatnosti i to: pokretne opreme
za smještaj gostiju, građevina u funkciji kampa za druge potrebe gostiju, te
privremenih građevina.
Pokretnom opremom za smještaj gostiju iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva
se različita kamperska pokretna oprema koja nije čvrsto povezana sa tlom i to
šator, kamp prikolica /kamp kućica, caravan/, pokretna kućica /mobilhome/ i
autodom /kamper/.
Građevinom u funkciji kampa za druge potrebe gostiju iz stavka 1. ovog
članka podrazumijevaju se građevine koje su čvrsto povezane s tlom i to
recepcija, restoran, caffe bar, trgovina, sanitarni čvor, prostor za pranje i
glačanje i dr.
Privremenim građevina iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se građevine
gotove konstrukcije i to recepcija - kiosk, sanitarni čvor - kiosk, trgovina -
kiosk i pokretna sanitarna kabina.
Članak 8.
Ukupni kapacitet područja namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp
(T3)« iznosi najviše 920 postelja.
Članak 9.
Na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje
(T2) planira se smještaj zasebnih turističkih naselja oznake T2a, T2b, T2c i
T2d.
Površine za smještaj zasebnih turističkih naselja iz stavka 1. ovoga članka
prikazane su kartografskim prikazom br. 4.
U sklopu zasebnih turističkih naselja iz stavka 1. ovoga članka planira se
gradnja turističke građevine hotela i vile.
Građevinom hotela iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se
samostalna/samostojeća građevina u kojoj se gostima obvezno pružaju usluge
smještaja i doručka, a mogu se pružati i druge ugostiteljske usluge. Uz
građevinu hotela dozvoljena je gradnja otvorenog bazena u funkciji te
građevine.
Građevinom vile iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se
samostalna/samostojeća jedinica, u pravilu višeg standarda, u kojoj se gostima
pružaju usluge smještaja te je ustrojena i opremljena tako da gost može sam
pripremati jelo. U sklopu građevine vile dozvoljeno je smjestiti najviše 6
postelja.
Područje za smještaj zasebnih turističkih naselja oznake T2a, T2b, T2c i T2d
iz stavka 1. ovog članka, dozvoljeno je, do privođenja u planiranu namjenu,
koristiti za postav pokretne opreme za smještaj gostiju u funkciji kampa.
Članak 10.
Ukupni kapacitet područja namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena -
turističko naselje (T2) iznosi najviše 280 postelja.
Članak 11.
Na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)« planira
se smještaj građevina sportsko- rekreacijske djelatnosti i to: igrališta za
rekreaciju i građevina u funkciji rekreacije.
Igralištem za rekreaciju iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se sportski
teren otvorenog tipa za košarku, mali nogomet, odbojku, tenis i dr.
Građevinom u funkciji rekreacije iz stavka 1. ovog članka smatra se
privremena plažna ugostiteljska građevina i građevina za spremanje rekvizita.
Privremena pažna ugostiteljska građevina iz stavka 3. ovoga članka gradi se
kao građevina gotove konstrukcije.
Članak 12.
Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« smještaj
pokretne opreme, gradnja građevina u funkciji kampa i postava privremenih
građevina planira se na jednoj ili više građevnih čestica koje čine
funkcionalnu cjelinu kampa.
Ukoliko se smještaj pokretne opreme, gradnja građevina u funkciji kampa i
postava privremenih građevina planira na više građevnih čestica koje čine
funkcionalnu cjelinu kampa, te čestice mogu biti prostorno odvojene prometnim
površinama.
Najmanja dozvoljena površina jedne ili ukupna površina više građevnih
čestica koje čine funkcionalnu cjelinu kampa iz stavka 1. ovoga članka iznosi
15.000 m2.
Na svakih 1.000 m2 jedne ili više građevnih čestica koje čine
funkcionalnu cjelinu kampa iz stavka 3. ovog članka planirano je smjestiti
najviše 25 postelja.
Članak 13.
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice za smještaj i gradnju zasebnih
turističkih naselja na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena -
turističko naselje (T2) iznosi kako slijedi:
-6.400 m2 za turističko naselje oznake T2a,
-5.900 m2 za turističko naselje oznake T2b,
-6.100 m2 za turističko naselje oznake T2c,
-2.500 m2 za turističko naselje oznake T2d.
Članak 14.
Na svakih 1.000 m2 površine građevne čestice za smještaj i
gradnju turističkih naselja planirano je smjestiti najviše 12 ležajeva. Pri
tome ležajevi u hotelu trebaju zauzimati najmanje 30%, a ležajevi u vilama
najviše 70% od ukupnog broja ležajeva turističkog naselja.
Članak 15.
Površina građevne čestice za gradnju igrališta za rekreaciju i građevina u
funkciji rekreacije na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene -
kupalište (R3)« iznosi najmanje 1.000 m2.
Članak 16.
Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« najveća
dozvoljena površina izgrađenosti građevne čestice je kig=0,1, a
najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je kis=0,1.
Članak 17.
Na području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje
(T2) najveća dozvoljena površina izgrađenosti (kig) i najveći
dopušteni nadzemni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis+),
te najveći dopušteni podzemni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis-)
iznose:
-kig=0,25, kis+=0,6, kis-=0,4.
Veličina i površina građevina
Članak 18.
Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« najveća
dopuštena katnost (E) i najveća dopuštena visina (v) građevina planira se kako
slijedi:
-za građevine u funkciji kampa za druge potrebe gostiju najveća dozvoljena
katnost je E=P, a najveća dozvoljena visina je v=6,0 m,
-za privremene građevine najveća dozvoljena katnost je E=P, a najveća
dozvoljena visina je v=3,5 m
Članak 19.
Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje
(T2) najveća dopuštena katnost (E) i najveća dopuštena visina (v) građevina
planira se kako slijedi:
-za građevinu hotela najveća dozvoljena katnost je E=2Po+P+2 (dvije
podrumske etaže+prizemlje+dva kata), a najveća dozvoljena visina je v=9,0 m,
-za građevinu vile najveća dozvoljena katnost je E= P+1 (prizemlje+jedan
kat), a najveća dozvoljena visina je v=7,0 m.
Članak 20.
Podrumska etaža planira se isključivo za smještaj vozila u mirovanju,
tehnološke i pomoćne prostore građevine hotela.
Članak 21.
Na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)« najveća
dopuštena katnost (E), najveća dopuštena visina (v) i najveća bruto tlocrtna
površina (BTP) građevina iznosi:
-za plažnu ugostiteljsku građevinu najveća dozvoljena katnost je E=P, najveća
dozvoljena visina je v=3,5 m, a najveća dozvoljena tlocrtna bruto površina je
BTP= 30 m2,
-za građevinu za spremanje rekvizita najveća dozvoljena katnost je E=P, a
najveća dozvoljena visina je v=3,0 m, a najveća dozvoljena tlocrtna bruto
površina je BTP= 15 m2
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 22.
Građevina se gradi unutar gradivog dijela građevne čestice.
Članak 23.
Gradivi dio građevne čestice određen je najvećim dozvoljenim koeficijentom
izgrađenosti građevne čestice i najmanje dozvoljenim udaljenostima građevine
prema rubovima građevne čestice i regulacijskog pravca, odnosno rubova građevne
čestice prema županijskoj cesti oznake Ž 5125 (D 102 - Punat_Stara Baška),
rubova građevne čestice prema ulici za obalni pristup (UOP), turističkoj ulici
(TU), pješačkim stazama, pješačkom stubištu i obalnoj šetnici.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, izvan gradivog dijela građevne čestice
dozvoljava se gradnja i postava pročišćivača otpadnih voda te ukopanog
spremnika plinske kotlovnice, ako je to neophodno radi zadovoljavanja tehničkih
uvjeta postave spremnika.
Članak 24.
Površine za smještaj građevina u funkciji kampa za druge potrebe gostiju na
području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - kamp (T3)«, građevina na
području namjene »Ugostiteljsko - turistička namjena - turističko naselje (T2)
i igrališta za rekreaciju na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjene -
kupalište (R3)« grafički su prikazane kartografskim prikazom br. 4.
Članak 25.
Udaljenost građevine prema rubovima građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m,
udaljenost građevine od regulacijskog pravca, odnosno granice građevne čestice
prema županijskoj cesti oznake Ž 5125 (D 102 - Punat_Stara Baška), ulici
obalnog pristupa i turističkoj ulici iznosi najmanje 6,0 m, a prema granicama
građevnih čestica pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalnoj šetnici iznosi
najmanje 3,0 m.
Oblikovanje građevina
Članak 26.
Arhitektonsko oblikovanje građevine, obrada pročelja i krovnih ploha mora
biti usklađena s prirodnim okruženjem te ne smije narušavati izgled vrijednog
krajolika.
Članak 27.
Zbog izloženosti područja intenzivnim vjetrovima potrebno je odabrati
kvalitetne i izdržljive materijale.
Članak 28.
Dozvoljava se suvremeni arhitektonski izraz, ali se građevina načinom
gradnje, mjerilom, oblikovanjem pročelja i upotrebljenim materijalima mora
prilagoditi lokalnim uvjetima te skladno uklopiti u proporcije, ritam i izgled
koji je ostvarila tradicijska arhitektura otoka.
Članak 29.
Na području namjene »Sportsko-rekreacijske namjena - kupalište (R3)
građevine se planiraju završno oblikovati isključivo uporabom kamena i/ili
drva.
Članak 30.
Vrsta krova nije određena.
Nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja.
Za pokrov kosog krova iz stavka 2. ovoga članka dozvoljava se uporaba
opečnog ili betonskog crijepa mediteranskog tipa boje kupe kanalice.
Izuzetno od stavka 1. ovoga članka na području namjene
»Sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) krov građevine planirano je izvoditi
isključivo kao kosi krov sa krovnim pokrovom od grubo klesanih kamenih ploča.
Članak 31.
Na pročelju građevine dozvoljeno je postavljanje tende, nadstrešnice i
slično, pod uvjetom da se njihovim postavljanjem ne utječe na slobodan profil
potreban za kretanje pješaka i vozila, postavljanje urbane opreme te drugih
posebnih uvjeta korištenja javne i prometne površine.
Uređenje građevnih čestica
Članak 32.
Na području namjena broj parkirališnih/garažnih mjesta potrebno je osigurati
na građevnoj čestici kako slijedi:
-na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« potrebno
je osigurati najmanje jedno parkirališno mjesto za svaku smještajnu jedinicu
kampa i najmanje tri parkirališna mjesta za čekanje uz recepciju kampa,
-na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje
(T2)« potrebno je osigurati parkirališni prostor za najmanje 30% smještajnih
jedinica građevine hotela, te najmanje jedno parkirališno mjesto za svaku
građevinu vile.
Izuzetno, za područje namjene »Sportsko-rekreacijska namjena - kupalište
(R3)« parkirališna mjesta planirano je osigurati na javnom parkiralištu
građevne čestice ulice obalnog pristupa (UOP).
Članak 33.
Parkirališne površine na području namjene »Ugostiteljsko - turistička
namjena - kamp (T3)« i »Ugostiteljsko- turistička namjena - turističko naselje
(T2)« moraju biti ozelenjene najmanje jednim stablom na svaka dva parkirna
mjesta.
Članak 34.
Svaku građevnu česticu na području namjene »Ugostiteljsko - turistička
namjena - turističko naselje (T2)« i »Ugostiteljsko - turistička namjena - kamp
(T3)« dozvoljeno je ograditi.
Najveća dozvoljena visina ograde iz stavka 1. ovoga članka građevne čestice
na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje
(T2)« prema susjednim građevnim česticama iznosi 1,5 m, a na području
»Ugostiteljsko - turistička namjena - kamp (T3)« iznosi 2,2 m.
U visini od najviše 0,8 m ograda iz stavka 2. ovoga članka izvodi se kao
puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, a u preostaloj visini ograda se
izvodi kao providna uporabom drva, metala, živice i sličnog materijala.
Članak 35.
Na području namjene »Sportsko - rekreacijska namjena - kupalište (R3)«
površina igrališta za igru loptom može se ograditi providnom ogradom čija
visina iznosi najviše 3,0 m.
Članak 36.
Na građevnim česticama u nagibu nije dozvoljeno veće preoblikovanja terena
zatrpavanjem prirodnih jaruga i/ili izvođenjem visokih usjeka i nasipa.
Najveća dozvoljena visina usjeka i nasipa iz stavka 1. ovog članka iznosi
1,5 m.
Izuzetno od stavka 2. ovog članka, najveća dozvoljena visina usjeka i nasipa
iznosi 3,0 m na građevnim česticama pješačkih staza, pješačkog stubišta i
obalne šetnice.
Članak 37.
Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,5 m.
Potporni i/ili obložni zid iz stavka 1. ovog članka izvodi se uporabom
kamena.
Izuzetno od stavka 1. ovog članka, najveća dozvoljena visina potpornog i/ili
obložnog zida iznosi 3,0 m na građevnim česticama pješačkih staza, pješačkog
stubišta i obalne šetnice.
Članak 38.
Najmanje 40% površine građevne čestice ugostiteljsko- turističke i
sportsko-rekreacijske namjene potrebno je urediti kao parkovni nasad i/ili
prirodno zelenilo.
Članak 39.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što
većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje parkovnog nasada i/ili
prirodnog zelenila.
Članak 40.
Površine parkovnog nasada i/ili prirodnog zelenila na građevnoj čestici
dozvoljeno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama,
elementima rasvjete, koševima za otpatke i sl.
Članak 41.
Površina sportsko-rekreacijske namjene mora u širini od 300 m od obalne
linije namijenjena je sportskim i rekreativnim aktivnostima na moru (kupanje,
veslanje, rekreacijski ribolov, ronjenje, vaterpolo i sl.).
Na površini sportsko-rekreacijske namjene mora iz stavka 1. ovog članka u
sigurnosnom području širine 30 m od obalne linije nije dozvoljeno kretanje bilo
kakvih plovila.
Dijelove sigurnosnog područje iz stavka 2 ovog članka dozvoljeno je ograditi
sigurnosnim plutačama.
Članak 42.
Na djelu površine sportsko-rekreacijske namjene mora planira se smještaj
privremenog privezišta - pontona za korištenje tijekom turističke sezone.
Najveći dozvoljeni broj vezova privremenog privezišta - pontona iz stavka 1.
ovoga članka iznosi 75 vezova.
Dio morske površina na kojoj je planiran smještaj privremenog privezišta -
pontona iz stavka 1. ovog članka prikazan je kartografskim prikazom br. 3.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 43.
Površine za smještaj pojedinačnih građevina ugostiteljsko-turističke i
sportsko-rekreacijske djelatnosti prikazane su kartografskim prikazom br. 4.
Članak 44.
Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se gradnja novih građevina, te
održavanje, rekonstrukcija ili uklanjanje postojećih građevina.
5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE
MREŽE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 45.
Prometnu mrežu, elektroničku komunikacijsku mrežu i komunalnu mrežu unutar
obuhvata Plana čine:
1.Prometne površine i građevine i to:
-ulica obalnog pristupa (UOP),
-turistička ulica (TU),
-javno parkiralište,
-pješačka površina (pješačka staza, pješačko stubište i obalna šetnica).
2.Elektroničke komunikacijske građevine i uređaji s pripadajućim kanalima i
vodovima i to:
-samostojeći ulični kabinet,
3.Komunalne građevine i uređaji s pripadajućim vodovima i to:
-građevine i uređaji vodoopskrbe,
-građevine i uređaji za odvodnju otpadnih voda,
-građevine i uređaji za odvodnju oborinskih voda,
-građevine i površine distribucijske elektroenergetske mreže (trafostanice),
-građevine i uređaji javne rasvjete.
Članak 46.
Prometne površine unutar područja obuhvata Plana, na koje postoji neposredan
pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica,
moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući nesmetano
vođenje komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukture (mreža
vodoopskrbe i odvodnje, elektroenergetska mreža i mreža elektroničke
komunikacije).
Dio prometne površine koji nakon izrade projektne dokumentacije i/ili
parcelacije građevnih čestica ne ulazi u građevnu česticu prometne površine,
moguće je pripojiti susjednim građevnim česticama.
Članak 47.
Građevine i uređaji elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture s
pripadajućim kanalima i vodovima, ovim su Planom utvrđene načelno, a točan
položaj trasa utvrdit će se projektnom dokumentacijom unutar površina načelnih
trasa, vodova ili kanala utvrđenih Planom.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture
iz stavka 1. ovoga članka potrebno je pridržavati se pozitivnih propisa i
propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja.
Priključivanje građevina na građevine i uređaje iz stavka 1. ovoga članka,
obavlja se na način koji propisuje i uvjetuje nadležna pravna osoba sa javnim
ovlastima.
Članak 48.
Građevine i uređaji elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture
moraju imati osiguranu površinu za redovito korištenje građevine i uređaja te
osiguran kolni pristup.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak 49.
Površine za gradnju i rekonstrukciju prometne mreže na području obuhvata
Plana određene su u kartografskim prikazom br. 2.1.
5.1.1. CESTOVNI PROMET
Članak 50.
Na području obuhvata planira se gradnja ulice obalnog pristupa (UOP) i
turističke ulice (TU).
Koridor ulice obalnog puta (UOP) i turističke ulice (TU) utvrđen je
kartografskim prikazima od br. 1. do br. 4.
Koridor ulice obalnog puta (UOP) i turističke ulice (TU) iz stavka 1. ovog
članka iznosi 30,0 m, te se čuva sve do utvrđivanja građevnih čestica tih
ulica.
Članak 51.
Ulica obalnog puta (UOP) namijenjena je dvosmjernom kretanju i parkiranju
vozila i kretanju pješaka, te polaganju telekomunikacijskih i komunalnih
infrastrukturnih vodova.
Najmanja dozvoljena širina ulice iz stavka stavka 1. ovog članka iznosi
14,20 m. Najmanja dozvoljena širina kolnika ulice iznosi 6,0 m. Pri tome se
ulice gradi sa obostranim nogostupom najmanje dozvoljena širine 1,60 m.
Na završetku ulice iz stavka 1. ovog članka planirano je urediti okretište.
Članak 52.
Turistička ulica (TU) namijenjena je dvosmjernom kretanju vozila i kretanju
pješaka, te polaganju vodova elektroničke komunikacije i komunalnih
infrastrukturnih vodova.
Najmanja dozvoljena širina ulice iz stavka 1. ovog članka iznosi 8,7 m.
Najmanja dozvoljena širina kolnika ulice iznosi 5,50 m. Pri tome se ulica gradi
sa obostranim nogostupom najmanje dozvoljena širine 1,60 m.
Članak 53.
Kolne površine ulice obalnog puta (UOP) i turističke ulice (TU) planirano je
završno izvesti primjenom ohrapavljenog betona, a površine nogostupa planirano
je opločiti elementima od ohrapavljenog kamenog ili betonskog materijala.
5.1.2. JAVNA PARKIRALIŠTA
Članak 54.
Javno parkiralište planirano je za gradnju u profile ulice obalnog puta
(UOP).
Javno parkiralište iz stavka 1. ovog članka uređuje se sa najmanje 40 PM
koje je potrebno ozeleniti sadnjom stabala.
Pri sadnji stabala iz stavka 2. ovog članka na svaka dva parkirna mjesta
potrebno je posaditi najmanje jedno stablo.
Članak 55.
Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu najmanje dva
parkirališna mjesta moraju biti uređeno za parkiranje vozila osoba s
invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
5.1.3. PJEŠAČKE POVRŠINE
Članak 56.
Na području obuhvata planira se gradnja pješačkih staza, pješačkog stubišta
i dijela obalne šetnice koja povezuje uvalu Pečen sa uvalom Zala Draga.
Koridori pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice utvrđeni su
kartografskim prikazima od br. 1. do br. 4.
Koridor pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice iz stavka 1.
ovog članka iznosi 6,0 m, te se čuva sve do utvrđivanja građevne čestice
pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice.
Članak 57.
Pješačke staze, pješačko stubište i obalna šetnica namijenjene su kretanju
pješaka. Najveća dozvoljena širina pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne
šetnice je 2,5 m, a najmanja dozvoljena širina je 1,6 m.
Pješačku površinu pješačkih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice
planirano je završno izvesti primjenom zbijenog kamenog drobljenca.
Izuzetno, na mjestima konfiguracije zemljišta u padu, pješačku površinu
pješakih staza, pješačkog stubišta i obalne šetnice iz stavka 2. ovog članka
dozvoljeno je izvesti primjenom ohrapavljenog betona ili ohrapavljenog kamena
vapnenačkog porijekla.
Članak 58.
Najveća dozvoljena visina stube pješačkog stubišta iznosi 15 cm, a najveći
dozvoljeni broj stuba u jednom kraku iznosi 10 stuba.
5.2. UVJETI GRADNJE MREŽE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
Članak 59.
Mjesto i način priključka građevina na javnu mrežu elektroničke komunikacije
prikazan je kartografskim prikazom broj 2.2.
Na području obuhvata planira se gradnja i rekonstrukcija elektroničke
komunikacijske mreže uz povećanje postojećih kapaciteta.
Kabelska TK mreža planira se graditi i rekonstuirati podzemno uz ugradnju
rezervnih cijevi za buduće potrebe.
Dubina ukopavanja gornjeg ruba cijevi kabelske mreže je najmanje 0,7 m'
ispod završne kote prometne površine, odnosno 0,6 m' ispod završne kote ostalih
površina. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradi se od PEHD
ili PVC cijevi. U točkama granjanja trase i skretanja TK kanalizacije te na
krajevima prekopa kolnika obvezno se planira ugradnja montažnih zdenaca.
Prilikom paralelnog vođenja i križanja DTK s ostalim instalacijama treba se
pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti. Ako te udaljenosti u stvarnim
uvjetima nije moguće postići potrebno je primijeniti odgovarajuće zaštitne
mjere.
Novu pristupnu mrežu treba graditi bakrenim podzemnim kabelima u xDSL
tehnologiji ili optičkim podzemnim vodovima koji se uvlače u prethodno položene
cijevi u zemlji.
Članak 60.
Elektronička komunikacijska mreža mora se graditi i rekonstruirati na način
da svim operatorima bude omogućen slobodan pristup korisnicima uz ravnopravne
uvjete.
5.2.1. UVJETI SMJEŠTAJA SAMOSTOJEĆEG ULIČNOG KABINETA
Članak 61.
Uređaj samostojećeg uličnog kabineta dozvoljeno je postaviti površinama
javnih i drugih namjena ukoliko to dozvoljavaju tehnički i imovinsko-pravni
uvjeti.
Ukoliko se samostojeći ulični kabinet iz stavka 1. ovoga članka postavlja na
prometnim površinama mora se smjestiti tako da se ne ometa kolni i pješački
promet tim površinama.
Najveće dozvoljene dimezije samostojećeg uličnog kabineta iz stavka 1. ovoga
članka iznose 1,6x1,6x0,7 m'.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 62.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su kartografskim
prikazom broj 2.2.
Članak 63.
Sanitarno-potrošni i protupožarni cjevovod, kolektor otpadnih i oborinskih
voda te elektroenergetske instalacije potrebno je položiti podzemno.
Prilikom gradnje cestovne građevine ulice obalnog pristupa (UOP) i
turističke ulice (TU), sustav javne odvodnje potrebno je izgraditi kao
razdjelni sustav sa odvojenim sustavom za odvodnju otpadnih voda i odvojenim
sustavom za odvodnju oborinskih voda.
Članak 64.
Sustav za odvodnju otpadnih voda izvodi se kao zatvoreni kanalizacijski
sustav s pročišćavanjem.
Članak 65.
U sklopu područja obuhvata planirana je gradnja crpne stanice i podmorskog
ispusta sanitarno-otpadnih voda, pjeskolova i ugrađenih slivnika s taložnikom
te hvatača za masti, ulja i tekuća goriva (separatora) sa prometnih površina.
Članak 66.
Oborinske vode sa manjih parkirnih površina do 10 PM, kao i čiste krovne
oborinske vode dozvoljeno je upuštati u tlo putem upojnih bunara.
Članak 67.
Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)« i
»Ugostiteljsko-turistička namjena - turističko naselje (T2)« dozvoljena je
rekonstrukcija i gradnja trafostanica i ostalih objekata i uređaja
elektroopskrbne mreže.
0 Građevna čestica za građevinu iz st. 1 ovog članka mora imati izravan
pristup sa javne prometne površine. Najmanja udaljenost građevine od javne
prometne površine iznosi 3,0 m. Najmanja udaljenost građevine od granice
susjednih čestica iznosi 3,0 m, odnosno 1,0 m ako građevina prema toj granici
nema otvora.
1 Za smještaj građevine iz st. 1 ovog članka potrebno je tijekom postupka
ishođenja lokacijske dozvole ishodovati suglasnost jedinice lokalne samouprave.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 68.
Područje obuhvata plana nalazi se na području ekoloških mreža i to kopnenog
područja NEM-a »Bašćanska draga« (HR2000899) i međunarodno važnog područja za
ptice »Kvarnerski otoci« (HR1000033).
Na području ekoloških mreže iz stavka 1. ovog članka prilikom uređenja
građevnih čestica i gradnje građevina potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri
sačuvati postojeću vegetaciju kako bi se postigla i/ili održala zaštita
prirodnih vrsta i stanišnih tipova.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 69.
Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati kako slijedi:
-smanjivati količine otpada,
-otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i
volumena otpada,
-organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih tvari
(papir, staklo, metal, plastika i druge materijale).
Članak 70.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti
opremljeni na način kojim se sprječava rasipanje ili prolijevanje otpada te
nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.
Članak 71.
Sukladno odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama, na području obuhvata
Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i manipulacija opasnim
tvarima.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 72.
Zaštita zraka provodi se uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i
smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje - I. kategorije kakvoće
zraka.
Članak 73.
U novoplaniranim građevinama potrebno je promicati gradnju plinskih
kotlovnica, a ako se kao energent upotrebljava lož ulje obvezna je uporaba
niskosumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora od najviše 1%.
Članak 74.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB.
Članak 75.
Temeljem odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće na otoku Krku (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 17/07), područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće.
Članak 76.
Oborinske vode sa prometnih površina i javnog parkirališta moraju se
pročistiti pjeskolovima i ugrađenim slivnicima s taložnikom te hvatačima za
masti, ulja i tekuća goriva, a potom upustiti u prijemnik (tlo ili more) putem
upojnih bunara, odnosno podmorskih ispusta.
Članak 77.
Otpadne vode iz kuhinja restorana i praonica rublja potrebno je sprovesti u
sustav javne odvodnje otpadnih (fekalnih) voda.
Otpadne vode iz stavka 1. ovoga članka, prije upuštanja u javni sustav
odvodnje, moraju se pročistiti odgovarajućim uređajem odabir kojega mora
odgovarati kakvoći otpadne vode koju je potrebno pročistiti.
Otpadne vode iz kuhinja, restorana i praonica rublja iz stavka 1. ovoga
članka, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti hvatačima
za masti i ulja te hvatačima deterdženata.
Članak 78.
U dijelu akvatorija potrebno je spriječiti onečišćenja mora, a naročito
onečišćenja mora fizičkim i kemijskim tvarima (ugljikovodici, derivati nafte i
slično).
Članak 79.
Zaštitu tla potrebno je provoditi sukladno mjerama sprječavanja oštećivanja
ekoloških funkcija tla.
Pri izvedbi zemljanih radova nije dozvoljeno unošenje u tlo otpadnih i
drugih tvari.
Na prometnim površinama nije dozvoljeno pranje vozila i strojeva,
odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima te odlaganje
tehnološkog i drugog otpada.
9.1. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Zaštita od rušenja
Članak 80.
Zaštitu od rušenja potrebno je provoditi primjenom sljedećih mjera:
1.prilikom gradnje prometnica mora se u potpunosti poštovati udaljenost između
građevina i regulacijskog pravca duž dijelova trase prometnice,
2.prilikom izrade idejnog projekta za gradnju i uređenje građevnih čestica
na području namjene potrebno je voditi računa o međusobnim udaljenostima
pokretne opreme za smještaj gostiju, građevina u funkciji kampa za druge
potrebe gostiju, te privremenih građevina u svrhu osiguravanja slobodnih
prolaza i površina te o potrebi uspostavljanja prostornih razgraničenja
(zelenilo, slobodne površine i slično) u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije
prilikom incidentne situacije.
Zaštita od erozije
Članak 81.
Izvođenjem građevinskih zahvata na području obuhvata ne smije se povećati
vodna erozija niti stvoriti dodatna koncentracija površinskih voda.
Sve građevinske zahvate iz stavka 1. ovog članka treba izvoditi na način da
uključuju potrebne tehničke elemente za antierozijsku zaštitu.
Zaštita od poplava bujičnim vodama
Članak 82.
Na kartografskom prikazu br. 3.2. označeni su koridori velikih voda bujičnih
tokova oznaka I., II., III. i IV.
Unutar koridora velikih voda bujičnih tokova oznaka I. I II. nije dozvoljena
gradnja zgrada i drugih objekata izuzev uređenja prometnih površina.
Unutar koridora velikih voda bujičnih tokova oznaka III. I IV. nije dozvoljena
gradnja zgrada čvrsto povezanih s tlom.
Na području koridora oznake II. iz stavka 1. ovog članka planirano je
uređenja kanala za male vode prema uvjetima javne ustanove »Hrvatske vode«.
Zaštita od požara
Članak 83.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom
dijelu projektne dokumentacije potrebno je u nedostatku domaćih propisa
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Članak 84.
Kod projektiranja prometnica obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja.
Članak 85.
Kod određivanja međusobne udaljenosti između objekata potrebno je voditi
računa o požarnom opterećenju objekata, intezitetu toplinskog zračenja kroz
otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim
uvjetima i drugom.
Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna
udaljenost treba biti jednaka visini višeg objekta, odnosno najmanje 6,0
metara.
Međusobni razmak objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta
višeg objekta.
Ukoliko se ne može postići najmanja propisana udaljenost među objektima
potrebno je predvidjeti dodatne pojačane mjere zaštite od požara.
Članak 86.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezna je gradnja
hidrantske mreže.
Zaštita od potresa
Članak 87.
Područje obuhvata ovoga Plana nalazi se u seizmičkoj zoni 7. Seizmičko
zoniranje područja obuhvata Plana utvrđeno je Odlukom o donošenju Prostornog
plana uređenja općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
9/08).
Članak 88.
Mjere posebne zaštite, odnosno mjere zaštite i spašavanja prikazane su
kartografskim prikazom broj 3.2.
Postavljanje sirene za javno uzbunjivanje planirano je u sklopu građevine
hotela ili aparthotela, sukladno kartografskom prikazu br. 3.2.
Članak 89.
Prijevoz opasnih tvari nije dozvoljen prometnicama unutar obuhvata Plana.
Članak 90.
Područje obuhvata Plana nalazi se, sukladno Odluci o donošenju Prostornog
plana uređenja općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
09/08) u zoni seizmičnosti 7.
Protupotresno projektiranje i građenje građevina potrebno je provoditi
sukladno tehničkim i drugim propisima.
Kod rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za
protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje akata kojima se dozvoljava
rekonstrukcija treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata građevine.
Građevine javne i komunalne infrastrukture koje su naročito ugrožene
potresom prikazane su kartografskim prikazom broj 3.2.
Članak 91.
Prometni pravci pogodni za evakuaciju ljudi i osiguranje nesmetanog prolaza
interventih vozila, koji nisu ugroženi urušavanjem građevina, određeni su
kartografskim prikazom broj 3.2.
Zone za evakuaciju ljudi i deponiranje materijala koji je nastao kao
posljedica rušenja određene su kartografskim prikazom broj 3.2.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 92.
Gradnji građevina i uređenju površina određenih Planom može se pristupiti
nakon gradnje pripadajućih objekata i uređaja prometne i komunalne
infrastrukture.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine
Punat i potpisanih od predsjednika Općinskog vijeća Općine Punat.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine
Punat, u pismohrani Primorsko- goranske županije, Upravnog odjela za
graditeljstvo i zaštitu okoliša, ispostava Krk, u Javnoj ustanovi - Zavodu za
prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 94.
Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi iz članka 4. ove Odluke, koji čine
njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.
Članak 95.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/11-01/4
Ur. broj: 2142-02-01-11-7
Punat, 21. srpnja 2011.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT
Predsjednik
Marijan Kereži, v. r.
