30.
Na temelju odredbe članka 100. Zakona o prostornom planiranju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07 i 38/ 09), Odluke o izradi UPU 5 - građevinsko
područje sportsko-rekreacijske namjene R6c (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 24/08 i 25/09) i odredbe članka 32. Statuta Općine Punat
(»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 25/09 i 35/09), a uz
pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva (Klasa: 350-02/11-13/82; Urbroj: 531-06- 11-02 od 15. srpnja
2011. godine), Općinsko vijeće Općine Punat, na sjednici održanoj 21. srpnja
2011. godine donosi
ODLUKU
o donošenju UPU 5 - građevinsko područje
sportsko-rekreacijske namjene R6c
Članak 1.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 5 - građevinsko područje
sportsko-rekreacijske namjene R6c (u daljnjem tekstu: Urbanistički plan).
(2) Urbanistički plan utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i
drugih površina za sportsko rekreacijske i zelene površine, ostalu prometnu,
uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje
prostora. Urbanistički plan se donosi za područje koje je dijelom devastirano
odlagalištem komunalnog otpada, pa je uređenje ovog područja ujedno i način
sanacije uz privođenje područja planiranoj sportsko rekreacijskoj namjeni.
(3) Urbanistički plan obuhvaća sportsko-rekreacijsko područje ukupne površine
oko 2,7 ha. Granica obuhvata Urbanističkog plana ucrtana je u grafičkom dijelu
elaborata Urbanističkog plana u mjerilu 1:1.000.
Članak 2.
(1) Urbanistički plan je sastavni dio ove Odluke i sadržan je u elaboratu
Urbanistički plan uređenja UPU 5 - GRAĐEVINSKO PODRUČJE SPORTSKO-REKREACIJSKE
NAMJENE R6c izrađenom od strane tvrtke URBOS doo Split, broj elaborata 525/08.
a sastoji se od sljedećeg:
I. TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKE DJELATNOSTI
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I
POVRŠINAMA
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1 Javna parkirališta i garaže
5.1.2 Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3 Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1 Elektroenergetska mreža
5.3.2 Vodoopskrbna mreža
5.3.3 Odvodnja otpadnih voda
5.3.4 Zaštita od štetnog djelovanja voda
6.UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8.POSTUPANJE S OTPADOM
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
10. MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA
II. GRAFIČKI DIO
0.Granica obuhvata 1:1000
1.Korištenje i namjena površina, prometna i ulična
mreža 1:1000
2.Komunalna infrastrukturna mreža:
2.a Elektroenergetska i telekomunikacijska mreža 1:1000
2.b Vodoopskrbna mreža; Odvodnja otpadnih
voda 1:1000
3.a Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000
3.b Posebne mjere zaštite 1:1000
4.Način i uvjeti gradnje 1:1000
III. PRILOZI URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
A OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA
1.POLAZIŠTA
1.1 Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja, odnosno
dijela naselja u prostoru Općine
1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2 Prostorno razvojne značajke
1.1.3 Infrastrukturna opremljenost
1.1.4 Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5 Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
2.CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I
UREĐENJA
3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1 Program gradnje i uređenja naselja
3.2 Osnovna namjena prostora
3.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina
3.4 Prometna i ulična mreža
3.5 Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1 Elektroenergetski sustav
3.5.2 Telekomunikacijska mreža
3.5.3 Vodoopskrba
3.5.4 Odvodnja otpadnih voda
3.6 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1 Uvjeti i način gradnje
3.6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7 Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
B IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA OPĆINE PUNAT
C POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA KOJI SU KORIŠTENI U IZRADI
URBANISTIČKOG PLANA
D ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
E IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ
RASPRAVI
F EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA URBANISTIČKOG PLANA
G SAŽETAK ZA JAVNOST
Članak 3.
(1) Provedba Urbanističkog plana temeljit će se na ovim Odredbama kojima se
definira namjena i korištenje prostora, način i uvjeti gradnje te zaštita
vrijednih područja unutar obuhvata Urbanističkog plana. Svi uvjeti kojima se
regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Urbanističkog plana
sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Urbanističkog plana, koji
predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 4.
(1) Korištenje i namjena površina prikazana je u grafičkom dijelu elaborata
Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina
u mjerilu 1:1.000.
Članak 5.
(1) Unutar površine obuhvaćene Urbanističkim planom razgraničene su sljedeće
namjene:
-sport i rekreacija - građevine zatvorenog tipa (R1-z),
površine 0,59 ha
-sport i rekreacija - građevine otvorenog tipa (R1-o),
površine 0,93 ha
-ugostiteljski sadržaji (R1-1), površine 0,22 ha
-vidikovac (R1-2), površine 0,12 ha
-zaštitne zelene površine (Z), površine 0,16 ha
-površina infrastrukturnih građevina (IS), površine 0,05 ha
-prometne površine, površine 0,52 ha
-parkiralište (P), površine 0,11 ha
(2) Površine zona su približne, određene temeljem digitalnog premjera
kartografskih prikaza Urbanističkog plana. Manja odstupanja površina i
pokazatelja su moguća temeljem mjerenja stvarnog terena i detaljnijih
geodetskih podloga što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana.
(3) Sportsko-rekreacijska namjena (građevine zatvorenog tipa - R1-z)
obuhvaća površinu zapadno od ulice (ostala ulica). Unutar zone omogućava se
gradnja građevine sportsko rekreacijske namjene zatvorenog tipa u kojoj će biti
smješteno boćalište s tribinama i pratećim sadržajima (klupske prostorije,
garderobe i svlačionice, tuševi, sanitarni čvor, spremište rekvizita, kafe bar
i sl.). U zoni je moguća gradnja zabavnog centra za djecu, omladinu i odrasle,
ugostiteljski sadržaji i drugi prateći sadržaji koji su primjereni planiranim
sportsko rekreacijskim sadržajima). Na otvorenom površinama zone omogućava se gradnja
dječjih igrališta, postavljenje različitih sprava za igru djece (tobogani,
manji vrtuljci, bazeni s pijeskom i dr.) te uređenje parkirališta i zelenih
površina.
(4) Sportsko-rekreacijska namjena (građevine otvorenog tipa - R1-o) obuhvaća
najveći dio površine Urbanističkog plana a smještena je na zapadnom dijelu
područja. Unutar ove zone omogućava se gradnja teniskih terena s tribinama i
druga otvorena sportska igrališta (košarka, odbojka, badminton i slično).
Moguća je gradnja pratećih sadržaja (klupske prostorije, garderobe i
svlačionice, tuševi, sanitarni čvor, spremište rekvizita, kafe bar i sl.).
(5) Ugostiteljski sadržaji (R1-1) obuhvaćaju površine na sjevernom dijelu
područja. Unutar zone omogućava se rekonstrukcija postojećih građevina.
(6) Unutar zone vidikovca (R1-1) mogući su ugostiteljski sadržaji, otvorene
terase, izložbeni prostor, druge različite usluge koje su primjerene planiranim
sportsko rekreacijskim sadržajima.
(7) Zaštitne zelene površine su određene za rubne dijelove područja, uz
prometnice i južnu granicu područja. Uređuju se s pretežno autohtonom, visokom
vegetacijom radi zaštite područja od vjetra (bura). Unutar ove zone moguće je
uređenje pješačkih staza i odmorišta.
(8) Površine infrastrukturnih građevina obuhvaćaju površinu za smještaj
trafostanice i površinu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(9) Prometne površine obuhvaćaju:
-glavna ulica
-ostala ulica
-kolno pješačka ulica
-pješačke površine
-parkiralište.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 6.
(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana nije predviđena gradnja
građevina gospodarskih djelatnosti.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 7.
(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana predviđena je gradnja samo
građevina sportsko rekreacijske namjene.
Članak 8.
(1) Uvjeti i način gradnje - oblik i veličina pojedinih zona/građevnih
čestica (unutar kojih se mogu graditi građevine sporta i rekreacije) prikazani
su grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4.
Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1.000.
(2) Planirana je gradnja novih
građevina sportsko rekreacijske namjene i rekonstrukcija postojećih građevina.
Gradnja novih, odnosno rekonstrukcija postojećih građevina i sadržaja moguća je
unutar planiranih zona. Unutar zone se može formirati jedna ili više građevnih
čestica a što će se utvrditi u idejnom projektu u skladu s ovim odredbama.
(3) Za realizaciju mogućih građevnih čestica, sadržanih unutar obuhvata
Urbanističkog plana, obvezna je istovremena realizacija neophodnih objekata
prometne i komunalne infrastrukture i posebno sustava odvodnje radi osiguranja
propisane zaštite okoliša.
(4) Sve planirane građevine se moraju smjestiti na udaljenosti od najmanje
6,0 m od vanjskog ruba javne ulice. Ukoliko se unutar građevne čestici planira
više građevina, njihov razmještaj se određuje idejnim projektom u skladu s ovim
odredbama.
3.1 Sport i rekreacija - građevine zatvorenog tipa (R1-z)
Članak 9.
(1) Novom gradnjom predviđena je sanacija postojećeg odlagališta komunalnog
otpada uz uređenje otvorenih zelenih površina koje se uređuju kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo. Oblik i veličina zone prikazani su u grafičkom
dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4. Način i
uvjeti gradnje u mjerilu 1:1.000.
(2) Zona sporta i rekreacije, površine 0,59 ha, je namijenjena za gradnju
sljedećih sadržaja:
-zatvorenog boćališta sa više staza, gledalištem i pratećim sadržajima
(klupske prostorije, spremište rekvizita, garderobe, svlačionice, tuševi,
sanitarni čvor, kafe bar i sl.);
-zabavni centar za djecu, omladinu i odrasle;
-gradnja dječjih igrališta, postavljenje različitih sprava za igru djece
(tobogani, manji vrtuljci, bazeni s pijeskom i dr;
-ugostiteljski sadržaji i to restoran i/ili bar te drugi prateći sadržaji
primjereni osnovnoj namjeni područja,
-uređenje parkirališta i zelenih površina.
(3) Građevine boćališta, zabavnog centra, ugostiteljskih i drugih pratećih
sadržaja koje se smještaju unutar ove zone imaju najviše 2.000 m2
bruto građevinske površine nadzemnog dijela građevina i najviše 2.000 m2
bruto građevinske površine podzemnog dijela građevina.
(4) Građevna čestica za gradnju sportsko rekreacijske građevine zatvorenog
tipa mora biti veća od 1.000 m2 i na njoj može biti smješteno više
građevina.
(5) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)
iznosi 0,4 a najveći nadzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis+)
iznosi 0,6 te najveći podzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis-)
iznosi 0,8, odnosno ukupni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis)
iznosi 1,4.
(6) Sportsko rekreacijske građevine zatvorenog tipa se oblikuju kao prizemne
građevine s jednom ili više podrumskih etaža uz najveću visinu građevine 7,5 m.
Građevine mogu imati kosi ili ravni krov. Prateći sadržaji građevine
(garderobe, sanitarije, rekviziti, uredi i sl.) mogu biti interpolirani unutar
propisne najveće visine građevine na način da formiraju dvije etaže do 50%
tlocrtne površine.
(7) Unutar zone je predviđena gradnju dječjih igrališta (tobogani,
ljuljačke, penjalice, vrtuljak, klackalice, klupe, njihalice i sl.). Dječja
igrališta se mogu ograđivati primjerenim ogradama radi zaštite djece.
Orijentacijski je određeno da igrališta mogu zauzimati do 300 m2,
ali je moguća i veća površina igrališta.
(8) Unutar zone je potrebno osigurati zelene površine na najmanje 20%
površine. Rješenje zelenih površina mora pridonijeti očuvanju krajobraznih
vrijednosti i sanaciji pokosa i dijela odlagališta komunalnog otpada. Zelene
površine se mogu rješavati terasama, rampama, pokosima i drugim zahvatima na
oblikovanju terena. Moguće je predvidjeti pješačke staze, platoe, odmorišta i
sl. Preporuča se sadnja visokog autohtonog zelenila ali je moguće na dijelu
područja i parkovsko rješenje niskim zelenilom. Potporni zidovi, ukoliko se
predvide tehničkom dokumentacijom uređenja terena, moraju biti izvedeni od
kamena.
(9) U zoni je potrebno formirati otvoreno parkiralište ili podzemnu garažu
sa najmanje 30 PM. Ostale potrebe za smještaj vozila u mirovanju rješavaju se
na otvorenim javnim parkiralištima unutar obuhvata Urbanističkog plana.
(10) Urbanističkim planom je određena orijentacijska kota javnih prometnih
površina - ostala ulica i prikazana je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana,
kartografski prikaz broj 2.a, Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:1.000.
(11) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem
infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu i prema posebnim uvjetima tijela
državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
(12) Rješenje građevina treba uskladiti s posebnim propisima u pogledu zaštite
od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Svi
pristupi do građevina i otvorene površine zone trebaju se riješiti na način da
o moguće nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene
pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih barijera.
3.2 Sport i rekreacija - građevine otvorenog tipa (R1-01)
Članak 10.
(1) Oblik i veličina zone prikazani su u grafičkom dijelu elaborata
Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje u
mjerilu 1:1.000.
(2) Unutar ove zone, površine 0,70 ha planira se gradnja teniskog centra.
Omogućava se gradnja sljedećih sadržaja:
-otvorena teniska igrališta s manjim gledalištem;
-građevina za smještaj pratećih sadržaja (klupske prostorije, garderobe i
svlačionice, sanitarni čvor, spremište rekvizita, kafe bar i sl.);
-uređene zelene površine koje se uređuju kao parkovni nasadi i/ili prirodno
zelenilo.
(3) Najmanja površina građevne čestice iznosi 2000 m2.
(4) Teniska igrališta se smještaju u skladu s konfiguracijom terena i mogu
biti na različitim visinskim nivoima. Maksimalna površina igrališta s
gledalištem i pješačkim stazama iznosi 2.400 m2. Udaljenost
igrališta od granice građevne čestice i od prateće građevine iznosi najmanje
4,5 m. Gledalište (tribine) uz teniske terene može biti montažno ili fiksno.
Maksimalni broj sjedećih mjesta na gledalištu je 300 sjedala. Postojeće
građevine bivše streljane je potrebno ukloniti. Teniska igrališta se mogu
ograditi odgovarajućom laganom transparentnom ogradom primjerene visine koja
omogućava nesmetano igranje na terenima. Istočni dio igrališta ne treba
ograđivati.
(5) Građevina za smještaj pratećih sadržaja može biti smještena na udaljenosti
od 4,5 m od istočne granice igrališta. U građevini se mogu smjestiti prateći
sadržaji teniskih igrališta i to: klupske prostorije, garderobe i svlačionice,
sanitarni čvor, spremište rekvizita, kafe bar i slični sadržaji u funkciji
osnovne namjene. Veličina i površina građevine za smještaj pratećih sadržaja
određuje se s najvećim koeficijentom izgrađenosti (kig) od 0,02 i
najvećim nadzemnim
koeficijentom iskoristivosti (kis+) od 0,02,
najvećim podzemnim koeficijentom iskoristivosti (kis-) od 0,02,
odnosno ukupnim koeficijentom iskoristivosti (kis) od 0,04. Najveća
tlocrtna površina građevine iznosi 140 m2, a najveća građevinska
(bruto) površina građevine iznosi 140 m2. Najveća visina građevine
za smještaj pratećih sadržaja je prizemlje, odnosno najviše 4,0 m.
(6) Unutar zone je potrebno osigurati zelene površine na najmanje 1.500 m2.
Rješenje zelenih površina mora pridonijeti očuvanju krajobraznih vrijednosti i
sanaciji pokosa i dijela odlagališta komunalnog otpada. Zelene površine se mogu
rješavati terasama, rampama, pokosima i drugim zahvatima na oblikovanju terena.
Moguće je predvidjeti pješačke staze, platoe, odmorišta i sl. Preporuča se
sadnja visokog autohtonog zelenila ali je moguće na dijelu područja i parkovsko
rješenje niskim zelenilom. Potporni zidovi, ukoliko se predvide tehničkom
dokumentacijom uređenja terena, moraju biti izvedeni od kamena.
(7) Kolni i pješački prilaz zoni je predviđen sa jugoistočne strane. Potrebe
za smještaj vozila u mirovanju rješavaju se na otvorenim javnim parkiralištima
unutar obuhvata Urbanističkog plana.
(8) Urbanističkim planom je određena orijentacijska kota križanja ulice i
karakteristični poprečni presjek ulica a što je prikazano u grafičkom dijelu
Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.a, »Prometna i ulična mreža« u
mjerilu 1:1.000. Točne tehničke karakteristike utvrdit će se idejnim projektom
ulice sa koje se pristupa zoni.
(9) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture
sadržane u Urbanističkom planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave,
javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
(10) Odgovarajuće odobrenje za građenje sukladno Zakonu se može ishoditi tek
nakon izvedene pristupne ulice, makar u zemljanim radovima, i pripadajuće
infrastrukture kao i otvorenog javnog parkirališta smještenog na istočnom
dijelu područja.
(11) Rješenje građevina i uređenje terena treba uskladiti s posebnim
propisima u pogledu zaštite od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti. Svi pristupi do građevina i otvorene površine zone
trebaju se riješiti na način da o moguće nesmetani pristup, kretanje, boravak i
rad osoba smanjene pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih barijera.
3.3 Sport i rekreacija - građevine otvorenog tipa (R1-02)
Članak 11.
(1) Planirana su otvorena igrališta i prateći sadržaji. Novom gradnjom
predviđena je sanacija postojećeg odlagališta komunalnog otpada uz uređenje
otvorenih zelenih površina koje se uređuju kao parkovni nasadi i prirodno
zelenilo. Oblik i veličina zone prikazani su u grafičkom dijelu elaborata
Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje u
mjerilu 1:1.000.
(2) Unutar ove zone, površine 0,23 ha, koja može biti i građevna čestica
planira se gradnja slijedećih sadržaja:
-otvorena sportska igrališta bez gledališta;
-građevina za smještaj ugostiteljskih i zabavnih sadržaja i to restoran
i/ili bar te pratećih sadržaja (klupske prostorije, garderobe i svlačionice,
sanitarni čvor, spremište rekvizita, kafe bar i sl.);
-uređene zelene površine koje se uređuju kao parkovni nasadi i/ili prirodno
zelenilo.
(3) Najmanja površina građevne čestice iznosi 2000 m2.
(4) Unutar zone je predviđena površina za gradnju otvorenih sportskih igrališta
(košarka, odbojka, badminton i sl.) neto površine 420 m2
(koeficijent izgrađenosti igrališta u odnosu na ukupnu površinu građevne
čestice, kig iznosi 0,18). Otvoreno sportsko igralište se može
smjestiti na udaljenosti od 4,5 m od ruba zone. Oko sportskog igrališta se
omogućava uređenje pješačkih površina preko kojih mora biti omogućeno kretanje
interventnih vozila. Dio površine uz igralište se može ograditi laganom
transparentnom ogradom ili zelenom ogradom.
(5) Na dijelu zone planiran je građevina u kojoj je moguće smjestiti
ugostiteljske i zabavne sadržaje te pratećih sadržaja (klupske prostorije,
garderobe i svlačionice, sanitarni čvor, spremište rekvizita, kafe bar i sl.).
Građevina se mora udaljiti najma nje 6,0 m od ruba građevne čestice.
(6) Veličina i površina građevine se određuje koeficijentom izgrađenosti (kig)
od najviše 0,20 i koeficijentom iskoristivosti (kis) od najviše 0,20
ali ne više od 130 m2 korisne površine. Najveća visina građevine
iznosi prizemlje, odnosno najviše 4,0 m. Građevina se oblikuje s tradicionalnim
materijalima (drvo, kamen) i može imati kosi ili ravni krov.
(7) Kolni i pješački pristup građevnoj čestici je predviđen sa južne strane.
Pješački pristup je moguć sa sjeveroistočne strane preko pješačke ulice.
Potrebe za smještaj vozila u mirovanju rješavaju se na otvorenim javnim
parkiralištima unutar obuhvata Urbanističkog plana.
(8) Rješenje zelenih površina mora pridonijeti očuvanju krajobraznih
vrijednosti i sanaciji prostora bivšeg odlagališta komunalnog otpada. Zelene površine
se mogu rješavati terasama, rampama, pokosima i drugim zahvatima na oblikovanju
terena. Moguće je predvidjeti pješačke staze, platoe, odmorišta i sl. Preporuča
se sadnja visokog autohtonog zelenila ali je moguće i parkovsko rješenje niskim
zelenilom na dijelu građevne čestice. Potporni zidovi, ukoliko se predvide
tehničkom dokumentacijom uređenja terena, moraju biti izvedeni od kamena.
Omogućava se ograđivanje sjeveroistočnog i sjeverozapadnog dijela zone
primjerenom ogradom (kamen, metalna ograda i sl.).
(9) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem
infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu i prema posebnim uvjetima tijela
državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
(10) Odgovarajuće odobrenje za građenje sukladno Zakonu se može ishoditi tek
nakon izvedene ostale ulice, makar u zemljanim radovima i pripadajuće
infrastrukture.
(11) Rješenje građevine i uređenje terena treba uskladiti s posebnim
propisima u pogledu zaštite od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti. Svi pristupi do građevina i otvorene površine zone
trebaju se riješiti na način da omoguće nesmetani pristup, kretanje, boravak i
rad osoba smanjene pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih barijera.
3.4 Ugostiteljski sadržaji (R1-1)
Članak 12.
(1) Oblik i veličina zona (koje mogu biti građevne čestice) prikazani su u
grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4.
Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1.000. Planirane su dvije zone.
(2) Južna zona oznake R1-1, površine 0,12 ha uređuje se prema sljedećim
uvjetima:
-omogućava se rekonstrukcija postojeće građevine lovačkog doma unutar
postojećeg gabarita građevine i prenamjena dijela građevine u ugostiteljske
sadržaje (kafe bar, restoran i sl.);
-Najmanja površina građevne čestice je površina zone (južna zona oznake
R1-1);
-Najveća visina građevine iznosi prizemlje + kat, odnosno najviše 6,0 m. To
je postojeća visina građevine koja se rekonstruira;
-Otvoreni dio zone se rješava gradnjom i uređenjem terasa, platoa i zelenih
površina na 20% površine zone. Zonu je moguće ograditi kamenim zidom ili
zelenom ogradom;
-Pješački pristup je predviđen sa južne strane, dok je kolni pristup
predviđen sa istočne strane ostalom ulicom. Potrebe za smještaj vozila u
mirovanju rješavaju se na otvorenim javnim parkiralištima unutar obuhvata
Urbanističkog plana;
-Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem
infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu i prema posebnim uvjetima tijela
državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima;
-Rješenje građevine i uređenje terena treba uskladiti s posebnim propisima u
pogledu zaštite od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti. Pristup do građevine i otvorene površine zone treba riješiti na
način da omogući nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene
pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih barijera.
(3) Sjeverna zona oznake R1-1, površine 0,10 ha uređuje se prema sljedećim
uvjetima:
-omogućava se rekonstrukcija postojeće građevine unutar postojećeg gabarita
građevine i prenamjena dijela građevine u ugostiteljske sadržaje (kafe bar,
restoran i sl.);
-Najmanja površina građevne čestice je površina zone (sjeverna zona oznake
R1-1);
-veličina i površina građevina se određuje koeficijentom izgrađenosti (kig)
od najviše 0,09 i koeficijentom iskoristivosti (kis) od najviše
0,09. Najveća ukupna korisna površina građevina iznosi 120 m2;
-Najveća visina građevine iznosi prizemlje, odnosno najviše 4,0 m;
-Otvoreni dio zone se rješava gradnjom i uređenjem terasa, platoa i zelenih
površina na 20% površine zone uz očuvanje postojećih suhozidova i gromača. Zonu
je moguće ograditi kamenim zidom ili zelenom ogradom;
-Pješački i kolni pristup je predviđen s južne ulice (ostala ulica). Potrebe
za smještaj vozila u mirovanju rješava se unutar zone;
-Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem
infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu i prema posebnim uvjetima tijela
državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima;
-Rješenje građevine i uređenje terena treba uskladiti s posebnim propisima u
pogledu zaštite od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti. Pristup do građevine i otvorene površine zone treba riješiti na
način da omogući nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene
pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih barijera.
3.5 Vidikovac (R1-2)
Članak 13.
(1) Oblik i veličina zone prikazani su u grafičkom dijelu elaborata
Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje u
mjerilu 1:1.000. Planirane su dvije zone.
(2) Unutar ove zone, površine 0,12 ha, koja može biti i građevna čestica,
planira se gradnja građevine vidikovca unutar koje su mogući sljedeći sadržaji:
-ugostiteljski sadržaji (restoran, kafe bar), terase, platoi, odmorišta i
sl.;
-izložbeni prostor, dugi prateći sadržaji primjereni osnovnoj namjeni zone,
-uređene zelene površine koje se uređuju kao parkovni nasadi i/ili prirodno
zelenilo.
(3) Najmanja površina građevne čestice je površina zone (vidikovac R1-2).
(4) Veličina i površina građevine se određuje koeficijentom izgrađenosti (kig)
od najviše 0,4 i nadzemnim koeficijentom iskoristivosti (kis+) od
najviše 0,4, podzemnim koeficijentom iskoristivosti (kis-) od
najviše 0,6, tj. ukupnim koeficijentom iskoristivosti (kis) od
najviše 1,0.
(5) Udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m.
Građevina vidikovca može imati visinu prizemlje s krovom, odnosno najviše 4,0
m. Građevina se oblikuje s tradicionalnim materijalima (drvo, kamen).
(6) Kolni i pješački pristup građevnoj čestici je predviđen sa južne strane
sa ostale ulice. Potrebe za smještaj vozila u mirovanju rješavaju se na
otvorenim javnim parkiralištima unutar obuhvata Urbanističkog plana.
(7) Rješenje zelenih površina mora pridonijeti očuvanju krajobraznih
vrijednosti i sanaciji prostora bivšeg odlagališta komunalnog otpada. Zelene
površine se mogu rješavati terasama, pokosima i drugim zahvatima na oblikovanju
terena. Moguće je predvidjeti pješačke staze, platoe, odmorišta i sl. Preporuča
se sadnja visokog autohtonog zelenila ali je moguće i parkovsko rješenje niskim
zelenilom. Potporni zidovi, ukoliko se predvide tehničkom dokumentacijom
uređenja terena, moraju biti izvedeni od kamena. Omogućava se ograđivanje
sjeveroistočnog i sjevernog dijela zone primjerenom ogradom (kamen, metalna
ograda i sl.).
(8) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem
infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu i prema posebnim uvjetima tijela
državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
(9) Rješenje građevine i uređenje terena treba uskladiti s posebnim
propisima u pogledu zaštite od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti te kretanja invalidnih osoba. Pristup do građevine
i otvorene površine zone treba riješiti na način da omogući nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih
barijera.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 14.
(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana nije predviđena gradnja
stambenih građevina.
5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 15.
(1) Urbanističkim planom su određeni infrastrukturni objekti i uređaji koji
su prikazani u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski
prikazi broj 2.a do 2.c. u mjerilu 1:1000.
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 16.
(1) Prometna i ulična mreža unutar obuhvata Urbanističkog plana vezana je na
postojeću lokalnu cestu - glavnu ulicu, kao osnovnu komunikaciju područja. Sa
glavne ulice planiraju se kolni i pješački pristupi do pojedinih zona i
građevnih čestica.
(2) Urbanističkim planom su određene slijedeće prometne površine:
-glavna ulica
-ostala ulica
-kolno pješačka ulica
-pješačke površine
-parkiralište.
(3) Glavna ulica predstavlja manju dionicu prometnice Punat - Stara Baška,
dužine oko 250 m. Preko glavne ulice osiguran je kolni ulaz u područje sportsko
rekreacijske zone. Križanje je riješeno kao »T« križanje, s kolnim trakom za
desno skretanje u područje sportsko rekreacijske namjene. Najmanja širina
poprečnog profila glavne ulice iznosi 3,0+3,0 m s jednostranim pješačkim
pločnikom minimalne širine 1,5 m.
(4) Ostala ulica je planirana s dva osnovna kraka preko kojih se omogućava
priključenje planiranih sadržaja na prometne površine. Poprečni presjek ostale
ulice planiran je minimalne širine 7,0 m, odnosno 1,5+2,75+2,75 m. Uz ostalu
ulicu su postavljena okomita parkirališna mjesta.
(5) Kolno pješačka ulica je planirana kao krak ulice od ostale ulice do
planiranih zona na sjeveroistoku područja. Posebnim krakom planiran je pristup
do zone uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Širina kolno pješačke ulice
iznosi 4,5 m.
(6) Manje pješačke površine čine kraći spojevi između glavne ulice i
sportsko rekreacijskih sadržaja najmanje širine 1,5 m. Parkirališta su
organizirana uz ostalu ulicu.
(7) U grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj
2a. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:1000 date su orijentacijske kote
nivelete, a koje će se točno utvrditi u tehničkoj dokumentaciji određene
dionice ceste ili ulice a prilagođeno točnim podacima o terenu i planiranoj
infrastrukturi.
(8) U profilu glavne i ostale ulice te ostalih prometnih površina je obvezno
osigurati međusobno usklađeno vođenja ostale infrastrukture (voda, odvodnja, TK
kanalizacija i energetski kabel).
5.1.1 Javna parkirališta
Članak 17.
(1) Promet u mirovanju se rješava se unutar površine pojedine zone i na
zajedničkom otvorenom parkiralištu.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta određuje se u skladu s namjenom
pojedinih sadržaja unutar sportsko rekreacijske zone obuhvaćene Urbanističkim
planom:
-za sportsko-rekreacijske građevine sa tribinama i sl. 1PM/10 sjedala,
-za sportsko-rekreacijske površine bez tribina 1PM/na 40 m2 neto
korisne površine,
-za ugostiteljski prostor 1PM/pet sjedala,
-za društvene sadržaje (knjižnica, čitaonica, klub, galerija, muzej i sl.)
1PM/50 m2 neto korisnog prostora + 1PM/3 zaposlena,
-za poslovni prostor (ured, agencija, banka, ordinacija i dr.) 1PM/30-40 m2
neto korisnog prostora + 1PM/3 zaposlena,
-za trgovački, odnosno uslužni prostor 1PM/20 m2 neto korisnog
prostora za građevine do 500 m2 korisnog prostora, odnosno najmanje
40PM/1000 m2 korisnog prostora za veće sadržaje + 1PM/3 zaposlena,
-za servisne i skladišne sadržaje minimalno 10PM/1000 m2 korisnog
prostora, odnosno 1PM/60 m2 korisnog prostora za građevine do 500 m2
korisnog prostora.
5.1.2 Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 18.
(1) Javni trgovi nisu planirani. Pješačke površine su organizirane na način
da se omogući slobodno kretanje unutar cjeline sportsko rekreacijske namjene.
Uz pješačke pravce označene u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana
omogućava se gradnja i drugih pješačkih pravaca i površina. Unutar zaštitne
zelene površine omogućava se uređenje pješačkih staza i prostora za boravak na
otvorenom.
5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 19.
(1) Na području obuhvaćenom Urbanističkim planom uređenja nije izgrađena
telekomunikacijska mreža. Unutar područja planira se izgradnja distributivne
mreže (DTK) sa korisničkim vodovima povezano na vanjska komutacijska čvorišta.
(2) Potrebe za novim telekomunikacijskim uslugama uvjetuju postavljanje
komutacijskih čvorišta još bliže korisnicima ili zamjenu mrežnih kabela
svjetlovodima te je iz tog razloga potrebno na području (unutar ili izvan
obuhvata Urbanističkog plana) predvidjeti zemljište veličine cca 30 m2
na otvorenom prostoru ili prostoriju od cca 10- 15 m2 radi
eventualne instalacije aktivne opreme. Potencijalna lokacija komutacijskog
čvorišta je označena u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana,
kartografski prikaz broj 2.b »Elektroenergetske i telekomunikacijska mreža« u
mjerilu 1:1000.
(3) U svrhu gradnje i rekonstrukcije mreže javnih pokretnih komunikacija
antenski sustavi osnovne postaje mogu se postavljati na antenske prihvate na
postojećim građevinama.
5.3 Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 20.
(1) Prikazana komunalna infrastrukturna mreža se može mijenjati ukoliko se
idejnim projektom utvrdi preciznija trase i položaj planiranih građevina ili
opravda racionalnije rješenje mreže i sustava. Izmjena trase i položaja
građevina komunalne infrastrukture ne smatra se izmjenom Urbanističkog plana.
5.3.1 Elektroenergetska mreža
Članak 21.
(1) Rješenje elektroenergetske mreže prikazano je u grafičkom dijelu
elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.b »Elektroenergetske
i telekomunikacijska mreža« u mjerilu 1:1000.
(2) Za napajanje planiranih sadržaja unutra obuhvata Urbanističkog plana
potrebno je izgraditi sljedeće:
-Izgraditi trafostanicu 20/0,4 kV, (unutar obuhvata Urbanističkog plana);
-Ukida se postojeća stupna trafostanica;
-Izgraditi KB 20 kV od TS VELA DRAGA do planirane trafostanice na zapadu, te
od planirane trafostanice do TS KONOBE na istoku;
-Izgraditi KB 1kV rasplet unutar obuhvata Urbanističkog plana za napajanje
planiranih potrošača;
-Izgraditi javnu rasvjetu cestovne mreže unutar obuhvata Urbanističkog
plana.
(3) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba
obratiti pažnju na slijedeće uvjete:
-građevna čestica trafostanice mora imati direktan pristup na javnu kolnu
prometnicu (ostala ulica);
-udaljenost građevine trafostanice od kolne prometnice iznosi najmanje 3 m a
od granice susjednih čestica iznosi najmanje 3 m, odnosno 1 m ako građevina
nema otvora;
-zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na
način da se trafostanici omogući dvostrano napajanje,
-dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a
pri prelasku kolnika dubina je 1,2 m;
-širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih
kabela;
-na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz cijevi
promjera +110, +160, odnosno +200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN);
-prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se
polaže uzemljivačko uže Cu 50mm2;
-elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup
prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski
kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih
udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja
ne smije biti manji od 45.
(4) Javna rasvjeta otvorenih površina (ulice, parkirališta) i građevnih
čestica postavlja se na stupove na kojima je moguće koristiti solarne kolektore
i štedne žarulje. Rasvjetna tijela javne rasvjete moraju štiti područje od
svjetlosnog zagađenja.
5.3.2 Vodoopskrbna mreža
Članak 22.
(1) Rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog
plana, kartografski prikaz broj 2.c »Vodoopskrbna mreža, Odvodnja otpadnih
voda« u mjerilu 1:1.000. Kako za područje obuhvata Urbanističkog plana nije
izgrađena javna vodoopskrbna mreža, rješenje vodoopskrbe ovog područja rješava
se postupno u skladu s rješenjima sadržanim u ovom Urbanističkom planu.
Određuje se obveza priključenja svih planiranih građevina na javnu vodovodnu
mrežu.
(2) Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine
sanitarne i protupožarne vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku
mrežu. Za opskrbu pitkom vodom potrebno je izgraditi cjevovod od vodospreme
Konobe do planirane prekidne komore Kuka (200 m3). Od prekidne
komore Kuka planira se gravitacijski cijevovod do ove sportsko-rekreacijske
zone R6c.
(3) Prikazane trase vodoopskrbnih cjevovoda su orijentacijske i mogu se
mijenjati radi prilagodbe detaljnijim geodetskim podlogama i usklađenja sa
drugim infrastrukturnim sustavima. U postupku izgradnje i uređenja planskih
koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je
položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i
pravilima struke.
(4) Razvodna mreža treba biti prstenasta, gdje god je moguće. Granati sistem
može se primjeniti samo na pojedinim dionicama do max. duljine 100 m, gdje bi
postavljanje prstenastog sistema iziskivalo velika materijalna ulaganja i
neracionalnost.
(5) Cjevovode vodovodne mreže u principu treba polagati u trupu prometnice,
a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe ili zelene površine. Dubina
postavljanja cijevi mora biti veća od granice smrzavanja ili zagrijavanja.
Principijelno dubina polaganja bi trebala biti oko 1,2-1,5 m od površine
terena.
(6) Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda trebaju se ugraditi zasuni
kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Zasuni se moraju
postavljati u zasunska okna.
(7) Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s
odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje
požara (NN 8/ 06). Položaj nadzemnih protupožarnih hidranata je određen i
prikazan u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana. Hidrante u pravilu
treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća
dozvoljena udaljenost između pojedinih hidranata je 150 m. Novi cjevovodi, zbog
mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 1 100 mm.
5.3.3 Odvodnja otpadnih voda
Članak 23.
(1) Rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je u grafičkom dijelu
elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.c »Vodoopskrbna
mreža, Odvodnja otpadnih voda« u mjerilu 1:1.000, gdje je shematski označen
položaja građevina sustava odvodnje:
-uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i ispust pročišćenih otpadnih voda
(upojni bunar);
-kanal fekalne odvodnje;
-kanal oborinske odvodnje;
-separator masti i ulja.
(2) Sustav odvodnje otpadnih voda je planiran kao razdjelni sustav odvodnje.
Fekalne vode prikupljaju se kanalima, koji su određeni i ucrtani unutar
obuhvata Urbanističkog plana, te se odvode do uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda koji je također smješten unutar obuhvata Urbanističkog plana. Ukoliko se,
prilikom izrade tehničke dokumentacije, ocijeni da se prikupljene fekalne vode
mogu spojiti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda izvan obuhvata
Urbanističkog plana, te ukoliko se izvede odgovarajući priključak na taj
vanjski, odnosno postojeći uređaj naselja Punat, otpadne vode se mogu ispustiti
izvan obuhvata Urbanističkog plana. Ukoliko se prikup
ljene fekalne ne mogu spojiti na uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda, kao privremeno rješenje, predviđa se izgradnja sabirnih jama do
izgradnje vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(3) Područje obuhvata Urbanističkog plana nalazi se izvan područja zona
sanitarne zaštite prema »Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za
piće u Primosko-goranskoj županiji« (Sl. novine PGŽ, broj 12/05).
(4) Prikazane trase kanalizacijskih cjevovoda su orijentacijske i mogu se
mijenjati radi prilagodbe detaljnijim geodetskim podlogama. Može se predvidjeti
fazna izgradnja planiranog zahvata u prostoru, pod uvjetom da svaka faza čini
jednu funkcionalno-tehničko-tehnološku cjelinu prihvata, pročišćavanja i
dispozicije otpanih voda.
(5) Na kanalizacijski sustav odnosno uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
mogu se priključiti samo otpadne vode čije granične vrijednosti pokazatelja i
dopuštena koncentracija opasnih i drugih tvari ne prelaze vrijenost određene
člankom 3. Tablica 1. za ispuštanje u sustav javne odvodnje »Pravilniku o
graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama« (N.N. 94/08)
u suprotnom predvidjeti odgovarajući predtretman (tehnološke otpane vode),
(6) Minimalni profili cijevi za odvodnju fekalnih voda utvrdit će se hidrauličkim
proračunom, (ne manje od O 250 mm, a za oborinske vode 1 300 mm). Na svim
lomovima trase obavezno je predvidjeti kontrolna okna. Kontrolna okna treba
predvidjeti također i na mjestima priključaka pojedinih objekata. Visinski
položaj odvodne mreže treba projektirati i izvoditi tako da bude visinski
smještena ispod vodoopskrbnih cjevovoda. Visinskim položajem i uzdužnim
padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeriomogućiti gravitacijsku
odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.
(7) U javni odvodni sustav ne smjiu se upuštati:
-vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od
maksimalno dozvoljenih,
-vode koje sadrže materije koje razvijaju opasne ili upaljive plinove,
-vode koje imaju temperaturu veću od 30Ê C,
-vode onečišćene sa većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti
kanal i ugroziti sustav za odvodnju.
(8) Mreža oborinske odvodnje može se izvest kao površinska ili
kanalizacijska odvodnja. Odvodnja oborinskih voda sa površina koje su
vodonepropusne a mogu biti zagađene (otvorena parkirališta, manipulativne
površine i druge površine) se vode putem slivnika i linijskih rešetki do
separatora i taložnika prije upuštanja u tlo. Sa ostalih površina oborinske
vode se upuštaju u tlo putem upojnih bunara. Moguće je prikupljanje oborinskih
krovnih voda za potrebe zalijevanja zelenih površina zone.
6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
Članak 24.
(1) Javne zelene površine u obuhvatu Urbanističkog plana prikazane su u
grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 1.
Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000 i broj 4. Načini i uvjeti
gradnje u mjerilu 1:1.000. Zaštitne zelene površine uređuju se kao javne zelene
površine s prirodnim zelenilom a preporuča se sadnja visokog zelenila kao
zaštita od vjetra.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 25.
(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana nema prirodnih vrijednosti -
zaštićenog područja temeljem Zakona o zaštiti prirode. Područje spada u osobito
vrijedan kultivirani krajobraz sa karakterističnim terasiranim zemljištem,
suhozidovima i gromačama. Uređenjem neizgrađenog zemljišta potrebno je u
najvećoj mogućoj mjeri očuvati karakteristike prostora, posebno prilikom uređenja
otvorenih dijelova građevnih čestica i građevnih čestica.
(2) Područje obuhvata nalazi se u području NEM-a (nacionalne ekološke mreže)
koje ulazi u međunarodno važna područja za ptice pod šifrom i nazivom HR 1000033
#, Kvarnerski otoci. Propisuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite područja:
-u što većoj mjeri je potrebno sačuvati postojeću prirodnu vegetaciju te je
ukomponirati u krajobrazno uređenje a ostale slobodne površine ozeleniti
autohtonom vegetacijom;
-u što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno
planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž i okruženje;
-potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez
oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje
ravnoteže prirodnih faktora,
-očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.
(3) Na području obuhvata Urbanističkog plana nema nepokretnih kulturnih
dobara koji su zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.
(4) Premda do sada nema spomeničkih nalaza, potrebno je prilikom ishođenja
lokacijske, odnosno odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu na
čitavom području, za građevne radove koji uključuju iskope svake vrste,
ishoditi posebne uvjete, odnosno rješenje nadležne služne zaštite spomenika
kulture. U svrhu zaštite mogućih arheoloških nalaza određuje se sljedeće:
-organizirati konzervatorski nadzor prilikom svakog budućeg građevinskog
iskopa, kako na kopnu tako i u moru;
-u slučaju otkrivanja bilo kakvih kopnenih ili podmorskih arheoloških
nalaza, provesti arheološko istraživanje i dokumentiranje te odrediti sustav
zaštite i moguće prezentacije.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 26.
(1) Na području obuhvaćenom Urbanističkim planom predviđa se organizirano
prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na odlagalište komunalnog otpada,
odnosno na lokaciju Treskavac u općini Vrbnik do izgradnje centralne zone za
potrebe Primorsko-goranske županije.
(2) Za sadržaje unutar obuhvata Urbanističkog plana formirat će se komunalni
otok na kojem će se nalaziti posude za otpad. Komunalni otok se može postaviti
na dvije lokacije u sklopu planiranih otvorenih parkirališta uz prometnice.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 27.
(1) Područje obuhvata Urbanističkog plana posebno je osjetljivo obalno
područje. Nije dopušten razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i
štetno djeluju na okoliš.
(2) Unutar obuhvata Urbanističkog
plana nisu planirani sadržaji, djelatnosti i tehnologije koji mogu onečistiti
okoliš, odnosno kod kojih se trebaju osigurati propisane mjere zaštite okoliša,
kako bi se onemogućio rizik i opasnost po tlo, vode i zrak.
9.1 Mjere posebne zaštite
Članak 28.
(1) Odredbama ovog urbanističkog plana je predviđen način gradnje,
izgrađenost građevne čestice i smještaj građevina na građevnim česticama na
način da zadovoljavaju sigurnosne uvjete u slučaju elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti.
Zaštita od požara
(1) Zaštita požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti
od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i
vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i
usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Punat,
a provodi se prema usvojenom Planu zaštite od požara na području Općine Punat.
(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara javnih, poslovnih, gospodarskih
i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na
njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara
te pravilima struke.
(3) Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da
se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili
cjeline.
(4) Kod projektiranja planiranih građevina radi veće kvalitativne
unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti
građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće
proračunske metode, odnosno norme:
. TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito
poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili
boravi veći broj ljudi,
. DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike
Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće
mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih
hidranata.
(6) Sve pristupne ulice, koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom,
moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila
na njihovom kraju. Nove ulice i rekonstrukcije postojećih ulica sa dva vozna
traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5.5m, odnosno
obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe,
okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.
(7) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.
Članak 29.
Zaštita od potresa
(1) Prema seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. godine za period od 500
godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Općine Punat iznosi IÊ =
7Ê.
(2) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi
sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima. Prilikom
utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za rekonstrukcije starijih građevina koje
nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i
građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje
potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem
konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
Članak 30.
Zaštita od rušenja
(1) Ulice unutar novih dijelova područja moraju se projektirati na taj način
da razmak građevina od ulice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprečavaju ulice radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim
vozilima.
(2) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
sukladno utvrđenom stupnju potresa iz članka 33. stavak 1. ovih odredbi.
Članak 31.
Sklanjanje ljudi
(1) Temeljem zakonske regulative, na području Općine Punat nije obvezna
gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za
Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na
razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim premještanjem,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja
zaštite i spašavanja za Općinu Punat, odnosno posebnim planovima sklanjanja i
privremenog premještanjem stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih
prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni
planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno
stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.
(3) Na području obuhvaćenim Urbanističkim planom ne planira se gradnja
skloništa osnovne i dopunske zaštite.
(4) U grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz
broj 3.b Posebne mjere zaštite u mjerilu 1:1000 određeni su evakuacijski put iz
ugroženog područja, te smještaj privremene deponije urušenog materijala. Radi
konfiguracije i male površine obuhvaćenog područja privremena deponije urušenog
materijala planira se urediti na platou, uz javnu cestu, uz križanje glavne i
ostale ulice. Na istom platou je moguće osigurati površinu za skupljanje ljudi
u slučaju elementarnih nepogoda ili ratnih opasnosti.
10.MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG
PLANA
Članak 32.
(1) Provedba ovog Urbanističkog plana je neposredna i temelji se na ovim
odredbama.
OSTALE ODREDBE
Članak 33.
(1) Elaborat Urbanističkog plana izrađen je u šest izvornika (tekstualni i
grafički dio te obvezni prilozi). Ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Punat
i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Punat sastavni je dio ove
Odluke.
(2) Izvornici Urbanističkog plana
čuvaju se u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, Ispostava Krk koji je nadležan za njegovo provođenje, u Javnoj
ustanovi »Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije« te u
pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine Punat.
Članak 34.
(1) Grafički dijelovi Urbanističkog plana i obvezni prilozi iz članka 2. ove
Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.
Članak 35.
(1) Kod prijenosa granica iz kartografskog prikaza Urbanističkog plana u
mjerilu 1:1.000 na podloge u drugim mjerilima, dopuštena je prilagodba granica
odgovarajućem mjerilu podloge.
Članak 36.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim
novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/11-01/4
Ur. broj: 2142-02-01-11-5
Punat, 21. srpnja 2011.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT
Predsjednik
Marijan Kereži, v. r.
